Nova epizoda emisije „Galerija tajni“ biće emitovana večeras od 18 sati na Televiziji E.
Tema izdanja posvećena je djeci koja se suočavaju sa poremećajima iz spektra autizma. Iako autizam više nije tabu tema, porodice i dalje prolaze kroz težak i bolan proces suočavanja, često bez adekvatne institucionalne podrške.
Emisija donosi priče koje otvaraju pitanja položaja djece sa autizmom u porodici, školi i društvu, kao i izazove sa kojima se njihovi roditelji svakodnevno susrijeću.
„Galerija tajni“ možete pogledati večeras od 18 sati na programu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3ky8hV9Ov-0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

„Galerija tajni“na Televiziji E: Djeca iz spektra autizma – izazovi porodica i društva

Operativni podaci su "priče" i često iza te "priče" ne stoji nijedan dokaz, ocijenio je beogradski advokat Božo Prelević, nekadašnji sudija i ministar unutrašnjih poslova Srbije.
On je za Radio Slobodna Evropa komentarisao "iznošenje u javnost" operativnih podataka o ubistvima u Crnoj Gori koje je u Skupštini saopštio ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Danilo Šaranović.
Ministar je pozivajući se na operativne podatke naveo imena osoba koje navodno stoje iza ubistva 2001. godine Gorana Žugića, nekadašnjeg savjetnika predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
Dodao je da je prema tim podacima u likvidacije u Crnoj Gori i Srbiji bila umiješana tadašnja Služba državne bezbjednosti Crne Gore.
On je kazao da je podatke dostavio Tužilaštvu. Za RSE je iz Tužilaštva potvrđeno da će saslušati "svako lice u vezi sa datim izjavama, a naročito kada one potiču od javnih funkcionera, imajući u vidu njihovu društvenu odgovornost".
Njegovo izlaganje izazvalo je brojne reakcije, uključujući i porodice operativaca koje je pomenuo.
<h2>Ministar: "Reći ću imena koja lede krv u žilama"</h2>
- Prema informaciji Službe javne bezbjednosti prije 20 godina, operativni podaci pokazuju da je ubistvo Gorana Žugića izvršio Ivan Delić, po nalogu Darka Belog Raspopovića i Brana Mićunovića - rekao je Šaranović 28. jula.
Kao izvore naveo je iskaze bivšeg vozača Brana Mićunovića i Blagotu Baju Sekulića.
Saopštio je i da je neimenovani sagovornik policije, Raspopovića i Mićunovića povezao sa više likvidacija u Crnoj Gori i Srbiji: (Vasa) Pavićevića, (Joca) Vujičića, (Zorana) Jovanovića, (Igora) Ćosovića, (Saše) Labovića, (Bora) Nedovića i drugih.
Potom se pozivao na operativne informacije iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije od prije 25 godina.
- Izvor iz MUP-a Srbije navodi da je prvi put pokazano interesovanje za Ivana Delića nakon ubistva generala Radovana Stojičića, pod nadimkom "likvidator" - rekao je Šaranović.
Delića su dovodili u vezu sa najopasnijom grupom u Beogradu, Vojom Amerikancem, Bojanom Petrovićem koji je ubijen i drugima, rekao je Šaranović.
<h2>Podaci bez dokaza su "priče"</h2>
Advokat Božo Prelević kaže da operativni podaci mogu biti važni ali da ih tužilaštvo i sud tretiraju kao "priče" ukoliko nema dokaza koji ih potvrđuju.
- I ne možete ići na optuženje samo na osnovu priče. Svaku tvrdnju treba otvoriti. Ako postoje dokazi, treba postaviti pitanje zašto se nije išlo ka tužilaštvu. Bez dokaza, ti operativni podaci mogu da budu dio nekih skripti, članaka ili istorije, ali to u sud ne može da ide - koliko god se to uklapalo sa drugim saznanjima, zdravim razumom, ili logikom - istakao je on.
On kaže da je, na osnovu izvoda koje je saopštio Šaranović pitanje za srpsku i crnogorsku službu šta su preduzeli.
- Šta su uradili povodom tih saznanja. U kom pravcu su vodili istragu? Ako nisu vodili istragu, zašto nisu? Da li im je neko zabranio i ko im je zabranio - kaže Prelević.
<h2>Đokić: Ministar ugrozio sigurnost porodica</h2>
I urednica Televizije E Svetlana Đokić, koja se bavi crnom hronikom, ocjenjuje neprihvatljivim iznošenje u javnost operativnih podataka ako iza njih ne stoje dokazi.
- Iznošenjem operativnih, znači nedokazanih ili čak i nedokazivih podataka, ministar Šaranović je ozbiljno narušio mir prvo porodica žrtava, a onda i zlokobno ugrozio sigurnost familija onih koje je označio kao potencijalne ubice ili naručioce zločina - kaže Đokić.
Kaže da su operativni podaci neprovjerene informacije sa terena, pa čak i čaršijske priče, ali i putokaz istražiteljima u kom pravcu da usmjere istragu o nekom događaju.
Praksa, kako kaže, pokazuje da u desetinama istraga najtežih zločina, ovi podaci nijesu doveli do dokaza koji bi ih potkrijepili.
- Samim tim, ti podaci nemaju težinu i ne smiju se zloupotrebljavati - istakla je Đokić.
<h2>Ko su ključne osobe koje okrivljuje ministar ?</h2>
Darko Beli Raspopović je bio službenik SDB Crne Gore. Ubijen u januaru 2001. u centru Podgorice. Ubistvo nije rasvijetljeno.
Brano Mićunović, kontroverzni biznismen, pominjan kao vodeća ličnost organizovanog kriminala još iz perioda bivše Jugoslavije, preminuo je 2024. Nikada nije dokazana nijedna optužba protiv njega.
Ivan Delić je uhapšen u Dubaiju u maju ove godine i izručen Crnoj Gori. Osumnjičen je za međunarodno krijumčarenja narkotika.
Pominjan u više slučajeva ubistava, bio je meta više oružanih napada, uključujući i atentat u kojem je ubijen nedužni mladić. Nikada nije pravosnažno osuđen.
Ostali koje je Šaranović naveo, ubijeni su između 1994. i 1996.
A Sekulić koji je naveden kao izvor je ubijen 2001. u Budvi.
Na vlasti je u periodu navedenih ubistava bila Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića, a na saveznom nivou prosrpske stranke lojalne Slobodanu Miloševiću.
<h2>Podaci iz vremena vlasti Miloševića</h2>
U vrijeme nastanka dokumenta MUP-a Srbije, koji je Šaranović citirao, srpske službe bezbjednosti povezivane su sa političkim ubistvima u Srbiji.
Službenici srpskog MUP-a osuđeni su za ubistvo nekadašnjeg funkcionera Ivana Stambolića iz 2000, za pokušaj ubistva 1999. opozicionara Vuka Draškovića kada su stradala trojica njegovih pratilaca.
Državna bezbjednost Srbije pratila je novinara Slavka Ćuruviju, neposredno do njegove likvidacije 1999.
- Bezbjednosne službe nekadašnje Savezne Republike Jugoslavije, koju su činile Srbija i Crna Gora, posebno u vrijeme vlasti Slobodana Miloševića bile su međusobno suprotstavljene - kaže Prelević.
Tvrdi da su se bavile raznim nedozvoljenim stvarima, pa i podmetanjima:
- Na primjer za službu Srbije je, za sve bila kriva obavještajna služba Crne Gore, a ustvari to je bilo prikrivanje dokaza ili usmjeravanje istrage u pogrešnom pravcu - dodao je on.
Zaključuje da kad država ne kontroliše službu bezbjednosti, onda služba bezbjednosti kontroliše državu i medije.

Prelević: Operativni podaci su "priče" iza kojih često ne stoji nijedan dokaz

Baviti se istraživačkim novinarstvom je teško, kaže novinarka crne hronike Televizije E Svetlana Đokić, jer egzistiraju mediji koji određene tekstove i emisije, prikazuju kao istraživačko novinarstvo, što je u stvarnosti daleko od toga. 
Poznata po istraživačkom serijalu ,,Sjenke” čiji je autor, a koja bilježi ogromnu gledanost, Đokić ne preuzima zasluge na sebe, već naglašava da bi se neki tako zahtjevan serijal realizovao, priskaču, kako kaže, rado da pomognu kolege, snimatelji, montažeri, tonci, ali i, menadžment. 
- Da bi se neko bavio istraživačkim novinarstvom mora sagledati sve činjenice, mora prikupiti što više podataka, mora saslušati sve strane i naravno da tu mora biti mjesta za jednu vrstu kompromisa, da bi se napravila kvalitetna emisija, kao što je emisija Sjenke, koja se već od samog početka emitovanje E Televizije emituje, pobila sve rekorde gledanosti, to mogu s ponosom da kažem - rekla je Đokić.
Novinarstvom se bavi od 2002. godine, a od tada do danas, nije imala ozbiljnih prijetnji.
- Bilo je perioda kad sam imala strah, ne za sebe, koliko za svoju djecu, tim prije što su te prijetnje dolazile, a nijesu bili kriminalci, odmah da kažem, bili su političari -istakla je Đokić.
Novinarstvo je davanje sebe, smatra Đokić, nema radno vrijeme i novinar je uvijek novinar, što nije baš pogodno za mlade generacije, a koje nisu željne samopromocije nego da se istinski bave novinarskim poslom. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FMrzzIZapSbg%3Fsi%3D5jyGxnsS01O46KYy&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đokić: Prijetnje su dolazile do mene, ne od kriminalaca, nego od političara

Tema večerašnje emisije Ljetnjeg programa na Televiziji E su - granice - lične, profesionalne, društvene, a sagovornici su Mladen Rakčević bivši rukometni reprezentativac, Aleksandar Sekulović sportski novinar i novinarka TVE Svetlana Đokić.
Muzički će emisiju obojiti Ilija Gojović, koji će ujedno i predstaviti svoju novu pjesmu “Sve ove godine”.

Ljetnje veče na TV E: O ličnim, profesionalnim i društvenim granicama sa Rakčevićem, Sekulovićem i Đokić

Postavlja se pitanje zašto ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović manipuliše brojem žrtava, zbog čega umanjuje ono što se dešava i da li na taj način želi da stvori sliku o nekom stanju bezbjednosti na zavidnom nivou, kazala je u emisiji "Na kraju dana" urednica u Televiziji E Svetlana Đokić, komentarišući obraćanje Šaranovića na Svečanoj akademiji povodom dana Ministarstva unutrašnjih poslova.
- Moram da naglasim da se ministar hvalio kako je promjenom Vlade, od 2020. godine, odkad su došli ,,oslobodioci” došlo do smanjenja broja krivičnih djela. Evidentno je da je došlo do smanjenja ubistava, ali to je zato što su se počinioci, pripadnici organizovanih kriminalnih grupa, našli iza brave prije nego što su došli ,,oslobodioci” i već sada imamo situaciju da su oni počeli da izlaze, što je pokazala ova godina, i da se nastavio obračun organizovanih kriminalnih grupa. Mislim da će biti situacija kao i prethodnih godina, da će i ovaj bezbjednosni sektor, i čelnici ovog bezbjednosnog sektora moći samo da gledaju kako se ubijaju kriminalci po Crnoj Gori, nemoćni da zaustave rat - rekla je Đokić.
Prostim brojanjem iz podataka koji su dostupni na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova, podsjeća Đokić, iz Izvještaja o radu MUP-a, dodaje ona, za 2021, za 2022. i za 2023. godinu, te ako se desio previd, kaže ona, zašto to niko nije demantovao.
<h2>Janjušević: Je li direktor Uprave policije izopšten iz sistema?</h2>
Izjava ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, da se od 2020. godine do sada desilo 27 ubistava, te da slučajnih žrtava nije bilo je politički autogol - kazao je &nbsp;bivši &nbsp;pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević.
- Ja ne mogu da vjerujem da se ovakav propust desio, u jednoj ozbiljnoj službi, koju ja pamtim, u kojoj sam dugo godina radio, kakva je Uprava policije. Ovo je meni nevjerovatno, da se ukupan zbir, nije to zbir od nekoliko hiljada, to je zbir od 47 ubistava, ako se ne varam, da je bilo, a samo ove godine, do sada je bilo osam ubistava - &nbsp;rekao je Janjušević.
Na proslavi Dana unutrašnjih poslova građanima se obratio premijer Milojko Spajić, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i resorni ministar Danilo Šaranović, kaže Janjušević i pita se gdje je bio direktor Uprave policije.
- Gdje je direktor Uprave policije? O čemu se radi ovdje? Je li taj čovjek izopšten iz sistema? To je čovjek koji je jedini u sistemu, od menadžmenta Uprave policije, koji je u punom mandatu, sa onim cirkusom 43. Vlada ga smijenila pa vraćen odlukom Upravnog suda, pa ga 44. Vlada smijenila, pa ponovo vraćen odlukom Upravnog suda. Pravimo jedan pravni galimatijas…Ovo je po prvi put, možda, da se direktor Uprave policije nije obratio svojim službenicima, starješinama i građanima Crne Gore - naglasio je Janjušević.
Stanje u državi, sa aspekta bezbjednosti, nije stabilno, naročito od 2020. godine, jer su tada počela i maltretiranja građana u Pljevljima, po nacionalnoj i vjerskoj osnovi - kazala je urednica u ETV portalu Kaćuša Krsmanović.
- Zašto Crna Gora nije ovih četiri godine bezbjedna država? Primarno nije bezbjedna država jer je naš bezbjednosni sektor premrežen rusko-srpskom špijunskom mrežom. To je ključni problem našeg bezbjednosnog sektora. Obračuni u mafiji su nešto s čim Crna Gora kuburi, nažalost, dugi niz godina, i s tim se teško bori. Vjerovatno zbog toga što mafija ima upliv i u institucijama, pa i u službama bezbjednosti, čemu svjedoče ove skaj aplikacije čuvene, koje nijesu valjda dokaz za sud, ali ipak govore o tome. Samo što u crnogorskoj javnosti i kod Specijalnog tužilaštva nema skaj aplikacija koje povezuju aktuelne vlasti sa mafijom. Zar i to nije narušavanje bezbjednosne situacije u Crnoj Gori, da selektivna pravda, uslovno rečeno pravda, odnosno selektivni progon, Specijalnog državnog tužilaštva - rekla je Krsmanović.
Ona se zapitala kako je moguće govoriti o bezbjednosti kad su na udaru aktuelnih vlasti i aktuelnog Specijalnog državnog tužilaštva isključivo pripadnici jednog mafijaškog klana, dok su, dodaje ona, ljudi iz sistema povezani sa jednim od klanova, za koje, kako kaže, postoje takođe dokazi u skaj aplikaciji, i dalje u sistemu, njih niko ne dira i oni su nevidljivi za Specijalno državno tužilaštvo.&nbsp;
Iz obraćanja ministra Danila Šaranovića se problematizuje i dio u kome kaže da je za prvih deset mjeseci ove godine procesuirano 600 bezbjednosno-interesantnih lica, taj podatak može biti tačan, kaže Đokić, ako su tu ubrojani oni prekršioci koji su proveli noć u pritvoru zbog vožnje u alkoholisanom stanju, ili, kako kaže, i oni koji su privedeni zbog nasilja u porodici.
- To je ogroman broj, ja sad ne bih ulazio u to da li je tačan ili nije, ali, sa profesionalnog aspekta imam jednu nedoumicu, da li su to bezbjednosno-interesantna lica koja su procesuirana po krivičnoj odgovornosti, da li zbog bezbjednosti drumskog saobraćaja, da li po prekršaju javnog reda i mira, nasilja u porodici, ili nekih sličnih prekršaja - istakao je Janjušević.
<h2>"Nova vlast na zadatku odmazde"</h2>
Crna Gora je mala, svak svakoga poznaje, podsjeća Janjušević, neko je u rođačkim, neko kumovskim ili prijateljskim odnosom, dodaje on, sa nekim ko je možda pripadnik neke kriminalne organizacije, i ovdje se, kako kaže, olako lijepe etikete ljudima.
- Olako lijepiti ljudima etikete bezbjedno interesantnih lica, da li je to uvaženi novinar Draško Đuranović, koga ja znam još iz studentskih dana, i znam čitavu porodicu, pa će neko da mi kaže da je Draško Đuranović bezbjedno interesantno lice, i &nbsp;član organizovane kriminalne grupe… - poručio je Janjušević.
Evropsku komisiju ne interesuju procesuirana lica, poručio je Janjušević, njih interesuju pravosnažne presude za organizovani kriminal i za korupciju, dodaje on, a njih nema.
Saopštenja vlasti o procesuiranju članova kriminalnih organizacija su gluposti, poručuje Krsmanović, jer je to samohvala, koju javnost, cijeni ona, vidi sudeći prema rezultatima lokalnih izbora.
- Nova vlast je na zadatku odmazde, to ja tako doživljavam. Jedino što njih interesuje je odmazda ljudi iz prethodnog sistema, i pokušaj krivičnog procesuiranja tih ljudi, koji su bili nosioci institucija u prethodnom sistemu, i njih to jedino interesuje. Znate li koliko njih zanima organizovani kriminal? Nikoliko! Njima je u fokusu bivši glavni specijalni tužilac, gospodin Katnić, njima je u fokusu bivši pomoćnik direktora Uprave policije gospodin Zoran Lazović, njima su u fokusu ti ljudi, pa njima je i u fokusu bio aktuelni direktor Uprave policije gospodin Zoran Brđanin, njima su u fokusu bili i njegovi pomoćnici i uhapšeni su - naglasila je Krsmanović.
Hapšenje 250 pripadnika škaljarskog i kavačkog klana je omogućeno zahvaljujući baš onima, poručuje Đokić, koje su sadašnje vlasti kasnije uhapsile.
- Većina uhapšenih &nbsp;pripadnika škaljarskog i kavačkog kriminalnog klana je bila iza brave tri godine. I oni su prethodne tri godine bili mirni zahvaljujući Katniću, Lazoviću, Kneževiću, Veljoviću, Saši Čađenoviću…Sud će reći da li su oni krivi ili ne. Ali, zahvaljujući njihovim istragama &nbsp;i njihovim predmetima, oni su bili mirni prethodne tri godine. Kad su počeli pripadnici obje kriminalne grupe da izlaze iz pritvora, mi imamo ovo što se desilo. A zašto su izašli, zato što nije donjeta nijedna pravosnažna presuda…Bojim se da će tek da slijedi nastavak krvavih obračuna - poručila je Đokić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Jutjub kanalu TV E:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DcVyqfJ9U_-M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đokić: Bojim se da će tek da slijedi nastavak krvavih obračuna; Krsmanović: Naš bezbjednosni sektor premrežen rusko-srpskom špijunskom mrežom

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović manipuliše brojem žrtava i iznosi netačne podatke, tvrde novinari koji se decenijama bave crnom hronikom.&nbsp;
Urednica u Televiziji E Svetlana Đokić kaže da Šaranovića demantuju i zvanični izvještaji Ministarstva unutrašnjih poslova te da je sve lako provjeriti.
Đokić je reagovala nakon što se ministar Šaranović, na svečanosti povodom Dana unutrašnjih poslova, pohvalio učinkom resora kojim rukovodi.
Šaranović je, pored ostalog, kazao da je za samo godinu procesuirano oko 600 članova visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa, te da je u proteklih deset mjeseci procenat rasvijetljenih krivičnih djela 95.
- S obzirom da se danas o ubistvima govori više nego ranije, moja je dužnost da saopštim sljedeće. U periodu od 2016. godine do 2020. bila su 93 ubistva od čega 42 u kriminalnim obračunima, među žrtvama je bilo i šest slučajnih. Nakon promjene vlasti od 2020. stvari su se značajno promijenile. Do danas je ukupan broj ubijenih smanjen na 27, od čega je sedam stradalo u kriminlanim obračunima, a slučajnih žrtava nije bilo - rekao je Šaranović.&nbsp;
Đokić kaže da je ministar bez trunke savjesti manipulisao brojem žrtava kako bi u javnosti stvorio sliku o tome da je njegovim dolaskom na čelo MUP-a, navodno, bolja bezbjednosna situacija u državi.
- Šaranovićeve tvrdnje da su se nakon promjene vlasti 2020. godine stvari značajno promijenile, i da je od te promjene ukupan broj smanjenih na 27, demantuju zvanični izvještaji resora kojim rukovodi (MUP), a koji su javno dostupni. Naime, u izvještajima MUP-a navedeno je da se broj ubistava počinjenih tokom prethodnih godina kretao do 16 po godini. To pokazuje da je ministar iznio neistine. Prostom matematičkom radnjom, poznatom kao sabiranje, ukupan broj ubistava, ne uključujući 2024. godinu prelazi 30. Ako tome dodamo ubistva koja su počinjena tokom ove godine, a bilo ih je najmanje osam, onda se s punim pravom postavlja pitanje - na osnovu kojih podataka je ministar iznio ove brojke i zbog čega Šaranović manipluiše sa brojem žrtava - ističe Đokić.&nbsp;
Da je bezbjednosni sektor i dalje nemoćan da zaustavi obračun kriminalnih klanova, kaže Đokić, potvrđuju i likvidacije koje su se dogodile tokom ove godine.&nbsp;
Pita se i zbog čega Šaranović nije pomenuo da od 2020. iz godine u godinu raste broj samoubistava i saobraćajnih nesreća.
- Sve ovo nam, nažalost, pokazuje koliko su političari koji su sada na vlasti spremni da zbog prikupljanja političkih poena, javnosti prezentuju lažne podatke i serviraju nam sliku o njihovoj navodnoj požrtvovanosti u borbi protiv organizvoanog kriminala. Ministar ignoriše činjenicu da je rat kriminlanih klanova nastavljen. Tome svjedoči nedavni tragični događaj na Cetinju, kada je u profesionlanoj likvidaciji ubijen, prema posljendjim podacima, visokorangirani član škaljarskog kriminlanog klana. Naravno, Šaranović o ovome nije govorio jer mu ne ide u prilog - zaključila je Đokić.

Đokić: Šaranović manipuliše brojem žrtava i iznosi netačne podatke

Novinarke Svetlana Đokić i Milica Babić, autorke serijala “Masakr odgovornosti”, emitovanog na Televiziji E, dobitnice su prve nagrade za istraživačko novinarstvo 2024. koju dodjeljuje Evropska unija u Evropskoj kući u Podgorici.
Serijal je posvećen tragediji koja se desila na Cetinju 12. avgusta 2022. godine, kada je Vuk Borilović likvidirao deset nedužnih ljudi, a teško ranio pet građana i jednog saobraćajnog policajca.
Prva epizoda emitovana je na godišnjicu masakra, a kroz serijal su razotkriveni brojni propusti u postupanju crnogorske policije i države tokom, ali i prije i poslije, tragičnog događaja u prijestonici. Prikazane su i bolne ispovijesti preživjelih i porodica žrtava masakra, a javnost je prvi put imala uvid i u ono što piše u Izvještaju o postupanju policije.
Autorka serijala, urednica TV E, Svetlana Ðokić, kazala je da je ova nagrada podsjetnik da se dogodila velika tragedija na koju je društvo ćutalo.&nbsp;
- Masakr odgovornosti nije bio lov na vještice, kako su to vječni čuvari fotelja doživjeli, već profesionalno i odgovorno ukazivanje da su se desili propusti, da je sistem i prevencije i bezbjednosti nespreman za ovakve situacije i da je naše društvo palo na ispitu - kazala je Ðokić.
Otkrivanje propusta u bezbjednosnom sektoru, koji su prikazani u serijalu, pokazalo je, ocijenila je jedna od autorki Babić, da naš sistem nije spreman za ovakve situacije, da se na prevenciji ne radi dovoljno i kada je u pitanju bezbjednost i kada je u pitanju mentalno zdravlje.&nbsp;
- Ali i da su fotelje i funkcije pojedincima važnije od bilo čega. Pozivam nadležne državne organe da ponovo preispitaju postupanje pojedinaca unutar sistema i da odgovorni snose posljedice - kazala je Babić.&nbsp;
Podsjetila je i nadležne organe na, kako kaže, oobećanje da će donijeti Mašanov i Markov zakon.&nbsp;
- Mašanov i Markov zakon bi unaprijedio sistem zaštite i kontrole oružja koje imaju graðani Crne Gore. Svi zajedno moramo da damo svoj doprinos da se ništa slično ne bi dogodilo - dodala je.&nbsp;
Nagradu posvećuju, kazale su autorke, stradalima u masakru i njihovim porodicama.&nbsp;
- Ovu nagradu posvećujemo Nataši, Mašanu, Marku, Danici, Dimitriju, Rajku, Goranu, Milanu, Aleksandri i Mili. Istini i nezaboravu koji zaslužuju - poručuju autorke serijala “Masakr odgovornosti”.&nbsp;
Đokić i Babić prvu nagradu dijele sa novinarima televizije “Vijesti” Tatjanom Ašanin i Nikolom Milosavićem Aleksićem za priču “U mutnim vodama”.
Drugu nagradu osvojila je Ðurđa Radulović iz Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) za priču “Niko ne provjerava kupovinu zabranjenih pesticida”.
Treće je pripalo je Andrei Perišić, takođe iz CIN-a, za tekst "Krijumčarenje arheološkog blaga Crne Gore".
O nagradama je odlučio žiri u sastavu Olivera Nikolić, Mileva Malešić, i Branko Čečen.

Đokić i Babić dobitnice prve nagrade EU za istraživačko novinarstvo za serijal "Masakr odgovornosti"

Emisije "Bez pravila", "Dokaz" i "Sjenke" će u budućem periodu biti još atraktivnije i sadržajnije, prvenstveno zbog početka rada ETV portala - kazala je za emisiju "Na kraju dana", na Televiziji E, Svetlana Đokić urednica u toj televiziji.
- Dobili smo pojačanje u vidu Kaćuše Krsmanović, ona je urednica VIP-a ( velikih istraživačkih priča), i ona će nam biti od velike pomoći prilikom izrade ovih emisija, zato što ćemo negdje imati, ne samo nju kao šeficu svima nama, nego Kaćuša je uvijek osoba koja je spremna za saradnju i ona je tu kao kolega dam pogne i usmjeri nas, prosto da ne bi napravili propust - rekla je Đokić.
U proteklim &nbsp;sezonama &nbsp;emitovanja emisije Bez pravila &nbsp;je bilo &nbsp;mnogo upečatljivih priča, naglašava Đokić i dodaje &nbsp;da je zbog nekih i pokrenuta istraga u specijalnom državnom tužilaštvu.
- Sa jedne strane imamo slučajeve gdje su evidentne, jasne zloupotrebe &nbsp;i potkrijepljene dokazima, koje i laici prava mogu da prepoznaju, a specijalno državno tužilaštvo ne postupa u njima. Sa druge strane imamo slučajeve, bez obzira što sve ukazuje na to da dokazi nijesu dovoljni, podižu, specijalni državni tužioci, optužbe, ali &nbsp;to pokazuje njihovu selektivnost u postupanju - naglasila je Đokić.
Selektivnost u postupanju je itekako prisutna, poručuje Đokić, &nbsp;te se osvrnula na slučaj Vesne Bratić, bivše ministarke četiri resora, jer već postoje pravosnažne pravosnažne presude u korist direktora koje je ona smijenila, te nije selektivnost vezana samo za specijalno tužilaštvo, kaže ona, već i za rad pojedinih sudija.
Priče koje su &nbsp;evidintirale problem i ukazivale na urušavanje obrazovnog sistema, kaže Đokić, &nbsp;u vezi lažnih diploma, su dobile sudski epilog, i to je najbolja potvrda da je sa svojom koleginicom, Anom Šofranac, na pravom putu u cilju otkrivanju nepravdi.
- Nijedna emisija nije sačinjena na osnovu ,, rekla kazala”. Svaka &nbsp;naša tvrdnja je potvrđena papirom, dokumentom iz relevantnih institucija &nbsp;i čvrstim dokazima - poručila je Đokić.
Sagovornica TV E se osvrnula i na slučajeve šverca cigareta, te kazala da se i tu veoma selektivno postupa, jer je samo jedna osoba uhapšena, dok su Kudravi, Maradona i Vampir, &nbsp;iz Sky komunikacije, &nbsp;na slobodi.
- Moramo se prisjetiti da je Sky komunikacija bila dovoljna specijalnim tužiocima, da u određenim slučajevima, ne mogu da kažem ni uhapse, ni odrede pritvor, nego zarobe određene osobe jer ih drže iza brave već više od godinu, dvije, zavisno od slučaja do slučaja. A sa ove &nbsp;strane nemamo čak ni odgovor da li su saslušani Kudravi, Maradona, Vampir - istakla &nbsp;je Đokić.
Zašto sudstvo i određene sudije slijepo slušaju tužioce, pita se Đokić, jer tužioci su, kao i advokati, stranke u postupku koje predočavaju dokaze a odlučuju sudovi i sudije.
- Tako je slučaj i za Sky komunikaciju… Upravo su to sudije te koje odlučuju da li je to dokaz ili nije. Ako imamo s jedne strane tužioce koji tvrde da jeste dokaz, ako imamo advokate koji su izričiti da je to samo operativni podatak i da to ne može biti dokaz, zar &nbsp;ne bi bilo sasvim normalno i logično, da nakon dvije, tri godine, prepucavanja između stranaka u postupku, između tužilaca &nbsp;i advokata da li je dokaz ili ne, da sudije Vrhovnog suda sazovu sjednicu i zauzmu opšti stav o tome, da li je Sky dokaz ili nije?! … Ono što je realnije očekivati od ovih sudija je da oni slijepo slušaju specijalne tužioce, da vjeruju svemu &nbsp;što saopšte specijalni tužioci, što prilože kao dokaz, i da na osnovu toga sude i presuđuju. Zbog takvog prihvatanja optužnica, i zbog takvih dokaza i zbog takvih sudija koji klimaju glavom, jer nemaju dovoljno profesionalne hrabrosti da kažu ne ili da, može ili ne može biti dokaz, mi imamo na desetine podignutih optužnica a nemamo niti jedne pravosnažne presude koja se tiče organizovanih kriminalnih grupa i predmeta koji su formirani prethodnih godina - naglasila je Đokić.
Određene sudije su posjedovale profesionalnu hrabrost , podsjeća Đokić i dodaje da takve sudije nije odgovarale ,,oslobodiocima” te su uspjeli da ih kompromituju, predstavljajući ih kao korumpirane ili članove kriminalnih klanova, ali nikako kao profesionalce koji drže do slova zakona.
- Sve je manje, ono što je žalosno i poražavajuće za crnogorsko pravosuđe jeste činjenica da je sve manje sudija koji su spremni da izađu i da kažu ,, ne ne može biti dokaz to što vi imate indiju, i ne mogu sudska vijeća i sudije držati nekoga iza brave na osnovu nekih indicija - rekla je Đokić.
Vladimir Novović je bio sjajan sudija, ali o njegovom postupanju kao specijalnog državnog tužioca sagovornica TV E kaže da ne može iznijeti bilo kakvu ocjenu iz razloga što se on nikad nije pojavio pred novinarima &nbsp;i dozvolio novinarima da mu postave pitanja &nbsp;za &nbsp;koja novinari smatraju da su od javnog značaja.
- On ima određenu medijsku kuću gdje gostuje i iznese to što on smatra da treba. I, ne samo što se tiče gospodina Novovića, nekako to njegovo selektivno postupanje prema medijima se prelilo i na njegove specijalne tužioce. Tako imamo portparola i specijalnog tužioca Vukasa Radonjića koji bira kojem novinaru će da odgovori mejl ili na poruku koja mu se pošalje - zaključila je Đokić.

Đokić: Određene sudije su posjedovale profesionalnu hrabrost, ali su ih ,,oslobodioci” predstavili kao korumpirane

Udruženje podstanara Crne Gore saopštilo je da pozdravlja svaku institucionalnu inicijativu usmjerenu ka ublažavanju teške stambene situacije u kojoj se nalazi veliki broj građana koji žive kao podstanari, ali upozorava da mjere subvencionisanja zakupnina, kakve se sprovode ili najavljuju na lokalnom nivou, predstavljaju isključivo privremenu pomoć, a ne trajno i održivo rješenje.
Kako navode, podstanarstvo u Crnoj Gori odavno više nije prolazna životna faza, već dugoročna realnost za desetine hiljada ljudi – zaposlenih, porodica sa djecom, samohranih roditelja, mladih i starijih građana. Rast cijena zakupnina, nedostatak sigurnosti stanovanja i izostanak sistemske zaštite doveli su podstanare u stanje hronične ekonomske i socijalne nesigurnosti.
Posebno zabrinjava, ističu iz Udruženja, činjenica da veliki broj podstanara ostaje izvan postojećih programa podrške zbog neformalnih odnosa na tržištu zakupa. Takvo stanje, kako naglašavaju, nije posljedica neodgovornosti građana, već dugogodišnjeg izostanka jasnih pravila, kontrole i podsticaja za legalizaciju ugovora o zakupu.
Udruženje podstanara Crne Gore ocjenjuje da subvencije koje ne prate realne tržišne cijene stanovanja ne mogu biti predstavljene kao rješenje problema, već isključivo kao kratkoročna mjera. Bez sveobuhvatne stambene politike, jasno definisanih prava i obaveza, kao i institucionalnog priznanja podstanarstva kao važnog društvenog pitanja, problemi će se, upozoravaju, dodatno produbljivati.
Zbog toga pozivaju nadležne institucije na državnom i lokalnom nivou da započnu ozbiljan i inkluzivan proces izrade sistemskog modela podrške podstanarima, uz aktivno učešće predstavnika podstanara i civilnog sektora. Cilj tog procesa mora biti obezbjeđivanje sigurnog, priuštivog i dostojanstvenog stanovanja, kao osnovnog uslova za normalan život građana.
Udruženje poručuje da ostaje otvoreno za dijalog i saradnju sa svim relevantnim akterima, ali naglašava da parcijalna i simbolična rješenja nijesu dovoljna za problem koji pogađa veliki dio društva.
– Podstanari ne traže privilegije – traže sigurnost, jasna pravila i dostojanstvo – poručili su iz Udruženja podstanara Crne Gore.

Podstanarstvo u Crnoj Gori traži sistemsko rješenje, a ne privremene mjere

Uvezeno je plivanje za krst u januaru, ljubljenje podova u crkvama, klečanje, zobanje iz jedne ožice i svašta još što Crnogorska pravoslavna crkva nikada nije imala na svom repertoaru, a ni u Crnoj Gori, niti Srpska pravoslavna crkva do pojave Amfilohija Radovića – rekao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, novinar i publicista Slavko Mandić.
Crnogorci nijesu nikada plivali u januaru, kaže Mandić osvrćući se na plivanje za časni krst u rijekama i jezerima. Rijetko su plivali i u drugim mjesecima, ali sigurno nijesu, ističe on, to radili u januaru u hladnoj rijeci Morači.
Podsjeća da je crnogorska tradicija antifašizam i borba za slobodu, a ne četništvo i crkvene dogme, i da se to, kako tvrdi, nikada neće promijeniti.
- Oni zbore da je to naša tradicija, a mi znamo da to nije tačno i da je taj svetosavski običaj uveo Amfilohije Radović kada se dokopao trona Svetog Petra Cetinjskoga. A on je bio, to svi dobro znamo, sve i svašta i u Srbiji i u Crnoj Gori, i moglo mu je biti. Uvezeno je ljubljenje podova u crkvama, klečanje, zobanje iz jedne ožice i svašta još što Crnogorska pravoslavna crkva nikada nije imala na svom repertoaru, a u Crnoj Gori, to mogu slobodno reći, ni Srpska pravoslavna crkva do njegove pojave. O čemu se radi najbolje govori pjesma koja je nakon kupanja u Morači odzvanjala – poj posvećen ratnim zlikovcima i koljačima Pavlu Đurišiću i Nikoli Kalabiću. Uzgred, treba i to napominjati, ‘bronzanoga Đurišića’ službe još ne mogu da lociraju, negdje je utekao, a gdje – sam Bog zna i, po svoj prilici, neće znati. Ako je to pravoslavlje, ako su krv i kama u bilo kakvoj vezi s vjerom, onda alal vjera popovima i njihovom istinskom stadu koje ih vjerno prati u tom naumu - rekao je Mandić.
Podsjeća da je oduvijek smisao vjere u Crnoj Gori bio vezan za dobročinstvo i pozivanje na sve one vrijednosti koje su suprotne onima koje se sada propagiraju, a koje, kako kaže, zabrinjavaju i tjeraju svakoga da se zapita šta to popovi rade od crnogorskog društva.
- Mi tako stoički posmatramo kako nam razgrađuju državu i koliko nas potcjenjuju. Često kažem – i s pravom, kad smo ovakvi – da ne progovorimo ni riječ. Opozicija na sve ovo ćuti, a kada se oglasi, bolje da to i ne čini. Zašto je to tako i šta očekuju, od koga očekuju, očigledno je da nešto očekuju od nekoga čim se ovako ponašaju. Mislili smo da ovih pet godina nećemo protraćiti kao društvo, nego da ćemo poslati poruke i ukazati na sva nepočinstva koja se dešavaju i da ćemo znati kako da odgovorimo i probudimo zaspale - &nbsp;zaključio je Mandić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYzCQSXUu9mY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić: Crnogorci nijesu nikad plivali u januaru, a o čemu se radi najbolje govori poj poslije plivanja posvećen zlikovcima i koljačima

Odluku o podnošenju ostavke na članstvo u Demokratskoj narodnoj partiji nijesam donio preko noći, već nakon ozbiljnog preispitivanja. Smatrao sam da je zrelije i korektnije da te razlike, kada već postoje, razriješim svojim napuštanjem partije, a ne kroz unutrašnje konfrontacije, poručuje nezavisni poslanik Dragan Bojović.
U intervjuu za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/bojovic-za-pobjedu-crnoj-gori-nasusno-potrebno-pomirenje-crnogorskog-i-srpskog-korpusa" target="_blank">Pobjedu</a>, Bojović ističe da za njega politika nije stvar ličnih kalkulacija, te da ne razmišlja o povratku u DNP.
Kada je u pitanju insistiranje na izmjenama Ustava u dijelu srpskog jezika, on napominje kako se, u tom slučaju, ni na koji način ne može govoriti o hiru.
- Naprotiv, Crnoj Gori je danas nasušno potrebno istinsko društveno pomirenje između srpskog i crnogorskog identitetskog korpusa. Zato insistiranje na rješavanju pitanja srpskog jezika nije prepreka evropskom putu, već njegov sastavni dio. Evropska agenda ne traži od država kandidata da zatvaraju oči pred diskriminacijom, već da je otklanjaju - naveo je sagovornik Pobjede.
Kazali ste nedavno da razlozi Vaše ostavke u DNP-u nijesu programske, već strateške prirode i da nijeste saglasni sa pojedinim strateškim potezima koji su u posljednje vrijeme povučeni unutar partije. Na koje ste konkretne strateške poteze mislili, osim odluke o mogućem izlasku iz vlasti?
BOJOVIĆ: Ključni problem nije neki pojedinačni potez, već pravac u kojem su se strateški procesi odvijali u posljednje vrijeme. Teme poput jezika, državnih obilježja i dvojnog državljanstva su od suštinskog značaja za srpski narod u Crnoj Gori i prema tim temama imamo veliku odgovornost. A to dalje znači da se moraju rješavati strateški promišljeno, kroz institucionalni dijalog i dogovor, a ne političkom eskalacijom. Pristup koji se zasniva na pritiscima i zaoštravanju odnosa, ma koliko bio motivisan opravdanim nezadovoljstvom, dugoročno ne donosi rezultate i uglavnom vodi ka političkoj izolaciji i gubitku realnog uticaja u procesima odlučivanja. A to ne želimo. Kao što je poznato, srpski narod je decenijama bio marginalizovan, a njegovi politički predstavnici tek odnedavno, tačnije u posljednje dvije godine, počeli su da djeluju na pozicijama unutar sistema, i to krajnje odgovorno.
Postavlja se pitanje da li bi se odustajanjem od tih pozicija, tako brzo i rano, povlačenjem i odstupanjem na političku marginu efikasnije rješavali nagomilani problemi ili bi se izgubila stečena strateška pozicija. Vjerujem da je odgovor očigledan. Takođe, ne čini mi se ispravnim povezivati ova suštinska i dugoročno važna pitanja sa bilo kojom lokalnom temom, ma koliko pojedina pitanja na lokalnom nivou u datom trenutku mogla biti značajna ili osjetljiva.
Vjerujete li da će Vaši, do juče partijski saborci, na čelu sa liderom Milanom Kneževićem zaista održati riječ i napustiti vlast ukoliko na sjednici Vlade ne bude bilo sluha za inicijative koje su ranije pomenute?
BOJOVIĆ: Rukovodstvo Demokratske narodne partije ima puno pravo da donosi odluke koje smatra ispravnim. Moje neslaganje nije pitanje povjerenja u ljude sa kojima sam toliko vremena radio, niti je u pitanju nesaglasje u vezi sa temom, već proističe iz različite političke procjene. Upravo zato sam smatrao korektnim da svoju poziciju razriješim ličnim političkim činom, a ne da javno polemišem da li će stranka donijeti ovu ili onu odluku. Istovremeno, moj potez predstavlja jasan poziv da se ne napuštaju institucije, da se ne izlazi iz procesa odlučivanja, jer vjerujem da se ključni programski ciljevi DNP-a mogu ostvarivati strpljivim i dosljednim djelovanjem iznutra, a ne van sistema.
Iz DNP su kazali da njihovi programski principi ne podrivaju platformu „Barometar 26“ i evropski put Crne Gore. Jeste li saglasni s tim, ako u vidu imamo činjenicu da upravo ta platforma, podržana od članova DNP-a, predviđa ostavljanje po strani identitetskih tema u procesu pregovora sa EU?
BOJOVIĆ: „Barometar 26“ nikako ne podrazumijeva da se o pitanjima kao što je status srpskog jezika ne smije razgovarati ili da ne treba tražiti modele za prevazilaženje stvarnih oblika diskriminacije koji postoje u našem normativnom okviru. Ovaj dokument ne kaže da identitetska ili jezička prava treba ignorisati ili odložiti zauvijek, već samo predlaže mehanizme dijaloga i institucionalnog rješavanja tih pitanja, kako bi se to činilo na način koji je konstruktivan i inkluzivan, u duhu evropskih principa i standarda zaštite ljudskih prava. U stvari, ako bismo bilo kojim dokumentom sprečavali raspravu o diskriminaciji, mi ne bismo štitili proces evropskih integracija, već bismo ga obesmislili.
Dakle, argument koji danas često čujemo da insistiranje na ravnopravnosti i uvažavanju prava najveće jezičke zajednice „otvara osjetljiva identitetska pitanja“ ili „produbljuje podjele“ jeste sasvim neodrživ i neutemeljen. Ravnopravnost, poštovanje prava, institucionalno i normativno priznanje su temelji društvene kohezije i put ka ispunjavanju evropskih demokratskih pravila.
Vaš je stav da se prijateljem Srba u Crnoj Gori ne može smatrati onaj ko ih gura ka opoziciji. Da li smatrate da je u ovom trenutku mnogo pragmatičniji i po srpski narod korisniji pristup Nove srpske demokratije i njenog lidera Andrije Mandića?
BOJOVIĆ: Ne bih se ovdje upuštao u analizu i poređenje političkih subjekata, to prepuštam političkim analitičarima i građanima. Ono što smatram principijelnim, pragmatičnim i političkim realnim i važnim, jeste da Srbi u Crnoj Gori moraju biti dio sistema odlučivanja kako bi mogli da utiču na rješavanje svojih ključnih pitanja. Svako ko zastupa takav pristup, bez obzira na partijsku pripadnost, djeluje u pravcu koji smatram racionalnim i politički odgovornim.
Da li biste prihvatili poziv da budete član Nove srpske demokratije ili neke druge stranke prosrpskog političkog korpusa?
BOJOVIĆ: U narednom periodu djelovaću kao nezavisni poslanik i u ovom trenutku ne razmišljam o pristupanju drugim političkim partijama. Iz ove pozicije želim pažljivo da sagledam političku scenu i, prije svega, da ostvarim još veću komunikaciju sa građanima. Kao nezavisni poslanik formalno ne pripadam ni vlasti ni opoziciji, što mi daje određenu autonomiju i korisnu analitičku distancu.
Nekoliko medija u Crnoj Gori, bliskih Vašoj bivšoj partiji, par dana nakon Vaše ostavke objavilo je tekstove u kojima navodi kako ste „promijenili ploču“, jer ste prije nekoliko godina i sami bili protivnik izgradnje kolektora. Da li na ovo gledate kao na svojevrsnu osvetu i atak na Vas nakon, kako ste rekli, teške odluke?
BOJOVIĆ: Takve interpretacije doživljavam kao dio političke polemike, ali i kao pokušaj da se moja pozicija pojednostavi i predstavi na način koji ne odgovara činjenicama. Moji stavovi o zaštiti životne sredine i infrastrukturnim projektima su dosljedni i nepromijenjeni. Uvijek sam za sistemska, stručno utemeljena i dugoročno održiva rješenja.
Moje protivljenje izgradnji kolektora na lokaciji Landža u Danilovgradu nije bilo protivljenje postrojenju kao takvom, već je bilo zasnovano na stručnim analizama. U nalazu stručne komisije, formirane od strane Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, utvrđeno je da nije izabrana adekvatna lokacija za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Razlozi su bili jasni, ta lokacija nije obuhvatala sve otpadne vode iz šire regije, uključujući značajne izvore poput Spuža, a predloženi koncept bi imao samo djelimičan efekat, bez mogućnosti da trajno uredi pitanje otpadnih voda u Bjelopavlićkoj ravnici. I stručne ocjene Agencije za zaštitu životne sredine ukazivale su da postrojenje treba izmjestiti na lokaciju koja može obuhvatiti više izvora otpadnih voda, te da predloženo rješenje nije bilo ni optimalno ni sveobuhvatno.
Sličan stav dijelili su i ekološki aktivisti, što dodatno potvrđuje da se radilo o stručnom, a ne političkom sporu. Zato je važno naglasiti da moja pozicija, kada je riječ o postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda, nije promijenjena. Jasno je da se takva postrojenja moraju graditi u svakoj opštini, ali isključivo uz puno uvažavanje stručnih kriterijuma, ekološke prihvatljivosti i funkcionalne i tehnološke efikasnosti, što u konkretnom slučaju u Danilovgradu nije bilo ispunjeno. U tom smislu, ne postoji nikakav zaokret u mojim stavovima, već naprotiv kontinuirano zalaganje za rješenja koja štite i životnu sredinu i zdravlje građana, na osnovu stručnih analiza, a ne političkih pojednostavljivanja.
Rekli ste nedavno da pitanje izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika nije nikakav hir i da to treba riješiti prije učlanjenja u Evropsku uniju. Ipak, premijer i dobar dio Vlade insistiraju da se to pitanje ostavi po strani i da je evropska agenda mnogo važnija. Da li se onda ipak može govoriti o hiru, ako insistirate na nečemu što može zakomplikovati političku situaciju, a samim tim i usporiti evropski put zemlje?
BOJOVIĆ: Ne, u ovom slučaju se ni na koji način ne može govoriti o hiru. Naprotiv, Crnoj Gori je danas nasušno potrebno istinsko društveno pomirenje između srpskog i crnogorskog identitetskog korpusa. Podjele koje i dalje opterećuju naše društvo nijesu nastale spontano, niti iz takozvanih patriotskih ili ideoloških razloga, već su decenijama svjesno podsticane iz čisto pragmatičnih i, rekao bih, lukrativnih motiva, a kako bi se kroz podjele lakše održavala politička kontrola i sprovodila ekonomska pohara države.
Te vještački proizvedene podjele među ljudima, koji su u stvarnom životu braća, sestre, rodbina, kumovi i prijatelji, moraju se prevazilaziti, kako bi se društvo konačno moglo okrenuti suštinskim pitanjima, poput kvaliteta života građana, ekonomske stabilnosti i institucionalne pravde. Jedan od ključnih preduslova tog pomirenja jeste i rješavanje pitanja statusa srpskog jezika. Paradoksalno je i pravno neprihvatljivo da najzastupljeniji jezik u jednoj državi nema status službenog jezika. Takav presedan ne poznaje međunarodna pravna praksa i on ne predstavlja pitanje političke volje ili hira, već pitanje borbe protiv diskriminacije i zaštite ugroženih prava. Upravo na to nas obavezuju evropski pravni standardi i Evropska konvencija o ljudskim pravima. Zato insistiranje na rješavanju pitanja srpskog jezika nije prepreka evropskom putu, već njegov sastavni dio. Evropska agenda ne traži od država kandidata da zatvaraju oči pred diskriminacijom, već da je otklanjaju. A teško je zamisliti ozbiljniji oblik diskriminacije od one koja pogađa najveću jezičku zajednicu u zemlji.
Odluka Dragana Bojovića nije nikakvo iznenađenje za članove Glavnog odbora partije, poručio je lider DNP-a Milan Knežević. Znači li to da je već duže vrijeme među vama tinjao sukob?
BOJOVIĆ: Ne bih to nazvao sukobom. Uostalom, razlike ne vode nužno u sukobljavanje. Kao što sam i kazao, riječ je o razlikama u političkoj procjeni koje su postojale izvjesno vrijeme i koje su vremenom postale jasnije. Do odluke nije došlo preko noći, već nakon ozbiljnog preispitivanja. Smatrao sam da je zrelije i korektnije da te razlike, kada već postoje, razriješim svojim napuštanjem partije, a ne kroz unutrašnje konfrontacije.
Knežević je, gostujući u jednoj TV emisiji, postavio pitanje i da li ćete se vratiti u DNP ako na kraju ta partija izađe kao pobjednik i usvoje se njeni zahtjevi. Dodao je i da će morati održati sjednicu organa predsjedništva da odluče da li bi Vas primili nazad. Da li biste bili spremni da se vratite?
BOJOVIĆ: O tome je u ovom trenutku suvišno govoriti. Politika za mene nije stvar ličnih kalkulacija, već odgovornosti. Moja odluka je donesena u konkretnom političkom kontekstu i iz konkretnih razloga. Budućnost će, kao i uvijek, zavisiti od okolnosti i političkih procesa, ali uz sve uvažavanje Demokratske narodne partije, ne razmišljam o povratku.&nbsp;
Vaša supruga je takođe neko ko je ostavio značajan trag na crnogorskoj političkoj sceni, doduše kao nestranačka ličnost. Da li potencijalno razmišljate u pravcu osnivanja partije u kojoj bi i njeno iskustvo predstavljalo važan politički kapital?
BOJOVIĆ: Važno mi je da politiku ne posmatramo kroz prizmu ličnih odnosa. Moja supruga je, nezavisno od mene, kao ljekar i nestranačka ličnost započela svoj politički angažman koji, čini mi se, obavlja na krajnje principijelan i odgovoran način. A to su potvrdili i njen rad kao ministarke zdravlja i rezultati podgoričkih izbora, redovnih 2022. i vanrednih 2024. godine, na kojima je kao nositeljka liste ostvarila još bolji procenat. Podrazumijeva se da ona za svoj angažman ima moju punu ličnu i profesionalnu podršku. Nema razloga da žurimo u prognozama i razgovorima o budućim formama političkog djelovanja. Za sada, kao nezavisni poslanik, želim pažljivo da oslušnem glas građana.

Bojović: Crnoj Gori nasušno potrebno pomirenje crnogorskog i srpskog korpusa

Stanari jedne zgrade u podgoričkom naselju Blok V najavili su da će narednih dana predati peticiju policiji i tužilaštvu, zahtijevajući hitnu i efikasnu reakciju državnih organa kako bi bili zaštićeni od, kako navode, višegodišnjeg nasilnog ponašanja jednog sugrađanina, piše Portal RTCG.
Povod za ovu inicijativu je napad koji se dogodio 24. decembra prošle godine, kada je osumnjičeni, prema navodima stanara, ušao u stan na trgu Nikole Kovačevića u kojem su se nalazile dvije ženske osobe i nožem povrijedio jednu od njih u predjelu vitalnih organa. Druga žena je, usljed pretrpljenog šoka, zadobila amneziju, što je, kako tvrde stanari, potvrđeno medicinskom dokumentacijom.
Stanari ističu da su posebno uznemireni odlukom Višeg državnog tužilaštva u Podgorici da ovaj događaj ne kvalifikuje kao pokušaj ubistva, već kao krivično djelo nasilničkog ponašanja, nakon čega je predmet proslijeđen Osnovnom državnom tužilaštvu.
- Iako je ženi nanio povrede nožem u predjelu vitalnih organa i oborio je na pod, tužilaštvo je ocijenilo da se radi samo o nasilničkom ponašanju. Posebno zabrinjava činjenica da je kod sebe imao dva noža i da je prijetio da će pobiti cijelu porodicu - navode stanari.
Kako tvrde, riječ je o osobi koja je, prema njihovim saznanjima, ranije više puta osuđivana za teška krivična djela, zbog čega se, kako kažu, već godinama osjećaju ugroženo. Dodaju da su policiju u više navrata upozoravali na prijetnje i dostavljali dokaze da se ta osoba kreće naoružana.
Iz Uprave policije Portalu RTCG saopšteno je da im je događaj prijavljen i da su postupali u skladu sa zakonom, te da su preduzeli sve mjere iz svoje nadležnosti. Za dalja pitanja, kako su naveli, nadležno je tužilaštvo.
Podgoričko tužilaštvo, međutim, do zaključenja ovog teksta nije odgovorilo na pitanja Portala RTCG, iako su upućena u petak.
Stanari najavljuju da je u toku prikupljanje potpisa za peticiju, a ukoliko njihovi zahtjevi ne budu uvaženi, poručuju da će organizovati protest.
- Očigledno je da se ne osjećamo bezbjedno u sopstvenim stanovima. Ako institucije ne reaguju, bićemo prinuđeni da nezadovoljstvo iskažemo na protestu - poručuju stanari, uz ocjenu da prostor za adekvatnije djelovanje ima i Centar za socijalni rad.
Oni ističu da je njihova situacija, kako kažu, „javna tajna“ u Podgorici, te da to dodatno obavezuje nadležne institucije da reaguju efikasno i odlučno.
- Nevjerovatno je da se ovakve stvari dešavaju u Crnoj Gori, u trenutku kada bi država uskoro trebalo da zatvori pregovore sa Evropskom unijom - zaključuju stanari Bloka V.

Tag: svetlana-dokic