Nova epizoda emisije „Galerija tajni“ biće emitovana večeras od 18 sati na Televiziji E.
Tema izdanja posvećena je djeci koja se suočavaju sa poremećajima iz spektra autizma. Iako autizam više nije tabu tema, porodice i dalje prolaze kroz težak i bolan proces suočavanja, često bez adekvatne institucionalne podrške.
Emisija donosi priče koje otvaraju pitanja položaja djece sa autizmom u porodici, školi i društvu, kao i izazove sa kojima se njihovi roditelji svakodnevno susrijeću.
„Galerija tajni“ možete pogledati večeras od 18 sati na programu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3ky8hV9Ov-0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

„Galerija tajni“na Televiziji E: Djeca iz spektra autizma – izazovi porodica i društva

Operativni podaci su "priče" i često iza te "priče" ne stoji nijedan dokaz, ocijenio je beogradski advokat Božo Prelević, nekadašnji sudija i ministar unutrašnjih poslova Srbije.
On je za Radio Slobodna Evropa komentarisao "iznošenje u javnost" operativnih podataka o ubistvima u Crnoj Gori koje je u Skupštini saopštio ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Danilo Šaranović.
Ministar je pozivajući se na operativne podatke naveo imena osoba koje navodno stoje iza ubistva 2001. godine Gorana Žugića, nekadašnjeg savjetnika predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
Dodao je da je prema tim podacima u likvidacije u Crnoj Gori i Srbiji bila umiješana tadašnja Služba državne bezbjednosti Crne Gore.
On je kazao da je podatke dostavio Tužilaštvu. Za RSE je iz Tužilaštva potvrđeno da će saslušati "svako lice u vezi sa datim izjavama, a naročito kada one potiču od javnih funkcionera, imajući u vidu njihovu društvenu odgovornost".
Njegovo izlaganje izazvalo je brojne reakcije, uključujući i porodice operativaca koje je pomenuo.
<h2>Ministar: "Reći ću imena koja lede krv u žilama"</h2>
- Prema informaciji Službe javne bezbjednosti prije 20 godina, operativni podaci pokazuju da je ubistvo Gorana Žugića izvršio Ivan Delić, po nalogu Darka Belog Raspopovića i Brana Mićunovića - rekao je Šaranović 28. jula.
Kao izvore naveo je iskaze bivšeg vozača Brana Mićunovića i Blagotu Baju Sekulića.
Saopštio je i da je neimenovani sagovornik policije, Raspopovića i Mićunovića povezao sa više likvidacija u Crnoj Gori i Srbiji: (Vasa) Pavićevića, (Joca) Vujičića, (Zorana) Jovanovića, (Igora) Ćosovića, (Saše) Labovića, (Bora) Nedovića i drugih.
Potom se pozivao na operativne informacije iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije od prije 25 godina.
- Izvor iz MUP-a Srbije navodi da je prvi put pokazano interesovanje za Ivana Delića nakon ubistva generala Radovana Stojičića, pod nadimkom "likvidator" - rekao je Šaranović.
Delića su dovodili u vezu sa najopasnijom grupom u Beogradu, Vojom Amerikancem, Bojanom Petrovićem koji je ubijen i drugima, rekao je Šaranović.
<h2>Podaci bez dokaza su "priče"</h2>
Advokat Božo Prelević kaže da operativni podaci mogu biti važni ali da ih tužilaštvo i sud tretiraju kao "priče" ukoliko nema dokaza koji ih potvrđuju.
- I ne možete ići na optuženje samo na osnovu priče. Svaku tvrdnju treba otvoriti. Ako postoje dokazi, treba postaviti pitanje zašto se nije išlo ka tužilaštvu. Bez dokaza, ti operativni podaci mogu da budu dio nekih skripti, članaka ili istorije, ali to u sud ne može da ide - koliko god se to uklapalo sa drugim saznanjima, zdravim razumom, ili logikom - istakao je on.
On kaže da je, na osnovu izvoda koje je saopštio Šaranović pitanje za srpsku i crnogorsku službu šta su preduzeli.
- Šta su uradili povodom tih saznanja. U kom pravcu su vodili istragu? Ako nisu vodili istragu, zašto nisu? Da li im je neko zabranio i ko im je zabranio - kaže Prelević.
<h2>Đokić: Ministar ugrozio sigurnost porodica</h2>
I urednica Televizije E Svetlana Đokić, koja se bavi crnom hronikom, ocjenjuje neprihvatljivim iznošenje u javnost operativnih podataka ako iza njih ne stoje dokazi.
- Iznošenjem operativnih, znači nedokazanih ili čak i nedokazivih podataka, ministar Šaranović je ozbiljno narušio mir prvo porodica žrtava, a onda i zlokobno ugrozio sigurnost familija onih koje je označio kao potencijalne ubice ili naručioce zločina - kaže Đokić.
Kaže da su operativni podaci neprovjerene informacije sa terena, pa čak i čaršijske priče, ali i putokaz istražiteljima u kom pravcu da usmjere istragu o nekom događaju.
Praksa, kako kaže, pokazuje da u desetinama istraga najtežih zločina, ovi podaci nijesu doveli do dokaza koji bi ih potkrijepili.
- Samim tim, ti podaci nemaju težinu i ne smiju se zloupotrebljavati - istakla je Đokić.
<h2>Ko su ključne osobe koje okrivljuje ministar ?</h2>
Darko Beli Raspopović je bio službenik SDB Crne Gore. Ubijen u januaru 2001. u centru Podgorice. Ubistvo nije rasvijetljeno.
Brano Mićunović, kontroverzni biznismen, pominjan kao vodeća ličnost organizovanog kriminala još iz perioda bivše Jugoslavije, preminuo je 2024. Nikada nije dokazana nijedna optužba protiv njega.
Ivan Delić je uhapšen u Dubaiju u maju ove godine i izručen Crnoj Gori. Osumnjičen je za međunarodno krijumčarenja narkotika.
Pominjan u više slučajeva ubistava, bio je meta više oružanih napada, uključujući i atentat u kojem je ubijen nedužni mladić. Nikada nije pravosnažno osuđen.
Ostali koje je Šaranović naveo, ubijeni su između 1994. i 1996.
A Sekulić koji je naveden kao izvor je ubijen 2001. u Budvi.
Na vlasti je u periodu navedenih ubistava bila Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića, a na saveznom nivou prosrpske stranke lojalne Slobodanu Miloševiću.
<h2>Podaci iz vremena vlasti Miloševića</h2>
U vrijeme nastanka dokumenta MUP-a Srbije, koji je Šaranović citirao, srpske službe bezbjednosti povezivane su sa političkim ubistvima u Srbiji.
Službenici srpskog MUP-a osuđeni su za ubistvo nekadašnjeg funkcionera Ivana Stambolića iz 2000, za pokušaj ubistva 1999. opozicionara Vuka Draškovića kada su stradala trojica njegovih pratilaca.
Državna bezbjednost Srbije pratila je novinara Slavka Ćuruviju, neposredno do njegove likvidacije 1999.
- Bezbjednosne službe nekadašnje Savezne Republike Jugoslavije, koju su činile Srbija i Crna Gora, posebno u vrijeme vlasti Slobodana Miloševića bile su međusobno suprotstavljene - kaže Prelević.
Tvrdi da su se bavile raznim nedozvoljenim stvarima, pa i podmetanjima:
- Na primjer za službu Srbije je, za sve bila kriva obavještajna služba Crne Gore, a ustvari to je bilo prikrivanje dokaza ili usmjeravanje istrage u pogrešnom pravcu - dodao je on.
Zaključuje da kad država ne kontroliše službu bezbjednosti, onda služba bezbjednosti kontroliše državu i medije.

Prelević: Operativni podaci su "priče" iza kojih često ne stoji nijedan dokaz

Baviti se istraživačkim novinarstvom je teško, kaže novinarka crne hronike Televizije E Svetlana Đokić, jer egzistiraju mediji koji određene tekstove i emisije, prikazuju kao istraživačko novinarstvo, što je u stvarnosti daleko od toga. 
Poznata po istraživačkom serijalu ,,Sjenke” čiji je autor, a koja bilježi ogromnu gledanost, Đokić ne preuzima zasluge na sebe, već naglašava da bi se neki tako zahtjevan serijal realizovao, priskaču, kako kaže, rado da pomognu kolege, snimatelji, montažeri, tonci, ali i, menadžment. 
- Da bi se neko bavio istraživačkim novinarstvom mora sagledati sve činjenice, mora prikupiti što više podataka, mora saslušati sve strane i naravno da tu mora biti mjesta za jednu vrstu kompromisa, da bi se napravila kvalitetna emisija, kao što je emisija Sjenke, koja se već od samog početka emitovanje E Televizije emituje, pobila sve rekorde gledanosti, to mogu s ponosom da kažem - rekla je Đokić.
Novinarstvom se bavi od 2002. godine, a od tada do danas, nije imala ozbiljnih prijetnji.
- Bilo je perioda kad sam imala strah, ne za sebe, koliko za svoju djecu, tim prije što su te prijetnje dolazile, a nijesu bili kriminalci, odmah da kažem, bili su političari -istakla je Đokić.
Novinarstvo je davanje sebe, smatra Đokić, nema radno vrijeme i novinar je uvijek novinar, što nije baš pogodno za mlade generacije, a koje nisu željne samopromocije nego da se istinski bave novinarskim poslom. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FMrzzIZapSbg%3Fsi%3D5jyGxnsS01O46KYy&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đokić: Prijetnje su dolazile do mene, ne od kriminalaca, nego od političara

Tema večerašnje emisije Ljetnjeg programa na Televiziji E su - granice - lične, profesionalne, društvene, a sagovornici su Mladen Rakčević bivši rukometni reprezentativac, Aleksandar Sekulović sportski novinar i novinarka TVE Svetlana Đokić.
Muzički će emisiju obojiti Ilija Gojović, koji će ujedno i predstaviti svoju novu pjesmu “Sve ove godine”.

Ljetnje veče na TV E: O ličnim, profesionalnim i društvenim granicama sa Rakčevićem, Sekulovićem i Đokić

Postavlja se pitanje zašto ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović manipuliše brojem žrtava, zbog čega umanjuje ono što se dešava i da li na taj način želi da stvori sliku o nekom stanju bezbjednosti na zavidnom nivou, kazala je u emisiji "Na kraju dana" urednica u Televiziji E Svetlana Đokić, komentarišući obraćanje Šaranovića na Svečanoj akademiji povodom dana Ministarstva unutrašnjih poslova.
- Moram da naglasim da se ministar hvalio kako je promjenom Vlade, od 2020. godine, odkad su došli ,,oslobodioci” došlo do smanjenja broja krivičnih djela. Evidentno je da je došlo do smanjenja ubistava, ali to je zato što su se počinioci, pripadnici organizovanih kriminalnih grupa, našli iza brave prije nego što su došli ,,oslobodioci” i već sada imamo situaciju da su oni počeli da izlaze, što je pokazala ova godina, i da se nastavio obračun organizovanih kriminalnih grupa. Mislim da će biti situacija kao i prethodnih godina, da će i ovaj bezbjednosni sektor, i čelnici ovog bezbjednosnog sektora moći samo da gledaju kako se ubijaju kriminalci po Crnoj Gori, nemoćni da zaustave rat - rekla je Đokić.
Prostim brojanjem iz podataka koji su dostupni na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova, podsjeća Đokić, iz Izvještaja o radu MUP-a, dodaje ona, za 2021, za 2022. i za 2023. godinu, te ako se desio previd, kaže ona, zašto to niko nije demantovao.
<h2>Janjušević: Je li direktor Uprave policije izopšten iz sistema?</h2>
Izjava ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, da se od 2020. godine do sada desilo 27 ubistava, te da slučajnih žrtava nije bilo je politički autogol - kazao je &nbsp;bivši &nbsp;pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević.
- Ja ne mogu da vjerujem da se ovakav propust desio, u jednoj ozbiljnoj službi, koju ja pamtim, u kojoj sam dugo godina radio, kakva je Uprava policije. Ovo je meni nevjerovatno, da se ukupan zbir, nije to zbir od nekoliko hiljada, to je zbir od 47 ubistava, ako se ne varam, da je bilo, a samo ove godine, do sada je bilo osam ubistava - &nbsp;rekao je Janjušević.
Na proslavi Dana unutrašnjih poslova građanima se obratio premijer Milojko Spajić, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i resorni ministar Danilo Šaranović, kaže Janjušević i pita se gdje je bio direktor Uprave policije.
- Gdje je direktor Uprave policije? O čemu se radi ovdje? Je li taj čovjek izopšten iz sistema? To je čovjek koji je jedini u sistemu, od menadžmenta Uprave policije, koji je u punom mandatu, sa onim cirkusom 43. Vlada ga smijenila pa vraćen odlukom Upravnog suda, pa ga 44. Vlada smijenila, pa ponovo vraćen odlukom Upravnog suda. Pravimo jedan pravni galimatijas…Ovo je po prvi put, možda, da se direktor Uprave policije nije obratio svojim službenicima, starješinama i građanima Crne Gore - naglasio je Janjušević.
Stanje u državi, sa aspekta bezbjednosti, nije stabilno, naročito od 2020. godine, jer su tada počela i maltretiranja građana u Pljevljima, po nacionalnoj i vjerskoj osnovi - kazala je urednica u ETV portalu Kaćuša Krsmanović.
- Zašto Crna Gora nije ovih četiri godine bezbjedna država? Primarno nije bezbjedna država jer je naš bezbjednosni sektor premrežen rusko-srpskom špijunskom mrežom. To je ključni problem našeg bezbjednosnog sektora. Obračuni u mafiji su nešto s čim Crna Gora kuburi, nažalost, dugi niz godina, i s tim se teško bori. Vjerovatno zbog toga što mafija ima upliv i u institucijama, pa i u službama bezbjednosti, čemu svjedoče ove skaj aplikacije čuvene, koje nijesu valjda dokaz za sud, ali ipak govore o tome. Samo što u crnogorskoj javnosti i kod Specijalnog tužilaštva nema skaj aplikacija koje povezuju aktuelne vlasti sa mafijom. Zar i to nije narušavanje bezbjednosne situacije u Crnoj Gori, da selektivna pravda, uslovno rečeno pravda, odnosno selektivni progon, Specijalnog državnog tužilaštva - rekla je Krsmanović.
Ona se zapitala kako je moguće govoriti o bezbjednosti kad su na udaru aktuelnih vlasti i aktuelnog Specijalnog državnog tužilaštva isključivo pripadnici jednog mafijaškog klana, dok su, dodaje ona, ljudi iz sistema povezani sa jednim od klanova, za koje, kako kaže, postoje takođe dokazi u skaj aplikaciji, i dalje u sistemu, njih niko ne dira i oni su nevidljivi za Specijalno državno tužilaštvo.&nbsp;
Iz obraćanja ministra Danila Šaranovića se problematizuje i dio u kome kaže da je za prvih deset mjeseci ove godine procesuirano 600 bezbjednosno-interesantnih lica, taj podatak može biti tačan, kaže Đokić, ako su tu ubrojani oni prekršioci koji su proveli noć u pritvoru zbog vožnje u alkoholisanom stanju, ili, kako kaže, i oni koji su privedeni zbog nasilja u porodici.
- To je ogroman broj, ja sad ne bih ulazio u to da li je tačan ili nije, ali, sa profesionalnog aspekta imam jednu nedoumicu, da li su to bezbjednosno-interesantna lica koja su procesuirana po krivičnoj odgovornosti, da li zbog bezbjednosti drumskog saobraćaja, da li po prekršaju javnog reda i mira, nasilja u porodici, ili nekih sličnih prekršaja - istakao je Janjušević.
<h2>"Nova vlast na zadatku odmazde"</h2>
Crna Gora je mala, svak svakoga poznaje, podsjeća Janjušević, neko je u rođačkim, neko kumovskim ili prijateljskim odnosom, dodaje on, sa nekim ko je možda pripadnik neke kriminalne organizacije, i ovdje se, kako kaže, olako lijepe etikete ljudima.
- Olako lijepiti ljudima etikete bezbjedno interesantnih lica, da li je to uvaženi novinar Draško Đuranović, koga ja znam još iz studentskih dana, i znam čitavu porodicu, pa će neko da mi kaže da je Draško Đuranović bezbjedno interesantno lice, i &nbsp;član organizovane kriminalne grupe… - poručio je Janjušević.
Evropsku komisiju ne interesuju procesuirana lica, poručio je Janjušević, njih interesuju pravosnažne presude za organizovani kriminal i za korupciju, dodaje on, a njih nema.
Saopštenja vlasti o procesuiranju članova kriminalnih organizacija su gluposti, poručuje Krsmanović, jer je to samohvala, koju javnost, cijeni ona, vidi sudeći prema rezultatima lokalnih izbora.
- Nova vlast je na zadatku odmazde, to ja tako doživljavam. Jedino što njih interesuje je odmazda ljudi iz prethodnog sistema, i pokušaj krivičnog procesuiranja tih ljudi, koji su bili nosioci institucija u prethodnom sistemu, i njih to jedino interesuje. Znate li koliko njih zanima organizovani kriminal? Nikoliko! Njima je u fokusu bivši glavni specijalni tužilac, gospodin Katnić, njima je u fokusu bivši pomoćnik direktora Uprave policije gospodin Zoran Lazović, njima su u fokusu ti ljudi, pa njima je i u fokusu bio aktuelni direktor Uprave policije gospodin Zoran Brđanin, njima su u fokusu bili i njegovi pomoćnici i uhapšeni su - naglasila je Krsmanović.
Hapšenje 250 pripadnika škaljarskog i kavačkog klana je omogućeno zahvaljujući baš onima, poručuje Đokić, koje su sadašnje vlasti kasnije uhapsile.
- Većina uhapšenih &nbsp;pripadnika škaljarskog i kavačkog kriminalnog klana je bila iza brave tri godine. I oni su prethodne tri godine bili mirni zahvaljujući Katniću, Lazoviću, Kneževiću, Veljoviću, Saši Čađenoviću…Sud će reći da li su oni krivi ili ne. Ali, zahvaljujući njihovim istragama &nbsp;i njihovim predmetima, oni su bili mirni prethodne tri godine. Kad su počeli pripadnici obje kriminalne grupe da izlaze iz pritvora, mi imamo ovo što se desilo. A zašto su izašli, zato što nije donjeta nijedna pravosnažna presuda…Bojim se da će tek da slijedi nastavak krvavih obračuna - poručila je Đokić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Jutjub kanalu TV E:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DcVyqfJ9U_-M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đokić: Bojim se da će tek da slijedi nastavak krvavih obračuna; Krsmanović: Naš bezbjednosni sektor premrežen rusko-srpskom špijunskom mrežom

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović manipuliše brojem žrtava i iznosi netačne podatke, tvrde novinari koji se decenijama bave crnom hronikom.&nbsp;
Urednica u Televiziji E Svetlana Đokić kaže da Šaranovića demantuju i zvanični izvještaji Ministarstva unutrašnjih poslova te da je sve lako provjeriti.
Đokić je reagovala nakon što se ministar Šaranović, na svečanosti povodom Dana unutrašnjih poslova, pohvalio učinkom resora kojim rukovodi.
Šaranović je, pored ostalog, kazao da je za samo godinu procesuirano oko 600 članova visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa, te da je u proteklih deset mjeseci procenat rasvijetljenih krivičnih djela 95.
- S obzirom da se danas o ubistvima govori više nego ranije, moja je dužnost da saopštim sljedeće. U periodu od 2016. godine do 2020. bila su 93 ubistva od čega 42 u kriminalnim obračunima, među žrtvama je bilo i šest slučajnih. Nakon promjene vlasti od 2020. stvari su se značajno promijenile. Do danas je ukupan broj ubijenih smanjen na 27, od čega je sedam stradalo u kriminlanim obračunima, a slučajnih žrtava nije bilo - rekao je Šaranović.&nbsp;
Đokić kaže da je ministar bez trunke savjesti manipulisao brojem žrtava kako bi u javnosti stvorio sliku o tome da je njegovim dolaskom na čelo MUP-a, navodno, bolja bezbjednosna situacija u državi.
- Šaranovićeve tvrdnje da su se nakon promjene vlasti 2020. godine stvari značajno promijenile, i da je od te promjene ukupan broj smanjenih na 27, demantuju zvanični izvještaji resora kojim rukovodi (MUP), a koji su javno dostupni. Naime, u izvještajima MUP-a navedeno je da se broj ubistava počinjenih tokom prethodnih godina kretao do 16 po godini. To pokazuje da je ministar iznio neistine. Prostom matematičkom radnjom, poznatom kao sabiranje, ukupan broj ubistava, ne uključujući 2024. godinu prelazi 30. Ako tome dodamo ubistva koja su počinjena tokom ove godine, a bilo ih je najmanje osam, onda se s punim pravom postavlja pitanje - na osnovu kojih podataka je ministar iznio ove brojke i zbog čega Šaranović manipluiše sa brojem žrtava - ističe Đokić.&nbsp;
Da je bezbjednosni sektor i dalje nemoćan da zaustavi obračun kriminalnih klanova, kaže Đokić, potvrđuju i likvidacije koje su se dogodile tokom ove godine.&nbsp;
Pita se i zbog čega Šaranović nije pomenuo da od 2020. iz godine u godinu raste broj samoubistava i saobraćajnih nesreća.
- Sve ovo nam, nažalost, pokazuje koliko su političari koji su sada na vlasti spremni da zbog prikupljanja političkih poena, javnosti prezentuju lažne podatke i serviraju nam sliku o njihovoj navodnoj požrtvovanosti u borbi protiv organizvoanog kriminala. Ministar ignoriše činjenicu da je rat kriminlanih klanova nastavljen. Tome svjedoči nedavni tragični događaj na Cetinju, kada je u profesionlanoj likvidaciji ubijen, prema posljendjim podacima, visokorangirani član škaljarskog kriminlanog klana. Naravno, Šaranović o ovome nije govorio jer mu ne ide u prilog - zaključila je Đokić.

Đokić: Šaranović manipuliše brojem žrtava i iznosi netačne podatke

Novinarke Svetlana Đokić i Milica Babić, autorke serijala “Masakr odgovornosti”, emitovanog na Televiziji E, dobitnice su prve nagrade za istraživačko novinarstvo 2024. koju dodjeljuje Evropska unija u Evropskoj kući u Podgorici.
Serijal je posvećen tragediji koja se desila na Cetinju 12. avgusta 2022. godine, kada je Vuk Borilović likvidirao deset nedužnih ljudi, a teško ranio pet građana i jednog saobraćajnog policajca.
Prva epizoda emitovana je na godišnjicu masakra, a kroz serijal su razotkriveni brojni propusti u postupanju crnogorske policije i države tokom, ali i prije i poslije, tragičnog događaja u prijestonici. Prikazane su i bolne ispovijesti preživjelih i porodica žrtava masakra, a javnost je prvi put imala uvid i u ono što piše u Izvještaju o postupanju policije.
Autorka serijala, urednica TV E, Svetlana Ðokić, kazala je da je ova nagrada podsjetnik da se dogodila velika tragedija na koju je društvo ćutalo.&nbsp;
- Masakr odgovornosti nije bio lov na vještice, kako su to vječni čuvari fotelja doživjeli, već profesionalno i odgovorno ukazivanje da su se desili propusti, da je sistem i prevencije i bezbjednosti nespreman za ovakve situacije i da je naše društvo palo na ispitu - kazala je Ðokić.
Otkrivanje propusta u bezbjednosnom sektoru, koji su prikazani u serijalu, pokazalo je, ocijenila je jedna od autorki Babić, da naš sistem nije spreman za ovakve situacije, da se na prevenciji ne radi dovoljno i kada je u pitanju bezbjednost i kada je u pitanju mentalno zdravlje.&nbsp;
- Ali i da su fotelje i funkcije pojedincima važnije od bilo čega. Pozivam nadležne državne organe da ponovo preispitaju postupanje pojedinaca unutar sistema i da odgovorni snose posljedice - kazala je Babić.&nbsp;
Podsjetila je i nadležne organe na, kako kaže, oobećanje da će donijeti Mašanov i Markov zakon.&nbsp;
- Mašanov i Markov zakon bi unaprijedio sistem zaštite i kontrole oružja koje imaju graðani Crne Gore. Svi zajedno moramo da damo svoj doprinos da se ništa slično ne bi dogodilo - dodala je.&nbsp;
Nagradu posvećuju, kazale su autorke, stradalima u masakru i njihovim porodicama.&nbsp;
- Ovu nagradu posvećujemo Nataši, Mašanu, Marku, Danici, Dimitriju, Rajku, Goranu, Milanu, Aleksandri i Mili. Istini i nezaboravu koji zaslužuju - poručuju autorke serijala “Masakr odgovornosti”.&nbsp;
Đokić i Babić prvu nagradu dijele sa novinarima televizije “Vijesti” Tatjanom Ašanin i Nikolom Milosavićem Aleksićem za priču “U mutnim vodama”.
Drugu nagradu osvojila je Ðurđa Radulović iz Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) za priču “Niko ne provjerava kupovinu zabranjenih pesticida”.
Treće je pripalo je Andrei Perišić, takođe iz CIN-a, za tekst "Krijumčarenje arheološkog blaga Crne Gore".
O nagradama je odlučio žiri u sastavu Olivera Nikolić, Mileva Malešić, i Branko Čečen.

Đokić i Babić dobitnice prve nagrade EU za istraživačko novinarstvo za serijal "Masakr odgovornosti"

Emisije "Bez pravila", "Dokaz" i "Sjenke" će u budućem periodu biti još atraktivnije i sadržajnije, prvenstveno zbog početka rada ETV portala - kazala je za emisiju "Na kraju dana", na Televiziji E, Svetlana Đokić urednica u toj televiziji.
- Dobili smo pojačanje u vidu Kaćuše Krsmanović, ona je urednica VIP-a ( velikih istraživačkih priča), i ona će nam biti od velike pomoći prilikom izrade ovih emisija, zato što ćemo negdje imati, ne samo nju kao šeficu svima nama, nego Kaćuša je uvijek osoba koja je spremna za saradnju i ona je tu kao kolega dam pogne i usmjeri nas, prosto da ne bi napravili propust - rekla je Đokić.
U proteklim &nbsp;sezonama &nbsp;emitovanja emisije Bez pravila &nbsp;je bilo &nbsp;mnogo upečatljivih priča, naglašava Đokić i dodaje &nbsp;da je zbog nekih i pokrenuta istraga u specijalnom državnom tužilaštvu.
- Sa jedne strane imamo slučajeve gdje su evidentne, jasne zloupotrebe &nbsp;i potkrijepljene dokazima, koje i laici prava mogu da prepoznaju, a specijalno državno tužilaštvo ne postupa u njima. Sa druge strane imamo slučajeve, bez obzira što sve ukazuje na to da dokazi nijesu dovoljni, podižu, specijalni državni tužioci, optužbe, ali &nbsp;to pokazuje njihovu selektivnost u postupanju - naglasila je Đokić.
Selektivnost u postupanju je itekako prisutna, poručuje Đokić, &nbsp;te se osvrnula na slučaj Vesne Bratić, bivše ministarke četiri resora, jer već postoje pravosnažne pravosnažne presude u korist direktora koje je ona smijenila, te nije selektivnost vezana samo za specijalno tužilaštvo, kaže ona, već i za rad pojedinih sudija.
Priče koje su &nbsp;evidintirale problem i ukazivale na urušavanje obrazovnog sistema, kaže Đokić, &nbsp;u vezi lažnih diploma, su dobile sudski epilog, i to je najbolja potvrda da je sa svojom koleginicom, Anom Šofranac, na pravom putu u cilju otkrivanju nepravdi.
- Nijedna emisija nije sačinjena na osnovu ,, rekla kazala”. Svaka &nbsp;naša tvrdnja je potvrđena papirom, dokumentom iz relevantnih institucija &nbsp;i čvrstim dokazima - poručila je Đokić.
Sagovornica TV E se osvrnula i na slučajeve šverca cigareta, te kazala da se i tu veoma selektivno postupa, jer je samo jedna osoba uhapšena, dok su Kudravi, Maradona i Vampir, &nbsp;iz Sky komunikacije, &nbsp;na slobodi.
- Moramo se prisjetiti da je Sky komunikacija bila dovoljna specijalnim tužiocima, da u određenim slučajevima, ne mogu da kažem ni uhapse, ni odrede pritvor, nego zarobe određene osobe jer ih drže iza brave već više od godinu, dvije, zavisno od slučaja do slučaja. A sa ove &nbsp;strane nemamo čak ni odgovor da li su saslušani Kudravi, Maradona, Vampir - istakla &nbsp;je Đokić.
Zašto sudstvo i određene sudije slijepo slušaju tužioce, pita se Đokić, jer tužioci su, kao i advokati, stranke u postupku koje predočavaju dokaze a odlučuju sudovi i sudije.
- Tako je slučaj i za Sky komunikaciju… Upravo su to sudije te koje odlučuju da li je to dokaz ili nije. Ako imamo s jedne strane tužioce koji tvrde da jeste dokaz, ako imamo advokate koji su izričiti da je to samo operativni podatak i da to ne može biti dokaz, zar &nbsp;ne bi bilo sasvim normalno i logično, da nakon dvije, tri godine, prepucavanja između stranaka u postupku, između tužilaca &nbsp;i advokata da li je dokaz ili ne, da sudije Vrhovnog suda sazovu sjednicu i zauzmu opšti stav o tome, da li je Sky dokaz ili nije?! … Ono što je realnije očekivati od ovih sudija je da oni slijepo slušaju specijalne tužioce, da vjeruju svemu &nbsp;što saopšte specijalni tužioci, što prilože kao dokaz, i da na osnovu toga sude i presuđuju. Zbog takvog prihvatanja optužnica, i zbog takvih dokaza i zbog takvih sudija koji klimaju glavom, jer nemaju dovoljno profesionalne hrabrosti da kažu ne ili da, može ili ne može biti dokaz, mi imamo na desetine podignutih optužnica a nemamo niti jedne pravosnažne presude koja se tiče organizovanih kriminalnih grupa i predmeta koji su formirani prethodnih godina - naglasila je Đokić.
Određene sudije su posjedovale profesionalnu hrabrost , podsjeća Đokić i dodaje da takve sudije nije odgovarale ,,oslobodiocima” te su uspjeli da ih kompromituju, predstavljajući ih kao korumpirane ili članove kriminalnih klanova, ali nikako kao profesionalce koji drže do slova zakona.
- Sve je manje, ono što je žalosno i poražavajuće za crnogorsko pravosuđe jeste činjenica da je sve manje sudija koji su spremni da izađu i da kažu ,, ne ne može biti dokaz to što vi imate indiju, i ne mogu sudska vijeća i sudije držati nekoga iza brave na osnovu nekih indicija - rekla je Đokić.
Vladimir Novović je bio sjajan sudija, ali o njegovom postupanju kao specijalnog državnog tužioca sagovornica TV E kaže da ne može iznijeti bilo kakvu ocjenu iz razloga što se on nikad nije pojavio pred novinarima &nbsp;i dozvolio novinarima da mu postave pitanja &nbsp;za &nbsp;koja novinari smatraju da su od javnog značaja.
- On ima određenu medijsku kuću gdje gostuje i iznese to što on smatra da treba. I, ne samo što se tiče gospodina Novovića, nekako to njegovo selektivno postupanje prema medijima se prelilo i na njegove specijalne tužioce. Tako imamo portparola i specijalnog tužioca Vukasa Radonjića koji bira kojem novinaru će da odgovori mejl ili na poruku koja mu se pošalje - zaključila je Đokić.

Đokić: Određene sudije su posjedovale profesionalnu hrabrost, ali su ih ,,oslobodioci” predstavili kao korumpirane

Eksplozija je danas pogodila hotel u dobro čuvanoj oblasti centralnog Kabula, usmrtivši sedam ljudi i ranivši nekoliko drugih, saopštile su vlasti afganistanske prijestonice.
Portparol kabulske policije Khalid Zadran rekao je da se hotel nalazi u komercijalnom naselju Šahr-e-Nau, koje obuhvata velike poslovne zgrade, trgovačke centre i ambasade. Ova četvrt se smatra jednom od najsigurnijih u Kabulu.
Video snimci podijeljeni na društvenim mrežama prikazivali su krhotine rasute po ulici ispred hotela i dim koji izlazi iz velikog otvora nastalog na prednjem dijelu zgrade hotela.
- Do sada smo primili 20 ljudi u našu bolnicu - naveo je Dejan Panić, direktor afganistanskog predstavništva humanitarne organizacije EMERGENCY, u saopštenju.
On je naveo da se među povrijeđenima nakazi i jedno dijete.
- Među ranjenima su četiri žene i jedno dijete… Nažalost, sedam ljudi je već bilo mrtvo po dolasku - &nbsp;kazao je Panić.
Nije bilo trenutnih informacija o uzroku eksplozije. Vlasti su saopštile da istražuju incident.
Talibani su preuzeli kontrolu nad ratom razorenim Afganistanom 2021. godine i obećali da će uspostaviti sigurnost, ali napadi bombama su se nastavili, od kojih je mnoge preuzela lokalna grana militantne grupe Islamska država.

Najmanje sedmoro poginulih u eksploziji u hotelu u Kabulu

Danska neće učestvovati na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. To je odlučila Vlada ove skandinavske države.
Blumberg javlja da je razlog situacija oko Grenlanda i sve zategnutiji odnos između tamošnjih vlasti i administracije Donalda Trampa koji pokušava da preuzme ostrvo.
- Možemo da potvrdimo da Vlada Danske neće biti predstavljena u Davosu ove nedjelje. Predstavnici danske vlade dobili su poziv ove godine - navodi se u saopštenju.
Podsjetimo, američki predsjednik Donald Tramp je krajem decembra pokrenuo pitanje pripajanja Grenlanda, uprkos oštrom protivljenju Danske i Evropske unije (EU).
Nakon što je nekoliko evropskih zemalja poslalo malu grupu vojnika na ostrvo, Tramp je najavio da će Danskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Finskoj, Holandiji i Norveškoj uvesti dodatne carine od 10 odsto zbog „opasne igre“, a da će one porasti na 25 odsto u junu ako se pitanje Grenlanda do tada ne riješi.
Svjetski ekonomski forum održaće se u Davosu, u Švajcarskoj, od 19. do 23. januara.

Zbog situacije sa Grenlandom neće učestvovati na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu

U aktuelnim geopolitičkim okolnostima, kada je prvi put u istoriji Evropska unija, zbog Grenlanda, u sukobu sa američkom administracijom, te situacijom u Venecueli i Iranu, teško je očekivati da će se evropske institucije koncentrisati na Crnu Goru i dešavanja u državi - ocijenila je za Antenu M bivša šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić.&nbsp;
Ipak, kako je kazala u Drugačijoj radio vezi, unutar institucija EU postoje funkcioneri koji su se zainteresovali za Crnu Goru.
- Mislim da je to najviše što se u ovom trenutku može očekivati i da bi za Crnu Goru bilo od velikog interesa da uspostavi dobru komunikaciju sa onim segmentima unutar Evropske unije i onim pojedincima i dijelovima organizacije koji pokazuju stvarni interes za Crnu Goru - poručila je Pusić.
<h2>Nema napretka bez političkog jedinstva u zapadnim vrijednostima&nbsp;</h2>
Pusić, koja je i članica tink tank organizacije WestBalkanNet, a čiju je analizu u stanju u Crnoj Gori Antena M juče ekskluzivno objavila, ističe da je za ispunjenje ovog cilja neophodno jedinstvo ključnih aktera. Ukoliko je riječ o jedinstvu u podršci suverenosti i samostalnosti Crne Gore, u stavu o odvojenosti crkve od države, o članstvu u EU, o nezavisnom sudstvu, slobodnim medijima, onda to znači napredak Crne Gore, ističe Pusić i dodaje da ipak postoji druga strana medalje.
- Cijeli problem u Crnoj Gori je što u političkim subjektima, prije svega mislim na Demokrate pod Bečićem i DF, koji je sad pod drugim imenom, u koaliciji pod Andrijom Mandićem, ne postoje politički akteri koji de facto podržavaju suverenost i samostalnost Crne Gore. To je trajni problem i po tome se Crna Gora razlikuje od svih drugih država koje su do sada postale članice EU - ističe sagovornica Antene M.
Akteri unutar EU, koji detaljnije prate proces proširenja, uvjerena je Pusić, su postali svjesni činjenice da sa Crnom Gorom, zbog njene lokacije, EU dobija značajnu geopolitičku prednost, ali da je iz istih razloga, na djelu i vrlo snažan interes Vučićevog režima u Srbiji i Putinovog u Rusiji.
- Njihov interes je dvostruk. S jedne strane geopolitički, zbog lokacije Crne Gore, a drugi je mogućnost destabilizovanja kako NATO-a, a tako i same Evropske unije. Moje mišljenje je da Vučićev režim, i ne samo režim već i cijelo društvo u velikoj mjeri, u Srbiji ne može zamisliti da Crna Gora bude članica Evropske unije, a da Srbija ne bude - smatra Pusić.
<h2>Granična policija kao polje političke manipulacije</h2>
Analiza WBN-a, navodi Pusić, jasno ukazuje na veliki problem koji se tiče političkog uticaja na sastav granične policije, što je, kako pojašnjava, u direktnoj vezi sa uvozom birača.
- Na svakim izborima, zavisno od toga koga imate na granici, lakše ili teže ćeteuvoziti autobusima glasače koji će se nakon glasanja vratiti ili u Republiku Srpsku ili u Srbiju. To je jedna priprema za mijenjanje političke volje izražene na izborima u Crnoj Gori, koja de facto više neće reflektovati stavove ljudi koji žive u Crnoj Gori, nego će se, obzirom na relativno mali broj stanovnika i glasača, modelirati po željama u prvom redu Srbije pa onda i Rusije - pojašnjava Pusić.
<h2>Botun - primjer planske destabilizacije države</h2>
Govoreći o situaciji u Botunu, Pusić istče da je to čisti primjer destabilizacije države zarad sprječavanja evropske intregracije.
- Mislim da tu nema nikakve sumnje. Stranke koje su aktivno uključene u organizaciju tih demonstracija i političari kao što su Knežević i Mandić, koji to podržavaju, imaju dugu i vrlo vidljivu i jasnu karijeru opstrukcije napretka Crne Gore prema članstvu EU - podsjeća Pusić.
Naglašava da je važno, dok god postoji većinska podrška građana članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji, jasno ukazivati da ovi akteri unutar vladajuće većine rade sve u suprotnosti sa onim što građani žele.&nbsp;
Komentarišući percepciju javnosti u kojoj se Milan Knežević doživljava kao ekstremni radikal, a Andrija Mandić kao dobar momak, Pusić kaže da je riječ o žrtvovanju piona zarad spašavanja važnije i djelotvornije figure.
- Ne treba previše obraćati pažnju na riječi, već mnogo više na djela. Dakle, što ti ljudi rade, a konkretno šta Andrija Mandić, kao predsjednik Parlamenta ali i kao član Savjeta za odbranu i bezbjednost, radi. Posebnu pažnju treba obratiti na odluke tog Savjeta, na inicijative koje se stavljaju na dnevni red Skupštine, a još više one koje se guraju sa strane i ne stavljaju na dnevni red, a trebalo bi - navodi Pusić.
<h2>Opozicija ima respektabilnu podršku - ali se živa ne čuje</h2>
Govoreći o spekulacijama o rekonstrukciji crnogorske Vlade, koja bi podrazumijevala da proruske snage budu zamijenjene proevropskim, Pusić smatra da bi to bio spas u posljednji čas. Ali, kako dodaje, problem je što se proevropska opozicija po ovom pitanju ne oglašava.
- To je stranka koja ima respektabilnu podršku u crnogorskom društvu, a niti je vidite niti je čujete. Da bi oni ušči u takvu jednu koaliciju, morao bi postojati neki pritisak, zahtjev ili inicijativa sa njihove strane. To je jedna stvar. Drugo, prosrpske stranke sa snažnim vanjskim finansiranjem i podrškom iz Srbije i Rusije, ne koriste samo demokratske metode. Ja veoma sumnjam da bi oni dobrovoljno došli i kazali - bilo je lijepo dok je trajalo, mi sad izlazimo iz vlasti, a vi izvolite formirati neku drugu vlast. Dakle, za sve ovo bi trebalo da bude spreman i cijeli bezbjednosni aparat, koji bi morao biti pod kontrolom proevropskih snaga. Svi znamo da u ovom trenutku to nije tako - naglašava Pusić.
<h2>Etnofederalizacija Crne Gore smrtonosno opasna za opstanak države</h2>
U emisiji je bilo riječi i o aktivnostima manjinskih partija koje participiraju u Vladi, a koje svjesno ili ne, idu na ruku procesu etnofederalizacije Crne Gore, što je dalje u saglasju sa ciljevima koje je postavio prosrpski blok partija, a koje je u formi zahtjeva nedavno saopštio lider DNP-a Milan Knežević.
Na pitanje da li je realno da u velikosrpskom naumu o etnofederalizaciji Crne Gore, Albanci i naročito Bošnjaci, mogu računati da na dugi rok opstanu njihove enklave unutar, na taj način preuređene Crne Gore, Pusić naglašava da bi to bilo smrtonosno opasno za opstanak države.
- Ne mogu računati na to. Prvo, to je smrtonosno opasno za opstanak Crne Gore kao države. To zadire i uvijek će zadirati u arhitekturu države. Najbolji primjer je Dodik i Republika Sprska. Konačno, to je apsolutno protiv interesa pripadnika tih zajednica, ali kratkoročno u interesu lidera koji ih u ovom trenutku vode ili su dio vlasti - poručuje Pusić.
Takvim aranžmanom lideri postaju, navodi Pusić, bog i batina u svojoj zajednici.
- Građani tih malih zajednica više nijesu ravnopravni i ne podliježu zakonima i institucijama države Crne Gore. Na ovaj način takve zajednice postaju taoci njihovih lidera - zaključila je Pusić.

Pusić: Rekonstrukcija Vlade posljednja šansa za Crnu Goru

Međunarodni monetarni fond (MMF) podigao je prognozu rasta svjetske ekonomije u ovoj godini, istakavši prilagođavanje firmi i privrede ublaženim američkim carinama i kontinuirana ulaganja u vještačku inteligenciju.
Svjetska ekonomija bi, prema najnovijim MMF-ovim prognozama, u ovoj godini trebalo da poraste 3,3 odsto. U oktobru je MMF prognozirao rast aktivnosti 3,1 odsto.
Tempo rasta trebalo bi da se zadrži na nivou iz prošle godine, uz blago podignutu procjenu prošlogodišnje stope rasta, za 0,1 procentni poen, prenosi Hina.
MMF očekuje ravnomjeran rast i u narednoj godini, po stopi od 3,2 odsto.
- Smatramo da je rast svjetske ekonomije i dalje prilično otporan - rekao je novinarima glavni ekonomista MMF-a Pjer-Olivije Gurinšas.
On je dodao da su prognoze za prošlu i ovu godinu bolje nego što su bile u oktobru 2024. godine, prije pobjede Donalda Trampa na američkim predsjedničkim izborima.
- Dakle, moglo bi se reći da se svjetska ekonomija oporavlja od trgovinskih i carinskih poremećaja iz prošle godine i postiže bolje rezultate nego što smo očekivali, prije nego što je sve počelo - napomenuo je Gurinšas.
Firme su se, prem njegovim riječima, prilagodile višim američkim carinama preusmjeravanjem lanaca snabdijevanja, a Vlade su neke namete snizile trgovinskim sporazumima. Kina je pak preusmjerila izvoz na druga tržišta.
U eurozoni u cjelini, ekonomska aktivnosti trebalo bi ove godine da porasti 1,3 odsto, pokazuju podaci MMF-a.
MMF zimi i ljeti objavljuje samo prognoze za vodeće svjetske ekonomije, grupe i regije.

Tag: svetlana-dokic