Nova epizoda emisije „Galerija tajni“ biće emitovana večeras od 18 sati na Televiziji E.
Tema izdanja posvećena je djeci koja se suočavaju sa poremećajima iz spektra autizma. Iako autizam više nije tabu tema, porodice i dalje prolaze kroz težak i bolan proces suočavanja, često bez adekvatne institucionalne podrške.
Emisija donosi priče koje otvaraju pitanja položaja djece sa autizmom u porodici, školi i društvu, kao i izazove sa kojima se njihovi roditelji svakodnevno susrijeću.
„Galerija tajni“ možete pogledati večeras od 18 sati na programu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3ky8hV9Ov-0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

„Galerija tajni“na Televiziji E: Djeca iz spektra autizma – izazovi porodica i društva

Operativni podaci su "priče" i često iza te "priče" ne stoji nijedan dokaz, ocijenio je beogradski advokat Božo Prelević, nekadašnji sudija i ministar unutrašnjih poslova Srbije.
On je za Radio Slobodna Evropa komentarisao "iznošenje u javnost" operativnih podataka o ubistvima u Crnoj Gori koje je u Skupštini saopštio ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Danilo Šaranović.
Ministar je pozivajući se na operativne podatke naveo imena osoba koje navodno stoje iza ubistva 2001. godine Gorana Žugića, nekadašnjeg savjetnika predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
Dodao je da je prema tim podacima u likvidacije u Crnoj Gori i Srbiji bila umiješana tadašnja Služba državne bezbjednosti Crne Gore.
On je kazao da je podatke dostavio Tužilaštvu. Za RSE je iz Tužilaštva potvrđeno da će saslušati "svako lice u vezi sa datim izjavama, a naročito kada one potiču od javnih funkcionera, imajući u vidu njihovu društvenu odgovornost".
Njegovo izlaganje izazvalo je brojne reakcije, uključujući i porodice operativaca koje je pomenuo.
<h2>Ministar: "Reći ću imena koja lede krv u žilama"</h2>
- Prema informaciji Službe javne bezbjednosti prije 20 godina, operativni podaci pokazuju da je ubistvo Gorana Žugića izvršio Ivan Delić, po nalogu Darka Belog Raspopovića i Brana Mićunovića - rekao je Šaranović 28. jula.
Kao izvore naveo je iskaze bivšeg vozača Brana Mićunovića i Blagotu Baju Sekulića.
Saopštio je i da je neimenovani sagovornik policije, Raspopovića i Mićunovića povezao sa više likvidacija u Crnoj Gori i Srbiji: (Vasa) Pavićevića, (Joca) Vujičića, (Zorana) Jovanovića, (Igora) Ćosovića, (Saše) Labovića, (Bora) Nedovića i drugih.
Potom se pozivao na operativne informacije iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije od prije 25 godina.
- Izvor iz MUP-a Srbije navodi da je prvi put pokazano interesovanje za Ivana Delića nakon ubistva generala Radovana Stojičića, pod nadimkom "likvidator" - rekao je Šaranović.
Delića su dovodili u vezu sa najopasnijom grupom u Beogradu, Vojom Amerikancem, Bojanom Petrovićem koji je ubijen i drugima, rekao je Šaranović.
<h2>Podaci bez dokaza su "priče"</h2>
Advokat Božo Prelević kaže da operativni podaci mogu biti važni ali da ih tužilaštvo i sud tretiraju kao "priče" ukoliko nema dokaza koji ih potvrđuju.
- I ne možete ići na optuženje samo na osnovu priče. Svaku tvrdnju treba otvoriti. Ako postoje dokazi, treba postaviti pitanje zašto se nije išlo ka tužilaštvu. Bez dokaza, ti operativni podaci mogu da budu dio nekih skripti, članaka ili istorije, ali to u sud ne može da ide - koliko god se to uklapalo sa drugim saznanjima, zdravim razumom, ili logikom - istakao je on.
On kaže da je, na osnovu izvoda koje je saopštio Šaranović pitanje za srpsku i crnogorsku službu šta su preduzeli.
- Šta su uradili povodom tih saznanja. U kom pravcu su vodili istragu? Ako nisu vodili istragu, zašto nisu? Da li im je neko zabranio i ko im je zabranio - kaže Prelević.
<h2>Đokić: Ministar ugrozio sigurnost porodica</h2>
I urednica Televizije E Svetlana Đokić, koja se bavi crnom hronikom, ocjenjuje neprihvatljivim iznošenje u javnost operativnih podataka ako iza njih ne stoje dokazi.
- Iznošenjem operativnih, znači nedokazanih ili čak i nedokazivih podataka, ministar Šaranović je ozbiljno narušio mir prvo porodica žrtava, a onda i zlokobno ugrozio sigurnost familija onih koje je označio kao potencijalne ubice ili naručioce zločina - kaže Đokić.
Kaže da su operativni podaci neprovjerene informacije sa terena, pa čak i čaršijske priče, ali i putokaz istražiteljima u kom pravcu da usmjere istragu o nekom događaju.
Praksa, kako kaže, pokazuje da u desetinama istraga najtežih zločina, ovi podaci nijesu doveli do dokaza koji bi ih potkrijepili.
- Samim tim, ti podaci nemaju težinu i ne smiju se zloupotrebljavati - istakla je Đokić.
<h2>Ko su ključne osobe koje okrivljuje ministar ?</h2>
Darko Beli Raspopović je bio službenik SDB Crne Gore. Ubijen u januaru 2001. u centru Podgorice. Ubistvo nije rasvijetljeno.
Brano Mićunović, kontroverzni biznismen, pominjan kao vodeća ličnost organizovanog kriminala još iz perioda bivše Jugoslavije, preminuo je 2024. Nikada nije dokazana nijedna optužba protiv njega.
Ivan Delić je uhapšen u Dubaiju u maju ove godine i izručen Crnoj Gori. Osumnjičen je za međunarodno krijumčarenja narkotika.
Pominjan u više slučajeva ubistava, bio je meta više oružanih napada, uključujući i atentat u kojem je ubijen nedužni mladić. Nikada nije pravosnažno osuđen.
Ostali koje je Šaranović naveo, ubijeni su između 1994. i 1996.
A Sekulić koji je naveden kao izvor je ubijen 2001. u Budvi.
Na vlasti je u periodu navedenih ubistava bila Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića, a na saveznom nivou prosrpske stranke lojalne Slobodanu Miloševiću.
<h2>Podaci iz vremena vlasti Miloševića</h2>
U vrijeme nastanka dokumenta MUP-a Srbije, koji je Šaranović citirao, srpske službe bezbjednosti povezivane su sa političkim ubistvima u Srbiji.
Službenici srpskog MUP-a osuđeni su za ubistvo nekadašnjeg funkcionera Ivana Stambolića iz 2000, za pokušaj ubistva 1999. opozicionara Vuka Draškovića kada su stradala trojica njegovih pratilaca.
Državna bezbjednost Srbije pratila je novinara Slavka Ćuruviju, neposredno do njegove likvidacije 1999.
- Bezbjednosne službe nekadašnje Savezne Republike Jugoslavije, koju su činile Srbija i Crna Gora, posebno u vrijeme vlasti Slobodana Miloševića bile su međusobno suprotstavljene - kaže Prelević.
Tvrdi da su se bavile raznim nedozvoljenim stvarima, pa i podmetanjima:
- Na primjer za službu Srbije je, za sve bila kriva obavještajna služba Crne Gore, a ustvari to je bilo prikrivanje dokaza ili usmjeravanje istrage u pogrešnom pravcu - dodao je on.
Zaključuje da kad država ne kontroliše službu bezbjednosti, onda služba bezbjednosti kontroliše državu i medije.

Prelević: Operativni podaci su "priče" iza kojih često ne stoji nijedan dokaz

Baviti se istraživačkim novinarstvom je teško, kaže novinarka crne hronike Televizije E Svetlana Đokić, jer egzistiraju mediji koji određene tekstove i emisije, prikazuju kao istraživačko novinarstvo, što je u stvarnosti daleko od toga. 
Poznata po istraživačkom serijalu ,,Sjenke” čiji je autor, a koja bilježi ogromnu gledanost, Đokić ne preuzima zasluge na sebe, već naglašava da bi se neki tako zahtjevan serijal realizovao, priskaču, kako kaže, rado da pomognu kolege, snimatelji, montažeri, tonci, ali i, menadžment. 
- Da bi se neko bavio istraživačkim novinarstvom mora sagledati sve činjenice, mora prikupiti što više podataka, mora saslušati sve strane i naravno da tu mora biti mjesta za jednu vrstu kompromisa, da bi se napravila kvalitetna emisija, kao što je emisija Sjenke, koja se već od samog početka emitovanje E Televizije emituje, pobila sve rekorde gledanosti, to mogu s ponosom da kažem - rekla je Đokić.
Novinarstvom se bavi od 2002. godine, a od tada do danas, nije imala ozbiljnih prijetnji.
- Bilo je perioda kad sam imala strah, ne za sebe, koliko za svoju djecu, tim prije što su te prijetnje dolazile, a nijesu bili kriminalci, odmah da kažem, bili su političari -istakla je Đokić.
Novinarstvo je davanje sebe, smatra Đokić, nema radno vrijeme i novinar je uvijek novinar, što nije baš pogodno za mlade generacije, a koje nisu željne samopromocije nego da se istinski bave novinarskim poslom. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FMrzzIZapSbg%3Fsi%3D5jyGxnsS01O46KYy&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đokić: Prijetnje su dolazile do mene, ne od kriminalaca, nego od političara

Tema večerašnje emisije Ljetnjeg programa na Televiziji E su - granice - lične, profesionalne, društvene, a sagovornici su Mladen Rakčević bivši rukometni reprezentativac, Aleksandar Sekulović sportski novinar i novinarka TVE Svetlana Đokić.
Muzički će emisiju obojiti Ilija Gojović, koji će ujedno i predstaviti svoju novu pjesmu “Sve ove godine”.

Ljetnje veče na TV E: O ličnim, profesionalnim i društvenim granicama sa Rakčevićem, Sekulovićem i Đokić

Postavlja se pitanje zašto ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović manipuliše brojem žrtava, zbog čega umanjuje ono što se dešava i da li na taj način želi da stvori sliku o nekom stanju bezbjednosti na zavidnom nivou, kazala je u emisiji "Na kraju dana" urednica u Televiziji E Svetlana Đokić, komentarišući obraćanje Šaranovića na Svečanoj akademiji povodom dana Ministarstva unutrašnjih poslova.
- Moram da naglasim da se ministar hvalio kako je promjenom Vlade, od 2020. godine, odkad su došli ,,oslobodioci” došlo do smanjenja broja krivičnih djela. Evidentno je da je došlo do smanjenja ubistava, ali to je zato što su se počinioci, pripadnici organizovanih kriminalnih grupa, našli iza brave prije nego što su došli ,,oslobodioci” i već sada imamo situaciju da su oni počeli da izlaze, što je pokazala ova godina, i da se nastavio obračun organizovanih kriminalnih grupa. Mislim da će biti situacija kao i prethodnih godina, da će i ovaj bezbjednosni sektor, i čelnici ovog bezbjednosnog sektora moći samo da gledaju kako se ubijaju kriminalci po Crnoj Gori, nemoćni da zaustave rat - rekla je Đokić.
Prostim brojanjem iz podataka koji su dostupni na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova, podsjeća Đokić, iz Izvještaja o radu MUP-a, dodaje ona, za 2021, za 2022. i za 2023. godinu, te ako se desio previd, kaže ona, zašto to niko nije demantovao.
<h2>Janjušević: Je li direktor Uprave policije izopšten iz sistema?</h2>
Izjava ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, da se od 2020. godine do sada desilo 27 ubistava, te da slučajnih žrtava nije bilo je politički autogol - kazao je &nbsp;bivši &nbsp;pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević.
- Ja ne mogu da vjerujem da se ovakav propust desio, u jednoj ozbiljnoj službi, koju ja pamtim, u kojoj sam dugo godina radio, kakva je Uprava policije. Ovo je meni nevjerovatno, da se ukupan zbir, nije to zbir od nekoliko hiljada, to je zbir od 47 ubistava, ako se ne varam, da je bilo, a samo ove godine, do sada je bilo osam ubistava - &nbsp;rekao je Janjušević.
Na proslavi Dana unutrašnjih poslova građanima se obratio premijer Milojko Spajić, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i resorni ministar Danilo Šaranović, kaže Janjušević i pita se gdje je bio direktor Uprave policije.
- Gdje je direktor Uprave policije? O čemu se radi ovdje? Je li taj čovjek izopšten iz sistema? To je čovjek koji je jedini u sistemu, od menadžmenta Uprave policije, koji je u punom mandatu, sa onim cirkusom 43. Vlada ga smijenila pa vraćen odlukom Upravnog suda, pa ga 44. Vlada smijenila, pa ponovo vraćen odlukom Upravnog suda. Pravimo jedan pravni galimatijas…Ovo je po prvi put, možda, da se direktor Uprave policije nije obratio svojim službenicima, starješinama i građanima Crne Gore - naglasio je Janjušević.
Stanje u državi, sa aspekta bezbjednosti, nije stabilno, naročito od 2020. godine, jer su tada počela i maltretiranja građana u Pljevljima, po nacionalnoj i vjerskoj osnovi - kazala je urednica u ETV portalu Kaćuša Krsmanović.
- Zašto Crna Gora nije ovih četiri godine bezbjedna država? Primarno nije bezbjedna država jer je naš bezbjednosni sektor premrežen rusko-srpskom špijunskom mrežom. To je ključni problem našeg bezbjednosnog sektora. Obračuni u mafiji su nešto s čim Crna Gora kuburi, nažalost, dugi niz godina, i s tim se teško bori. Vjerovatno zbog toga što mafija ima upliv i u institucijama, pa i u službama bezbjednosti, čemu svjedoče ove skaj aplikacije čuvene, koje nijesu valjda dokaz za sud, ali ipak govore o tome. Samo što u crnogorskoj javnosti i kod Specijalnog tužilaštva nema skaj aplikacija koje povezuju aktuelne vlasti sa mafijom. Zar i to nije narušavanje bezbjednosne situacije u Crnoj Gori, da selektivna pravda, uslovno rečeno pravda, odnosno selektivni progon, Specijalnog državnog tužilaštva - rekla je Krsmanović.
Ona se zapitala kako je moguće govoriti o bezbjednosti kad su na udaru aktuelnih vlasti i aktuelnog Specijalnog državnog tužilaštva isključivo pripadnici jednog mafijaškog klana, dok su, dodaje ona, ljudi iz sistema povezani sa jednim od klanova, za koje, kako kaže, postoje takođe dokazi u skaj aplikaciji, i dalje u sistemu, njih niko ne dira i oni su nevidljivi za Specijalno državno tužilaštvo.&nbsp;
Iz obraćanja ministra Danila Šaranovića se problematizuje i dio u kome kaže da je za prvih deset mjeseci ove godine procesuirano 600 bezbjednosno-interesantnih lica, taj podatak može biti tačan, kaže Đokić, ako su tu ubrojani oni prekršioci koji su proveli noć u pritvoru zbog vožnje u alkoholisanom stanju, ili, kako kaže, i oni koji su privedeni zbog nasilja u porodici.
- To je ogroman broj, ja sad ne bih ulazio u to da li je tačan ili nije, ali, sa profesionalnog aspekta imam jednu nedoumicu, da li su to bezbjednosno-interesantna lica koja su procesuirana po krivičnoj odgovornosti, da li zbog bezbjednosti drumskog saobraćaja, da li po prekršaju javnog reda i mira, nasilja u porodici, ili nekih sličnih prekršaja - istakao je Janjušević.
<h2>"Nova vlast na zadatku odmazde"</h2>
Crna Gora je mala, svak svakoga poznaje, podsjeća Janjušević, neko je u rođačkim, neko kumovskim ili prijateljskim odnosom, dodaje on, sa nekim ko je možda pripadnik neke kriminalne organizacije, i ovdje se, kako kaže, olako lijepe etikete ljudima.
- Olako lijepiti ljudima etikete bezbjedno interesantnih lica, da li je to uvaženi novinar Draško Đuranović, koga ja znam još iz studentskih dana, i znam čitavu porodicu, pa će neko da mi kaže da je Draško Đuranović bezbjedno interesantno lice, i &nbsp;član organizovane kriminalne grupe… - poručio je Janjušević.
Evropsku komisiju ne interesuju procesuirana lica, poručio je Janjušević, njih interesuju pravosnažne presude za organizovani kriminal i za korupciju, dodaje on, a njih nema.
Saopštenja vlasti o procesuiranju članova kriminalnih organizacija su gluposti, poručuje Krsmanović, jer je to samohvala, koju javnost, cijeni ona, vidi sudeći prema rezultatima lokalnih izbora.
- Nova vlast je na zadatku odmazde, to ja tako doživljavam. Jedino što njih interesuje je odmazda ljudi iz prethodnog sistema, i pokušaj krivičnog procesuiranja tih ljudi, koji su bili nosioci institucija u prethodnom sistemu, i njih to jedino interesuje. Znate li koliko njih zanima organizovani kriminal? Nikoliko! Njima je u fokusu bivši glavni specijalni tužilac, gospodin Katnić, njima je u fokusu bivši pomoćnik direktora Uprave policije gospodin Zoran Lazović, njima su u fokusu ti ljudi, pa njima je i u fokusu bio aktuelni direktor Uprave policije gospodin Zoran Brđanin, njima su u fokusu bili i njegovi pomoćnici i uhapšeni su - naglasila je Krsmanović.
Hapšenje 250 pripadnika škaljarskog i kavačkog klana je omogućeno zahvaljujući baš onima, poručuje Đokić, koje su sadašnje vlasti kasnije uhapsile.
- Većina uhapšenih &nbsp;pripadnika škaljarskog i kavačkog kriminalnog klana je bila iza brave tri godine. I oni su prethodne tri godine bili mirni zahvaljujući Katniću, Lazoviću, Kneževiću, Veljoviću, Saši Čađenoviću…Sud će reći da li su oni krivi ili ne. Ali, zahvaljujući njihovim istragama &nbsp;i njihovim predmetima, oni su bili mirni prethodne tri godine. Kad su počeli pripadnici obje kriminalne grupe da izlaze iz pritvora, mi imamo ovo što se desilo. A zašto su izašli, zato što nije donjeta nijedna pravosnažna presuda…Bojim se da će tek da slijedi nastavak krvavih obračuna - poručila je Đokić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Jutjub kanalu TV E:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DcVyqfJ9U_-M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đokić: Bojim se da će tek da slijedi nastavak krvavih obračuna; Krsmanović: Naš bezbjednosni sektor premrežen rusko-srpskom špijunskom mrežom

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović manipuliše brojem žrtava i iznosi netačne podatke, tvrde novinari koji se decenijama bave crnom hronikom.&nbsp;
Urednica u Televiziji E Svetlana Đokić kaže da Šaranovića demantuju i zvanični izvještaji Ministarstva unutrašnjih poslova te da je sve lako provjeriti.
Đokić je reagovala nakon što se ministar Šaranović, na svečanosti povodom Dana unutrašnjih poslova, pohvalio učinkom resora kojim rukovodi.
Šaranović je, pored ostalog, kazao da je za samo godinu procesuirano oko 600 članova visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa, te da je u proteklih deset mjeseci procenat rasvijetljenih krivičnih djela 95.
- S obzirom da se danas o ubistvima govori više nego ranije, moja je dužnost da saopštim sljedeće. U periodu od 2016. godine do 2020. bila su 93 ubistva od čega 42 u kriminalnim obračunima, među žrtvama je bilo i šest slučajnih. Nakon promjene vlasti od 2020. stvari su se značajno promijenile. Do danas je ukupan broj ubijenih smanjen na 27, od čega je sedam stradalo u kriminlanim obračunima, a slučajnih žrtava nije bilo - rekao je Šaranović.&nbsp;
Đokić kaže da je ministar bez trunke savjesti manipulisao brojem žrtava kako bi u javnosti stvorio sliku o tome da je njegovim dolaskom na čelo MUP-a, navodno, bolja bezbjednosna situacija u državi.
- Šaranovićeve tvrdnje da su se nakon promjene vlasti 2020. godine stvari značajno promijenile, i da je od te promjene ukupan broj smanjenih na 27, demantuju zvanični izvještaji resora kojim rukovodi (MUP), a koji su javno dostupni. Naime, u izvještajima MUP-a navedeno je da se broj ubistava počinjenih tokom prethodnih godina kretao do 16 po godini. To pokazuje da je ministar iznio neistine. Prostom matematičkom radnjom, poznatom kao sabiranje, ukupan broj ubistava, ne uključujući 2024. godinu prelazi 30. Ako tome dodamo ubistva koja su počinjena tokom ove godine, a bilo ih je najmanje osam, onda se s punim pravom postavlja pitanje - na osnovu kojih podataka je ministar iznio ove brojke i zbog čega Šaranović manipluiše sa brojem žrtava - ističe Đokić.&nbsp;
Da je bezbjednosni sektor i dalje nemoćan da zaustavi obračun kriminalnih klanova, kaže Đokić, potvrđuju i likvidacije koje su se dogodile tokom ove godine.&nbsp;
Pita se i zbog čega Šaranović nije pomenuo da od 2020. iz godine u godinu raste broj samoubistava i saobraćajnih nesreća.
- Sve ovo nam, nažalost, pokazuje koliko su političari koji su sada na vlasti spremni da zbog prikupljanja političkih poena, javnosti prezentuju lažne podatke i serviraju nam sliku o njihovoj navodnoj požrtvovanosti u borbi protiv organizvoanog kriminala. Ministar ignoriše činjenicu da je rat kriminlanih klanova nastavljen. Tome svjedoči nedavni tragični događaj na Cetinju, kada je u profesionlanoj likvidaciji ubijen, prema posljendjim podacima, visokorangirani član škaljarskog kriminlanog klana. Naravno, Šaranović o ovome nije govorio jer mu ne ide u prilog - zaključila je Đokić.

Đokić: Šaranović manipuliše brojem žrtava i iznosi netačne podatke

Novinarke Svetlana Đokić i Milica Babić, autorke serijala “Masakr odgovornosti”, emitovanog na Televiziji E, dobitnice su prve nagrade za istraživačko novinarstvo 2024. koju dodjeljuje Evropska unija u Evropskoj kući u Podgorici.
Serijal je posvećen tragediji koja se desila na Cetinju 12. avgusta 2022. godine, kada je Vuk Borilović likvidirao deset nedužnih ljudi, a teško ranio pet građana i jednog saobraćajnog policajca.
Prva epizoda emitovana je na godišnjicu masakra, a kroz serijal su razotkriveni brojni propusti u postupanju crnogorske policije i države tokom, ali i prije i poslije, tragičnog događaja u prijestonici. Prikazane su i bolne ispovijesti preživjelih i porodica žrtava masakra, a javnost je prvi put imala uvid i u ono što piše u Izvještaju o postupanju policije.
Autorka serijala, urednica TV E, Svetlana Ðokić, kazala je da je ova nagrada podsjetnik da se dogodila velika tragedija na koju je društvo ćutalo.&nbsp;
- Masakr odgovornosti nije bio lov na vještice, kako su to vječni čuvari fotelja doživjeli, već profesionalno i odgovorno ukazivanje da su se desili propusti, da je sistem i prevencije i bezbjednosti nespreman za ovakve situacije i da je naše društvo palo na ispitu - kazala je Ðokić.
Otkrivanje propusta u bezbjednosnom sektoru, koji su prikazani u serijalu, pokazalo je, ocijenila je jedna od autorki Babić, da naš sistem nije spreman za ovakve situacije, da se na prevenciji ne radi dovoljno i kada je u pitanju bezbjednost i kada je u pitanju mentalno zdravlje.&nbsp;
- Ali i da su fotelje i funkcije pojedincima važnije od bilo čega. Pozivam nadležne državne organe da ponovo preispitaju postupanje pojedinaca unutar sistema i da odgovorni snose posljedice - kazala je Babić.&nbsp;
Podsjetila je i nadležne organe na, kako kaže, oobećanje da će donijeti Mašanov i Markov zakon.&nbsp;
- Mašanov i Markov zakon bi unaprijedio sistem zaštite i kontrole oružja koje imaju graðani Crne Gore. Svi zajedno moramo da damo svoj doprinos da se ništa slično ne bi dogodilo - dodala je.&nbsp;
Nagradu posvećuju, kazale su autorke, stradalima u masakru i njihovim porodicama.&nbsp;
- Ovu nagradu posvećujemo Nataši, Mašanu, Marku, Danici, Dimitriju, Rajku, Goranu, Milanu, Aleksandri i Mili. Istini i nezaboravu koji zaslužuju - poručuju autorke serijala “Masakr odgovornosti”.&nbsp;
Đokić i Babić prvu nagradu dijele sa novinarima televizije “Vijesti” Tatjanom Ašanin i Nikolom Milosavićem Aleksićem za priču “U mutnim vodama”.
Drugu nagradu osvojila je Ðurđa Radulović iz Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) za priču “Niko ne provjerava kupovinu zabranjenih pesticida”.
Treće je pripalo je Andrei Perišić, takođe iz CIN-a, za tekst "Krijumčarenje arheološkog blaga Crne Gore".
O nagradama je odlučio žiri u sastavu Olivera Nikolić, Mileva Malešić, i Branko Čečen.

Đokić i Babić dobitnice prve nagrade EU za istraživačko novinarstvo za serijal "Masakr odgovornosti"

Emisije "Bez pravila", "Dokaz" i "Sjenke" će u budućem periodu biti još atraktivnije i sadržajnije, prvenstveno zbog početka rada ETV portala - kazala je za emisiju "Na kraju dana", na Televiziji E, Svetlana Đokić urednica u toj televiziji.
- Dobili smo pojačanje u vidu Kaćuše Krsmanović, ona je urednica VIP-a ( velikih istraživačkih priča), i ona će nam biti od velike pomoći prilikom izrade ovih emisija, zato što ćemo negdje imati, ne samo nju kao šeficu svima nama, nego Kaćuša je uvijek osoba koja je spremna za saradnju i ona je tu kao kolega dam pogne i usmjeri nas, prosto da ne bi napravili propust - rekla je Đokić.
U proteklim &nbsp;sezonama &nbsp;emitovanja emisije Bez pravila &nbsp;je bilo &nbsp;mnogo upečatljivih priča, naglašava Đokić i dodaje &nbsp;da je zbog nekih i pokrenuta istraga u specijalnom državnom tužilaštvu.
- Sa jedne strane imamo slučajeve gdje su evidentne, jasne zloupotrebe &nbsp;i potkrijepljene dokazima, koje i laici prava mogu da prepoznaju, a specijalno državno tužilaštvo ne postupa u njima. Sa druge strane imamo slučajeve, bez obzira što sve ukazuje na to da dokazi nijesu dovoljni, podižu, specijalni državni tužioci, optužbe, ali &nbsp;to pokazuje njihovu selektivnost u postupanju - naglasila je Đokić.
Selektivnost u postupanju je itekako prisutna, poručuje Đokić, &nbsp;te se osvrnula na slučaj Vesne Bratić, bivše ministarke četiri resora, jer već postoje pravosnažne pravosnažne presude u korist direktora koje je ona smijenila, te nije selektivnost vezana samo za specijalno tužilaštvo, kaže ona, već i za rad pojedinih sudija.
Priče koje su &nbsp;evidintirale problem i ukazivale na urušavanje obrazovnog sistema, kaže Đokić, &nbsp;u vezi lažnih diploma, su dobile sudski epilog, i to je najbolja potvrda da je sa svojom koleginicom, Anom Šofranac, na pravom putu u cilju otkrivanju nepravdi.
- Nijedna emisija nije sačinjena na osnovu ,, rekla kazala”. Svaka &nbsp;naša tvrdnja je potvrđena papirom, dokumentom iz relevantnih institucija &nbsp;i čvrstim dokazima - poručila je Đokić.
Sagovornica TV E se osvrnula i na slučajeve šverca cigareta, te kazala da se i tu veoma selektivno postupa, jer je samo jedna osoba uhapšena, dok su Kudravi, Maradona i Vampir, &nbsp;iz Sky komunikacije, &nbsp;na slobodi.
- Moramo se prisjetiti da je Sky komunikacija bila dovoljna specijalnim tužiocima, da u određenim slučajevima, ne mogu da kažem ni uhapse, ni odrede pritvor, nego zarobe određene osobe jer ih drže iza brave već više od godinu, dvije, zavisno od slučaja do slučaja. A sa ove &nbsp;strane nemamo čak ni odgovor da li su saslušani Kudravi, Maradona, Vampir - istakla &nbsp;je Đokić.
Zašto sudstvo i određene sudije slijepo slušaju tužioce, pita se Đokić, jer tužioci su, kao i advokati, stranke u postupku koje predočavaju dokaze a odlučuju sudovi i sudije.
- Tako je slučaj i za Sky komunikaciju… Upravo su to sudije te koje odlučuju da li je to dokaz ili nije. Ako imamo s jedne strane tužioce koji tvrde da jeste dokaz, ako imamo advokate koji su izričiti da je to samo operativni podatak i da to ne može biti dokaz, zar &nbsp;ne bi bilo sasvim normalno i logično, da nakon dvije, tri godine, prepucavanja između stranaka u postupku, između tužilaca &nbsp;i advokata da li je dokaz ili ne, da sudije Vrhovnog suda sazovu sjednicu i zauzmu opšti stav o tome, da li je Sky dokaz ili nije?! … Ono što je realnije očekivati od ovih sudija je da oni slijepo slušaju specijalne tužioce, da vjeruju svemu &nbsp;što saopšte specijalni tužioci, što prilože kao dokaz, i da na osnovu toga sude i presuđuju. Zbog takvog prihvatanja optužnica, i zbog takvih dokaza i zbog takvih sudija koji klimaju glavom, jer nemaju dovoljno profesionalne hrabrosti da kažu ne ili da, može ili ne može biti dokaz, mi imamo na desetine podignutih optužnica a nemamo niti jedne pravosnažne presude koja se tiče organizovanih kriminalnih grupa i predmeta koji su formirani prethodnih godina - naglasila je Đokić.
Određene sudije su posjedovale profesionalnu hrabrost , podsjeća Đokić i dodaje da takve sudije nije odgovarale ,,oslobodiocima” te su uspjeli da ih kompromituju, predstavljajući ih kao korumpirane ili članove kriminalnih klanova, ali nikako kao profesionalce koji drže do slova zakona.
- Sve je manje, ono što je žalosno i poražavajuće za crnogorsko pravosuđe jeste činjenica da je sve manje sudija koji su spremni da izađu i da kažu ,, ne ne može biti dokaz to što vi imate indiju, i ne mogu sudska vijeća i sudije držati nekoga iza brave na osnovu nekih indicija - rekla je Đokić.
Vladimir Novović je bio sjajan sudija, ali o njegovom postupanju kao specijalnog državnog tužioca sagovornica TV E kaže da ne može iznijeti bilo kakvu ocjenu iz razloga što se on nikad nije pojavio pred novinarima &nbsp;i dozvolio novinarima da mu postave pitanja &nbsp;za &nbsp;koja novinari smatraju da su od javnog značaja.
- On ima određenu medijsku kuću gdje gostuje i iznese to što on smatra da treba. I, ne samo što se tiče gospodina Novovića, nekako to njegovo selektivno postupanje prema medijima se prelilo i na njegove specijalne tužioce. Tako imamo portparola i specijalnog tužioca Vukasa Radonjića koji bira kojem novinaru će da odgovori mejl ili na poruku koja mu se pošalje - zaključila je Đokić.

Đokić: Određene sudije su posjedovale profesionalnu hrabrost, ali su ih ,,oslobodioci” predstavili kao korumpirane

Na Skadarskom jezeru danas su spašene tri osobe čiji se gliser prevrnuo tokom vožnje.
Kako je saopšteno iz NP "Skadarsko jezero", u toj situaciji pravovremeno su reagovali njihovi nadzornici.
- Nakon prijave da je došlo do prevrtanja plovila (glisera) Služba zaštite se odmah uputila na navedenu lokacuju, te brzom reakcijom osobama je pružena pomoć i dovezene su do obližnjeg pristana - istakli su oni.
Pritom, iz NP "Skadarsko jezero" apeluju na sve da poštuju pravila ponašanja i poštuju zakonske odredbe koje se odnose na plovidbu i upravljanje plovilima u vodama Crne Gore.

Skadarsko jezero: Prevrnuo se gliser, tri osobe upale u vodu

Informativnu emisiju „24 sata“ večeras vodi Amra Tahirović, a gost u studiju je Johan Satler, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori.
Centralna tema emisije biće „Kočnice na EU putu“, uz fokus na odluku Francuske da blokira zatvaranje dva pregovaračka poglavlja u pristupnom procesu Crne Gore. Ukoliko Pariz ne promijeni svoj stav, Crna Gora će na međuvladinoj konferenciji zakazanoj za utorak zatvoriti samo tri od planiranih pet poglavlja. Ministar poljoprivrede Vladimir Joković ocijenio je da je zatečen ovom odlukom, dok brojni analitičari smatraju da je riječ o jasnoj političkoj poruci.
U emisiji će biti riječi i o drugim aktuelnim temama. Građani Zete uputili su kritike gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću zbog njegovog nastupa na konferenciji za medije sa ministrom ekologije Damjanom Ćulafićem, navodeći da se javnost obmanjuje i da se umanjuju potencijalni rizici planirane spalionice u okviru postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Gledaoci će moći da vide i prilog o umjetniku Iliji Šoškiću, koji je bio gost festivala „Ubrzaj“, gdje su njegov performans, izložene fotografije i dokumentarni film izazvali snažne reakcije i oduševljenje publike.
Emisija donosi i izvještaj iz regiona – novosadski studenti organizovali su protestnu šetnju pod nazivom „Jer je odgovornost put do pravde“, povodom, kako navode, policijske brutalnosti i neadekvatnog postupanja tokom prethodnih protesta širom Srbije. Protestna šetnja završena je kod Željezničke stanice u Novom Sadu.
Emisija „24 sata“ na programu je večeras na Televiziji E.

Informativna emisija „24 sata“: Gost Johan Satler, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori

Odluka Francuske da zadrži rezervu prema privremenom zatvaranju pregovaračkih poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo) u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji ne predstavlja iznenadan politički potez niti poruku usmjerenu protiv Crne Gore, ocijenili su iz STEGA-e.
Kako navode u saopštenju, riječ je o očekivanom ishodu procesa u kojem Evropska unija sve manje vrednuje formalno ispunjavanje kriterijuma, a sve više insistira na dokazima da sistemi u praksi funkcionišu i da su institucije sposobne da preuzmu obaveze koje proizilaze iz članstva.
STEGA upozorava da veći problem od same rezerve jedne države članice predstavlja pogrešno razumijevanje prirode političke podrške Evropske unije u dijelu domaćih institucija.
– U prethodnom periodu stvoren je utisak da je evropska podrška Crnoj Gori gotovo bezuslovna i da je ulazak u EU oko 2028. godine politički izvjestan. Umjesto toga, ta podrška mora se shvatiti kao prilika i odgovornost da se ispune svi kriterijumi i sprovedu dubinske reforme – navodi se u saopštenju.
Iz STEGA-e poručuju da oslanjanje na povoljan geopolitički trenutak nosi ozbiljne rizike, jer se političke okolnosti unutar Evropske unije i njenih država članica mogu promijeniti, a tada očekivanja ostaju bez oslonca ukoliko nijesu potkrijepljena konkretnim rezultatima.
Posebno zabrinjava, kako ističu, insistiranje Vlade na narativu da je Crna Gora „interno spremna“, zasnovanom na sopstvenim procjenama, uz istovremeno zanemarivanje jasnih poruka koje dolaze iz Evropske unije.
– Stanje u poglavljima 11 i 13 daleko je od idealnog. Riječ je o oblastima koje podrazumijevaju značajne finansijske tokove, upravljanje prirodnim resursima i visok stepen kontrole, zbog čega Unija insistira na funkcionalnim, a ne samo formalno uspostavljenim sistemima – navode iz STEGA-e.
Dodaju da je Crna Gora imala dovoljno signala da je ovakav scenario moguć, te da izostanak pravovremene i jasne komunikacije o potencijalnim rezervama, uz istovremeno podizanje očekivanja u javnosti, ukazuje na nedostatak ozbiljnog pristupa upravljanju evropskim procesom i rizicima koje on nosi.
STEGA podsjeća da se evropske integracije ne mogu svesti na usvajanje zakona i strategija u zadatim rokovima, već da je ključno pitanje da li država ima kapacitete da te propise dosljedno primjenjuje, obezbijedi efikasan nadzor, funkcionalne institucije i stručne kadrove.
– Bez toga, svaka država članica ima legitiman osnov da zatraži odlaganje zatvaranja poglavlja, naročito u osjetljivim oblastima poput poljoprivrede i ribarstva – ističu iz STEGA-e.
U saopštenju se ukazuje i da se Crna Gora nalazi na kraju 2025. godine u kojoj je izvjesno zatvaranje samo četiri pregovaračka poglavlja, dok za 2026. ostaje čak 23 poglavlja, među kojima su i ona najzahtjevnija u cjelokupnom pregovaračkom procesu.
STEGA upozorava da traženje izgovora u navodnim bilateralnim odnosima ili unutrašnjim političkim prilikama država članica ne može zamijeniti preuzimanje odgovornosti za ispunjenje evropskih obaveza.
– Umjesto relativizacije i spinovanja, neophodna je ozbiljna i transparentna analiza stvarnog stanja u pregovaračkim poglavljima, jasna podjela odgovornosti i ubrzanje reformi koje će pokazati da je Crna Gora spremna ne samo da zatvori poglavlja, već i da kao buduća članica dosljedno primjenjuje pravila i standarde Evropske unije – zaključuje se u saopštenju.
Iz STEGA-e poručuju da evropski put Crne Gore ostaje njen najvažniji strateški interes, ali da taj put ne vodi kroz pretpostavljenu političku naklonost, već kroz ispunjene kriterijume, funkcionalne institucije i vjerodostojnu posvećenost reformama.

STEGA: Rezerva Francuske upozorenje da EU traži funkcionalne, a ne formalne reforme

Mjesne zajednice nijesu tehničko pitanje, već prva linija demokratije, saopštio je odbornik Preokreta u Skupštini Glavnog grada Mirza Krnić, povodom izbora predsjednika mjesnih zajednica u v.d. stanju.
“Upravo zato način na koji vlast postupa prema njima razotkriva njen stvarni odnos prema zajednici. Umjesto da organizuje izbore u mjesnim zajednicama, na šta se sama obavezala, vlast je krenula putem partijskog zauzimanja prostora koji bi morao pripadati građanima. Imenovani su vršioci dužnosti predsjednika savjeta mjesnih zajednica, bez elementarno adekvatne konsultacija sa zajednicom i uprkos jasno iskazanoj većinskoj volji u pojedinim mjesnim zajednicama”, izričit je Krnić.
Sve ovo je, kaže, formalno moguće jer je vlast izmjenama Odluke o mjesnim zajednicama omogućila da se predsjednici savjeta mjesnih zajednica biraju u v.d. mandatu od strane skupštinskog odbora, na predlog predsjednice Skupštine, bez rasprave na plenumu.
“Time je građanima oduzeto pravo da biraju, a Skupštini dato pravo da odlučuje punim legitimitetom. Simbolične nadoknade za predsjednike savjeta mjesnih zajednica dodatno poručuju da se ne želi snažna, odgovorna lokalna samouprava, već struktura koju vlast može podrediti svojoj političkoj volji. To radi ista ona vlast koja je glasala protiv i da predsjednici mjesnih zajednici budu pozivani na sjednice Skupštine Glavnog grada”, naveo je Krnić.
Ovime, kako kaže, aktuelna podgorička vlast potvrđuje tezu, bježeći od izbora, da namjerava da mjesne zajednice pretvori u partijsku ispostavu.
“Time nije samo prekršeno obećanje, već je unaprijed u značajnoj mjeri obesmišljen i svaki budući izborni proces za predsjednike savjeta mjesnih zajednica. Čak i ako bi se izbori naknadno organizovali, a trebalo ih je sprovesti u četrdeset mjesnih zajednica do maja naredne godine, stvorena je očigledna “institucionalna prednost” za one koji su već postavljeni u v.d. statusu”, navodi Krnić.
Posmatrajući ovaj šablon komunikacije, kaže on, ne čudi što se od problema do problema građani postavlaju sa velikim nepovjerenjem prema aktulenoj vlasti.
“Rješenje je upravo u organizovanju direktnih izbora u mjesnim zajednicama bez v.d. demokratije, već sa glasovima građana. Upravo iz ovog razloga Preokret je već podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti amandmana koji ovoj vlasti omogućava da određuje predsjednika savjeta MZ bez neposrednih izbora”, zaključio je Krnić.

Krnić: Građanima oduzeto pravo da biraju predsjednike MZ

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: svetlana-dokic