Predsjednica Odbora direktora Eko-fonda Svetlana Drobnjak kazala je da je ministar ekologije Damjan Ćulafić podnio krivične prijave protiv tri člana tog tijela, uključujući i nju. Ona mu se zahvalila na istupanju u medijima i na prilici da "javnosti razjasni šta se istinski dešava i šta se krije iza napada na ljude čija je jedina greška što nisu pristajali da žmure kroz svoje obaveze u povjerenom mandatu".
- Uvaženi ministre Ćulafiću, znam da ste i sami svjesni činjenice da je postupanje odbora direktora bilo i u tom i u svakom slučaju u skladu sa zakonom, ali vjerujem da niste svjesni činjenice da ste, pokušavajući da naudite mom ugledu, pucajući iz političke puške, najbolje sebe predstavili građanima Crne Gore. Da niste to uradili Vi, vjerovatno mi nikada ne bi palo na pamet da javnost opterećujem činjenicama da ste baš Vi Izvještaj o radu Eko fonda držali u fioci od februara, kada ga je isti ovaj odbor usvojio, pa do jula, kada ste ga potegli kao poslednji pokušaj da svom kandidatu obezbijedite mandat - navedela je Drobnjak u obraćanju za javnost.
Ona je istakla da Ćulafić zna odlično da po svim pravnim aktima članove odbora direktora Eko fonda imenuje i razrješava osnivač, odnosno Vlada, i da Vlada nije razriješila aktuelni odbor direktora, te da on radi u punom mandatu u skladu sa zakonom.
- Vaša namjera da pribjegnete pokušaju blaćenja nečijeg rada, lika i djela, nije prouzrokovana našim radom nego činjenicom da nam u tom radu nije promaklo da ni Vaš, kao ni još dva prijavljena kandidata, nisu imali potpunu dokumentaciju. A o svemu postoji, u skladu sa statutom, elektronski zapis sa sjednice - naglasila je Drobnjak.
Ona je istakla da je začuđena pred činjenicom da ministar, "kome ovih dana riječi zakon i zakonski ne silaze sa usana i ne izlaze iz saopštenja, sebi dozvoljava da previdi činjenicu da je prethodnom sazivu odbora direktora na prethodnom rešavanju konkursa „promaklo“ da konstatuje da je kandidatu koga ste tada izabrali i koga niko ne razrešava nego mu ističe mandat, osim silne želje da bude direktor bilo potrebno i da ispunjava uslove konkursa, između ostalog da ima nostrifikovanu diplomu, kako je to predviđeno Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija".
- Možda niste u toku, uvaženi ministre, ali može se zaključuti na osnovu dokumentacije koju je sam dostavio, aktuelni direktor je svoju diplomu nostrifikivao u februaru 2025. godine, pa se postavlja pitanje i zakonitosti njegovog izbora ne u novom nego u prethodnom mandatu. Na primjer, u pogledu stručne kvalifikacije i radnog staža u konkursom predviđenom nacionalnom okviru kvalifikacije, koji se računa od dana priznavanja inostrane fakultetske diplome - naglasila je Drobnjak.
Poručila je da nestrpljivo čeka da nadležni organi ispitaju i utvrde činjenice nakon čega će, najavljuje, u skladu sa zakonom, pristupiti zaštiti svojih pravnih interesa i ličnog dostojanstva u odnosu na Vaše današnje istupanje.
Drobnjak je napomenula da je njen rad u Odboru Eko fonda isključivo volonterski.&nbsp;
- I da budemo do kraja otvoreni, uvaženi ministre, upravo zbog tih silnih miliona kojima se gađate ovih dana po medijima, a koji nisu ni vaša ni privatna svojina uvaženog gospodina, još uvijek, do sjutra, izvršnog direktora, nego je to novac građana Crne Gore, neću pokleknuti ma koliko se trudili da me na sve načine "uplašite" i neću dozvoliti da moj potpis, kao predsjednice odbora direktora, u još uvijek punom i validnom mandatu, bude stavljen na predlog bilo kog kandidata koji nije imao adekvatnu dokumentaciju u prijavi na konkurs. Pa ni na predlog za Vašeg kandidata, koga ste svim silama, pa i zaključavanjem prostorija, probali da zadržite na mjestu direktora, a koji za to nije predložen makar iz jednog razloga – zbog toga što je upravo on sam sebe diskvalifikovao, nedostavljanjem tražene dokumentacije - napomenula je Drobnjak.
Kako je kazala, o ispravnosti i zakonitosti ovog upravnog postupka donošenja predloga odrediće se onaj organ koji je i nadležan.
- Nepostojeću krivičnu odgovornost će zahvaljujući vama ustanoviti nadležno tužiilaštvo, a nakon tih aktivnosti epilog ovog vašeg pokušaja zastrašivanja će biti i u parničnom postupku, pa će javnost Crne Gore imati više dokaza i o zakonitosti, ali i o istinitosti naših tvrdnji - zaključila je Drobnjak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6016%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fderatizacija-posljednje-oruzje-kojim-demokrate-brane-fotelju-draska-boljevica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Drobnjak Ćulafiću: Boljević diskvalifikovao sam sebe, neću dozvoliti da moj potpis bude na neadkvatnoj dokumentaciji

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici imenovala Renatu Gojković za savjetnicu potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove (Filipa Ivanovića), Svetlanu Drobnjak za generalnu direktoricu Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, a Stevana Đurišića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za strateško planiranje u Ministarstvu sporta i mladih.
Na sjednici kojom je presjedavao potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić Fadil Zejnelagić određen je za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za međunarodnu saradnju i IPA projekte u Ministarstvu dijaspore, a Dragana Đurišić za vršiteljku dužnosti pomoćnice direktora Uprave za nekretnine - rukovoditeljke Sektora za državni premjer i kartografiju.

1250x600

Gojković savjetnica Ivanovića, Drobnjak generalna direktorica Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje

Savjet za prava djeteta će formirati radnu grupu , sastavljenu od članova različitih resora, a koja će za cilj imati da doprinese suzbijanju vršnjačkog nasilja - kazala je u Emisiji E uživo na Televiziji E direktorica Direktorata za osnovno obrazovanje i vaspitanje Svetlana Drobnjak.
Nasilje se ne dešava samo u školama, kaže Drobnjak, već smo sa nasiljem suočeni u svim segmentima života i svakodnevnom okruženju.
- Taj događaj ispred barske Gimnazije, nažalost, desio se, ali se mogao desiti i u nekom drugom okruženju. Ovim želim da kažem, bez obzira što smo vrlo često upućeni na to da se nasilje jednako škole, dešava samo u školama, nije to tako. Vrlo veliki broj tih nasilja započne &nbsp;u nekom okruženju koje je prije škole, ili se prosto sami konflikt desi na nekom &nbsp;igralištu, u okviru zgrade, na ulici, i onda djeca, &nbsp;iz jednostavnog razloga što se najviše sreću u školama, prosto taj konflikt prenesu u škole, odnosno u učionice - rekla je Drobnjak.
Bez obzira na narativ da se nasilje dešava isključivo u školama, ističe Drobnjak, ipak su škole obrazovne institucije kojima se vjeruje i u kojima ipak, dodaje ona, roditelji osjećaju da su njihova djeca bezbjedna i sigurna.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, podsjeća Mijušković, iniciralo je i uputilo ka Vladi informaciju, na koju je Vlada odmah reagovala, dodaje ona, te je zadužila Savjet za prava djeteta da formira radnu grupu, sastavljenu od članova različitih resora.
- Radna grupa ima rok od petnaest dana da se formira i donese analiza na osnovu čega i na šta bi se trebalo opredijeliti da budu sljedeći koraci svakog od resora. Svako je dobio određene korake u okviru svog resora kako bi mogao da doprinese suzbijanju vršnjačkog nasilja - naglasila je Drobnjak.
U narednom periodu će u MPNI, raditi na promjenama normativa i standarda, poručuje Drobnjak, na osnovu kojih će biti zapošljavani novi psiholozi ili pedagozi u školama.
- Važno je istaći da ne postoji dovoljno veliki broj psihologa i pedagoga, koji bi mogli istretirati svaki problem, ako nemamo podršku i saradnju kompletnog kolektiva škole i prvenstveno roditelja, odnosno porodice. Mi u školama vrlo često saznamo tek posljedice, kao društvo nijesmo spremni da se suočimo sa činjenicom da naše dijete ima problem. Najveći broj slučajeva, sa kojima se &nbsp;susrećemo i mi u ministarstvu, u okviru prijava za nasilje, svodi se na to da roditelji prosto, i ja kao roditelj ih razumijem, ali moramo ih osnažiti da u svom djetetu ipak prepoznaju neke elemente ponašanja koje nije dobro, da to prihvatimo, i da svi zajedno tretiramo da se to ponašanje jednostavno promjeni - zaključila je Drobnjak.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D78XG-mWZYlc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Drobnjak: Nasilje obično započinje u nekom drugom okruženju, ali eskalira u školi

Produženi boravak se organizuje u četrdeset školskih objekata na teritoriji Crne Gore i zavisi od prostornih kapaciteta škole u sklopu koje se organizuje - kazala je za E uživo, na Televiziji E, v.d. direktorica Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje Svetlana Drobnjak.
- U školama u Podgorici nam nedostaje najviše prostornih kapaciteta. Sve što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija uradilo u prethodnih deset mjeseci, i što je plan da se radi u narednom periodu, usko je vezano za izvođenje redovne nastave, ali i samim tim za organizaciju produženih boravaka. Dakle, sve što radimo na adaptaciji, nadogradnji na novim objektima, radimo u cilju da možemo, između ostalog, da realizujemo i produžene boravke, koji su itekako neophodni za funkcionisanje - rekla je Drobnjak.
Sa problemom produženog boravka se suočavamo decenijama unazad, objašnjava Drobnjak i napominje da je najveći problem manjak prostornih kapaciteta, broj đaka koji, kako kaže, skoro trostruko premašuje kapacitete pojedinih škola.
- Četrdeset miliona eura opredijeljeno je za &nbsp;realizaciju rekonstrukcije, adaptacije ili novih objekata, u prethodnih deset mjeseci, i u narednom periodu, za šta već postoji planska dokumentacija. Kroz rekonstrukciju tih objekata biće prostora i za produženi boravak, ali prvenstveno moramo da radimo na tome da redovnu nastavu organizujemo za sve učenike - naglasila je Drobnjak.
Izvori finansiranja, za ovakav vid adaptacija, sanacija ili izgradnje novih objekata, su nacionalni budžet, donacije, kao i, kako kaže Drobnjak, kreditna sredstva, mnogo načina da bi &nbsp;omogućili svim učenicima da pohađaju redovnu nastavu.
Sagovornica E uživo podsjeća da su tokom ljeta imali radove na više od šezdeset školskih objekata, i, kako kaže, ušli su u izrade projekata za nove objekte.
- Javnost je već upoznata da se bira lokacija za izgradnju škole na Zabjelu, da će uskoro biti planska dokumentacija za školu na Starom aerodromu, Siti kvartu. Što se tiče adaptacije i dogradnje prostora, tokom ljeta je nadograđen jedan dio prostora na školi Radojica Perović, radi se na opremanju devet novih učionica u školi Štampar Makarije, deset novih učionica u školi Oktoih, hiljadu i po kvadrata novog prostora u školi Vlado Milić, planoi na izgradnji škole Vladimir Nazor idu predviđenom dinamikom, tako da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, zaista je dalo sve od sebe, kako bi se ti školski prostori jednostavno prilagodili onom broju učenika koji pohađa naše škole - istakla je Drobnjak.&nbsp;
U Podgorici je najveći broj učenika, pa samim tim i najveća potreba za produženim boravkom, kaže Drobnjak i dodaje da je potreban i dodatni prostor za izvođenje redovne nastave.
Jutarnje čuvanje za učenike prvog razreda je obavezno, pojašnjava Drobnjak, dok se produženi boravak organizuje u skladu sa kapacitetima škole, kaže ona i dodaje da ta vrsta boravka nije obavezna.
- Možemo reći da je taj broj između trideset pet i četrdeset, škola na teritoriji Crne Gore, koje organizuju produženi boravak. Što se tiče samog uređenja, javnost zna, da škole funkcionišu po određenim standardima i kad je produženi boravak u pitanju ništa nije drugačije u odnosu na redovnu nastavu. Radi se u produženom boravku po planu produženog boravka, ali sve ostalo je isþo što je i potrebno za redovnu nastavu - rekla je Drobnjak.
Izmjenama i dopunama Statuta koji važi za školske objekte, ističe Drobnjak, predviđeno je da nastavni kadar koji već radi u školama, može da radi još dva dodatna časa, kaže ona, u produženom boravku.
U okviru produženog boravka učenici rade domaće zadatke, gledaju edukativni sadržaj, druže se, podsjeća Drobnjak i dodaje da su predviđene i likovne, muzičke i fizičke aktivnosti.
- Škole koje već imaju prostorne kapacitete već angažuju nastavni kadar, i ne treba za to neki poseban uslov. Odnosno, u produženom boravku mogu da rade vaspitači i nastavnici u okviru svog radnog vremena - zaključila &nbsp;je Drobnjak.

Drobnjak: Nove škole na Zabjelu, Starom aerodromu, Siti kvartu, više mjesta i za produženi boravak

Nevladine organizacije aktivne u oblasti medija dostavile su danas inicijativu predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću da doprinese primjeni medijskih zakona i izboru članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (SAMU).
- Nevladine organizacije aktivne u oblasti medija, pozivale su predsjednika Skupštine da po četvrti put raspiše javni poziv za imenovanja dva člana/ice SAMU kako bi se konačno primijenio Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama. NVO pozivaju predsjednika Skupštine da prekine sa opstrukcijom primjene Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, koja traje više od godinu, jer posljedica neodgovornog postupanja parlamentarne većine koju predvodi može biti i ponovno otvaranje Poglavlja 10 (Informatičko društvo i mediji), koje je privremeno zatvoreno krajem prošle godine- navodi se u saopštenju.
Podsjećaju da su u junu 2024. godine, kroz proces rada na dobijanju pozitivnog IBAR-a, usvojeni medijski zakoni uz učešće i pohvale civilnog društva i podršku opozicije.
- Skupštinska većina, na čelu sa predsjednikom Skupštine, tada ih je jednoglasno podržala. Jedina zamjerka civilnog društva i opozicije odnosila se na snižavanje kriterijuma za izbor generalnog direktora RTCG - s 10 na 5 godina radnog iskustva - što je, u zadnji čas, inicirao predsjednik Vlade Milojko Spajić, a očigledno da bi ponovo bio izabran isti direktor, iako već postoje dvije pravosnažne presude za dva njegova nezakonita imenovanja i jedna prvostepena za treće imenovanje, što ostaje ozbiljna politička i pravna kompromitacija. No, zahvaljujući usvajanju novih medijskih zakona privremeno je zatvoreno Poglavlja 10 krajem prošle godine- podsjetili su.
NVO ukazuju predsjedniku Skupštine da je u skladu sa Zakonom poziv za izbor dva člana Savjeta morao da raspiše u junu 2024. godine, a prvi javni poziv raspisao je tek 10. decembra 2024.
- Zatim je predsjednik Skupštine 24. januara 2025. godine poništio poziv zbog navodne tehničke greške, koristeći kao opravdanje inicijativu jedne NVO, što je bilo očigledno iznuđeno i pravno neutemeljeno. Drugi poziv raspisan je 30. januara 2025. godine, nakon reakcija civilnog društva i EU, a Administrativni odbor ga je u aprilu nezakonito poništio zbog navodno nejasnih formulara, iako su oni bili upravo njihova odluka- navode iz ovih NVO.
Podsjećaju da su Evropska komisija i Evropski parlament u svojim izvještajima jasno registrovali ovo kašnjenje i opstrukciju. Jasno nam je da se to radi s namjerom da se uđe u proces izmjene procedure imenovanja u Savjete AMU i RTCG, a sve kako bi vladajuća većina zadržala političku kontrolu nad institucijama koje, po zakonu i evropskim standardima, moraju biti nezavisne. Ironično, isti model biranja podobnih članova je nekad koristio DPS, a zbog kojeg je, kao tadašnja opozicija, današnja vlast kritikovala to, kao i civilno društvo.
Pod pritiskom EU, treći javni poziv raspisan je tek 13. maja 2025.
- Nakon provjere dokumentacije, kandidati Dragoljub Vuković (NVO) i Niko Martinović (CANU) ispunili su uslove. Umjesto imenovanja, održano je tzv. konsultativno saslušanje, koje zakon ne poznaje, na što smo ukazali, a zatim je u plenumu većina bila uzdržana, čime je ponovo spriječeno popunjavanje Savjeta. Time je vladajuća većina po treći put onemogućila popunjavanje upražnjenih mjesta u Savjetu AMU- podsjetili su.
Posljedica takvog djelovanja, kako iz organizacija ističu, jeste da Savjet AMU radi sa tri od pet članova, što znači da sve odluke mogu biti donesene samo jednoglasno i pod ogromnim pritiskom. Ova blokada direktno ugrožava kapacitet institucije da reaguje na najteže slučajeve u reguaciji tržišta medija, uključujući zabranu emitovanja sadržaja iz Srbije koji negiraju identitet Crnogoraca, vrijeđaju manjine ili šire govor mržnje prema onima koji nisu po volji ni vladajućoj većini u Crnoj Gori.
NVO su podsjetile predsjednika Supštine da početkom oktobra mora raspisati i novi poziv za člana Savjeta iz reda univerziteta, jer zakon nalaže da se poziv objavi šest mjeseci prije isteka mandata.
NVO su iskoristile priliku da informišu predsjednika Skupštine da će ovu inicjativu komunicirati i sa Delegacijom EU u Crnoj Gori, kao i institucijama EU u Briselu.&nbsp;
- Ukoliko Poglavlje 10 bude ponovo otvoreno, odgovornost za usporavanje evropskih integracija Crne Gore i novo poniženje države pred partnerima snosite Vi, kao predsjednik Skupštine i lider NSD-a, zajedno sa kolegama iz parlamentarne većine Milojkom Spajićem, Milanom Kneževićem, Aleksom Bečićem, Vladimirom Jokovićem, Ervinom Ibrahimovićem i Nikom Đeljošajem- zaključuje se u saopštenju grupe NVO.
Podnosioci inicijative:
Goran Đurović, Media centar
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore (IMCG)
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG)
Mila Radulović, Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore
Mustafa Canka, NVO „Ul Info“
Zdravko Janjušević, Bjelopoljski demokratski centar
Željko Đukić, NVO Multimedijal Montenegro
Nataša Nelević, NOVA – Centar za feminističku kulturu
Muamera Muslić, NVO Đakomo Adriatic
Boris Nedović, NVU Centar sjevera
Radomir Petrić, NVU Sua Sponte Bar

Grupa NVO: Mandić da raspiše javni poziv za imenovanja dva člana/ice SAMU, većina koči medijske reforme i evropski put Crne Gore

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je danas premijera Republike Bugarske, Rosena Željaskova, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, saopšteno je iz kabineta predsjednika Milatovića.
- Tokom sastanka su potvrđeni odlični odnosi koje karakteriše tradicionalno prijateljstvo zasnovano na bliskim istorijskim i kulturnim vezama Crne Gore i Bugarske. Takođe, postoji prostor za nadogradnju političkih, ekonomskih, saobraćajnih i naučno-kulturnih odnosa između dvije države- navodi se u saopštenju.
Iz Milatovićevog kabineta ističu da je tokom razgovora posebno istaknut značaj saradnje Crne Gore i Bugarske u istraživanju Antarktika, koja je pokrenuta na inicijativu predsjednika Milatovića.&nbsp;
- Ovo partnerstvo omogućava našim istraživačima da postanu dio globalnih naučnih napora u proučavanju klimatskih promjena i ekosistema Antarktika. Crna Gora na ovaj način pokazuje da ima kapaciteta da doprinese međunarodnoj nauci kroz učešće u globalnim istraživačkim projektima- podsjećaju iz kabineta Predsjednika.
Predsjednik Milatović je rekao da Bugarska, kao članica Evropske unije i saveznik u NATO-u, u kontinuitetu pruža snažnu podršku evropskom putu Crne Gore, što je od izuzetne važnosti za našu zemlju.
- Crna Gora mora da žuri u Evropsku uniju. Naša obaveza je da ubrzamo reforme, da ispunimo preuzete zadatke i da do 2028. godine postanemo punopravna članica EU. To je strateški cilj naše države i garant stabilnosti, razvoja i sigurnosti za sve naše građane- kazao je Milatović.
Tokom razgovora je naglašeno da postoji značajan potencijal za unapređenje ekonomske saradnje, sa posebnim akcentom na privlačenje bugarskih investicija.
- Zato je od posebne važnosti uspostavljanje direktne avionske linije između Crne Gore i Bugarske, koja će otvoriti nove mogućnosti za produbljivanje saradnje na planu ekonomije, turizma i kulture- zaključuje se u saopštenju.

Milatović – Željaskov: Istaknut značaj saradnje Crne Gore i Bugarske u istraživanju Antarktika, nastaviti sa saradnjom u ekonomiji, turizmu, kulturi i nauci

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Nik Đeljošaj sastao se sa ambasadorom Kraljevine Belgije u Crnoj Gori, Nj. E. Frederikom Develterom kome je poželio dobrodošlicu i uspjeh u predstojećem mandatu, saopšteno je iz kabineta potpredsjednika Vlade.
Tokom razgovora Đeljošaj je istakao odlične odnose između dvije zemalje ali i saradnju u okviru NATO-a, te zahvalio Belgiji na kontinuiranoj podršci procesu evropske integracije Crne Gore.
- Za Crnu Goru integracija u EU predstavlja nezamjenjiv cilj, ne samo zbog strateškog značaja, već prije svega zbog vrijednosti koje ona predstavlja. U tom okviru, investicije iz Belgije i ostalih zemalja članica EU imaju dvostruki značaj- poručio je potpredsjednik Vlade.
Tokom sastanka Đeljošaj je naglasio snažnu posvećenost Crne Gore ubrzanju ekonomskih reformi, stvaranju sigurnog i stabilnog investicionog okruženja za pouzdane investitore iz zemalja EU, kao i jačanju ekonomske saradnje između dviju država.
Na kraju sastanka sagovornici su iskazali opredjeljenost da zajednički rade na unapređenju saradnje u oblastima od obostranog interesa.

Đeljošaj sa Develterom: Investicije iz Belgije i ostalih zemalja članica EU imaju dvostruki značaj za Crnu Goru i njen put evropskih integracija

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić razgovarao je danas sa Andreanom Ervinom, novoizabranim ambasadorom Republike Indonezije u Crnoj Gori, a sagovornici su se posebno osvrnuli na mogućnosti produbljivanja odnosa i saradnje između vrije zemlje, prvenstveno kroz ekonomiju.
Kako je saopšteno iz Skupštine, Mandić je uputio dobrodošlicu novoimenovanom ambasadoru, izrazivši uvjerenje da će njegov novi mandat doprinijeti dodatnom unapređenju odnosa dvije zemlje.
On je naglasio da Crna Gora i Indonezija njeguju tradicionalno dobre i prijateljske odnose, koje je potrebno osnažiti kroz intenzivniju političku, ekonomsku i kulturnu saradnju.
- Sagovornici su se saglasili da će u narednom periodu posebnu pažnju posvetiti jačanju parlamentarne diplomatije, kako bi se dodatno produbilo razumijevanje između dvije zemlje. Takođe je istaknuto da postoji veliki potencijal za unapređenje saradnje u brojnim oblastima, a naročito u turizmu i transportu, s obzirom na prirodne i kulturne resurse obje države- navodi se u saopštenju.
Predsjednik Mandić je istakao da bi kroz valorizaciju Luke Bar, autoputa i željeznice Beograd-Bar Crna Gora postala kapija Evrope za indonežansko tržište.
- Ambasador Ervin zahvalio je na prijemu i naglasio da će se tokom svog mandata posvetiti jačanju veza između dvije države i približavanju njihovih naroda- zaključuje se u saopštenju.

Mandić sa ambasadorom Indonezije: Valorizacijom Luke Bar, autoputa i željeznice, Crna Gora bi postala kapija Evrope za indonežansko tržište

Ima tu neke lude simbolike da aktuelna crnogorska vlast padne baš na kolektoru. Možete vjerovati u sudbinu, možete biti zagovornici da se sve na ovom svijetu dešava sasvim slučajno i bez nekog reda i pravila, ali nikako ne možete biti ravnodušni prema situaciji da će pored svih razlika u stavovima, svađa I sukoba, netrpeljivosti, zaklinjanja nad svetinjama da neće nikada jedni sa drugima – najvjerovatnije pasti na sanitanom otpadu i fekalnim vodama.
Već se duže vrijeme među konstituentima, kako lokalne tako i državne, vlasti lome koplja oko toga đe će, da li će, i hoće li se kolektor graditi na teritoriji zetskog Botuna. Jedni su u svojim predizbornim nastupima čvrsto obećali svojim biračima da će se kolektor graditi u Botunu, dok su drugi još čvršće, Ostoga im, obećali da neće. To je ono šta su kazali lakovjernim glasačima, no izgleda da je tikva pukla kada su se našli pred evropskim zvaničnicima, nimalo naivnima, i zajednički obećali da hoće.
Dakle, jedni su lagali, ili birače ili evropske izaslanike, dok su ovi drugi lagali samo koalicione pratnere prije nego li su im ovi prvi dali podršku za formiranje vlasti.
U ovoj situaciji samo je laž konstanta, sve ostalo su nijanse sive. Jer kako ono bješe – laž je nacionalni interes.
I sve bi bilo ok, makar još neko vrijeme, da PES-ovci nisu javno progovorili o tome kako su svi dali čvrsta obećanja Evropskoj uniji da će ovaj ekološki problem, koji blokira jedno od najizazovnijih poglavlja o životnoj sredini, biti riješen. Evropi je, izgleda, napokon dosta praznih deklarativnih zalaganja za EU vrijednosti i standarde pa sada hoće i konkretne poteze. Ni oni im više ništa ne vjeruju na riječ.
Vlada Milojka Spajića je pokušala da sve ovo provuče na mala vrata, tako što je izmjene planske dokumentacije izglasala na jednoj od mnogih telefonskih sjednica. Sjetimo se se da je jedno od sijaset neispunjenih obećanja aktualnog premijera bilo i da će sve sjednice najvećeg organa izvršne vlasti biti javne i trasnparentane, na način što će se sve direktno prenositi. Od svega toga dobili smo online lajkove ministara na predloge zakona, izmjene planova i mnoga druga izjašnjenja iz njihovog domena.&nbsp;
Zli jezici govore da su vladina zasjedanja rađena na ovaj način jer u sali za sastanke prosto nema dovoljno stolica da svi ministri, potpredsjenici, Prvi potpredsjednik i premijer sjednu. Drugi, pak, kažu da je razlog u tome što je ovako mnogo sigurnije jer među ministrima vlada tolika ljubav i međusobno uvažavanje da je pametnije da se ne srijeću i gledaju u oči.
Bilo kako bilo, strateški urbanistički plan je usvojen, prvi put u istoriji parlamentarnih demokratija bez dana javne rasprave, bez konsultovanja struke, krijući, pod okriljem internetske tmine.
I, dok su jedni lajkovali i bez trunke lične i profesionalne odgovornosti sve spakovali preko noći, dvojica, koji nisu članovi vlade, našli su se u čudu.
Jedan je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, a drugi predsjednik DNP-a, Zećanin Milan Knežević.&nbsp;
Prvi je mislio da će mandat u fotelji prvog administrativca grada proći sa nekoliko plastičnih čunjeva na bulevarima, desetak metara prekopane ulice Vojislavljevića, par crkava, jednom srušenom džamijom, jednom pravoslavnom gimnazijom, uz par stambenih zgrada ako ga Zabjelčani ne provale (a jesu) - i bez nekih većih trzavica i kapitalnih investicija.&nbsp;
Umjesto toga, po njega sasvim neočekivano, funkcija je počela da traži i odgovornost. Iako je istu pokušao u ovom slučaju, nevješto, prebaciti na Agenciju za životnu sredinu, po starom oprobanom sistemu – muko moja pređi na drugoga, ili ne bi se ja tu nešto miješao – nije prošlo.&nbsp;
Dosjetili se koalicioni partneri da to tako neće moći pa ga ucjenili jedinim do čega mu je stalo, a nije dobrobit građna Podgorice - foteljom. Optužbe su otišle čak do nivoa ličnih uvreda, prijetnji tužbama, i onim šta im je najmilije u vokabularu kada ne znaju šta bi drugo moglo – optužbama za organizovani kriminal. Još da je tu Milo kao nekada - sreći ne bilo kraja. Ovako moraju jedni na druge.
I, dok su se, sudeći po otpužbama Milana Kneževića, podgoričke fekalije kriminalno udružile u zločinački čin protiv njega i njegovih istomišljenika, on lično, poput Mujovića, takođe prvi put, osjeća teret sudjelovanja u vlasti. Vrijeme lagodnog poslaničkog djelovanja u državnoj Skupštini je izgleda daleko iza njega.&nbsp;
Bilo je sasvim lijepo izigravati žrtvu režima, pajaca koji baci po koju pošalicu, skepa neku pjesmu-rugalicu, i voditi politički život bez ikakve odgovornosti za bilo šta. Sada više neće moći tako. Neće moći svojim Zećanima pričati jednu, koalicionim partnerima drugu, EU treću, a Vučiću neku sasvim desetu priču. Došlo je vrijeme da se pokaže nešto i na djelu.&nbsp;
Hoće li, ostaje da vidimo. Ako je suditi po njegovim dosadašnjim obećanjima, praznim prijetnjama, zaklinjanjima u svetinje i druga čudesa - neće. Što bi narod rekao - nisi nas Milane na to navikao. Jedino što se za njega čini kao idelano rješenje jeste da - poput nedavnog predloga da Vučićevoj ingeniznoj državičkoj veličini pokloni aerodrome i prugu - pokloni i kolektor. Od koga mu je - dobro mu. A i nekako bi mu i pristajalo.
Prođe avgust, prođe i ljeto, prođe i sezona ako je i počinjala, i sada nam dolazi jesen. Neka nova politička jesen. Godine su nam počinjale januarom pa trajale decenije, osvježilo nas je u avgustu pa spalilo sve što smo generacijama stvarili, pa je možda došlo vijeme i za jesen.
…I opet neka pisma duga, 
očajna pisma bez adrese, 
a nigdje drage, nigdje druga, 
samo ta jesen, opet jesen…
i opet sam si, Nikoliću - Vito
Dodaću, da ne zamjeri nikšićki boem tuge i sjete - i opet sama si moja Crna Goro!

Crna Gora je prelijepa država – šteta što je naseljena

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;

Tag: svetlana-drobnjak