Povećanje fonda za Javni konkurs za djecu i mlade za 100 hiljada eura nije samo brojka, već jasna potvrda dosljedne politike Ministarstva kulture i medija da kultura bude dostupna svoj djeci i mladima u Crnoj Gori. To je saopštila savjetnica za festivale i manifestacije u Ministarstvu kulture i medija Svetlana Višnjić, podsjećajući da se prijave za konkurs podnose do 19. oktobra.
- Prošle godine Ministarstvo kulture i medija je sa 150 hiljada eura sufinansiralo čak 32 projekta. &nbsp;Ove godine raspisali smo novi konkurs, sa fondom od 250 hiljada eura. To povećanje nije samo brojka već potvrda naše snažne politike da kultura bude dostupna svoj djeci i mladima u Crnoj Gori- istakla je Višnjić.
Prema njenim riječima, cilj ovog konkursa je izgradnja mostova između nosilaca kulturne djelatnosti i djece i mladih, kako bismo afirmisali i zaštitili njihova prava na pristup kulturi i slobodu umjetničkog izražavanja.
- Kroz ovaj program, prije svega želimo da: obezbijedimo kvalitetne kulturne sadržaje namijenjene djeci i mladima, uključimo ih u rad i programe institucija kulture, podržimo razvoj njihove kreativnosti i direktno učešće u realizaciji projekata, te podstaknemo mobilnost i razmjenu kulturnih sadržaja širom Crne Gore- navela je Višnjić.
Istakla je da je važan zadatak na kojem tim Ministarstva kulture i medija kontinuirano radi jačanje i afirmacija konkursnih linija koje mogu doprinijeti realizaciji vaših ideja i projekata, ali obogatiti kulturnu ponudu.
- Zato uspjeh konkursnih politika mjerimo i &nbsp;brojem pristiglih prijava koje nam svejedoce da imate povjerenje u naš sistem. Povezati institucije kulture i stvaraoce sa najmlađom publikom, osigurati da djeca i mladi imaju pristup sadržajima koji obogaćuju njihovo razumijevanje - istorije, nasljeđa, nase danasnjice i umjetnosti - e, to je naš zadatak- kazala je Višnjić.
Ona je pozvala sve stvaraoce, institucije i organizacije da prijave projekte koji, kako je navela, inspirišu, povezuju i osnažuju djecu i mlade
- Ulaganje u njihovu kreativnost znači ulaganje u budućnost naše kulture- poručila je Višnjić.
Više detalja o konkursu dostupno je na linku: <a href="https://www.gov.me/clanak/javni-konkurs-za-djecu-i-mlade-programi-za-djecu-i-mlade-u-2025-godini">https://www.gov.me/clanak/javni-konkurs-za-djecu-i-mlade-programi-za-djecu-i-mlade-u-2025-godini</a>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Višnjić: Kroz program za djecu i mlade obezbjeđujemo kvalitetne kulturne sadržaje i podržavamo razvoj kreativnosti

Lider i odbornik grupe građana “Pokret za Grad” Đorđe Zenović objavio je podatak da je Nacrtom budžeta Opštine Budva za 2026. godinu predviđeno 1.150.000 eura vjerskim zajednicama, od čega samo milion za Mitropoliju crnogorsko-primorsku.
Zenović je ukazao da je 150.000 eura za ostale vjerske organizacije naknadno dodato u budžet.
- Ova stavka u budžetu je za par dana narasla sa milion za još 150.000 eura. To je “kompromis” kojim će DPS, ES i URA podržati budžet. I ovih 150.000 će se razdijeliti na 22 registrovane vjerske organizacije, što znači da će ove tri partije, odnosno koalicije, zarad ostanka u foteljama dignuti ruku da se ostalim vjerskim organizacijama uplati po 6.818,00 eura, a MCP 1.000.000 - naveo je Zenović u Fejsbuk objavi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 138.6667%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdjordje.zenovic1%2Fposts%2Fpfbid0rBpaaot5RGeovNYe6BSRmZjxsABgXQtNBX64CBdzoLFndpHz1jvo73Qwm5atVfw2l&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je ironično naveo da su velika odricanja državotvornih partija, "posebno kad znamo da su zbog vjerskih pitanja izgubili vlast te 2020. godine". 
- Projektno će se ovo sve podržati. Da ne pričamo o njihovim žalopojkama na državni budžet, urušavanje zdravstvenog sistema, nedostatak ljekova i osnovnih medicinskih sredstava, partijska zapošljavanja itd. Nema tu uopšte razlike - naveo je on.
Zenović je ocijenio da se "doslovno raspada".
- Ali srećne vam projektne fotelje, Miloviću i Tičiću, Ivane Vujoviću, Mugoša Borise i Huter Oskare - poručio je Zenović.

Zenović: Za SPC milion, ostalim vjerskim zajednicama ukupno 150.000 eura

Rusija je napala u subotu Kijev i druge ukrajinske regione raketama i dronovima uoči, kako je naveo predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ključnog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom s ciljem postizanja dogovora o okončanju skoro četvorogodišnjeg rata.
Prije napada, Zelenski je kazao da će se njegovi sjutrašnji razgovori na Floridi fokusirati na teritoriju koju bi svaka strana kontrolisala nakon obustave borbi koje su počele u februaru 2022. godine, invazijom ruskog predsjednika Vladimira Putina na manjeg susjeda, prenosi Rojters.
U Kijevu su se čule eksplozije, aktivirani su sistemi ukrajinske protivavzdušne odbrane, a vojska je na aplikaciji Telegram objavila da se raspoređuju rakete.
Vazdušne snage su saopštile da ruski dronovi ciljaju glavni grad i regione na sjeveroistoku i jugu zemlje.
Rusija nije odmah komentarisala napade. 
Ukrajinske vlasti su rekle da je Rusija u četvrtak uveče pogodila ukrajinsku energetsku infrastrukturu i pojačala napade na južnu regiju Odesu, gdje se nalaze glavne ukrajinske morske luke.
Usred nastavka žestokih borbi, teritorija ostaje glavna diplomatska prepreka.
Nacrt od 20 tačaka u kampanji koju predvode Sjedinjene Američke Države (SAD) za postizanje mirovnog plana dovršen je 90 odsto, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.
On je naveo da je sporazum o bezbjednosnim garancijama između Ukrajine i SAD-a skoro spreman.
- Mnogo se toga može odlučiti prije Nove godine - naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
Tramp je rekao da vjeruje da će sjutrašnji sastanak dobro proći. On je naveo i da očekuje da će uskoro razgovarati s Putinom.
Osim teritorije, ključno pitanje je i kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporožje, koju je Rusija zauzela u prvim sedmicama rata.
Moskva zahtijeva da se Ukrajina povuče iz djelova istočne Donjecke regije koje ruske snage nijesu uspjele da zauzmu u nastojanju da osiguraju cijeli Donbas, koji uključuje i regiju Lugansk.

Ruski napad dronovima i raketama uoči sastanka Zelenskog i Trampa

Zimska oluja je pogodila djelove sjeveroistoka Sjedinjenih Američkih Država, uključujući Njujork, Nju Džersi i sjeverni dio države Njujork, zbog čega su putovanja poslije Božića postala izuzetno rizična, istakli su američki zvaničnici.
Prema prognozama, oluja bi mogla da donese najveće količine snijega Njujorku u posljednjih nekoliko godina, prenosi ABC.
Obilne snežne padavine očekuju se u djelovima Njujorka, istočne Pensilvanije, Nju Džersija, Konektikata, zapadnog Masačusetsa i Roud Ajlenda.
Zbog oluje je do sada otkazano više od 1.500 letova, a najviše su pogođeni aerodromi u Njujorku, kao i Međunarodni aerodrom u Filadelfiji. U Njujorku i Nju Džersiju proglašeno je vanredno stanje.
Guvernerka Njujorka Keti Hočul apelovala je na građane da prate lokalne vremenske prognoze, izbjegavaju nepotrebna putovanja i preduzmu sve mjere predostrožnosti ukoliko moraju da putuju.
Najjače sniježne padavine zahvatile su u petak oblast tri države i nastaviće se tokom noći, što će, prema prognozama, dodatno da oteža saobraćaj na relaciji od Filadelfije do Njujorka i Olbanija.

Njujork i Nju Džersi zahvatila zimska oluja, otkazano 1.500 letova

Sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić danas ističe dvanaestogodišnji mandat, a u parlamentu još ne znaju da li će donijeti odluku o tome da ona ostane na toj funkciji do izbora njenog nasljednika.
Iz Ustavnog suda Vijestima su rekli da Lopičić, nakon isteka dvanaestogodišnjeg mandata, neće moći da učestvuje u radu i odlučivanju, osim ako Skupština istovremeno ne donese odluku o prestanku funkcije zbog isteka mandata i odluku da sudija nastavlja da vrši funkciju do izbora novog sudije, ali ne duže od godinu.
To je propisano Zakonom o Ustavnom sudu.
Iz Ustavnog suda su naglasili da je samo potpun sastav Ustavnog suda garancija da će odluka biti donijeta u svim predmetima.
- Svaki broj sudija manji od broja propisanog Ustavom, dovodi Ustavni sud u rizik da može doći do podijeljenosti glasova, ili da nema većine od četiri glasa za donošenje odluke o određenom pitanju - rekli su iz te sudske instance.
Iz Skupštine nijesu odgovorili na pitanja kad će donijeti odluku o prestanku funkcije sutkinji Lopičić i, eventualno, odluku da sutkinja nastavlja da vrši funkciju do izbora novog sudije.
Nekoliko poslanika Vijestima je nezvanično reklo da o Lopičić i izboru sudija nije još razgovarano.
Ustavni sud, od predviđenih sedam, ima pet sudija, a odlaskom Lopičić ponovo će ih biti četvoro, koliko ih je bilo do izbora Jovana Jovanovića za ustavnog sudiju krajem novembra.
Sud s tim brojem sudija nije u blokadi i može da odlučuje, ali mu je, u tom slučaju, za to potrebno da sve četvoro sudija glasa na isti način. Ako se jedan od tih sudija izuzme iz predmeta, odluka ne može biti donijeta.
Da postoji opasnost da bude narušena funkcionalnost suda koji čuva Ustav, govori to što još nema najava da će parlament uskoro odlučivati o kandidatu za sudiju Predragu Krstonijeviću, kojeg je šef države nedavno predložio da naslijedi na funkciji Lopičić.
Ne zna se ni kad će se odlučivati o kandidatu Ustavnog odbora, kog bi to skupštinsko radno tijelo, kako je najavljeno u petak, trebalo da predloži plenumu u utorak.
Nakon konsultacija u Vladi s dijelom parlamentarne većine i dijelom opozicije, premijer Milojko Spajić u ponedjeljak je saopštio da očekuje da parlament do kraja godine izabere najmanje jednog sudiju Ustavnog suda.
Skupština je 25. novembra, u drugom krugu glasanja, nakon neuspješnog prvog mjesec i po prije toga, izabrala Jovanovića za sudiju Ustavnog suda, dok preostale dvije kandidatkinje, Mirjana Radović i Mirjana Vučinić, nijesu dobile podršku potrebnu da dođu na istu funkciju.
Vučinić je bila kandidatkinja Milatovića, a Jovanović i Radović Ustavnog odbora.
Ustavni odbor u petak je saslušao četvoro kandidata od prijavljenih devet na oglas raspisan početkom decembra za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Saslušani su pravnik i stručnjak iz oblasti ekoloških prava Nikola Golubović, profesor prava Jovan Kojičić, predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša i profesor Danilo Ćupić.
Ostalih petoro kandidata - Nataša Bošković, Muhamed Đokaj, Milva Prelević, Katarina Peković i Miodrag Pešić biće saslušani danas.
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović rekla je u petak da očekuje da će to tijelo u utorak Skupštini predložiti kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
- Odbor je radio po ubrzanoj proceduri, ispoštovali smo i zakone i pravilnike, i uložili smo dodatne napore da pored brojnih obaveza u parlamentu uradimo sve kako bismo u što kraćem roku, nadam se već u utorak, izabrali sudiju Ustavnog suda, odnosno ono što je u nadležnosti Odbora - da predloži plenumu na dalje izjašnjavanje - rekla je Božović.

Desanki Lopičić danas ističe mandat

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un naredio je zvaničnicima da povećaju proizvodnju projektila i izgrade više fabrika kako bi zadovoljili rastuće potrebe njegove vojske za tim projektilima.
Pjongjang je posljednjih godina značajno povećao testiranje raketa s ciljem, kako kažu analitičari, poboljšanja sposobnosti preciznih udara, izazivanja Sjedinjenih Američkih Država, kao i Južne Koreje, te testiranja oružja prije izvoza ključnom savezniku Rusiji.
Tokom posjete fabrikama municije u pratnji visokih zvaničnika, državna Korejska centralna novinska agencija (KCNA) saopštila je da je Kim Džong Un naredio fabrikama da se pripreme za napornu godinu koja je pred njima.
Sjevernokorejski lider je rekao da je potrebno "dodatno proširiti ukupne proizvodne kapacitete" kako bi se održao korak s potražnjom oružanih snaga Pjongjanga i naredio izgradnju novih fabrika municije, izvještava KCNA.
- Sektor proizvodnje projektila i granata je od najveće važnosti za jačanje ratnog odvraćanja - rekao je Kim Džong Un.
Sjeverna Koreja i Rusija su se zbližile otkako je Moskva počela invaziju na Ukrajinu prije skoro četiri godine, a Pjongjang je poslao trupe da se bore za Rusiju, zajedno s artiljerijskim granatama, raketama i raketnim sistemima dugog dometa.
Zauzvrat, Rusija šalje Sjevernoj Koreji finansijsku pomoć, vojnu tehnologiju te zalihe hrane i energije, kažu analitičari.
Vašington je takođe ukazao na dokaze da Rusija pojačava podršku Sjevernoj Koreji, uključujući pružanje pomoći u naprednoj svemirskoj i satelitskoj tehnologiji, u zamjenu za njenu pomoć u borbi protiv Ukrajine.
Posjeta sjevernokorejskog lidera objavljena je dan nakon što su državni mediji objavili da je obišao fabriku nuklearnih podmornica i obećao da će se suprotstaviti "prijetnji" da Južna Koreja proizvodi vlastite takve brodove uz podršku Vašingtona.
- Sjevernokorejski lider je takođe saznao o istraživanju "novog podvodnog tajnog oružja - saopštila je KCNA.

Kim Džong Un naredio fabrikama da se pripreme za napornu godinu i proizvode više raketa

Jake kiše koje su padale proteklih dana u velikim djelovima Kalifornije izazvale su poplave i klizišta, a poginule su tri osobe.
Kako je prenio BBC, oluje, za koje se očekuje da će trajati i tokom današnjeg dana, donijele su 27 centimetara kiše u neke djelove okruga Los Anđeles, izazvale evakuacije i onemogućile saobraćaj glavnim ulicama.
Hitne službe morale su izvesti nekoliko akcija spašavanja, uključujući ljude zaglavljene u vozilima zbog porasta nivoa poplavnih voda.
Guverner Kalifornije Gavin Njusom proglasio je vanredno stanje u Los Anđelesu i drugim okruzima južne Kalifornije.
Oko 100.000 ljudi u državi bez struje je od četvrtka uveče.

Jake kiše u Kaliforniji izazvale poplave i klizišta, poginule tri osobe

Bivši premijer Malezije Nadžib Razak danas je osuđen zbog pranja novca, jer je na svoje privatne račune prebacio više od 700 miliona dolara iz fonda 1MDB, koji je u vlasništvu Ministarstva finansija.
Nadžib je negirao da je počinio bilo kakvo krivično djelo i rekao da je novac na njegovom računu "politička donacija iz Saudijske Arabije", kao i da su ga "obmanuli finansijeri predvođeni Lou Tejk Džom".
Lou Tejk Džo, za koga se smatra da je organizator ove šeme, još uvijek je na slobodi.
Sutkinja Kolin Lorens Sekera rekla je da je Nadžibova tvrdnja o saudijskoj donaciji "nevjerovatna".
Četiri pisma navodnih saudijskog donatora su falsifikovana, a dokazi jasno pokazuju da sredstva potiču iz fonda 1MDB, rekla je ona.

Bivši premijer Malezije osuđen zbog pranja novca

Električna vozila su u novembru prvi put premašila tržišni udio od preko 26 odsto u novim registracijama u Francuskoj, a to se nije desilo slučajno.
Električni automobili već neko vrijeme doživljavaju procvat u Francuskoj. Ovaj trend se nastavio i u novembru 2025. Uprkos ukupnoj stagnaciji automobilskog tržišta, postavljen je novi rekord: Električni automobili su prvi put ostvarili tržišni udio od veći od 26 odsto.
Prema podacima Averea (Evropskog udruženja za elektromobilnost), u novembru je novo registrovano ukupno 37.723 električnih vozila (putničkih automobila i lakih komercijalnih vozila). To predstavlja povećanje od 48,5 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Tržište privatnih kupaca zabilježilo je posebno snažan rast: 34.533 potpuno električnih putničkih automobila registrovano je na privatne osobe, što znači da je više od jednog od četiri novoregistrovana vozila u novembru bilo isključivo električno.
Razlog velike potražnje za električnim automobilima u Francuskoj je jednostavana. Početkom 2024. godine, francuska Vlada je pokrenula program lizinga električnih automobila koji subvencioniše država, namijenjen osobama s niskim primanjima kojima je automobil bio potreban za posao i koje su živjele najmanje 15 kilometara od svog radnog mjesta. U tom programu mjesečne rate su počinjale od 100 eura za mala električna vozila. Ipak, zbog neočekivano velike potražnje, s više od 50.000 zahtjeva - više nego dvostruko više od planiranog broja - program je obustavljen nakon manje od mjesec, a program zavnično završava s krajem 2025. godine.
Program lizinga, s obimom finansiranja od 370 miliona eura, ponovo je bio u funkciji od septembra 2025. godine. U zavisnosti od automobila i ličnih okolnosti, moguće je bilo dobiti automobil s ratom od 140 do 200 eura, s maksimalnom subvencijom od 7.000 eura po vozilu. Cilj programa je da se na ceste stavi oko 50.000 dodatnih električnih automobila, a istovremeno ojača evropska proizvodnja vozila, u skladu s ciljem vlade da značajno proširi elektromobilnost u Francuskoj.
<h2>Reno dominira na tržištu</h2>
Jedan model posebno ima koristi od vladinih subvencija u Francuskoj: Reno "5 E-Tech". Samo u novembru registrovano je 5.325 novih Renoa 5. Inače, ovaj šarmantni francuski kompakt uživa veliku popularnost širom svijeta. Fabrika Ampere Electric City radi punim kapacitetom i proizvela je više od 100.000 R5 E-Tech vozila za samo 15 mjeseci. U francuskoj statistici prodaje potpuno je bacio na koljena približne konkurente, gdje ga slijedi Pežo e-208 sa znatnim zaostatkom i 2.072 prodata primjerka. Na trećem mjestu je Reno Senik, koji nastavlja svoj stalan rast.

Tag: svetlana-visnjic

Višnjić: Kroz program za djecu i mlade obezbjeđujemo kvalitetne kulturne sadržaje i podržavamo razvoj kreativnosti

Zenović: Za SPC milion, ostalim vjerskim zajednicama ukupno 150.000 eura

Ruski napad dronovima i raketama uoči sastanka Zelenskog i Trampa

Njujork i Nju Džersi zahvatila zimska oluja, otkazano 1.500 letova

Desanki Lopičić danas ističe mandat

PRATITE TVe UŽIVO