Nova epizoda emisije „Galerija tajni“ biće emitovana večeras od 18 sati na Televiziji E.
Tema izdanja posvećena je djeci koja se suočavaju sa poremećajima iz spektra autizma. Iako autizam više nije tabu tema, porodice i dalje prolaze kroz težak i bolan proces suočavanja, često bez adekvatne institucionalne podrške.
Emisija donosi priče koje otvaraju pitanja položaja djece sa autizmom u porodici, školi i društvu, kao i izazove sa kojima se njihovi roditelji svakodnevno susrijeću.
„Galerija tajni“ možete pogledati večeras od 18 sati na programu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3ky8hV9Ov-0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

„Galerija tajni“na Televiziji E: Djeca iz spektra autizma – izazovi porodica i društva

Operativni podaci su "priče" i često iza te "priče" ne stoji nijedan dokaz, ocijenio je beogradski advokat Božo Prelević, nekadašnji sudija i ministar unutrašnjih poslova Srbije.
On je za Radio Slobodna Evropa komentarisao "iznošenje u javnost" operativnih podataka o ubistvima u Crnoj Gori koje je u Skupštini saopštio ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Danilo Šaranović.
Ministar je pozivajući se na operativne podatke naveo imena osoba koje navodno stoje iza ubistva 2001. godine Gorana Žugića, nekadašnjeg savjetnika predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
Dodao je da je prema tim podacima u likvidacije u Crnoj Gori i Srbiji bila umiješana tadašnja Služba državne bezbjednosti Crne Gore.
On je kazao da je podatke dostavio Tužilaštvu. Za RSE je iz Tužilaštva potvrđeno da će saslušati "svako lice u vezi sa datim izjavama, a naročito kada one potiču od javnih funkcionera, imajući u vidu njihovu društvenu odgovornost".
Njegovo izlaganje izazvalo je brojne reakcije, uključujući i porodice operativaca koje je pomenuo.
<h2>Ministar: "Reći ću imena koja lede krv u žilama"</h2>
- Prema informaciji Službe javne bezbjednosti prije 20 godina, operativni podaci pokazuju da je ubistvo Gorana Žugića izvršio Ivan Delić, po nalogu Darka Belog Raspopovića i Brana Mićunovića - rekao je Šaranović 28. jula.
Kao izvore naveo je iskaze bivšeg vozača Brana Mićunovića i Blagotu Baju Sekulića.
Saopštio je i da je neimenovani sagovornik policije, Raspopovića i Mićunovića povezao sa više likvidacija u Crnoj Gori i Srbiji: (Vasa) Pavićevića, (Joca) Vujičića, (Zorana) Jovanovića, (Igora) Ćosovića, (Saše) Labovića, (Bora) Nedovića i drugih.
Potom se pozivao na operativne informacije iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije od prije 25 godina.
- Izvor iz MUP-a Srbije navodi da je prvi put pokazano interesovanje za Ivana Delića nakon ubistva generala Radovana Stojičića, pod nadimkom "likvidator" - rekao je Šaranović.
Delića su dovodili u vezu sa najopasnijom grupom u Beogradu, Vojom Amerikancem, Bojanom Petrovićem koji je ubijen i drugima, rekao je Šaranović.
<h2>Podaci bez dokaza su "priče"</h2>
Advokat Božo Prelević kaže da operativni podaci mogu biti važni ali da ih tužilaštvo i sud tretiraju kao "priče" ukoliko nema dokaza koji ih potvrđuju.
- I ne možete ići na optuženje samo na osnovu priče. Svaku tvrdnju treba otvoriti. Ako postoje dokazi, treba postaviti pitanje zašto se nije išlo ka tužilaštvu. Bez dokaza, ti operativni podaci mogu da budu dio nekih skripti, članaka ili istorije, ali to u sud ne može da ide - koliko god se to uklapalo sa drugim saznanjima, zdravim razumom, ili logikom - istakao je on.
On kaže da je, na osnovu izvoda koje je saopštio Šaranović pitanje za srpsku i crnogorsku službu šta su preduzeli.
- Šta su uradili povodom tih saznanja. U kom pravcu su vodili istragu? Ako nisu vodili istragu, zašto nisu? Da li im je neko zabranio i ko im je zabranio - kaže Prelević.
<h2>Đokić: Ministar ugrozio sigurnost porodica</h2>
I urednica Televizije E Svetlana Đokić, koja se bavi crnom hronikom, ocjenjuje neprihvatljivim iznošenje u javnost operativnih podataka ako iza njih ne stoje dokazi.
- Iznošenjem operativnih, znači nedokazanih ili čak i nedokazivih podataka, ministar Šaranović je ozbiljno narušio mir prvo porodica žrtava, a onda i zlokobno ugrozio sigurnost familija onih koje je označio kao potencijalne ubice ili naručioce zločina - kaže Đokić.
Kaže da su operativni podaci neprovjerene informacije sa terena, pa čak i čaršijske priče, ali i putokaz istražiteljima u kom pravcu da usmjere istragu o nekom događaju.
Praksa, kako kaže, pokazuje da u desetinama istraga najtežih zločina, ovi podaci nijesu doveli do dokaza koji bi ih potkrijepili.
- Samim tim, ti podaci nemaju težinu i ne smiju se zloupotrebljavati - istakla je Đokić.
<h2>Ko su ključne osobe koje okrivljuje ministar ?</h2>
Darko Beli Raspopović je bio službenik SDB Crne Gore. Ubijen u januaru 2001. u centru Podgorice. Ubistvo nije rasvijetljeno.
Brano Mićunović, kontroverzni biznismen, pominjan kao vodeća ličnost organizovanog kriminala još iz perioda bivše Jugoslavije, preminuo je 2024. Nikada nije dokazana nijedna optužba protiv njega.
Ivan Delić je uhapšen u Dubaiju u maju ove godine i izručen Crnoj Gori. Osumnjičen je za međunarodno krijumčarenja narkotika.
Pominjan u više slučajeva ubistava, bio je meta više oružanih napada, uključujući i atentat u kojem je ubijen nedužni mladić. Nikada nije pravosnažno osuđen.
Ostali koje je Šaranović naveo, ubijeni su između 1994. i 1996.
A Sekulić koji je naveden kao izvor je ubijen 2001. u Budvi.
Na vlasti je u periodu navedenih ubistava bila Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića, a na saveznom nivou prosrpske stranke lojalne Slobodanu Miloševiću.
<h2>Podaci iz vremena vlasti Miloševića</h2>
U vrijeme nastanka dokumenta MUP-a Srbije, koji je Šaranović citirao, srpske službe bezbjednosti povezivane su sa političkim ubistvima u Srbiji.
Službenici srpskog MUP-a osuđeni su za ubistvo nekadašnjeg funkcionera Ivana Stambolića iz 2000, za pokušaj ubistva 1999. opozicionara Vuka Draškovića kada su stradala trojica njegovih pratilaca.
Državna bezbjednost Srbije pratila je novinara Slavka Ćuruviju, neposredno do njegove likvidacije 1999.
- Bezbjednosne službe nekadašnje Savezne Republike Jugoslavije, koju su činile Srbija i Crna Gora, posebno u vrijeme vlasti Slobodana Miloševića bile su međusobno suprotstavljene - kaže Prelević.
Tvrdi da su se bavile raznim nedozvoljenim stvarima, pa i podmetanjima:
- Na primjer za službu Srbije je, za sve bila kriva obavještajna služba Crne Gore, a ustvari to je bilo prikrivanje dokaza ili usmjeravanje istrage u pogrešnom pravcu - dodao je on.
Zaključuje da kad država ne kontroliše službu bezbjednosti, onda služba bezbjednosti kontroliše državu i medije.

Prelević: Operativni podaci su "priče" iza kojih često ne stoji nijedan dokaz

Baviti se istraživačkim novinarstvom je teško, kaže novinarka crne hronike Televizije E Svetlana Đokić, jer egzistiraju mediji koji određene tekstove i emisije, prikazuju kao istraživačko novinarstvo, što je u stvarnosti daleko od toga. 
Poznata po istraživačkom serijalu ,,Sjenke” čiji je autor, a koja bilježi ogromnu gledanost, Đokić ne preuzima zasluge na sebe, već naglašava da bi se neki tako zahtjevan serijal realizovao, priskaču, kako kaže, rado da pomognu kolege, snimatelji, montažeri, tonci, ali i, menadžment. 
- Da bi se neko bavio istraživačkim novinarstvom mora sagledati sve činjenice, mora prikupiti što više podataka, mora saslušati sve strane i naravno da tu mora biti mjesta za jednu vrstu kompromisa, da bi se napravila kvalitetna emisija, kao što je emisija Sjenke, koja se već od samog početka emitovanje E Televizije emituje, pobila sve rekorde gledanosti, to mogu s ponosom da kažem - rekla je Đokić.
Novinarstvom se bavi od 2002. godine, a od tada do danas, nije imala ozbiljnih prijetnji.
- Bilo je perioda kad sam imala strah, ne za sebe, koliko za svoju djecu, tim prije što su te prijetnje dolazile, a nijesu bili kriminalci, odmah da kažem, bili su političari -istakla je Đokić.
Novinarstvo je davanje sebe, smatra Đokić, nema radno vrijeme i novinar je uvijek novinar, što nije baš pogodno za mlade generacije, a koje nisu željne samopromocije nego da se istinski bave novinarskim poslom. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FMrzzIZapSbg%3Fsi%3D5jyGxnsS01O46KYy&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đokić: Prijetnje su dolazile do mene, ne od kriminalaca, nego od političara

Tema večerašnje emisije Ljetnjeg programa na Televiziji E su - granice - lične, profesionalne, društvene, a sagovornici su Mladen Rakčević bivši rukometni reprezentativac, Aleksandar Sekulović sportski novinar i novinarka TVE Svetlana Đokić.
Muzički će emisiju obojiti Ilija Gojović, koji će ujedno i predstaviti svoju novu pjesmu “Sve ove godine”.

Ljetnje veče na TV E: O ličnim, profesionalnim i društvenim granicama sa Rakčevićem, Sekulovićem i Đokić

Postavlja se pitanje zašto ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović manipuliše brojem žrtava, zbog čega umanjuje ono što se dešava i da li na taj način želi da stvori sliku o nekom stanju bezbjednosti na zavidnom nivou, kazala je u emisiji "Na kraju dana" urednica u Televiziji E Svetlana Đokić, komentarišući obraćanje Šaranovića na Svečanoj akademiji povodom dana Ministarstva unutrašnjih poslova.
- Moram da naglasim da se ministar hvalio kako je promjenom Vlade, od 2020. godine, odkad su došli ,,oslobodioci” došlo do smanjenja broja krivičnih djela. Evidentno je da je došlo do smanjenja ubistava, ali to je zato što su se počinioci, pripadnici organizovanih kriminalnih grupa, našli iza brave prije nego što su došli ,,oslobodioci” i već sada imamo situaciju da su oni počeli da izlaze, što je pokazala ova godina, i da se nastavio obračun organizovanih kriminalnih grupa. Mislim da će biti situacija kao i prethodnih godina, da će i ovaj bezbjednosni sektor, i čelnici ovog bezbjednosnog sektora moći samo da gledaju kako se ubijaju kriminalci po Crnoj Gori, nemoćni da zaustave rat - rekla je Đokić.
Prostim brojanjem iz podataka koji su dostupni na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova, podsjeća Đokić, iz Izvještaja o radu MUP-a, dodaje ona, za 2021, za 2022. i za 2023. godinu, te ako se desio previd, kaže ona, zašto to niko nije demantovao.
<h2>Janjušević: Je li direktor Uprave policije izopšten iz sistema?</h2>
Izjava ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, da se od 2020. godine do sada desilo 27 ubistava, te da slučajnih žrtava nije bilo je politički autogol - kazao je &nbsp;bivši &nbsp;pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević.
- Ja ne mogu da vjerujem da se ovakav propust desio, u jednoj ozbiljnoj službi, koju ja pamtim, u kojoj sam dugo godina radio, kakva je Uprava policije. Ovo je meni nevjerovatno, da se ukupan zbir, nije to zbir od nekoliko hiljada, to je zbir od 47 ubistava, ako se ne varam, da je bilo, a samo ove godine, do sada je bilo osam ubistava - &nbsp;rekao je Janjušević.
Na proslavi Dana unutrašnjih poslova građanima se obratio premijer Milojko Spajić, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i resorni ministar Danilo Šaranović, kaže Janjušević i pita se gdje je bio direktor Uprave policije.
- Gdje je direktor Uprave policije? O čemu se radi ovdje? Je li taj čovjek izopšten iz sistema? To je čovjek koji je jedini u sistemu, od menadžmenta Uprave policije, koji je u punom mandatu, sa onim cirkusom 43. Vlada ga smijenila pa vraćen odlukom Upravnog suda, pa ga 44. Vlada smijenila, pa ponovo vraćen odlukom Upravnog suda. Pravimo jedan pravni galimatijas…Ovo je po prvi put, možda, da se direktor Uprave policije nije obratio svojim službenicima, starješinama i građanima Crne Gore - naglasio je Janjušević.
Stanje u državi, sa aspekta bezbjednosti, nije stabilno, naročito od 2020. godine, jer su tada počela i maltretiranja građana u Pljevljima, po nacionalnoj i vjerskoj osnovi - kazala je urednica u ETV portalu Kaćuša Krsmanović.
- Zašto Crna Gora nije ovih četiri godine bezbjedna država? Primarno nije bezbjedna država jer je naš bezbjednosni sektor premrežen rusko-srpskom špijunskom mrežom. To je ključni problem našeg bezbjednosnog sektora. Obračuni u mafiji su nešto s čim Crna Gora kuburi, nažalost, dugi niz godina, i s tim se teško bori. Vjerovatno zbog toga što mafija ima upliv i u institucijama, pa i u službama bezbjednosti, čemu svjedoče ove skaj aplikacije čuvene, koje nijesu valjda dokaz za sud, ali ipak govore o tome. Samo što u crnogorskoj javnosti i kod Specijalnog tužilaštva nema skaj aplikacija koje povezuju aktuelne vlasti sa mafijom. Zar i to nije narušavanje bezbjednosne situacije u Crnoj Gori, da selektivna pravda, uslovno rečeno pravda, odnosno selektivni progon, Specijalnog državnog tužilaštva - rekla je Krsmanović.
Ona se zapitala kako je moguće govoriti o bezbjednosti kad su na udaru aktuelnih vlasti i aktuelnog Specijalnog državnog tužilaštva isključivo pripadnici jednog mafijaškog klana, dok su, dodaje ona, ljudi iz sistema povezani sa jednim od klanova, za koje, kako kaže, postoje takođe dokazi u skaj aplikaciji, i dalje u sistemu, njih niko ne dira i oni su nevidljivi za Specijalno državno tužilaštvo.&nbsp;
Iz obraćanja ministra Danila Šaranovića se problematizuje i dio u kome kaže da je za prvih deset mjeseci ove godine procesuirano 600 bezbjednosno-interesantnih lica, taj podatak može biti tačan, kaže Đokić, ako su tu ubrojani oni prekršioci koji su proveli noć u pritvoru zbog vožnje u alkoholisanom stanju, ili, kako kaže, i oni koji su privedeni zbog nasilja u porodici.
- To je ogroman broj, ja sad ne bih ulazio u to da li je tačan ili nije, ali, sa profesionalnog aspekta imam jednu nedoumicu, da li su to bezbjednosno-interesantna lica koja su procesuirana po krivičnoj odgovornosti, da li zbog bezbjednosti drumskog saobraćaja, da li po prekršaju javnog reda i mira, nasilja u porodici, ili nekih sličnih prekršaja - istakao je Janjušević.
<h2>"Nova vlast na zadatku odmazde"</h2>
Crna Gora je mala, svak svakoga poznaje, podsjeća Janjušević, neko je u rođačkim, neko kumovskim ili prijateljskim odnosom, dodaje on, sa nekim ko je možda pripadnik neke kriminalne organizacije, i ovdje se, kako kaže, olako lijepe etikete ljudima.
- Olako lijepiti ljudima etikete bezbjedno interesantnih lica, da li je to uvaženi novinar Draško Đuranović, koga ja znam još iz studentskih dana, i znam čitavu porodicu, pa će neko da mi kaže da je Draško Đuranović bezbjedno interesantno lice, i &nbsp;član organizovane kriminalne grupe… - poručio je Janjušević.
Evropsku komisiju ne interesuju procesuirana lica, poručio je Janjušević, njih interesuju pravosnažne presude za organizovani kriminal i za korupciju, dodaje on, a njih nema.
Saopštenja vlasti o procesuiranju članova kriminalnih organizacija su gluposti, poručuje Krsmanović, jer je to samohvala, koju javnost, cijeni ona, vidi sudeći prema rezultatima lokalnih izbora.
- Nova vlast je na zadatku odmazde, to ja tako doživljavam. Jedino što njih interesuje je odmazda ljudi iz prethodnog sistema, i pokušaj krivičnog procesuiranja tih ljudi, koji su bili nosioci institucija u prethodnom sistemu, i njih to jedino interesuje. Znate li koliko njih zanima organizovani kriminal? Nikoliko! Njima je u fokusu bivši glavni specijalni tužilac, gospodin Katnić, njima je u fokusu bivši pomoćnik direktora Uprave policije gospodin Zoran Lazović, njima su u fokusu ti ljudi, pa njima je i u fokusu bio aktuelni direktor Uprave policije gospodin Zoran Brđanin, njima su u fokusu bili i njegovi pomoćnici i uhapšeni su - naglasila je Krsmanović.
Hapšenje 250 pripadnika škaljarskog i kavačkog klana je omogućeno zahvaljujući baš onima, poručuje Đokić, koje su sadašnje vlasti kasnije uhapsile.
- Većina uhapšenih &nbsp;pripadnika škaljarskog i kavačkog kriminalnog klana je bila iza brave tri godine. I oni su prethodne tri godine bili mirni zahvaljujući Katniću, Lazoviću, Kneževiću, Veljoviću, Saši Čađenoviću…Sud će reći da li su oni krivi ili ne. Ali, zahvaljujući njihovim istragama &nbsp;i njihovim predmetima, oni su bili mirni prethodne tri godine. Kad su počeli pripadnici obje kriminalne grupe da izlaze iz pritvora, mi imamo ovo što se desilo. A zašto su izašli, zato što nije donjeta nijedna pravosnažna presuda…Bojim se da će tek da slijedi nastavak krvavih obračuna - poručila je Đokić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Jutjub kanalu TV E:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DcVyqfJ9U_-M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đokić: Bojim se da će tek da slijedi nastavak krvavih obračuna; Krsmanović: Naš bezbjednosni sektor premrežen rusko-srpskom špijunskom mrežom

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović manipuliše brojem žrtava i iznosi netačne podatke, tvrde novinari koji se decenijama bave crnom hronikom.&nbsp;
Urednica u Televiziji E Svetlana Đokić kaže da Šaranovića demantuju i zvanični izvještaji Ministarstva unutrašnjih poslova te da je sve lako provjeriti.
Đokić je reagovala nakon što se ministar Šaranović, na svečanosti povodom Dana unutrašnjih poslova, pohvalio učinkom resora kojim rukovodi.
Šaranović je, pored ostalog, kazao da je za samo godinu procesuirano oko 600 članova visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa, te da je u proteklih deset mjeseci procenat rasvijetljenih krivičnih djela 95.
- S obzirom da se danas o ubistvima govori više nego ranije, moja je dužnost da saopštim sljedeće. U periodu od 2016. godine do 2020. bila su 93 ubistva od čega 42 u kriminalnim obračunima, među žrtvama je bilo i šest slučajnih. Nakon promjene vlasti od 2020. stvari su se značajno promijenile. Do danas je ukupan broj ubijenih smanjen na 27, od čega je sedam stradalo u kriminlanim obračunima, a slučajnih žrtava nije bilo - rekao je Šaranović.&nbsp;
Đokić kaže da je ministar bez trunke savjesti manipulisao brojem žrtava kako bi u javnosti stvorio sliku o tome da je njegovim dolaskom na čelo MUP-a, navodno, bolja bezbjednosna situacija u državi.
- Šaranovićeve tvrdnje da su se nakon promjene vlasti 2020. godine stvari značajno promijenile, i da je od te promjene ukupan broj smanjenih na 27, demantuju zvanični izvještaji resora kojim rukovodi (MUP), a koji su javno dostupni. Naime, u izvještajima MUP-a navedeno je da se broj ubistava počinjenih tokom prethodnih godina kretao do 16 po godini. To pokazuje da je ministar iznio neistine. Prostom matematičkom radnjom, poznatom kao sabiranje, ukupan broj ubistava, ne uključujući 2024. godinu prelazi 30. Ako tome dodamo ubistva koja su počinjena tokom ove godine, a bilo ih je najmanje osam, onda se s punim pravom postavlja pitanje - na osnovu kojih podataka je ministar iznio ove brojke i zbog čega Šaranović manipluiše sa brojem žrtava - ističe Đokić.&nbsp;
Da je bezbjednosni sektor i dalje nemoćan da zaustavi obračun kriminalnih klanova, kaže Đokić, potvrđuju i likvidacije koje su se dogodile tokom ove godine.&nbsp;
Pita se i zbog čega Šaranović nije pomenuo da od 2020. iz godine u godinu raste broj samoubistava i saobraćajnih nesreća.
- Sve ovo nam, nažalost, pokazuje koliko su političari koji su sada na vlasti spremni da zbog prikupljanja političkih poena, javnosti prezentuju lažne podatke i serviraju nam sliku o njihovoj navodnoj požrtvovanosti u borbi protiv organizvoanog kriminala. Ministar ignoriše činjenicu da je rat kriminlanih klanova nastavljen. Tome svjedoči nedavni tragični događaj na Cetinju, kada je u profesionlanoj likvidaciji ubijen, prema posljendjim podacima, visokorangirani član škaljarskog kriminlanog klana. Naravno, Šaranović o ovome nije govorio jer mu ne ide u prilog - zaključila je Đokić.

Đokić: Šaranović manipuliše brojem žrtava i iznosi netačne podatke

Novinarke Svetlana Đokić i Milica Babić, autorke serijala “Masakr odgovornosti”, emitovanog na Televiziji E, dobitnice su prve nagrade za istraživačko novinarstvo 2024. koju dodjeljuje Evropska unija u Evropskoj kući u Podgorici.
Serijal je posvećen tragediji koja se desila na Cetinju 12. avgusta 2022. godine, kada je Vuk Borilović likvidirao deset nedužnih ljudi, a teško ranio pet građana i jednog saobraćajnog policajca.
Prva epizoda emitovana je na godišnjicu masakra, a kroz serijal su razotkriveni brojni propusti u postupanju crnogorske policije i države tokom, ali i prije i poslije, tragičnog događaja u prijestonici. Prikazane su i bolne ispovijesti preživjelih i porodica žrtava masakra, a javnost je prvi put imala uvid i u ono što piše u Izvještaju o postupanju policije.
Autorka serijala, urednica TV E, Svetlana Ðokić, kazala je da je ova nagrada podsjetnik da se dogodila velika tragedija na koju je društvo ćutalo.&nbsp;
- Masakr odgovornosti nije bio lov na vještice, kako su to vječni čuvari fotelja doživjeli, već profesionalno i odgovorno ukazivanje da su se desili propusti, da je sistem i prevencije i bezbjednosti nespreman za ovakve situacije i da je naše društvo palo na ispitu - kazala je Ðokić.
Otkrivanje propusta u bezbjednosnom sektoru, koji su prikazani u serijalu, pokazalo je, ocijenila je jedna od autorki Babić, da naš sistem nije spreman za ovakve situacije, da se na prevenciji ne radi dovoljno i kada je u pitanju bezbjednost i kada je u pitanju mentalno zdravlje.&nbsp;
- Ali i da su fotelje i funkcije pojedincima važnije od bilo čega. Pozivam nadležne državne organe da ponovo preispitaju postupanje pojedinaca unutar sistema i da odgovorni snose posljedice - kazala je Babić.&nbsp;
Podsjetila je i nadležne organe na, kako kaže, oobećanje da će donijeti Mašanov i Markov zakon.&nbsp;
- Mašanov i Markov zakon bi unaprijedio sistem zaštite i kontrole oružja koje imaju graðani Crne Gore. Svi zajedno moramo da damo svoj doprinos da se ništa slično ne bi dogodilo - dodala je.&nbsp;
Nagradu posvećuju, kazale su autorke, stradalima u masakru i njihovim porodicama.&nbsp;
- Ovu nagradu posvećujemo Nataši, Mašanu, Marku, Danici, Dimitriju, Rajku, Goranu, Milanu, Aleksandri i Mili. Istini i nezaboravu koji zaslužuju - poručuju autorke serijala “Masakr odgovornosti”.&nbsp;
Đokić i Babić prvu nagradu dijele sa novinarima televizije “Vijesti” Tatjanom Ašanin i Nikolom Milosavićem Aleksićem za priču “U mutnim vodama”.
Drugu nagradu osvojila je Ðurđa Radulović iz Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) za priču “Niko ne provjerava kupovinu zabranjenih pesticida”.
Treće je pripalo je Andrei Perišić, takođe iz CIN-a, za tekst "Krijumčarenje arheološkog blaga Crne Gore".
O nagradama je odlučio žiri u sastavu Olivera Nikolić, Mileva Malešić, i Branko Čečen.

Đokić i Babić dobitnice prve nagrade EU za istraživačko novinarstvo za serijal "Masakr odgovornosti"

Emisije "Bez pravila", "Dokaz" i "Sjenke" će u budućem periodu biti još atraktivnije i sadržajnije, prvenstveno zbog početka rada ETV portala - kazala je za emisiju "Na kraju dana", na Televiziji E, Svetlana Đokić urednica u toj televiziji.
- Dobili smo pojačanje u vidu Kaćuše Krsmanović, ona je urednica VIP-a ( velikih istraživačkih priča), i ona će nam biti od velike pomoći prilikom izrade ovih emisija, zato što ćemo negdje imati, ne samo nju kao šeficu svima nama, nego Kaćuša je uvijek osoba koja je spremna za saradnju i ona je tu kao kolega dam pogne i usmjeri nas, prosto da ne bi napravili propust - rekla je Đokić.
U proteklim &nbsp;sezonama &nbsp;emitovanja emisije Bez pravila &nbsp;je bilo &nbsp;mnogo upečatljivih priča, naglašava Đokić i dodaje &nbsp;da je zbog nekih i pokrenuta istraga u specijalnom državnom tužilaštvu.
- Sa jedne strane imamo slučajeve gdje su evidentne, jasne zloupotrebe &nbsp;i potkrijepljene dokazima, koje i laici prava mogu da prepoznaju, a specijalno državno tužilaštvo ne postupa u njima. Sa druge strane imamo slučajeve, bez obzira što sve ukazuje na to da dokazi nijesu dovoljni, podižu, specijalni državni tužioci, optužbe, ali &nbsp;to pokazuje njihovu selektivnost u postupanju - naglasila je Đokić.
Selektivnost u postupanju je itekako prisutna, poručuje Đokić, &nbsp;te se osvrnula na slučaj Vesne Bratić, bivše ministarke četiri resora, jer već postoje pravosnažne pravosnažne presude u korist direktora koje je ona smijenila, te nije selektivnost vezana samo za specijalno tužilaštvo, kaže ona, već i za rad pojedinih sudija.
Priče koje su &nbsp;evidintirale problem i ukazivale na urušavanje obrazovnog sistema, kaže Đokić, &nbsp;u vezi lažnih diploma, su dobile sudski epilog, i to je najbolja potvrda da je sa svojom koleginicom, Anom Šofranac, na pravom putu u cilju otkrivanju nepravdi.
- Nijedna emisija nije sačinjena na osnovu ,, rekla kazala”. Svaka &nbsp;naša tvrdnja je potvrđena papirom, dokumentom iz relevantnih institucija &nbsp;i čvrstim dokazima - poručila je Đokić.
Sagovornica TV E se osvrnula i na slučajeve šverca cigareta, te kazala da se i tu veoma selektivno postupa, jer je samo jedna osoba uhapšena, dok su Kudravi, Maradona i Vampir, &nbsp;iz Sky komunikacije, &nbsp;na slobodi.
- Moramo se prisjetiti da je Sky komunikacija bila dovoljna specijalnim tužiocima, da u određenim slučajevima, ne mogu da kažem ni uhapse, ni odrede pritvor, nego zarobe određene osobe jer ih drže iza brave već više od godinu, dvije, zavisno od slučaja do slučaja. A sa ove &nbsp;strane nemamo čak ni odgovor da li su saslušani Kudravi, Maradona, Vampir - istakla &nbsp;je Đokić.
Zašto sudstvo i određene sudije slijepo slušaju tužioce, pita se Đokić, jer tužioci su, kao i advokati, stranke u postupku koje predočavaju dokaze a odlučuju sudovi i sudije.
- Tako je slučaj i za Sky komunikaciju… Upravo su to sudije te koje odlučuju da li je to dokaz ili nije. Ako imamo s jedne strane tužioce koji tvrde da jeste dokaz, ako imamo advokate koji su izričiti da je to samo operativni podatak i da to ne može biti dokaz, zar &nbsp;ne bi bilo sasvim normalno i logično, da nakon dvije, tri godine, prepucavanja između stranaka u postupku, između tužilaca &nbsp;i advokata da li je dokaz ili ne, da sudije Vrhovnog suda sazovu sjednicu i zauzmu opšti stav o tome, da li je Sky dokaz ili nije?! … Ono što je realnije očekivati od ovih sudija je da oni slijepo slušaju specijalne tužioce, da vjeruju svemu &nbsp;što saopšte specijalni tužioci, što prilože kao dokaz, i da na osnovu toga sude i presuđuju. Zbog takvog prihvatanja optužnica, i zbog takvih dokaza i zbog takvih sudija koji klimaju glavom, jer nemaju dovoljno profesionalne hrabrosti da kažu ne ili da, može ili ne može biti dokaz, mi imamo na desetine podignutih optužnica a nemamo niti jedne pravosnažne presude koja se tiče organizovanih kriminalnih grupa i predmeta koji su formirani prethodnih godina - naglasila je Đokić.
Određene sudije su posjedovale profesionalnu hrabrost , podsjeća Đokić i dodaje da takve sudije nije odgovarale ,,oslobodiocima” te su uspjeli da ih kompromituju, predstavljajući ih kao korumpirane ili članove kriminalnih klanova, ali nikako kao profesionalce koji drže do slova zakona.
- Sve je manje, ono što je žalosno i poražavajuće za crnogorsko pravosuđe jeste činjenica da je sve manje sudija koji su spremni da izađu i da kažu ,, ne ne može biti dokaz to što vi imate indiju, i ne mogu sudska vijeća i sudije držati nekoga iza brave na osnovu nekih indicija - rekla je Đokić.
Vladimir Novović je bio sjajan sudija, ali o njegovom postupanju kao specijalnog državnog tužioca sagovornica TV E kaže da ne može iznijeti bilo kakvu ocjenu iz razloga što se on nikad nije pojavio pred novinarima &nbsp;i dozvolio novinarima da mu postave pitanja &nbsp;za &nbsp;koja novinari smatraju da su od javnog značaja.
- On ima određenu medijsku kuću gdje gostuje i iznese to što on smatra da treba. I, ne samo što se tiče gospodina Novovića, nekako to njegovo selektivno postupanje prema medijima se prelilo i na njegove specijalne tužioce. Tako imamo portparola i specijalnog tužioca Vukasa Radonjića koji bira kojem novinaru će da odgovori mejl ili na poruku koja mu se pošalje - zaključila je Đokić.

Đokić: Određene sudije su posjedovale profesionalnu hrabrost, ali su ih ,,oslobodioci” predstavili kao korumpirane

Kad dobijem Rješenje o razrješenju direktora Javne ustanove „Muzeji i galerije Budve“ predaću ključ od svoje kancelarije – kazala je za Pobjedu doskorašnja direktorica ove ustanove Lucija Đurašković.&nbsp;
Ona je za naš list potvrdila da je novoimenovana direktorica Ivana Ćupić danas došla kako bi izvršila primporedaju dužnosti, ali da joj nije dozvolila jer osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta.&nbsp;
- Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan. Posebno je sporna Ana Zenović koja nije izabrana prema Statutu, član 13 Javne ustanove „Muzeji i galerije Budve“. Savjet u tom smislu nije trebalo da bude važeći, niti izabran na Skupštini 25. avgusta ove goidne. Ona je sporna, ali sporni su i drugi koji ne zadovoljavaju zakonske odrebe da budu stručnjaci u kulturi – kazala je Đurašković, kojoj je mandat istekao u avgustu 2021. godine, ali je nastavila da rukovodi ustanovom, kako to predviđa Statut, do „izbora novog direktora“.&nbsp;
Na pitanje gdje se sada nalazli, Đurašković je rekla da radi „od kuće“.&nbsp;
- Nijesam se zatvorila u kancelariju, a nijesam njoj dala ključ od kancelarije zbog toga jer nemam Rješenje o razrješenju direktora. Nije mi najavljeno da će Ćupić da dođe da preuzme dužnost, ni na koji način mi nije rečeno da treba da budem smijenjena. Sve je to nezakonito jer je Savjet falsifikovao pečat – kazala je Đurašković.&nbsp;
Ona je danas na Fejsbuk profilu postavila link sa portala Radio-televizije Budva, koja je objavila da je Ćupić imenovana za novu direktoricu.
- Ne znam da li se neko srami zbog nezakonitog Savjeta i novog vd direktora izabranog falsifikovanim pečatom. Srećno joj bilo, jer nemamo naših ljudi, već se imenuju izbačeni iz Podgorice. A poslušnički RTV Budva, jedva dočekali. Gdje ste Budvani, da branite kulturu grada? – upitala je Đurašković.&nbsp;
Novoimenovana direktorica ustanove Ivana Ćupić, koja je u maju razriješena dužnosti direktorice Muzeja i galerija Podgorice, za portal ETV je saopštila da joj je, sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, prioritet da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započne proces obnove i modernizacije.&nbsp;
- Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je Ćupić.
Na njeno imenovanje reagovala je Nova srpska demokratija, čiji su budvanski predstavnici najoštrije osudili „nedopustiv način na koji je sprovedena smjena direktorice Lucije Đurašković – žene koja je više od četiri decenije posvećena kulturi, od čega 20 godina upravo ovoj ustanovi.“&nbsp;
- O njoj, kao i o Jasni Dokić, svoj stav će dati sud, ali dok čekamo da postupak započne, dužno je ukazati da je njena smjena izvedena na nezakonit i skandalozan način. Smjena je sprovedena pod okriljem noći, bez valjane odluke i bez saglasnosti nadležnih organa, a uz korišćenje lažnog pečata, što baca ozbiljnu sumnju na legalnost postupanja samozvanog i nelegalno imenovanog Savjeta ustanove. Posebno zabrinjava činjenica da su pojedini dokumenti potpisani i ovjereni falsifikovanim pečatom, koji je očigledno korišćen kako bi se sprovele partijske i političke direktive. Ponovo svjedočimo bezakonju OKG DPS-a, za koje smo vjerovali da se nikada neće vratiti u Budvu. Ovakvi postupci zahtijevaju hitan angažman nadležnih organa i utvrđivanje odgovornosti svih učesnika – saopšteno je, između ostalog, iz Nove srpske demokratije.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.4452%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Flucija-duraskovic-zakljucala-kancelariju-cupic-u-hodniku-ceka-policiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Đurašković: Dok ne vidim Rješenje o razrješenju, ne dam ključ od kancelarije

Centralna banka Crne Gore (CBCG) pokrenula je prvu sveobuhvatnu <a href="https://cbcg.me/me/anketa/anketa-o-zadovoljstvu-klijenata-bankarskim-uslugama">anketu o zadovoljstvu korisnika bankarskih usluga</a>, s ciljem identifikovanja područja u kojima je potrebno unaprijediti kvalitet bankarskih usluga u zemlji.
- Kroz kratku onlajn anketu sa 18 pitanja, korisnici bankarskih usluga mogu ocijeniti različite aspekte bankarskog poslovanja – sigurnost transakcija, visinu kamatnih stopa i naknada, dostupnost digitalnih servisa, zaštitu ličnih podataka, kvalitet informisanja, stručnost i ljubaznost službenika, kao i nivo društvene odgovornosti banaka čiji su klijenti - kazali su u Centralnoj banci.
Istraživanje se sprovodi kako bi se obezbijedili podaci za dalje unapređenje politika i praksi u bankarskom sektoru, a shodno nadležnostima Centralne banke Crne Gore u oblasti zaštite prava klijenata banaka i korisnika finansijskih usluga,
Anketa će biti aktivna narednih 15 dana na sajtu i društvenim mrežama CBCG. 
- Anketa je u potpunosti anonimna i koristiće se isključivo za unapređenje kvaliteta usluga i identifikaciju oblasti u kojima je potrebno poboljšanje - kazali su u CBCG.

CBCG sprovodi anketu o zadovoljstvu klijenata bankarskim uslugama

Osobe sa invaliditetom i dalje se suočavaju sa brojnim fizičkim, administrativnim, sistemskim i društvenim barijerama, koje otežavaju njihovo puno učešće u društvenom životu, kazao je potredsjednik Skupštine Nikola Camaj.
U Skupštini je danas održano zasijedanje Parlamenta za osobe sa invaliditetom, koje je organizovao Odbor za ljudska prava i slobode, u partnerstvu sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava i institucijom Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i uz pokroviteljstvo predsjednika Skupštine Andrije Mandića.&nbsp;
- Događaj je upriličen povodom obilježavanja 3. decembra – Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom i 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava i okupio je predstavnike državnih institucija, organizacija osoba sa invaliditetom, međunarodnih organizacija i diplomatskog kora - kaže se u saopštenju.
Camaj je poručio da Skupština današnje zasijedanje vidi kao ključnu platformu za dijalog i zajedničku akciju u cilju unapređenja položaja i prava osoba sa invaliditetom.&nbsp;
On je, kako je saopšteno, istakao potrebu sistemskog, sinhronizovanog i kontinuiranog djelovanja svih institucija na unapređenju pravnog i institucionalnog okvira, kao i na sprovođenju preporuka međunarodnih organizacija u oblasti zaštite jednakosti i zabrane diskriminacije.&nbsp;
- U procesu pune integracije u evropske strukture, Crna Gora mora obezbijediti nultu toleranciju na diskriminaciju i jednake šanse za sve građanke i građane - rekao je Camaj.&nbsp;
Ipak, kako je naglasio, osobe sa invaliditetom i dalje se suočavaju sa brojnim fizičkim, administrativnim, sistemskim i društvenim barijerama koje otežavaju njihovo puno učešće u društvenom životu.
Camaj je naveo da svakodnevna borba osoba sa invaliditetom za dostojanstvo i ravnopravnost predstavlja snažan poziv svim institucijama da djeluju odgovornije, efikasnije i brže.&nbsp;
- Prava osoba sa invaliditetom nijesu posebna, već Ustavom i međunarodnim konvencijama garantovana prava, a država je dužna da obezbijedi uslove za njihovo puno ostvarivanje - poručio je Camaj.&nbsp;
Generalna direktorica Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Irena Rakočević, kazala je da se ova tematska sjednica održava sa ciljem otvaranja prostora za razmatranje ključnih pitanja i izazova sa kojima se osobe sa invaliditetom suočavaju, ali i za realnu procjenu društvenog napretka i obaveza koje moraju biti ispunjene kako bi obezbijedili puno, efektivno i ravnopravno ostvarivanje njihovih prava.&nbsp;
Rakočević je navela da Međunarodni dan osoba sa invaliditetom simbolizuje trajnu obavezu države da svakodnevno i suštinski radi na uklanjanju fizičkih, komunikacionih, digitalnih, institucionalnih, zakonodavnih i društvenih prepreka.&nbsp;
Ona je naglasila da su prioriteti jasno definisani - potpuno usklađivanje zakonodavstva sa međunarodnim standardima, posebno sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima lica sa invaliditetom, unapređenje pristupačnosti u svim oblastima života.&nbsp;
Rakočević je istakla da se prioriteti odnose i na jačanje politika zapošljavanja i ekonomskog osnaživanja, kao i na poboljšanje sistema socijalne i zdravstvene zaštite kroz razvoj usluga u zajednici i modela individualizovane podrške.
Ona je poručila da će Ministarstvo istrajno i odgovorno raditi na izgradnji Crne Gore u kojoj svi građani, bez obzira na različitosti, imaju jednake mogućnosti za život dostojan čovjeka.
Zamjenica Ombudsmana Snežana Mijušković navela je da ovakvi datumi predstavljaju važnu priliku da se društvo osvrne na sve što čini, ali i na ono što još mora učiniti kako bi unaprijedilo položaj osoba sa invaliditetom.&nbsp;
Ona je rekla da očekuje da će glasovi osoba sa invaliditetom, koje najbolje osjećaju posljedice funkcionisanja sistema, biti jasno i pažljivo saslušani, a da će društvo na njihove poruke odgovoriti konkretnim djelovanjem, bez odlaganja do narednog obilježavanja ovog datuma.&nbsp;
Mijušković je istakla da svako dijete sa smetnjama u razvoju, svaka osoba sa invaliditetom i njihove porodice moraju imati mogućnost da dostojanstveno uživaju sva prava garantovana zakonima i međunarodnim konvencijama, kao i da to ne smije biti pitanje daljeg čekanja, već hitne i trajne posvećenosti.
Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore, Goran Macanović istakao je da Crna Gora mora prestati da posmatra osobe sa invaliditetom isključivo kao marginalizovanu grupu kojoj je potrebna pomoć.&nbsp;
Crna Gora, kako je poručio, umjesto toga treba da prepozna da su one važan ljudski kapital koji, zahvaljujući znanju, talentima, vještinama i životnom iskustvu, može značajno doprinijeti društvenom napretku.&nbsp;
Prema riječima Macanovića, ulaganje u poštovanje njihovih prava nije trošak već investicija u budućnost.
On je podsjetio da je Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom ratifikovana u Skupštini Crne Gore prije 16 godina i da se njena primjena mora dosljedno poštovati.&nbsp;
Inkluzija, kako je naglasio, nije obaveza prema Ujedinjenim nacijama, već prema ljudima koji žive u Crnoj Gori.&nbsp;
Macanović je poručio da je dužnost svih donosilaca odluka da uklanjaju barijere, modernizuju zakone, osnažuju institucije i stvaraju okruženje u kojem svaka osoba ima priliku da doprinosi razvoju zemlje.&nbsp;
Samo tako, kako je zaključio, društveni napredak može biti stvaran, održiv i pravedan.
Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Jole Vučurović istakao je da je tema današnjeg zasijedanja izuzetno značajna za dalji razvoj inkluzivnih politika u Crnoj Gori.&nbsp;
- Izrazio je očekivanje da će zasijedanje omogućiti sveobuhvatan uvid u dosadašnje aktivnosti usmjerene na unapređenje položaja osoba sa invaliditetom, kao i u izazove sa kojima se ova populacija i dalje suočava, naglašavajući potrebu za zajedničkim i sinhronizovanim djelovanjem svih institucija - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Vučurović je naglasio da će, u skladu sa svojim nadležnostima, Odbor i u narednom periodu nastaviti da preduzima aktivnosti u okviru zakonodavne, kontrolne i nadzorne uloge, prateći rad nadležnih organa na unapređenju prava osoba sa invaliditetom.&nbsp;
On je apelovao na resorna ministarstva da ubrzaju aktivnosti kako bi se ostvario vidljiv napredak i doprinijelo izgradnji pravednog, inkluzivnog i ravnopravnog društva za sve građane.

Osobe sa invaliditetom i dalje se suočavaju sa brojnim barijerama

Dvije predstave reditelja Davora Dragojevića, na festivalu Osmeh Niša, osvojile su četiri nagrade. Povodom uspjeha, vrlo značajnog za Gradsko pozorište, ali i za cjelokupno stvaralaštvo u ovoj oblasti, gost emisije E-uživo je Davor Dragojević.
Gošća emisije je i kantautorka Anja Zagorac, koja je objavila dva mini-albuma – „Sjećanja“ i „Vagabund“.
Panelisti emisije E-uživo osvrnuće se na istraživanja koja pokazuju da ljudi imaju tinejdžerski mozak sve do tridesetih godina života.&nbsp;
Tema emisije biće i istraživanja koja pokazuju da pritisak javnosti skraćuje život velikih zvijezda.
Pratite emisiju E-uživo, na TV E, od 16 do 18 sati.

E-uživo: Gosti Davor Dragojević i Anja Zagorac

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Tag: svetlana-dokic