Svjedoci smo da funkcioneri maltene svakodnevno donose odluke o komunikaciji sa medijima u odnosu na to da li im se sviđa neki medij ili ne. To je, u emisiji E-uživo, kazala autorka “Sjenki” i urednica u TV E Svetlana Đokić, komentarišući odluku Lazara Šćepanovića da zatvori vrata Uprave policije za “Sjenke”, jednu od najgledanijih emisija u Crnoj Gori. Ako direktor policije, kako objašnjava Đokić, ne želi da sarađuje sa nekim medijem samo zato što negativno piše o njemu, to, dodaje ona, govori koliko je profesionalan prvi policajac Crne Gore.
“Sjenke” će, kako je dodala, nastaviti da istražuju sve slučajeve, sa fokusom na one predmete koji se sada već rijetko pominju, koji su zaboravljeni od crnogorskih istražitelja. Ekipa “Sjenki” priprema 17 novih epizoda, od kojih je prva emitova sinoć i to je upravo priča o jednom takvom slučaju – ubistvu mladog Baranina, koji je 2009. godine bio meta brutalnog napada u Valensiji.
Đokić se osvrnula i na bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori, navodeći da su nosioci funkcija u sektoru bezbjednosti postaju ozbiljna prijetnja za državu.
Nepodobni mediji u Crnoj Gori već duže vrijeme na udaru su čelnika bezbjednosnog sektora. Vaša autorska emisija “Sjenke”. Iako je riječ o jednoj od najgledanijih emisija u Crnoj Gori, direktor Uprave policije Lazar Šćepanović odlučio je da za „Sjenke“ zatvori vrata. Da li ste dobili neko obrazloženje zašto policija više ne želi da sarađuje sa Vama?
Đokić: Da, dobila sam zvanično obavještenje iz Uprave policije početkom janura, dvije sedmice nakon što smo imali sastanak i nakon što sam poslala zvaničan zajtjev za nastavak, na tom sastanku, dogovorene saradnje. Početkom januara stigao mi je mejl u kojem je navedno – citiram, da „Imajući u vidu dosadašnju praksu i standarde prilikom realizacije TV emisije sa istom tematikom na Javnom servisu, obavještavamo Vas da Uprava policije obezbjeđuje sagovornike i podršku vezano za predmete koji su pravosnažno presuđeni i u kojima u toku krivičnog postupka nije bila isključena javnost“. Na to nesuvislo obrazloženje, koje je bilo samo alibi sa očiglednu opstrukciju moje emisije, odgovorila sam da je ovaj neočekivani odgovor, nakon sastanka koji smo imali, još jedna potvrda da ne treba vjerovati datim obećanjima, pa ni njegovim. Djela, kao i uvijek, govore više od riječi.
Javnost je dosta toga saznala upravo kroz Sjenke, čija se gledanost broji stotinama hiljada pregleda. Kako ste dosad sarađivali sa policijom, što je bila njihova uloga?
Đokić: Njihova uloga u emisji bila je da, u mjeri zakonskih ovlašćenja, ispričaju kako se neki zločin dogodio, što je policija utvrdila, da li su žrtve ili počinioci od ranije poznati policiji. Znači, isključivo podaci koji ni na koji način ne bi mogli remetiti istragu. Uostalom, riječ je o profesionalcima, koji znaju do kojeg nivoa smiju komentarisati tok istraga, ali i operativne podatke kojima raspolažu. Njihovo gostovanje nikada nije zloupotrijebljeno od ekipe koja realizije emisiju.
Jeste li imali komunikaciju sa Lazarem Šćepanovićem? Iz teksta objavljenog na ETV portalu, viđeli smo da je on prvo prihvatio saradnju. Imate li neke pretpostavke zašto je promijenio odluku?
Đokić: Kako sam već kazala, imali smo komunikaciju, sastali se, sve dogovorili i onda je uslijedio neočekivani odgovor na naš zahtjev. Nakon razmjene mejlova razijenili smo i nekoliko poruka u kojima je napisao da je takva odluka standard za naredni period i da inspektori ne mogu govoriti o započetim istragama iz objektivnih razloga, kako ne bi svojim izjavama kontaminirali pokrenute krivične postupke ili bili pozvani na odgovornost. Osvrnuo se i na mejl koji sam mu poslala i napisao da moj odgovor nije primjer za uspostavljanje komunikacije sa institucijom, jer, zamislite, tvrdi da oni grade slobodne institucije koje se ne vezuju za pojedinca. Odgovorila sam mu da ukoliko smatra da sam emisijama kontaminirala bilo koju istragu ili postupak ili dozvolila da to urade sagovornici da ima jasno zakonsko ovlašćenje da postupi u tom slučaju. Odgovor na tu poruku je izostao.
Treba pomenuti i to da niko od sagovornika „Sjenki“ iz policije nikada nije prešao granicu dozvoljenog saopštavanja činjenica o slučajevima u kojima su bili angažovani. Je li i to dokaz da ova odluka Šćepanovića može biti isključivo njegov lični stav prema TV E?
Đokić: Odgovoriću pitanjem - da li je dokaz njegovog, najblaže rečeno, animoziteta prema TV E, i odluka da nam ne dozvoli snimanje pokrivalica iz zgrade Forenzičkog centra, kao ni jedinica za pritvorena lica? Da li su dokaz njegove neprihvatljive prozivke našeg medija?
Imate bogato novinarsko iskustvo, prepoznato ste lice – mogu li funkcioneri da donose odluke u odnosu na to da li im se sviđa neki medij ili ne? Đe je u svemu tome pravo javnosti da zna?
Đokić: Svjedoci smo da funkcioneri maltene svakodnevno donose odluke o komunikaciji sa medijima u odnosu na to da li im se sviđa neki medij ili ne. Takvim postupcima se, naravno, ne gradi povjerenje, već naprotiv, skraćuje pravo javnosti na informacije. Pravo javnosti da zna. Ranije sam radila u mediju koji nije bio blagonaklon prema tadašnjim direktorima Uprave policije, već su, naprotiv, često bili kritikovani, ali se nikada nije desilo da zbog toga bilo koji od tih direktora zabrane, na primjer, da snimimo neki objekat Uprave policije ili da prekinu saradnju sa ekipom sa kojom sam realizovala slične emisije. Naprotiv, bili su maksimalno spremni za saradnju, jer, usudila bih se da kažem, nijesu imali problem sa sujetom. Baš kao ni oni direktori koji su bili na toj poziciji prije Šćepanovića, nakon političkih promjena 2020. godine. Ako direktor policije ne želi da sarađuje sa nekim medijem samo zato što negativno piše o njemu, to govori koliko je profesionalan prvi policajac Crne Gore. Ali, ne bih više o njemu. Kao što sam i mu i napisala – nažalost, više se ne možemo osloniti na datu riječ, već možemo vjerovati isključivo djelima. I Sjenke će nastaviti sa profesionalnim izvještavanjem, iako smo uskraćeni za važne sagovornike iz Uprave policije, ali to neće uticati na našu odlučnost da istražujemo, rasvjetljavamo, pitamo, da ukazujemo na propuste sektora bezbjednosti.
Uprkos ovim opstrukcijama, Sjenke nastavljaju da se realizuju. Šta očekuje gledaoce – već smo rekli da se broje u stotinama hiljada?
Đokić: Opstrukcije institucija postale su sastavni dio rada, ne samo za ekipu Sjenki, već svih onih koji rade u ETV, ali to nas ne sprječava i ne zaustavlja da odgovorimo svim profesionalnim izazovima. Sjenke će nastaviti da istražuju sve slučajeve, sa fokusom na one predmete koji se sada već rijetko pominju, koji su zaboravljeni od crnogorskih istražitelja. Ekipa Sjenki priprema 17 novih epizoda, od kojih je prva emitova sinoć i to je upravo priča o jednom takvom slučaju – ubistvu mladog Baranina, koji je 2009. godine bio meta brutalnog napada u Valensiji. Ekipa Sjenki, i pored opstrukcija, uradila je, sigurna sam, i u ovoj sezoni sjajan posao, ali, svakako, sudiće gledaoci.
Već smo pomenuli da ste dugo u ovom poslu. Na osnovu tog iskustva, kako komentarišete aktuelnu bezbjednosnu situaciju?
Đokić: Bezbjednosna situacija u našoj zemlji ozbiljno je narušena, a, paradoksalno, urušavaju je upravo oni koji bi trebalo da brinu o sigurnosti države, građanki i građana. U svjetlu svih događaja u proteklih nekoliko godina komotno možemo da govorimo o kolapsu sektora bezbjednosti.
Dva masovna zločina u svega dvije i po godine, bez bilo kakve institucionalne odgovornosti, odnosno odgovornosti nosilaca funkcija, krvavi mafijaški obračuni na ulicama, u kafanama, bjekstvo iz kućnog pritvora osobe koja je osuđena za organizatora kriminalne organizacije, bjestvo opasnog kriminalca, takođe iz kućnog pritvora, koji je nedugo zatim osumnjičen za brutalno ubistvo usred dana i koji do danas nije pronađen... I tako dalje, i tako dalje... A direktor Uprave policije prijeti svima u sistemu, ni ne pomišljajući na svoju odgovornost. Svi su krivi – od tužilaca do sudija, samo je on nevin. Da li je to moguće. Sinoć je opasno zaprijetio i kolegi Petru Komneniću, usred njegove emisije u kojoj je bio gost... Eto, to je slika bezbjednosne situacije u Crnoj Gori.
Čija je odgovornost to što mreže ovih dana gore zbog propusta u bezbjednosnom sektoru i što je građanima preostalo samo da se rugaju ovome čemu svjedočimo?
Đokić: U pitanju imate i odgovor. Čija odgovornost može biti, ako ne nosilaca funkcija u sektoru bezbjednosti. Ali, oni se toliko snažno drže fotelja i brane pozicije koje su ih zapale, svjesni da ih upravo te pozicije, za sada, brane od odgovorosti na koju će, nadam se, kad-tad biti pozvani. Nedostatak osjećaja odgovornosti kod tih ljudi sada je već ušao u društveno-opasnu fazu. Maltene, oni postaju ozbiljna prijetnja za državu. Ipak, vjerujem, da je ovakvo stanje neodrživo na duže staze i da će uskoro morati da dođe do raspleta, odnosno smjena koje su neophodne i da će, konačno, profesionalci dobiti priliku da rukovode institucijama, a ne političari i partijski podobni pojedinci.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Đokić: Funkcioneri sektora bezbjednosti postaju ozbiljna prijetnja za državu

Autorka emisije “Sjenke” i urednica u TV E Svetlana Đokić današnja je gošća emisije E-uživo, a povod razgovora je odluka direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da za „Sjenke“ zatvori vrata ustanove kojom rukovodi.
Ova emisija je jedna od najgledanijih u Crnoj Gori, a u prethodnim sezonama čelnici Uprave policije bili su krajnje profesionalni i držali se principa - prava javnosti da zna.
Gost E-uživo je i predsjednik NVO “Udruženje penzionera Crne Gore – za život dostojan čovjeka” Dragoljub Janković, koji će se osvrnuti na januarsko povećanje penzija, koje se svelo na svega 0,38 odsto. U praksi to znači da će penzioneri sa minimalnim primanjima u novčaniku osjetiti rast od jedva euro i 70 centi, dok oni sa prosječnim penzijama ne mogu računati ni na puna tri eura povišice.
Emisiju E-uživo gledajte na TV E, od 16 do 18 sati.

Đokić u E uživo: Šćepanović zatvorio vrata policije za „Sjenke“

Nova epizoda emisije „Galerija tajni“ biće emitovana večeras od 18 sati na Televiziji E.
Tema izdanja posvećena je djeci koja se suočavaju sa poremećajima iz spektra autizma. Iako autizam više nije tabu tema, porodice i dalje prolaze kroz težak i bolan proces suočavanja, često bez adekvatne institucionalne podrške.
Emisija donosi priče koje otvaraju pitanja položaja djece sa autizmom u porodici, školi i društvu, kao i izazove sa kojima se njihovi roditelji svakodnevno susrijeću.
„Galerija tajni“ možete pogledati večeras od 18 sati na programu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3ky8hV9Ov-0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

„Galerija tajni“na Televiziji E: Djeca iz spektra autizma – izazovi porodica i društva

Operativni podaci su "priče" i često iza te "priče" ne stoji nijedan dokaz, ocijenio je beogradski advokat Božo Prelević, nekadašnji sudija i ministar unutrašnjih poslova Srbije.
On je za Radio Slobodna Evropa komentarisao "iznošenje u javnost" operativnih podataka o ubistvima u Crnoj Gori koje je u Skupštini saopštio ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Danilo Šaranović.
Ministar je pozivajući se na operativne podatke naveo imena osoba koje navodno stoje iza ubistva 2001. godine Gorana Žugića, nekadašnjeg savjetnika predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
Dodao je da je prema tim podacima u likvidacije u Crnoj Gori i Srbiji bila umiješana tadašnja Služba državne bezbjednosti Crne Gore.
On je kazao da je podatke dostavio Tužilaštvu. Za RSE je iz Tužilaštva potvrđeno da će saslušati "svako lice u vezi sa datim izjavama, a naročito kada one potiču od javnih funkcionera, imajući u vidu njihovu društvenu odgovornost".
Njegovo izlaganje izazvalo je brojne reakcije, uključujući i porodice operativaca koje je pomenuo.
<h2>Ministar: "Reći ću imena koja lede krv u žilama"</h2>
- Prema informaciji Službe javne bezbjednosti prije 20 godina, operativni podaci pokazuju da je ubistvo Gorana Žugića izvršio Ivan Delić, po nalogu Darka Belog Raspopovića i Brana Mićunovića - rekao je Šaranović 28. jula.
Kao izvore naveo je iskaze bivšeg vozača Brana Mićunovića i Blagotu Baju Sekulića.
Saopštio je i da je neimenovani sagovornik policije, Raspopovića i Mićunovića povezao sa više likvidacija u Crnoj Gori i Srbiji: (Vasa) Pavićevića, (Joca) Vujičića, (Zorana) Jovanovića, (Igora) Ćosovića, (Saše) Labovića, (Bora) Nedovića i drugih.
Potom se pozivao na operativne informacije iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije od prije 25 godina.
- Izvor iz MUP-a Srbije navodi da je prvi put pokazano interesovanje za Ivana Delića nakon ubistva generala Radovana Stojičića, pod nadimkom "likvidator" - rekao je Šaranović.
Delića su dovodili u vezu sa najopasnijom grupom u Beogradu, Vojom Amerikancem, Bojanom Petrovićem koji je ubijen i drugima, rekao je Šaranović.
<h2>Podaci bez dokaza su "priče"</h2>
Advokat Božo Prelević kaže da operativni podaci mogu biti važni ali da ih tužilaštvo i sud tretiraju kao "priče" ukoliko nema dokaza koji ih potvrđuju.
- I ne možete ići na optuženje samo na osnovu priče. Svaku tvrdnju treba otvoriti. Ako postoje dokazi, treba postaviti pitanje zašto se nije išlo ka tužilaštvu. Bez dokaza, ti operativni podaci mogu da budu dio nekih skripti, članaka ili istorije, ali to u sud ne može da ide - koliko god se to uklapalo sa drugim saznanjima, zdravim razumom, ili logikom - istakao je on.
On kaže da je, na osnovu izvoda koje je saopštio Šaranović pitanje za srpsku i crnogorsku službu šta su preduzeli.
- Šta su uradili povodom tih saznanja. U kom pravcu su vodili istragu? Ako nisu vodili istragu, zašto nisu? Da li im je neko zabranio i ko im je zabranio - kaže Prelević.
<h2>Đokić: Ministar ugrozio sigurnost porodica</h2>
I urednica Televizije E Svetlana Đokić, koja se bavi crnom hronikom, ocjenjuje neprihvatljivim iznošenje u javnost operativnih podataka ako iza njih ne stoje dokazi.
- Iznošenjem operativnih, znači nedokazanih ili čak i nedokazivih podataka, ministar Šaranović je ozbiljno narušio mir prvo porodica žrtava, a onda i zlokobno ugrozio sigurnost familija onih koje je označio kao potencijalne ubice ili naručioce zločina - kaže Đokić.
Kaže da su operativni podaci neprovjerene informacije sa terena, pa čak i čaršijske priče, ali i putokaz istražiteljima u kom pravcu da usmjere istragu o nekom događaju.
Praksa, kako kaže, pokazuje da u desetinama istraga najtežih zločina, ovi podaci nijesu doveli do dokaza koji bi ih potkrijepili.
- Samim tim, ti podaci nemaju težinu i ne smiju se zloupotrebljavati - istakla je Đokić.
<h2>Ko su ključne osobe koje okrivljuje ministar ?</h2>
Darko Beli Raspopović je bio službenik SDB Crne Gore. Ubijen u januaru 2001. u centru Podgorice. Ubistvo nije rasvijetljeno.
Brano Mićunović, kontroverzni biznismen, pominjan kao vodeća ličnost organizovanog kriminala još iz perioda bivše Jugoslavije, preminuo je 2024. Nikada nije dokazana nijedna optužba protiv njega.
Ivan Delić je uhapšen u Dubaiju u maju ove godine i izručen Crnoj Gori. Osumnjičen je za međunarodno krijumčarenja narkotika.
Pominjan u više slučajeva ubistava, bio je meta više oružanih napada, uključujući i atentat u kojem je ubijen nedužni mladić. Nikada nije pravosnažno osuđen.
Ostali koje je Šaranović naveo, ubijeni su između 1994. i 1996.
A Sekulić koji je naveden kao izvor je ubijen 2001. u Budvi.
Na vlasti je u periodu navedenih ubistava bila Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića, a na saveznom nivou prosrpske stranke lojalne Slobodanu Miloševiću.
<h2>Podaci iz vremena vlasti Miloševića</h2>
U vrijeme nastanka dokumenta MUP-a Srbije, koji je Šaranović citirao, srpske službe bezbjednosti povezivane su sa političkim ubistvima u Srbiji.
Službenici srpskog MUP-a osuđeni su za ubistvo nekadašnjeg funkcionera Ivana Stambolića iz 2000, za pokušaj ubistva 1999. opozicionara Vuka Draškovića kada su stradala trojica njegovih pratilaca.
Državna bezbjednost Srbije pratila je novinara Slavka Ćuruviju, neposredno do njegove likvidacije 1999.
- Bezbjednosne službe nekadašnje Savezne Republike Jugoslavije, koju su činile Srbija i Crna Gora, posebno u vrijeme vlasti Slobodana Miloševića bile su međusobno suprotstavljene - kaže Prelević.
Tvrdi da su se bavile raznim nedozvoljenim stvarima, pa i podmetanjima:
- Na primjer za službu Srbije je, za sve bila kriva obavještajna služba Crne Gore, a ustvari to je bilo prikrivanje dokaza ili usmjeravanje istrage u pogrešnom pravcu - dodao je on.
Zaključuje da kad država ne kontroliše službu bezbjednosti, onda služba bezbjednosti kontroliše državu i medije.

Prelević: Operativni podaci su "priče" iza kojih često ne stoji nijedan dokaz

Baviti se istraživačkim novinarstvom je teško, kaže novinarka crne hronike Televizije E Svetlana Đokić, jer egzistiraju mediji koji određene tekstove i emisije, prikazuju kao istraživačko novinarstvo, što je u stvarnosti daleko od toga. 
Poznata po istraživačkom serijalu ,,Sjenke” čiji je autor, a koja bilježi ogromnu gledanost, Đokić ne preuzima zasluge na sebe, već naglašava da bi se neki tako zahtjevan serijal realizovao, priskaču, kako kaže, rado da pomognu kolege, snimatelji, montažeri, tonci, ali i, menadžment. 
- Da bi se neko bavio istraživačkim novinarstvom mora sagledati sve činjenice, mora prikupiti što više podataka, mora saslušati sve strane i naravno da tu mora biti mjesta za jednu vrstu kompromisa, da bi se napravila kvalitetna emisija, kao što je emisija Sjenke, koja se već od samog početka emitovanje E Televizije emituje, pobila sve rekorde gledanosti, to mogu s ponosom da kažem - rekla je Đokić.
Novinarstvom se bavi od 2002. godine, a od tada do danas, nije imala ozbiljnih prijetnji.
- Bilo je perioda kad sam imala strah, ne za sebe, koliko za svoju djecu, tim prije što su te prijetnje dolazile, a nijesu bili kriminalci, odmah da kažem, bili su političari -istakla je Đokić.
Novinarstvo je davanje sebe, smatra Đokić, nema radno vrijeme i novinar je uvijek novinar, što nije baš pogodno za mlade generacije, a koje nisu željne samopromocije nego da se istinski bave novinarskim poslom. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FMrzzIZapSbg%3Fsi%3D5jyGxnsS01O46KYy&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đokić: Prijetnje su dolazile do mene, ne od kriminalaca, nego od političara

Tema večerašnje emisije Ljetnjeg programa na Televiziji E su - granice - lične, profesionalne, društvene, a sagovornici su Mladen Rakčević bivši rukometni reprezentativac, Aleksandar Sekulović sportski novinar i novinarka TVE Svetlana Đokić.
Muzički će emisiju obojiti Ilija Gojović, koji će ujedno i predstaviti svoju novu pjesmu “Sve ove godine”.

Ljetnje veče na TV E: O ličnim, profesionalnim i društvenim granicama sa Rakčevićem, Sekulovićem i Đokić

Postavlja se pitanje zašto ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović manipuliše brojem žrtava, zbog čega umanjuje ono što se dešava i da li na taj način želi da stvori sliku o nekom stanju bezbjednosti na zavidnom nivou, kazala je u emisiji "Na kraju dana" urednica u Televiziji E Svetlana Đokić, komentarišući obraćanje Šaranovića na Svečanoj akademiji povodom dana Ministarstva unutrašnjih poslova.
- Moram da naglasim da se ministar hvalio kako je promjenom Vlade, od 2020. godine, odkad su došli ,,oslobodioci” došlo do smanjenja broja krivičnih djela. Evidentno je da je došlo do smanjenja ubistava, ali to je zato što su se počinioci, pripadnici organizovanih kriminalnih grupa, našli iza brave prije nego što su došli ,,oslobodioci” i već sada imamo situaciju da su oni počeli da izlaze, što je pokazala ova godina, i da se nastavio obračun organizovanih kriminalnih grupa. Mislim da će biti situacija kao i prethodnih godina, da će i ovaj bezbjednosni sektor, i čelnici ovog bezbjednosnog sektora moći samo da gledaju kako se ubijaju kriminalci po Crnoj Gori, nemoćni da zaustave rat - rekla je Đokić.
Prostim brojanjem iz podataka koji su dostupni na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova, podsjeća Đokić, iz Izvještaja o radu MUP-a, dodaje ona, za 2021, za 2022. i za 2023. godinu, te ako se desio previd, kaže ona, zašto to niko nije demantovao.
<h2>Janjušević: Je li direktor Uprave policije izopšten iz sistema?</h2>
Izjava ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, da se od 2020. godine do sada desilo 27 ubistava, te da slučajnih žrtava nije bilo je politički autogol - kazao je &nbsp;bivši &nbsp;pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević.
- Ja ne mogu da vjerujem da se ovakav propust desio, u jednoj ozbiljnoj službi, koju ja pamtim, u kojoj sam dugo godina radio, kakva je Uprava policije. Ovo je meni nevjerovatno, da se ukupan zbir, nije to zbir od nekoliko hiljada, to je zbir od 47 ubistava, ako se ne varam, da je bilo, a samo ove godine, do sada je bilo osam ubistava - &nbsp;rekao je Janjušević.
Na proslavi Dana unutrašnjih poslova građanima se obratio premijer Milojko Spajić, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i resorni ministar Danilo Šaranović, kaže Janjušević i pita se gdje je bio direktor Uprave policije.
- Gdje je direktor Uprave policije? O čemu se radi ovdje? Je li taj čovjek izopšten iz sistema? To je čovjek koji je jedini u sistemu, od menadžmenta Uprave policije, koji je u punom mandatu, sa onim cirkusom 43. Vlada ga smijenila pa vraćen odlukom Upravnog suda, pa ga 44. Vlada smijenila, pa ponovo vraćen odlukom Upravnog suda. Pravimo jedan pravni galimatijas…Ovo je po prvi put, možda, da se direktor Uprave policije nije obratio svojim službenicima, starješinama i građanima Crne Gore - naglasio je Janjušević.
Stanje u državi, sa aspekta bezbjednosti, nije stabilno, naročito od 2020. godine, jer su tada počela i maltretiranja građana u Pljevljima, po nacionalnoj i vjerskoj osnovi - kazala je urednica u ETV portalu Kaćuša Krsmanović.
- Zašto Crna Gora nije ovih četiri godine bezbjedna država? Primarno nije bezbjedna država jer je naš bezbjednosni sektor premrežen rusko-srpskom špijunskom mrežom. To je ključni problem našeg bezbjednosnog sektora. Obračuni u mafiji su nešto s čim Crna Gora kuburi, nažalost, dugi niz godina, i s tim se teško bori. Vjerovatno zbog toga što mafija ima upliv i u institucijama, pa i u službama bezbjednosti, čemu svjedoče ove skaj aplikacije čuvene, koje nijesu valjda dokaz za sud, ali ipak govore o tome. Samo što u crnogorskoj javnosti i kod Specijalnog tužilaštva nema skaj aplikacija koje povezuju aktuelne vlasti sa mafijom. Zar i to nije narušavanje bezbjednosne situacije u Crnoj Gori, da selektivna pravda, uslovno rečeno pravda, odnosno selektivni progon, Specijalnog državnog tužilaštva - rekla je Krsmanović.
Ona se zapitala kako je moguće govoriti o bezbjednosti kad su na udaru aktuelnih vlasti i aktuelnog Specijalnog državnog tužilaštva isključivo pripadnici jednog mafijaškog klana, dok su, dodaje ona, ljudi iz sistema povezani sa jednim od klanova, za koje, kako kaže, postoje takođe dokazi u skaj aplikaciji, i dalje u sistemu, njih niko ne dira i oni su nevidljivi za Specijalno državno tužilaštvo.&nbsp;
Iz obraćanja ministra Danila Šaranovića se problematizuje i dio u kome kaže da je za prvih deset mjeseci ove godine procesuirano 600 bezbjednosno-interesantnih lica, taj podatak može biti tačan, kaže Đokić, ako su tu ubrojani oni prekršioci koji su proveli noć u pritvoru zbog vožnje u alkoholisanom stanju, ili, kako kaže, i oni koji su privedeni zbog nasilja u porodici.
- To je ogroman broj, ja sad ne bih ulazio u to da li je tačan ili nije, ali, sa profesionalnog aspekta imam jednu nedoumicu, da li su to bezbjednosno-interesantna lica koja su procesuirana po krivičnoj odgovornosti, da li zbog bezbjednosti drumskog saobraćaja, da li po prekršaju javnog reda i mira, nasilja u porodici, ili nekih sličnih prekršaja - istakao je Janjušević.
<h2>"Nova vlast na zadatku odmazde"</h2>
Crna Gora je mala, svak svakoga poznaje, podsjeća Janjušević, neko je u rođačkim, neko kumovskim ili prijateljskim odnosom, dodaje on, sa nekim ko je možda pripadnik neke kriminalne organizacije, i ovdje se, kako kaže, olako lijepe etikete ljudima.
- Olako lijepiti ljudima etikete bezbjedno interesantnih lica, da li je to uvaženi novinar Draško Đuranović, koga ja znam još iz studentskih dana, i znam čitavu porodicu, pa će neko da mi kaže da je Draško Đuranović bezbjedno interesantno lice, i &nbsp;član organizovane kriminalne grupe… - poručio je Janjušević.
Evropsku komisiju ne interesuju procesuirana lica, poručio je Janjušević, njih interesuju pravosnažne presude za organizovani kriminal i za korupciju, dodaje on, a njih nema.
Saopštenja vlasti o procesuiranju članova kriminalnih organizacija su gluposti, poručuje Krsmanović, jer je to samohvala, koju javnost, cijeni ona, vidi sudeći prema rezultatima lokalnih izbora.
- Nova vlast je na zadatku odmazde, to ja tako doživljavam. Jedino što njih interesuje je odmazda ljudi iz prethodnog sistema, i pokušaj krivičnog procesuiranja tih ljudi, koji su bili nosioci institucija u prethodnom sistemu, i njih to jedino interesuje. Znate li koliko njih zanima organizovani kriminal? Nikoliko! Njima je u fokusu bivši glavni specijalni tužilac, gospodin Katnić, njima je u fokusu bivši pomoćnik direktora Uprave policije gospodin Zoran Lazović, njima su u fokusu ti ljudi, pa njima je i u fokusu bio aktuelni direktor Uprave policije gospodin Zoran Brđanin, njima su u fokusu bili i njegovi pomoćnici i uhapšeni su - naglasila je Krsmanović.
Hapšenje 250 pripadnika škaljarskog i kavačkog klana je omogućeno zahvaljujući baš onima, poručuje Đokić, koje su sadašnje vlasti kasnije uhapsile.
- Većina uhapšenih &nbsp;pripadnika škaljarskog i kavačkog kriminalnog klana je bila iza brave tri godine. I oni su prethodne tri godine bili mirni zahvaljujući Katniću, Lazoviću, Kneževiću, Veljoviću, Saši Čađenoviću…Sud će reći da li su oni krivi ili ne. Ali, zahvaljujući njihovim istragama &nbsp;i njihovim predmetima, oni su bili mirni prethodne tri godine. Kad su počeli pripadnici obje kriminalne grupe da izlaze iz pritvora, mi imamo ovo što se desilo. A zašto su izašli, zato što nije donjeta nijedna pravosnažna presuda…Bojim se da će tek da slijedi nastavak krvavih obračuna - poručila je Đokić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Jutjub kanalu TV E:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DcVyqfJ9U_-M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đokić: Bojim se da će tek da slijedi nastavak krvavih obračuna; Krsmanović: Naš bezbjednosni sektor premrežen rusko-srpskom špijunskom mrežom

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović manipuliše brojem žrtava i iznosi netačne podatke, tvrde novinari koji se decenijama bave crnom hronikom.&nbsp;
Urednica u Televiziji E Svetlana Đokić kaže da Šaranovića demantuju i zvanični izvještaji Ministarstva unutrašnjih poslova te da je sve lako provjeriti.
Đokić je reagovala nakon što se ministar Šaranović, na svečanosti povodom Dana unutrašnjih poslova, pohvalio učinkom resora kojim rukovodi.
Šaranović je, pored ostalog, kazao da je za samo godinu procesuirano oko 600 članova visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa, te da je u proteklih deset mjeseci procenat rasvijetljenih krivičnih djela 95.
- S obzirom da se danas o ubistvima govori više nego ranije, moja je dužnost da saopštim sljedeće. U periodu od 2016. godine do 2020. bila su 93 ubistva od čega 42 u kriminalnim obračunima, među žrtvama je bilo i šest slučajnih. Nakon promjene vlasti od 2020. stvari su se značajno promijenile. Do danas je ukupan broj ubijenih smanjen na 27, od čega je sedam stradalo u kriminlanim obračunima, a slučajnih žrtava nije bilo - rekao je Šaranović.&nbsp;
Đokić kaže da je ministar bez trunke savjesti manipulisao brojem žrtava kako bi u javnosti stvorio sliku o tome da je njegovim dolaskom na čelo MUP-a, navodno, bolja bezbjednosna situacija u državi.
- Šaranovićeve tvrdnje da su se nakon promjene vlasti 2020. godine stvari značajno promijenile, i da je od te promjene ukupan broj smanjenih na 27, demantuju zvanični izvještaji resora kojim rukovodi (MUP), a koji su javno dostupni. Naime, u izvještajima MUP-a navedeno je da se broj ubistava počinjenih tokom prethodnih godina kretao do 16 po godini. To pokazuje da je ministar iznio neistine. Prostom matematičkom radnjom, poznatom kao sabiranje, ukupan broj ubistava, ne uključujući 2024. godinu prelazi 30. Ako tome dodamo ubistva koja su počinjena tokom ove godine, a bilo ih je najmanje osam, onda se s punim pravom postavlja pitanje - na osnovu kojih podataka je ministar iznio ove brojke i zbog čega Šaranović manipluiše sa brojem žrtava - ističe Đokić.&nbsp;
Da je bezbjednosni sektor i dalje nemoćan da zaustavi obračun kriminalnih klanova, kaže Đokić, potvrđuju i likvidacije koje su se dogodile tokom ove godine.&nbsp;
Pita se i zbog čega Šaranović nije pomenuo da od 2020. iz godine u godinu raste broj samoubistava i saobraćajnih nesreća.
- Sve ovo nam, nažalost, pokazuje koliko su političari koji su sada na vlasti spremni da zbog prikupljanja političkih poena, javnosti prezentuju lažne podatke i serviraju nam sliku o njihovoj navodnoj požrtvovanosti u borbi protiv organizvoanog kriminala. Ministar ignoriše činjenicu da je rat kriminlanih klanova nastavljen. Tome svjedoči nedavni tragični događaj na Cetinju, kada je u profesionlanoj likvidaciji ubijen, prema posljendjim podacima, visokorangirani član škaljarskog kriminlanog klana. Naravno, Šaranović o ovome nije govorio jer mu ne ide u prilog - zaključila je Đokić.

Đokić: Šaranović manipuliše brojem žrtava i iznosi netačne podatke

Novinarke Svetlana Đokić i Milica Babić, autorke serijala “Masakr odgovornosti”, emitovanog na Televiziji E, dobitnice su prve nagrade za istraživačko novinarstvo 2024. koju dodjeljuje Evropska unija u Evropskoj kući u Podgorici.
Serijal je posvećen tragediji koja se desila na Cetinju 12. avgusta 2022. godine, kada je Vuk Borilović likvidirao deset nedužnih ljudi, a teško ranio pet građana i jednog saobraćajnog policajca.
Prva epizoda emitovana je na godišnjicu masakra, a kroz serijal su razotkriveni brojni propusti u postupanju crnogorske policije i države tokom, ali i prije i poslije, tragičnog događaja u prijestonici. Prikazane su i bolne ispovijesti preživjelih i porodica žrtava masakra, a javnost je prvi put imala uvid i u ono što piše u Izvještaju o postupanju policije.
Autorka serijala, urednica TV E, Svetlana Ðokić, kazala je da je ova nagrada podsjetnik da se dogodila velika tragedija na koju je društvo ćutalo.&nbsp;
- Masakr odgovornosti nije bio lov na vještice, kako su to vječni čuvari fotelja doživjeli, već profesionalno i odgovorno ukazivanje da su se desili propusti, da je sistem i prevencije i bezbjednosti nespreman za ovakve situacije i da je naše društvo palo na ispitu - kazala je Ðokić.
Otkrivanje propusta u bezbjednosnom sektoru, koji su prikazani u serijalu, pokazalo je, ocijenila je jedna od autorki Babić, da naš sistem nije spreman za ovakve situacije, da se na prevenciji ne radi dovoljno i kada je u pitanju bezbjednost i kada je u pitanju mentalno zdravlje.&nbsp;
- Ali i da su fotelje i funkcije pojedincima važnije od bilo čega. Pozivam nadležne državne organe da ponovo preispitaju postupanje pojedinaca unutar sistema i da odgovorni snose posljedice - kazala je Babić.&nbsp;
Podsjetila je i nadležne organe na, kako kaže, oobećanje da će donijeti Mašanov i Markov zakon.&nbsp;
- Mašanov i Markov zakon bi unaprijedio sistem zaštite i kontrole oružja koje imaju graðani Crne Gore. Svi zajedno moramo da damo svoj doprinos da se ništa slično ne bi dogodilo - dodala je.&nbsp;
Nagradu posvećuju, kazale su autorke, stradalima u masakru i njihovim porodicama.&nbsp;
- Ovu nagradu posvećujemo Nataši, Mašanu, Marku, Danici, Dimitriju, Rajku, Goranu, Milanu, Aleksandri i Mili. Istini i nezaboravu koji zaslužuju - poručuju autorke serijala “Masakr odgovornosti”.&nbsp;
Đokić i Babić prvu nagradu dijele sa novinarima televizije “Vijesti” Tatjanom Ašanin i Nikolom Milosavićem Aleksićem za priču “U mutnim vodama”.
Drugu nagradu osvojila je Ðurđa Radulović iz Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) za priču “Niko ne provjerava kupovinu zabranjenih pesticida”.
Treće je pripalo je Andrei Perišić, takođe iz CIN-a, za tekst "Krijumčarenje arheološkog blaga Crne Gore".
O nagradama je odlučio žiri u sastavu Olivera Nikolić, Mileva Malešić, i Branko Čečen.

Đokić i Babić dobitnice prve nagrade EU za istraživačko novinarstvo za serijal "Masakr odgovornosti"

Emisije "Bez pravila", "Dokaz" i "Sjenke" će u budućem periodu biti još atraktivnije i sadržajnije, prvenstveno zbog početka rada ETV portala - kazala je za emisiju "Na kraju dana", na Televiziji E, Svetlana Đokić urednica u toj televiziji.
- Dobili smo pojačanje u vidu Kaćuše Krsmanović, ona je urednica VIP-a ( velikih istraživačkih priča), i ona će nam biti od velike pomoći prilikom izrade ovih emisija, zato što ćemo negdje imati, ne samo nju kao šeficu svima nama, nego Kaćuša je uvijek osoba koja je spremna za saradnju i ona je tu kao kolega dam pogne i usmjeri nas, prosto da ne bi napravili propust - rekla je Đokić.
U proteklim &nbsp;sezonama &nbsp;emitovanja emisije Bez pravila &nbsp;je bilo &nbsp;mnogo upečatljivih priča, naglašava Đokić i dodaje &nbsp;da je zbog nekih i pokrenuta istraga u specijalnom državnom tužilaštvu.
- Sa jedne strane imamo slučajeve gdje su evidentne, jasne zloupotrebe &nbsp;i potkrijepljene dokazima, koje i laici prava mogu da prepoznaju, a specijalno državno tužilaštvo ne postupa u njima. Sa druge strane imamo slučajeve, bez obzira što sve ukazuje na to da dokazi nijesu dovoljni, podižu, specijalni državni tužioci, optužbe, ali &nbsp;to pokazuje njihovu selektivnost u postupanju - naglasila je Đokić.
Selektivnost u postupanju je itekako prisutna, poručuje Đokić, &nbsp;te se osvrnula na slučaj Vesne Bratić, bivše ministarke četiri resora, jer već postoje pravosnažne pravosnažne presude u korist direktora koje je ona smijenila, te nije selektivnost vezana samo za specijalno tužilaštvo, kaže ona, već i za rad pojedinih sudija.
Priče koje su &nbsp;evidintirale problem i ukazivale na urušavanje obrazovnog sistema, kaže Đokić, &nbsp;u vezi lažnih diploma, su dobile sudski epilog, i to je najbolja potvrda da je sa svojom koleginicom, Anom Šofranac, na pravom putu u cilju otkrivanju nepravdi.
- Nijedna emisija nije sačinjena na osnovu ,, rekla kazala”. Svaka &nbsp;naša tvrdnja je potvrđena papirom, dokumentom iz relevantnih institucija &nbsp;i čvrstim dokazima - poručila je Đokić.
Sagovornica TV E se osvrnula i na slučajeve šverca cigareta, te kazala da se i tu veoma selektivno postupa, jer je samo jedna osoba uhapšena, dok su Kudravi, Maradona i Vampir, &nbsp;iz Sky komunikacije, &nbsp;na slobodi.
- Moramo se prisjetiti da je Sky komunikacija bila dovoljna specijalnim tužiocima, da u određenim slučajevima, ne mogu da kažem ni uhapse, ni odrede pritvor, nego zarobe određene osobe jer ih drže iza brave već više od godinu, dvije, zavisno od slučaja do slučaja. A sa ove &nbsp;strane nemamo čak ni odgovor da li su saslušani Kudravi, Maradona, Vampir - istakla &nbsp;je Đokić.
Zašto sudstvo i određene sudije slijepo slušaju tužioce, pita se Đokić, jer tužioci su, kao i advokati, stranke u postupku koje predočavaju dokaze a odlučuju sudovi i sudije.
- Tako je slučaj i za Sky komunikaciju… Upravo su to sudije te koje odlučuju da li je to dokaz ili nije. Ako imamo s jedne strane tužioce koji tvrde da jeste dokaz, ako imamo advokate koji su izričiti da je to samo operativni podatak i da to ne može biti dokaz, zar &nbsp;ne bi bilo sasvim normalno i logično, da nakon dvije, tri godine, prepucavanja između stranaka u postupku, između tužilaca &nbsp;i advokata da li je dokaz ili ne, da sudije Vrhovnog suda sazovu sjednicu i zauzmu opšti stav o tome, da li je Sky dokaz ili nije?! … Ono što je realnije očekivati od ovih sudija je da oni slijepo slušaju specijalne tužioce, da vjeruju svemu &nbsp;što saopšte specijalni tužioci, što prilože kao dokaz, i da na osnovu toga sude i presuđuju. Zbog takvog prihvatanja optužnica, i zbog takvih dokaza i zbog takvih sudija koji klimaju glavom, jer nemaju dovoljno profesionalne hrabrosti da kažu ne ili da, može ili ne može biti dokaz, mi imamo na desetine podignutih optužnica a nemamo niti jedne pravosnažne presude koja se tiče organizovanih kriminalnih grupa i predmeta koji su formirani prethodnih godina - naglasila je Đokić.
Određene sudije su posjedovale profesionalnu hrabrost , podsjeća Đokić i dodaje da takve sudije nije odgovarale ,,oslobodiocima” te su uspjeli da ih kompromituju, predstavljajući ih kao korumpirane ili članove kriminalnih klanova, ali nikako kao profesionalce koji drže do slova zakona.
- Sve je manje, ono što je žalosno i poražavajuće za crnogorsko pravosuđe jeste činjenica da je sve manje sudija koji su spremni da izađu i da kažu ,, ne ne može biti dokaz to što vi imate indiju, i ne mogu sudska vijeća i sudije držati nekoga iza brave na osnovu nekih indicija - rekla je Đokić.
Vladimir Novović je bio sjajan sudija, ali o njegovom postupanju kao specijalnog državnog tužioca sagovornica TV E kaže da ne može iznijeti bilo kakvu ocjenu iz razloga što se on nikad nije pojavio pred novinarima &nbsp;i dozvolio novinarima da mu postave pitanja &nbsp;za &nbsp;koja novinari smatraju da su od javnog značaja.
- On ima određenu medijsku kuću gdje gostuje i iznese to što on smatra da treba. I, ne samo što se tiče gospodina Novovića, nekako to njegovo selektivno postupanje prema medijima se prelilo i na njegove specijalne tužioce. Tako imamo portparola i specijalnog tužioca Vukasa Radonjića koji bira kojem novinaru će da odgovori mejl ili na poruku koja mu se pošalje - zaključila je Đokić.

Đokić: Određene sudije su posjedovale profesionalnu hrabrost, ali su ih ,,oslobodioci” predstavili kao korumpirane

Na pružnom prvacu Bijelo Polje - Bar tokom noći dogodio se požar, gorjela je lokomotiva teretnog voza.&nbsp;
- U 2:20 minuta poslije ponoci primljen je poziv od strane mašinovođe da je došlo do zapaljenja lokomotive teretnog voza koji je prevozio rudu a kretao se iz pravca od Bijelo Polje prema Baru - kazao je za <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/bijelo-polje-gorjela-lokomotiva-teretnog-voza-vatrogasci-satima-gasili-pozar">Portal Analitika </a>komandir Službe zaštite i spašavanja Bijelog Polja Edin Kolić.&nbsp;
Voz je zaustavljen na Slijepač mostu.&nbsp;
- Zbog zapaljenja mašine mašinovođa je bio prinuđen lokomotivu zaustavi i to tačno na Slijepač mostu, što je dodatno otežalo pristup gašenju ali brzom intervencijom vatrogasaca spasilaca pozar je brzo stavljen pod kontrolu. Uspješno je lokalizovan požar na lokomotivi teretnog voza - rekao je Kolić.&nbsp;
Intervencija je trajala do ranih jutarnjih sati.&nbsp;
- Poslije lokalizovanja požara, druga lokomotiva je odvukla lokomotivu na lokaciju Mijatovo kolo, gdje je detaljno požarište lokalizovano i pregledano zbog bojaznosti i širenja, jer se u istoj nalaze rezetvoari ulja za trafoe sa kapacitetom 4.700 litara. U intervenciji je učestvovalo osam vatrogasaca spasilaca sa dva specijalna i dva tehnička vozila. Intervencija je trajala do 5:30 sati - naveo je Kolić.&nbsp;

Bijelo Polje: Tokom noći gorjela lokomotiva teretnog voza, vatrogasci satima gasili požar

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 17 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijedjena teže, a pet lakše.
&nbsp;Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano devet nezgoda, Nikšiću tri, Budvi dvije.
&nbsp;Po jedna nezgoda evidentirana je u Baru, Herceg Novom i Kotoru.
&nbsp;Izdato je 598 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 62 prekršajne prijave.
&nbsp;Policija je oduzela osam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 17 saobraćajnih nezgoda

Carinici na aerodromu Shiphol u Amsterdamu sproveli su u utorak takozvanu kampanju "tačnosti" u halama za preuzimanje prtljaga, provjeravajući sve dolazne putnike, uključujući i one koji inače nemaju ništa da prijave, saopštio je aerodrom.
Carinici su sproveli dodatne kontrole od 12 sati do 13 sati i 30 minuta, u okviru protesta zbog zamrzavanja plata u javnom sektoru, sa ciljem da pokažu koliko je njihov rad važan, prenose Nezavisne novine.
Shiphol je upozorio putnike da očekuju duže čekanje i da se pridržavaju uputstava osoblja aerodroma.
&nbsp;- Razumijemo da je ovo neprijatno za putnike koji su upravo završili let - navodi se u saopštenju i dodaje da koriste pravo na protest, pritom pazeći da sve teče bezbjedno i u redu.
Akcija je dio protesta carinskih službenika zbog zamrzavanja plata u javnom sektoru, što podrazumijeva da neće biti povećanja ni prilagođavanja inflaciji.
Prema zaposlenima, kampanja ima za cilj da skrene pažnju vlade na njihove plate i beneficije.
Sindikati FNV, CNV i AC Rijksvakbonden istakli su da je akcija usmjerena na vladu, a ne na Shiphol ili putnike.
Slične akcije carinika danas se sprovode i u lukama Roterdama i Flisingena, gdje službenici, takođe, vrše dodatne kontrole.

Carinici na aerodromu u Amsterdamu dodatno kontrolisali sve dolazne putnike

Centar za građansko obrazovanje (CGO) na Međunarodni dan žena i đevojaka u nauci - 11. februar - podsjeća na značajne uspjehe crnogorskih naučnica, ali i da je u Crnoj Gori i dalje neophodna institucionalna podrška i prepoznavanje njihovog doprinosa - kazala je koordinatorka programa Aktivno građanstvo u ovoj nevladinoj organizaciji Sara Čabarkapa. Na 55. zasijedanju Komisije Ujedinjenih nacija za status žena, održanom 14. marta 2011. godine, usvojen je izvještaj sa zaključcima o pristupu i učešću žena i đevojaka u obrazovanju, nauci i tehnologiji, kao i o unapređenju ravnopravnosti žena u zapošljavanju i radnim uslovima u tim oblastima.&nbsp; Ovi zaključci, kako dodaje Čabarkapa, bili su osnov za proces koji će rezultirati proglašenjem Međunarodnog dana žena i đevojaka u nauci, Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija usvojenom 22. decembra 2015. godine. - Osim promovisanja uspjeha žena i đevojaka u nauci, obilježavanje ovog datuma ima za cilj jačanje svijesti o postojanju rodnih nejednakosti u nauci i tehnologiji, kao i podsticanje konkretnih mjera za uklanjanje barijera koje ženama i đevojkama otežavaju uključivanje, napredovanje i ostvarivanje uspjeha u naučnim karijerama. Iako njihov rad kroz istoriju često nije vrednovan jednako kao rad njihovih muških kolega, koji su nerijetko i prisvajali zasluge rada naučnica, žene su nauci dale nemjerljiv doprinos - navodi Čabarkapa. &nbsp;Marija Kiri, koja je otkrila dva nova hemijska elementa - polonijum i radijum, postavila je temelje novog naučnog polja radioaktivnosti. Podsjeća da je ona prva žena dobitnica Nobelove nagrade, ali i prva i jedina osoba koja je nagrađena Nobelovom nagradom za dvije različite oblasti - fiziku i hemiju. U vrijeme kada su ženama akademske karijere bile gotovo nedostižne, postala je i prva profesorica na Sorboni. &nbsp;- Sličnu borbu vodile su i Rozalind Frenklin, čiji je doprinos bio ključan za otkriće strukture DNK, Ada Laveles, prva programerka u istoriji, Ketrin Džonson, matematičarka NASA-e zaslužna za uspješne svemirske misije, kao i Tu Joujou, dobitnica Nobelove nagrade za razvoj lijeka protiv malarije. Njihovi doprinosi ne samo da su prevazišli patrijarhalne okvire, već su trajno oblikovali svijet u kojem živimo - naglasila je Čabarkapa. &nbsp;Crna Gora se može ponositi svojim naučnicama, poput Snežane Vuksanović i Snežane Dragićević, koje su otkrile novu biljnu vrstu u Štitarima, nazvanu Petrolamium crnojevicii, čime su dale važan doprinos crnogorskoj i svjetskoj nauci.&nbsp; - No, iako su se ove naše naučnice našle među kandidatkinjama za Trinaestojulsku nagradu, najviše državno priznanje, žiri im ovu nagradu nije dodijelio. Nagradu je dobio Bećir Vuković za knjigu koja u trenutku dodjele formalno nije ni postojala, a čijim se okolnostima danas bavi tužilaštvo. Ovakva odluka poslala je snažnu demotivišuću poruku ne samo naučnicama, već đevojkama koje tek započinju ili planiraju svoju naučnu karijeru - istakla je Čabarkapa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110909118_fd5e054a6f2d3aa23ba93c4fd0aeed4ce3b9369f4e4beeec6232b237cfd2b7e1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110909118_fd5e054a6f2d3aa23ba93c4fd0aeed4ce3b9369f4e4beeec6232b237cfd2b7e1" data-rendition-name="original" width="3484" height="3378" loading="lazy" alt="Sara Čabarkapa CGO"> <figcaption> Sara Čabarkapa(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  &nbsp;Paradoksalno, kako dodaje, ni najviša naučna institucija u državi - Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) - ne prepoznaje dovoljno senzibiliteta za otvaranje prostora ženama u nauci.&nbsp; - U društvu koje je i dalje duboko patrijarhalno, rodna neizbalansiranost u CANU, đe su samo tri žene među 38 redovnih i vanrednih članova znači da naučnice imaju višestruko manje šansi da postanu članice Akademije u odnosu na njihove muške kolege. Na primjer, Svetlana Kana Radević, istaknuta crnogorska arhitektinja, nikada nije izabrana za akademkinju CANU (iako jeste bila dio Odbora za likovne umjetnosti CANU) uprkos nespornoj vrijednosti njenog stvaralaštva i uticaja na arhitekturu u Crnoj Gori i regionu - navela je Čabarkapa. &nbsp;Podsjeća da je CGO, u decembru 2025. godine, Ženskom klubu Skupštine Crne Gore predložio da iz budžeta CANU za 2026. preusmjeri 500.000 eura za Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, kao podršku mladim naučnicima i naučnicama za istraživačke projekte.&nbsp; - Žalimo što poslanice u Skupštini Crne Gore nijesu podržale ovu inicijativu. Izražavamo nadu da će Crna Gora postati društvo istinske meritokratije, u kojem će naučnice imati jednake šanse kao njihove kolege, i đe nagrade i priznanja neće biti rezervisani samo za politički ili ideološki podobne muškarce - poručila je Čabarkapa.

Tag: svetlana-dokic