Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je danas Crnoj Gori zajam od osam miliona eura za modernizaciju digitalne platne infrastrukture, proširenje pristupa digitalnim finansijskim uslugama za građane i kompanije, te smanjenje troškova domaćih i međunarodnih transakcija.
. Projekat modernizacije finansijske infrastrukture Crne Gore i njeno usklađivanje sa SEPA standardima /Target Instant Payment Settlement Clone Project/ Projekat TIPS klon – omogućiće uvođenje brzih, gotovo trenutnih digitalnih transakcija, čime će finansijske usluge postati dostupnije i rasprostranjenije - navodi se u saopštenju SB.
Modernizacijom platne infrastrukture i smanjenjem troškova transakcija u ekonomiji koja u velikoj mjeri zavisi od međunarodnih novčanih priliva, očekuje se da će korišćenje digitalnih plaćanja u Crnoj Gori porasti za trećinu do 2030. godine, s ciljem da obuhvati dodatnih 110 hiljada korisnika, među kojima je 70 hiljada žena.
- Posebna pažnja biće posvećena i približno 15 posto stanovništva koje je i dalje izvan formalnog finansijskog sistema – bez transakcijskih računa i digitalnih instrumenata plaćanja – što ih čini finansijski ranjivijima na krađu i gubitke, ali i ograničava pristup kreditima - navodi se u saopštenju.
Direktorka Svjetske banke za Zapadni Balkan, Xiaoqing Yu, rekla je da moderni platni sistemi mogu značajno doprinijeti ekonomskom rastu Crne Gore i unaprijediti konkurentnost crnogorskih kompanija.
- Uvođenje brzih platnih sistema nije samo tehnička nadogradnja, već i korak ka dubljoj regionalnoj ekonomskoj integraciji Zapadnog Balkana - navela je Yu.
Projekat će, kako se dodaje, pomoći Crnoj Gori da usvoji TIPS klon rješenje koje je razvila Banka Italije uz podršku Eurosistema, čime će se obezbijediti kompatibilnost sa panevropskim sistemima brzih plaćanja i ubrzati finansijska integracija zemlje sa Evropskom unijom.
- Ova inicijativa dio je šireg angažmana Svjetske banke na modernizaciji finansijskog sektora Zapadnog Balkana i usklađena je sa Okvirom partnerstva sa Crnom Gorom za period od ove do 2029. godine, koji prioritizuje konkurentnost, regionalnu saradnju i održivi rast - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SB odobrila Crnoj Gori zajam od osam miliona za digitalne finansijske usluge

Premijer Milojko Spajić je za sjutra zakazao vanrednu sjednicu Vlade zbog dešavanja Tenderskom komisijom i vrednovanjem ponuda za davanje u koncesiju crnogorskih aerodroma, saznaje Portal ETV.&nbsp;
Kako je Portal ETV objavio ranije danas, Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, zabrinuta je zbog odluke Tenderske komisije Vlade Crne Gore da odbaci tehničku ponudu jednog od ponuđača u postupku davanja koncesije za crnogorske aerodrome. Zbog toga su uputili pismo predsjedniku Tenderske komisije i potpredsjedniku Vlade za ekonomski sistem Niku Đeljošaju, premijeru Milojku Spajiću, potpredsjednicima Vlade Momu Koprivici, Filipu Ivanoviću, Aleksi Bečiću, Evrinu Ibrahimoviću, ministru finansija Novici Vukoviću i ministarki evropskih poslova Majdi Gorčević, tražeći od njih objašnjenje za spornu odluku o koncesiji aerodroma i uz napomenu da su obje tehničke ponude zadovoljile kriterijume i prošle evaluaciju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fifc-trazi-objasnjenje-od-vlade-zbog-sporne-odluke-o-koncesiji-aerodroma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su upozorili da će morati da se povuku sa pozicije savjetnika ako ne dobiju čvrste dokaze za zaključke Tenderske komisije. Premijer Spajić je potom poručio da je ovo ozbiljno upozorenje da bi pitanje regularnosti Tenderskog postupka za koncesiju Aerodroma Crne Gore moglo naštetiti ugledu Crne Gore, evropskom putu i zatvaranju Poglavlja 5 - Javne nabavke za koje smo, kako je rekao, ispunili sve uslove.
Spajić je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), pozvao Tendersku komisiju da pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke - IFC.
- Kako bismo ovaj važan postupak doveli do kraja, u najboljem interesu građana i Crne Gore - dodao je on.
Sa druge strane, predsjednik Tenderske komisije i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj izrazio je suštinski suprotan stav poručujući da ih je IFC pogrešno protumačio, te da on neće prihvatiti poziv da im podnese izvještaj uz ocjenu - da bi to upravo trebalo oni da urade sa pozicije konsultanata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fdeljosaj-velika-vecina-tenderske-komisije-ne-vjeruje-u-postupke-ifc-a-necu-prihvatiti-da-podnosim-izvjestaj-konsultantima-koje-mi-placamo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ukoliko IFC smatra da članovi Tenderske komisije treba da budu samo figure i statisti da potvrde šta god proslijedi IFC odnosno partner Inčona Bodin Bulatović, mislim da su nas pogrešno procijenili - poručio je on.
U objavi na Fejsbuku je napisao da je svaki član Tenderske komisije radio profesionalno i zakonito, poštovao svaku proceduru i postupao u skladu sa zakonskim mogućnostima.&nbsp;
- Svaki član Tenderske komisije, na osnovu prava koje im je dao zakon, su izvršili svoju zakonsku obavezu i izvršili bodovanje. Svaki član komisije je bodovao, a ja sam kako poslovnik nalaže samo predstavio pred svim članovima komisije kako su bodovani - naveo je on.
Dodao je da je i najmanje još devet članova komisije pokazalo profesionalnost.
- Što se mene tiče, i najmanje još devet članova komisije koji su pokazali profesionalnost i nijesu prihvatili da Bodin i IFC upravlja sa njima, pozivamo kabinet PV da što prije izmijenite komisiju sa ljudima koji misle da treba da prihvate sve što dolazi od IFC-a i nećemo biti smetnja - naveo je Đeljošaj.
Legitimno je, kaže, pravo da neko vjeruje više IFC-u.
- Ali želimo upoznati javnost da velika većina tenderske komisije ne vjeruje u većinu postupaka IFC-a - saopštio je Đeljošaj.
Oni nemaju, kaže, ni favorita ni obaveza.
- Jedina obaveza nam je pred našom državom i bez dodatne riječi ćemo dobrovoljno prihvatiti da nas zamijenite. Ali, neka niko ne očekuje da ono što smo vidjeli na djelu a šta su djelovanje konsultanta i Bodina a koje nijesu u interesu države Crne Gore nego pojedinaca da aminujemo i isključimo mozak - podvukao je Đeljošaj.
On kaže da nikada neće prihvatiti da ponizi Vladu i državu Crnu Goru.
- Da podnosim izvještaj konsultantima koje mi plaćamo, nego treba suprotno, da oni podnesu račune za svoje djelovanje i postupke, a za sve što su i kako radili, imamo u zapisnicima i e-mail komunikaciji - dodao je Đeljošaj.&nbsp;
Koliko su dobronamjerni i stručni pokazuje, navodi on, njihov zvanični stav iz početka aprila da neće nijedna kompanija aplicirati za koncesiju.
- A aplicirale su dvije od tri, da ne idem dalje za sada - zaključio je Đeljošaj.

Miraš Dušević

Spajić za sjutra zakazao vanrednu sjednicu Vlade zbog odluke o koncesiji aerodroma

Još jedna međunarodna blamaža crnogorske vlasti - prokomentarisao je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović nakon što je Međunarodna finansijska korporacija, članica Grupacije Svjetske banke IFC tražila od Vlade pojašnjenje za spornu odluke o koncesiji aerodroma uz napomenu da su obje tehničke ponude ispunile uslove i prošle evaluaciju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fifc-trazi-objasnjenje-od-vlade-zbog-sporne-odluke-o-koncesiji-aerodroma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vujović se, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) pita i što li rade kad su sami kad "muljaju" pred strancima.
- Ovu svađu imajući u vidu inostrani element, neće moći rješavati kako su naučili - trgovinom foteljama. Sve u svemu bruka, bez obzira ko je čiji favorit za davanje aerodroma na doboš - podvukao je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIvanVujovi3%2Fstatus%2F1931370561327845561&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović nakon pisma IFC: Još jedna međunarodna blamaža vlasti, kad "muljaju" pred strancima - što li rade kad su sami?

Obraćanje Svjetske banke - IFC ozbiljno je upozorenje da bi dovođenje u pitanje regularnosti Tenderskog postupka za koncesiju Aerodroma Crne Gore moglo naštetiti ugledu Crne Gore, evropskom putu i zatvaranju Poglavlja 5 - Javne nabavke za koje smo ispunili sve uslove - poručio je premijer Milojko Spajić.
On je to napisao u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), nakon što je Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog odluke Tenderske komisije Vlade Crne Gore da odbaci tehničku ponudu jednog od ponuđača u postupku davanja koncesije za crnogorske aerodrome, bez ikakvog obrazloženja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fifc-trazi-objasnjenje-od-vlade-zbog-sporne-odluke-o-koncesiji-aerodroma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Spajić je Tendersku komisiju da pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke - IFC.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1931365876181131570%3Ft%3D1WbvrVCh7eHtbrxmpYoLJw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Kako bismo ovaj važan postupak doveli do kraja, u najboljem interesu građana i Crne Gore - dodao je on.

Spajić: Ozbiljno je upozorenje IFC da bi dovođenje u pitanje regularnosti tenderskog postupka za koncesiju AECG moglo naštetiti našem ugledu, EU putu i zatvaranju poglavlja 5

Proljećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke počeće sjutra u Vašingtonu i trajaće do 26. aprila.
Glavne teme biće globalni izazovi kao što su usporavanje ekonomskog rasta, dužničke krize, klimatske promjene i trgovinske tenzije, prenose Nezavisne novine.
Proljećni sastanak u Vašingtonu okuplja guvernere centralnih banaka, ministre finansija i razvoja, članove parlamenta, rukovodioce privatnog sektora, predstavnike organizacija civilnog društva i akademike kako bi razgovarali o pitanjima od globalnog značaja.
Diskutovaće se o svjetskoj ekonomskoj perspektivi, iskorjenjivanju siromaštva, ekonomskom razvoju i efikasnosti pomoći. MMF će u utorak u devet sati po lokalnom vremenu, objaviti svjetske ekonomske izglede, publikaciju koju pruža sveobuhvatnu analizu globalne ekonomske situacije.
Analizu će predstaviti glavni ekonomista MMF-a Pjer Olivije Gurinša, zamjenica direktora MMF-a Petja Kojeva-Bruks i direktorka odjeljanja istraživanja MMF-a Deniz Igan.
Ova publikacija, koja se koristi kao dokumentacija za sastanke Međunarodnog monetarnog i finansijskog komiteta, objavljuje se dva puta godišnje, obično u aprilu i oktobru.
MMF je predstavio novi vodič za restrukturiranje državnih dugova, razvijen u saradnji sa Svjetskom bankom, G20 i drugim akterima, kako bi pomogao zemljama sa neodrživim dugovima da preduzmu proaktivne mjere.
Zbog rastućih trgovinskih tenzija, posebno uvođenja američkih tarifa, MMF će značajno smanjiti svoje prognoze globalnog rasta za ovu godinu, iako se ne očekuje globalna recesija. Svjetska banka i MMF razmatraće pitanja finansiranja tranzicije ka niskougljeničnoj ekonomiji i prilagođavanje na klimatske promjene, uz inicijative poput partnerstva sa Afričkom razvojnom bankom za povezivanje 300 miliona ljudi na električnu energiju do 2030. godine.

Počinje proljećni sastanak MMF-a i Svjetske banke

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović sastala se sa Denisom Mesihovićem, koordinatorom programa Svjetske banke u Crnoj Gori i i timom Svjetske banke za obrazovanje, na čelu sa Nathalie Lahire koordinatorkom programa za ljudski razvoj, kako bi razgovarali o prioritetima u dosadašnjoj saradnji i novim aktivnostima u cilju jačanja kvaliteta obrazovanja.
Jakšić-Stojanović se osvrnula na aktivnosti realizovane u 2024. godini, kao i planove za naredni period, te je pored rada na zakonodavnom i strateškom okviru, predstavila projekte koji imaju za cilj unapređenje infrastrukture, nabavku školskih vozila, nabavku IT opreme, opremanje EdTech laboratorija, kao i planove za dalji razvoj koncepta dvojezične nastave.
Mesihović i Lahire su pohvalili brojne aktivnosti Ministarstva kojima se unapređuje kvalitet na svim nivoima i u svim oblastima nadležnosti, ističući da se na taj način stiču bolji preduslovi za realizaciju zajedničkih projekata.
- Kao jedno od novih polja saradnje, predstavnici Svjetske banke predstavili su Globalnu platformu za praćenje obrazovnih politika (GEPD) koja pruža pregled performansi obrazovnih sistema praćenjem različitih pokazatelja koji se odnose na rezultate učenika, performanse nastavnika, upravljanje školama i finansiranje obrazovanja. Pored obezbjeđivanje podataka koji pomažu u donošenju politika zasnovanih na dokazima, platforma omogućava poređenje rezultata sa drugim zemljama, čime doprinosi razvoju strategija i usvajanju najboljih praksi za unapređenje obrazovnog sistema - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete.
Globalna platforma bila je i predmet sastanka na ekspertskom nivou koji je tim Svjetske banke održao sa predstavnicima MPNI, Zavoda za školstvo i Ispitnog centra.

MPNI i Svjetska banka jačaju saradnju u oblasti obrazovanja

Sastankom predstavnika Centralne banke (CBCG) i Svjetske banke zvanično je započeta dvodnevna misija čiji je cilj sveobuhvatna procjena stanja u oblasti elektronskih plaćanja u Crnoj Gori, sa fokusom na nivo prihvatanja i korišćenja ovih usluga.
U okviru ove misije, kako je najavljeno iz CBCG, tim Svjetske banke će održati niz sastanaka sa predstavnicima CBCG, Ministarstva finansija, Privredne komore, Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS), platnih institucija i poslovnih banaka.&nbsp;
U fokusu diskusija biće sprovođenje procjene prihvatanja elektronskih plaćanja (EPA – Electronic Payment Acceptance), koja će uključiti detaljnu analizu trenutnog stanja u ovoj oblasti i identifikaciju ključnih koraka za unapređenje prihvatanja i korišćenja elektronskih plaćanja u zemlji.
Tokom uvodnog sastanka, predstavnici CBCG na čelu sa viceguvernerkom dr Zoricom Kalezić razmijenili su sa predstavnicima Svjetske banke mišljenja o ključnim trendovima i izazovima u razvoju digitalnih plaćanja, posebno u kontekstu njihove dostupnosti, efikasnosti i sigurnosti. Istaknuta je važnost digitalne transformacije platnog sistema kao ključnog faktora za povećanje konkurentnosti crnogorske ekonomije i ubrzanje njenog razvoja.
- Uključivanje Crne Gore u SEPA zonu i razvoj nacionalnog sistema za instant plaćanja – TIPS klon, koji se realizuje uz podršku Svjetske banke, dodatno će ubrzati procese modernizacije platnog sistema i unapređenja elektronskih plaćanja u zemlji. Članstvo u SEPA omogućava korisnicima u Crnoj Gori da obavljaju transakcije pod istim uslovima kao i korisnici u drugim SEPA članicama, dok će implementacija TIPS klon sistema osigurati brže, sigurnije i efikasnije plaćanje u realnom vremenu. Ove inicijative će stvoriti dodatne mogućnosti za razvoj digitalnih usluga, podstaći širu primjenu elektronskih plaćanja i povećati konkurentnost crnogorskog finansijskog sektora - kazali su iz Centralne banke.
Na osnovu prikupljenih podataka i analiza, Svjetska banka će pripremiti preporuke za unapređenje elektronskih plaćanja u Crnoj Gori.&nbsp;
EPA misija se realizuje u okviru projekta „Modernizacija platnih sistema Zapadnog Balkana“ koji od 2022. godine sprovodi Svjetska banka u šest zemalja ovog regiona, u saradnji sa Savjetom za regionalnu saradnju i CEFTA Sekretarijatom, uz podršku Evropske komisije.&nbsp;
- Ovaj projekat obuhvata i druge strateške aktivnosti koje će doprinijeti modernizaciji finansijskog sektora u zemljama Zapadnog Balkana. Među prioritetima su kreiranje regionalnog registra "Know Your Client" (KYC), harmonizacija okvira za licenciranje nebankarskih pružalaca platnih usluga, razvoj strategija za finansijsku edukaciju i unapređenje kapaciteta sajber bezbjednosti - kazali su iz Centralne banke.

Procjenjuju stanje u oblasti elektronskih plaćanja

Svjetska banka povećala je u četvrtak prognozu ekonomskog rasta Kine u ovoj i narednoj godini, ali je upozorila da će prigušeno povjerenje domaćinstava i poslovanja, zajedno s vjetrovima u sektoru nekretnina, nastaviti da opterećuju iduću godinu.
Druga najveća svjetska ekonomija ima problema ove godine, uglavnom zbog krize nekretnina i mlake domaće potražnje. Očekivano povećanje u SAD-u carine na svoju robu kada novoizabrani predsjednik Donald Trump preuzima dužnost u januaru takođe bi mogao uticati na rast, prenosi SEEbiz.
- Rješavanje izazova u sektoru nekretnina, jačanje mreža socijalne sigurnosti i poboljšanje financija lokalne samouprave biće ključno za otključavanje održivog oporavka - rekla je direktorka Svjetske banke za Kinu Mara Varvik.
Zahvaljujući učinku nedavnog ublažavanja politike i kratkoročnoj snazi izvoza, Svjetska banka vidi rast kineskog bruto domaćeg proizvoda od 4,9 odsto ove godine, što je više od prognoze iz juna od 4,8 odsto.
Peking je ove godine postavio cilj rasta od oko pet odsto, cilj za koji kaže da je ubijeđen da će ga postići.
Iako se takođe očekuje slabiji rast naredne godine od 4,5 odsto, to je idalje više od ranije prognoze Svjetske banke od 4,1 odsto.
Očekuje se da će sporiji rast prihoda domaćinstava i negativan učinak bogatstva zbog nižih cijena kuća uticati na potrošnju u narednoj godini.
Kako bi oživjele rast, kineske vlasti pristale su da sljedeće godine izdaju rekordnih 411 milijardi američkih dolara u posebnim državnim obveznicama.
Brojke neće biti službeno objavljene do godišnjeg sastanka kineskog parlamenta, Svekineskog narodnog kongresa, u martu, a do tad bi još mogle da se promijen.

Svjetska banka povećala prognoze za kinesku ekonomiju

Vodeći ekonomista Svjetske banke za Zapadni Balkan Ričard Rekord ne očekuje fiskalnu nestabilnost u Crnoj Gori zbog velikog zaduživanja, povećanja plata i smanjenja doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranju, ali je naglasio da je - između ostalog - neophodno osigurati disciplinovanu potrošnju, kako bi budžetski deficit bio održiv.
Rekord je, u intervjuu za Glas Amerike, izrazio optimizam da će inflacija u Crnoj Gori, Srbiji i ostatku regiona nastaviti da pada, uz napomenu da su cijene - posebno hrane, ipak i dalje visoke.
- Crna Gora je na putu fiskalne konsolidacije proteklih par godina. Vidjeli smo da je javni dug značajno smanjen u tom periodu, u okviru napora da se poboljša ubiranje prihoda i zauzme promišljen pristup potrošnji. Cilj programa Evropa sad dva je poboljšanje životnog standarda građana i dio toga je povećanje zarada. Što je više novca u džepovima građana, to vjerovatno znači i veću potrošnju. I dalje smo optimisti da će inflacija nastaviti da pada, s obzirom na to da su mnogi faktori koji su podsticali rast bili spoljašnji. Izazov je, srednjoročno gledano, naravno otvaranje više radnih mjesta i poboljšanje produktivnosti, što bi vremenom omogućilo održivo povećanje zarada - rekao je Rekord.
Vlada je odlučila da smanji doprinose za penzije što će, kako procjenjuje Svjetska banka, dovesti do budžetskog deficita uprkos planiranim vladinim mjerama. Ričard je rekao da Svjetska banka preporučuje niz mjera za fiskalnu konsolidaciju.
- Vlada već razmatra proširenje baze za porez na dodatu vrijednost, eliminisanje određenih izuzeća. Ima više oblasti ekonomske aktivnosti koje bi mogle da se podvedu pod poresku bazu, da se smanje poreske i druge olakšice i da se možda napravi malo više prostora da se nadoknade neke od izmjena. I naravno, snažniji ekonomski rast bi osnažio ukupne prihode - rekao je on.
Na pitanje da li misli da će to dugoročno biti održivo, Rekord kaže da je riječ o ambicioznom planu koji ima šansu da bude uspješan. 
- I naravno tu ima niz mjera koje se mogu preduzeti, kao dio većeg konteksta ubrzanja rasta, privlačenja više investicija, i napredovanja na putu ka Evropskoj uniji - naveo je on.
Na pitanje da li misli da se Crna Gora kreće ka fiskalnoj nestabilnosti, Rekord ocjenjuje da je država u snažnoj poziciji. Svjetska banka međutim prognozira rast duga naredne godine...
- Da. Ali prije samo tri, četiri godine smo govorili o oko 100 odsto BDP-a. Sada je mislim ispod 60 procenata. Znači ima mnogo prostora, koji je napravljen kao rezultat prošle fiskalne konsolidacije. Naravno, postoje spoljašnje finansijske potrebe i euroobveznice koje dolaze na naplatu. Međutim, i dalje postoji povjerenje tržišta u kapacitet Crne Gore da izdaje euroobveznice. I spoljašnji finansijski uslovi se u stvari poboljšavaju. Takođe imate taj novi plan rasta za Zapadni Balkan, a Crna Gora se smatra predvodnicom u procesu pristupanja EU. To znači da postoji mnogo povjerenja investitora i kada je riječ o ekonomiji i javnom dugu Crne Gore - naglasio je Rekord.
Svjetska banka pominje da je za održiv dug potrebna snažna fiskalna disciplina, a to, kako kaže Ričard, znači da se osigura da je raspon prihoda i dalje pouzdan, ali da se osigura i disciplina kada je riječ o potrošnji, kako bi budžetski deficit - koji često raste i pada u zavisnosti od potreba i vladinih prioriteta - bio održiv u srednjem roku.
- Kako bi dug bio održiv i može biti finansiran u srednjem roku. I Crna Gora je svakako u okvirima tih parametara. Ali naravno, kao i svugdje, važno je osigurati dalji rast i povjerenje investitora i biznisa - zaključio je Rekord.

Rekord: Ne očekujem fiskalnu nestabilnost u Crnoj Gori, ali treba osigurati disciplinovanu potrošnju

Vlada je fokusirana na promovisanje uravnoteženog i održivog rasta, podsticanje projekata u oblasti energetike, kao i sprovođenje reformi u vezi sa klimatskim promjenama i razvojem zelene ekonomije - saopštio je ministar finanija Novica Vuković na sastanku sa predstavnicima Svjetske banke u okviru godišnjeg zasijedanja sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).
Dalja ulaganja u obnovljive izvore energije i infrastrukturu ojačaće, poručuje on, poziciju Crne Gore kao regionalnog energetskog čvorišta i njeno vodeće mjesto u Evropi po učešću u proizvodnji energije iz energije vjetra.
Predstavnici crnogorske delegacije, koju su Vašingtonu predvodili Vuković i guvernerka Centralne banke Irena Radović, razgovarali su sa potpredsjednicom SB za Evropu i Centralnu Aziju, Antonellom Bassani i izvršnim direktorom Eugenom Rhuggenaathom.
Vuković je kazao da se intenzivno radi na proširivanju privredne i izvozne osnove Crne Gore, kao i omogućavanju dodatnog priliva stranih direktnih investicija, što će uticati i na ubrzanje integracioniog puta države.
On je poručio i da Vlada ostaje fokusirana na sprovođenje širokog spektra reformskih mjera i zakona kako bi se stvorio institucionalni okvir za ispunjavanje preostalih poglavlja za pristupanje EU.
Vuković se zahvalio predstavnicima SB na kontinuiranoj partnerskoj podršci, naglasivši vażnost usvojenog Partnerskog okvira za Crnu Goru za period od naredne do 2029. godine u iznosu od 350 milionaUSD, koji je u skladu sa težnjama za inkluzivnim rastom, zelenom ekonomijom, snažnim upravljanjem i napretkom ka integraciji u EU.
U kontekstu saradnje sa SB, Vuković je naveo zajednički projekat Reforme poreske uprave (RARP), vrijedan 18,8 miliona eura, koji je jedan od najznačajnih u oblasti unapređenja i reforme javnih finansija. Taj projekat će, prema njegovim riječima, pomoći smanjenju sive ekonomije i budžetskog deficita, ali i podizanju svijesti građana o važnosti uzimanja računa i boljoj kontroli komercijalnih transakcija između poreskih obveznika.
Radović je sagovornicima predstavila aktuelne pokazatelje poslovanja bankarskog sektora u Crnoj Gori, koji potvrđuju stabilnost i otpornost sistema.
Ona se zahvalila na saradnji i dodala da su programi tehničke pomoći SB pružili značajnu podršku CBCG u sprovođenju aktivnosti usmjerenih na modernizaciju platnih sistema i unapređenje institucionalnih kapaciteta.
- Novousvojenim Partnerskim okvirom predviđen je nastavak saradnje u tim i drugim oblastima, čime se stvaraju preduslovi za dalja unapređenja ključnih segmenata finansijskog sistema, što je od velikog značaja za ekonomski razvoj i integraciju Crne Gore u evropske tokove - ocijenili su sagovornici.
Na sastanku sa regionalnom direktoricom SB za Zapadni Balkan Xiaoqing Yu, razgovarano je o strateškim inicijativama modernizacije platnih sistema. Sastanak je bio fokusiran na korake ka implementaciji SEPA platnog sistema i razvijanju savremenog sistema za instant plaćanja - TIPS klona.
Radović je navela važnost implementacije tih inovativnih rješenja za unapređenje efikasnosti platnog sistema i podršku ekonomskom razvoju.
Ona je prisustvovala i sastanku koji je organizovao direktor Sektora za Evropu u MMF-u, Alfred Kammer, za guvernere centralnih banaka i ministre finansija, na kojem su predstavljene regionalne ekonomske perspektive i izazovi za naredni period.

Vuković: Vlada je fokusirana na promovisanje uravnoteženog i održivog rasta, podsticanje projekata u oblasti energetike

Savjet Evrope, uz podršku Vlade Njemačke, pokrenuo je projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“, koji će se realizovati u periodu od decembra 2024. do decembra 2026. godine.
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), ukupan budžet projekta iznosi 500.000 eura, a cilj je unapređenje sistema za prevenciju i zaštitu djece od vršnjačkog, onlajn i drugih oblika nasilja u školama, kroz podršku obrazovnim institucijama, nastavnom osoblju, roditeljima i učenicima.
- Projekat će pružiti podršku kreatorima obrazovnih politika, institucijama i profesionalcima u primjeni postojećeg zakonskog okvira za sprječavanje nasilja u školama. Poseban akcenat biće stavljen na saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika koje promovišu bezbjedno i podsticajno školsko okruženje - poručili su u MPNI.
Ključne aktivnosti, kažu oni, obuhvataju sprovođenje nacionalnog istraživanja o procjeni sigurnosti u školama i dobrobiti učenika, kao i nacionalne studije o online nasilju.
- Na osnovu rezultata biće kreirane preporuke za poboljšanje bezbjednog školskog okruženja, izrađen praktični Vodič za nastavnike i stručne službe, te uspostavljena bolja koordinacija svih aktera uključenih u prevenciju nasilja - naveli su u MPNI.
Korisnici projekta su, dodaju oni, kreatori obrazovnih politika, organizacije civilnog društva, nastavnici i stručno osoblje u školama, učenici i učenice, njihovi roditelji i šira zajednica.
- Partneri u realizaciji projekta su Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda (Ombudsman), Zavod za školstvo i organizacije civilnog društva - zaključili su u MPNI.

Pokrenut dvogodišnji projekat ,,Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“

Prepreke, problemi, postignuća i uspjesi. Sve ono s čim se suočavaju građani Crne Gore, ali i pozitivne priče koje govore da uvijek može bolje - pogledajte u televizijskom magazinu E-Misija.
Prva emisija E-MISIJE na programu je u neđelju 7. septembra u 19 sati i 30 minuta, a u njoj između ostalog saznajte: Kakav je život bez prava na pravno postojanje, zašto zaboravljamo priče koje nas uče ljubavi, toleranciji i suživotu, hoće li Crna Gora uskoro ostati bez majstora i postaje li nam ChatGPT najbolji prijatelj i savjetnik za život?

E-Misija na TV E: Život bez prava na pravno postojanje, postaje li nam ChatGPT savjetnik za život

Grad pod Trebjesom krase murali herojima antifašizma - Savi Kovačeviću, Ljubu Čupiću i Joki Baletić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907120912_cf4ffc4366abaf17ad527a1c51e21be79c0d1c4700aaaaa755d6c22f2ea95d6f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907120912_cf4ffc4366abaf17ad527a1c51e21be79c0d1c4700aaaaa755d6c22f2ea95d6f" data-rendition-name="original" width="960" height="1226" loading="lazy" alt="Murali u Nikšiću"><figcaption>Foto: Antena M/Privatna arhiva</figcaption></figure>  - Heroji grada - napisano je pored murala u Ulici Alekse Backovića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907120912_5971b4b89112bc9a4ad88883c0f3d6245a1f18183b77678c0d5816546db02e83.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907120912_5971b4b89112bc9a4ad88883c0f3d6245a1f18183b77678c0d5816546db02e83" data-rendition-name="original" width="960" height="1168" loading="lazy" alt="Antifašistički murali u Nikšiću"><figcaption>Foto: Antena M/Privatna arhiva</figcaption></figure>  Murali su nastali kao odgovor grupe nikšićkih antifašista na rehabilitovanje četnika i nedavno podizanje spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću u Beranama.

Antifašistički odgovor iz Nikšića: Grad ukrasili murali Savi, Ljubu i Joki

Crnogorski paraatletičar Nedžad Pepić sa dvije medalje, srebrnom i bronzanom, završio je nastup na 11. Međunarodnom atletskom takmičenju paraplegičara i tetraplegičara u Murskoj Soboti. 
 
Član podgoričkog kluba Vihor bio je bronzani u trci kolica na 100 metara, dok je srebrnu medalju osvojio u troboju reprezentacija, kao dio zajedničkog tima Crne Gore i Bosne i Hercegovine. 
 
Atletičari su se nadmetali u bacanju kugle, koplja i diska iz specijalizovane stolice. 
 
Pepić je u kategoriji F 55 disk bacio 16,18, koplje 13,85, a kuglu 8,15 metara. 
 
Pobijedila je Slovenija, a pobjedničko postolje kompletirao je udruženi tim Hrvatske i Slovenije. 
 
Takmičenje u Murskoj Soboti organizovao je Savez paraplegičara Slovenije (Zveza paraplegikov Slovenije).

Pepiću dvije medalje u Murskoj Soboti

Ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joanikija Mićovića u crnogorskoj prijestonici, u Cetinjskome manastiru 5. septembra 2021. godine je, smatra prof. dr Nebojša Vučinić, jedna od najbrutalnijih zloupotreba slobode vjeroispovijesti i religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva. Prije ravno četiri godine Cetinje je još jednom u svojoj dugoj i slavnoj istoriji bilo meta brutalne represije. Više od hiljadu policajaca opsadiralo je grad, a nešto prije šest sati ujutro počeo je brutalan napad na građanke i građane okupljene u Prijestonici kako bi iskazali miran otpor ustoličenju mitropolita Crkve Srbije u Cetinjskome manastiru, jednom od temelja Države Crne Gore. Duže od četiri sata zasipani su suzavcem, fleš i šok bombama. Policija je morala da „očisti“ grad kako tokom ustoličenja ne bi do Manastira doprli uzvici: „Nedostojan“. Mićović i patrijarh srpski Porfirije Perić željeli su da čuju plotune u crnogorskoj prijestonici, ali ne svečarske, već plotune ponovo pokorene Crne Gore. Tako je, na silu i sramotu, u „skraćenoj proceduri“, bez pune svečane ceremonije ustoličen nedostojni srpski mitropolit. Umjesto visokih zvanica dočekali su ga u Manastiru „branitelji“ kriminalci naoružani „do zuba“, a na Cetinje je dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore, i u pratnji „specijalaca“ sa dugim cijevima, sakriven iza pancir ćebeta sproveden do crnogorske svetinje. Kako je kukavički stigao, tako je i vraćen u Podgoricu. Sraman i nikada i niđe prije viđen vjerski obred. Proruske i prosrpske vlasti koje su nepunu godinu ranije preuzele crnogorske institucije slavile su „uspjeh“ i pokorno „pložile račune“ vođi iz Beograda Aleksandru Vučiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="suzavac belveder "> <figcaption>BRUTALNA REPRESIJA: Građani zasuti enormnom količinom suzavca(Photo: Portal Analitika )</figcaption> </figure>  <h2>UDRUŽENI ZLOČINAČKI PODUHVAT</h2> A on im je zhvalio još dok je trajala ceremonija ustoličenja, ali i saopštio da je sve držao pod kontrolom, ističući da je „Bezbjednosno-informativna agencija cijelu noć obavještavala rukovodstvo Srbije o situaciji u Crnoj Gori“. Ipak, ni Vučićeva BIA nije pomogla prvoj proruskoj i prosrpskoj Vladi u Crnoj Gori, konstituisanoj poslije izbora u avgustu 2020. godine, da opstane još dugo nakon događaja na Cetinju. Svega pet mjeseci kasnije, u februaru 2022. u parlamentu joj je izglasano nepovjerenje. Nažalost, i sljedeće dvije vlade ostale su u raljama „srpskog svijeta“. - Četiri godine kasnije najmanje smo deset koraka unazad. Velikosrpski nacionalšovinistički projekat, udruženi zločinački poduhvat, kako je to označeno u Haškom tribunalu u nekoliko presuda, je u punom zamahu, i svega smo dva-tri koraka od potpunog ostvarenja njihovog plana - pretvaranja Crne Gore u dio Srbije, odnosno u dio Srbije na moru. Potpuno negiranje crnogorske države, nacije, kulture, identiteta, jezika, crkve – upozorava profesor Univerziteta Crne Gore i bivši sudija Suda za ljudska prava u Strazburu dr Nebojša Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627" data-rendition-name="original" width="987" height="515" loading="lazy" alt="Nebojša Vučinić"> <figcaption>ANTIFAŠISTIČKI, PROEVROPSKI FRONT: Prof dr. Nebojša VučinićTVE</figcaption> </figure>  I on je 5. septembra 2021. bio na Cetinju. Jutro je dočekao na Belvederu. Kaže, opet bi pošao. - I kao Crnogorac i kao građanin antifašističke i evropske orijentacije pošao bih sigurno. To je u skladu sa mojom savješću, moralom, vrijednostima. To je bio legitiman građanski protest protiv zloupotrebe slobode vjeroispovijesti u političke svrhe – ističe on. Za razliku od njega, crnogorske proruske i prosrpske vlasti u cetinjskim protestima, koji su trajali 3, 4. i 5. septembra, vidjele su terorizam i na sve načine pokušali su da kriminalizuju građanski otpor. Prednjačio je tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, kasnije premijer. U dva navrata policija je probala da prinudi Specijalno državno tužilaštvo da podigne optužnicu protiv skoro 30 osoba koje su se našle u njihovoj krivičnoj prijavi. Odbijena je kao neosnovana. Tako je propao pokušaj državnih vlasti da izjednače istinski pokušaj državnog udara na dan izbora u Crnoj Gori 2016. iza kojega je stajala Rusija, uz upotrebu ovdašnjih političkih aktera oličenih u tadašnjem Demokratskom frontu i protest patriotkinja i patriota koji su se u septembru 2021. okupili na Cetinju u namjeri da odbrane dostojanstvo crnogorske prijestonice i jednog od temelja ove države – Cetinjskoga manastira. I profesor Vučinić vjeruje da su nove crnogorske vlasti, čija okosnica je bio upravo Demokratski front, pokušale da na neki način izjednače ova dva događaja. - Podrobnije, vlasti nijesu imale nikakve argumente da ospore legitimitet događaja na Cetinju, na Belvederu, da ospore razloge mirnog građanskog protesta protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije u crnogorskom prijestonom gradu, na izvorištu i ishodištu Crne Gore i jesu, na neki način, pokušali da izjednače ovaj, sa događajima iz 2016. godine – smatra Vučinić. <h2>ANKETNI ODBOR „ZABORAVLJEN“</h2> Energija otpora, simbolički nazvanog „belvedesrki protest“, kako se čini četiri godine kasnije, nije iskorišćena. Iako je tokom tri dana protesta na Cetinju izgledalo da će crnogorska opozicija nastaviti udruženo da djeluje i da će pružiti zajednički odgovor proruskim i prosrpskim vlastima u Crnoj Gori to se nije dogodilo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1183" loading="lazy" alt="Joanikije belveder "> <figcaption> NEDOSTOJAN: Mićović dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore (Photo: Rojters/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  - Nije to pitanje samo za opoziciju - zašto se osula ta građanska, suverenistička, evropska energija. To je pitanje i za sve procrnogorske, antifašističke, proevropske snage. Ta energija je trebalo da se pretvori u sinergiju u vidu formiranja jednog strategijskog antifašističkog, crnogorskog, proeevropskog fronta protiv ovoga udruženog zločinačkog poduhvata. Ovdje pogrešno vlada mišljenje da će ovi veliki svjetski geopolitički igrači nekim sporazumima i dogovorima da riješe naše pitanje i da nama ne preostaje ništa drugo nego da čekamo. To je pogrešna strategija, vrlo opasna po očuvanje crnogorske države crnogorske nacije, identiteta. Neophodno je formirati jedan antifašistički, proevropski građanski front – naglašava sagovornik Portala ETV. Od zajedničkog djelovanja svih građanskih snaga u Crnoj Gori, međutim, do danas nema ništa. A crnogorska opozicija nije istrajala ni u zahtjevu da se do kraja istraži djelovanje tadašnje Vlade na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić i utvrde sve nezakonitosti koje su pratile policijsku akciju na Cetinju, ali i o zloupotrebi vojnih helikoptera za transport Mićovića i Perića u crnogorsku prijestonicu. Skupština Crne Gore donijela je 17. avgusta 2022. godine odluku o otvaranju parlamentarne istrage o postupanju Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost i Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno odluku o formiranju anketnog odbora koja nikada nije zaživjela. Iz nekog razloga crnogorska opozicija odlučila je da tu inicijativu ne dovede do kraja i Anketni odbor više niko ni ne pominje. - Svi mi treba da pitamo i vlast i opoziciju zašto Anketni odbor nikada nije formiran. Posebno zbog činjenice da do danas nemamo zvaničan odgovor zašto je jedan mirni građanski, legalni i legitimni protest rezultirao prekomjernom primjenom sile od strane policije, posebno upotrebom hemijskih sredstava, ali i fizičkom silom u nekim slučajevima, te uništavanjem imovine učesnika protesta. Sjećate se da su uništeni automobili parkirani na Adžića krivini. Sve to je i danas na političkom i ljudskom obrazu i vlasti i opozicije. Ne vidim da zatašakavnje tih događaja, stavljanje „pod tepih“ je rezultiralo nekim, pa bilo i „trulim“ političkim kompromisima između vlasti i opozicije – ističe Vučinić. <h2>CRNOGORSKI APSURDI</h2> Nepunih godinu poslije cetinjskih protesta Crkva Srbije ispunila je još jednu misiju, još jedan zadatak iz agende „srpskog svijeta“. Tadašnji premijer Dritan Abazović potpisao je 3. avgusta 2022. takozvani Temeljni ugovor sa ovom vjerskom zajednicom i predao joj u vlasništvo sakralno naskjeđe Crne Gore, pravoslavne crkve i hramove i svu njihovu imovinu. I ne samo to, Crna Gora i njene instutucije nemaju nikakvih ingerencija u tim objektima. Za razliku od protesta na Cetinju, građanski otpor u ovom slučaju bio je minoran. Sagovornik Portala ETV, međutim, smatra da taj „nedostatak pobune“ nije proizvod rasute energije sa Cetinja i Belvedera. Mnogi građani i građanke, bez obzira na njihovu etičku i vjersku opredijeljenost, dodaje Vučinić, tada nijesu u potpunosti bili svjesni što znači taj takozvani Temeljni ugovor i zato protest nije bio masovan. - Nažalost, od svega je najteže razočarenje u Ustavni sud. Komotno možemo reći i takozvani Ustavni sud. Jer, da ima i slovo S od suda, on bi se i te kako decidirano opredijelio po pitanju takvog Temeljnog ugovora koji Crkvu Srbije u Crnoj Gori stavlja iznad države, iznad Ustava, iznad zakona – ocjenjuje profesor Vučinić. Potpisivanje ovoga akta za našega sagovornika je jedan od „crnogorskih apsurda u 21. vijeku“, koji, kao kaže, „vuku duboke korijene iz 1918. i kasnijih podjela u Crnoj Gori“. - Apsurdno je da je Krivokapić smogao snage da kaže ne - Beogradu i Patrijaršiji i da ne potpiše onakav takozvani ugovor. Kažem - takozvani, jer niti je temeljni, niti je ugovor, zato što je ugovor rezultat saglasnosti volja, a ne nametanja volje jedne strane, drugoj strani. I Krivokapić to nije uradio, a uradio je navodni reformista građanske orijentacije gdin. Abazović – ističe profesor Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belvder "> <figcaption>POD POLICIJSKOM OPSADOM: Na Cetinju bilo angažovano više od 1.000 policajaca (Photo: Novosti/D. Milovanović)</figcaption> </figure>  <h2>PROEVROPSKI GRAĐANSKI FRONT</h2> Borba Crne Gore za opstanak države, nacije, istorije, kulture, identiteta traje još od 1918. godine kada je Srbija aneksirala našu zemlju. Crna Gora je izbrisana sa mape svijeta, ukinuta je Crnogorska pravoslavna crkva, a brutalnim zločinima gušen je svaki otpor. Kako tada, tako i danas ključni akter pokušaja asimilacije nacionalnih Crnogoraca i Crnogorki je Crkva Srbije. Ona je stub velikosrpske agende i glavni ruski proksi na Zapadnom Balkanu. - Imali smo na početku jednu puzajuću velikosrpsku agresiju protiv Crne Gore. Sada imamo galopirajuću agresiju i uvjeren sam da su svega još dva-tri koraka ostala da Crna Gora prestane da postoji, da postanemo dio Srbije na moru - pribojava se profesor Vučinić. Kategoričan je da je jedina šansa – starteški antifašistički, procrnogorski, proevropski front. - Ona užasna scena iz hrama gdje kleče djeca da označe početak nove školske godine najbolji je pokazatelj kuda idemo, to je ispod nivoa srednjeg vijeka. Građani i građanke jednostavno moraju da shvate da niko za njih neće rješavati probleme, da svi moramo da damo puni politički i ljudski doprinos tome da se postigne konsenzus oko formiranja ovog fronta, u protivnom gubimo sve – upozorava Vučinić. Hoće li crnogorska opozicija koja nije imala hrabrosti da istraje u zahtjevima da se dešavanja na Cetinju 3, 4. i 5. septembra 2021. godine istraže do kraja i procesuiraju odgovorni za policijsku represiju, ali i zato što su paravojne formacije tih dana „opsadirale“ Cetinjski manastir i čekale komandu da krenu u obračun sa građankama i građanima okupljenima na protestu, imati snage da opet okupi u jedinstveni front građansku, antifašističku, proevropsku Crnu Goru pokazaće dani pred nama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5" data-rendition-name="original" width="650" height="443" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>ŽENE NA BARIKADI: Belveder (Photo: Dinko Gruhonjić Lupiga.Com)</figcaption> </figure>  <h2>PITANJA BEZ ODGOVORA</h2> Ono što je fakat, ustuknuli su pred kleronacionalističkim vlastima i odustali od Anketnog odbora koji je, pored ostalog, trebalo da pruži odgovore o ulozi tadašnjeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića (današnjeg savjetnika predsjednika države Jakova Milatovića) u intenzivnoj pripremi da se protesti na Cetinju predstave kao skup „ekstremista“, „terorista“ i "fašista“ predvođenih tadašnjim šefom države Milom Đukanovićem. Kako se ispostavilo Vukšić je već u avgustu 2021. stavio na mjere tajnoga nadzora Veselin Veljović, tada savjetnika za bezbjednost crnogorskog predsjednika. Kako smo ranije pisali, prisluškivali su i pratili još nekoliko desetina ljudi – dio uz odobrenje suda, dio bez sudskog naloga, po svom nahođenju. S druge strane omogućili su da razne paraorganizacije pripreme svoj plan „odbrane“ ustoličenja Mićovića i one su se nesmetano naoružavale, a u nekim manastirima i crkvamam prema informacijama iz službi bezbjednosti, napravili su i skladišta oružja. Anketni odbor trebalo je da pruži i odgovore o lažima iz policijske krivične prijave u kojoj se, pored ostalog, pominjao „dron sa kilo eksploziva“ namijenjen za rušenje helikoptera u kojem su bili Mićović i Perić, iako dron niko nije vidio, pisalo je i da je gradom kružio „plavi kombi pun 'molotovljevih koktela'“ pripremljenih za napad na policiju, koji, takođe, niko nije vidio, pa ni policija...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>U SVEGA NEKOLIKO SATI GRAD ZASUT SA VIŠE OD 1.000 PATRONA SUZAVCA, ŠOK I FLEŠ BOMBI: Cetinje 5. septembra 2021.(Photo: Foto: REUTERS/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Kako smo pisali, pominjalo se u policijskoj prijavi i paljenje automobila, iako nijedno vozilo na Cetinju 5. septembra nije zapaljeno, pa oružje, iako nijedan komad oružja nije zaplijenjen… I tako redom, u policijskoj prijavi nizani su događaji koji se nijesu dogodili… Crnogorska javnost ostaće uskraćena i za odgovore koje je trebalo da dobije Anketni odbor - po čijem je nalogu, 5. septembra iza ponoći prekinut komandni lanac i rukovođenje akcijom na Cetinju dodijeljeno pomoćniku direktora Uprave policije Milošu Rakonjcu i njegovom saradniku, jednom od šefova Protivterorističke jedinice Petru Kneževiću, te po čijoj je odluci u čitavu akciju, nezakonito, uključena i Vojska Crne Gore. Ne zna se ni što je bio sadržaj obavezujućeg uputstva koje je tadašnji premijer Krivokapić uputio ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću, a nakon poslijeponoćne posjete, 5. septembra, zgradi Vlade Andrije Mandića i Milana Kneževića, koji su prema informacijama Portala TV E, prenijeli poruku da srpska Bezbjednosno-informativna agencija garantuje lojalnost Rakonjca i Kneževića. Bez odgovora je i pitanje ko je i po čijem nalogu omogućavao nesmetan ulazak i boravak u Crnoj Gori agentima srpske BIA, regrutovao i naoružavao srpske ekstremiste i pripadnike kriminalnih organizacija, dozvolio njihov ulazak i boravak u Cetinjskom manastiru, ali i na još nekoliko lokacija u Crnoj Gori, o čemu smo, takođe, pisali… O saradnji policije i kriminalnih struktura svjedočili su i audio snimci, objelodanjeni 30. aprila 2022. godine, na kojima se čuje Petar Knežević. Kaže: „Ja sam držao nikšićku grupu, bjelopoljsku grupu, beransku grupu, novljansku grupu i barsku grupu. Sve kriminalce na telefon“… Građane i građanke koji su bili na protestu na Cetinju, naziva bagrom?! Do danas niko od odgovornih iz lanca onih koji su služili tuđim interesima u susret 5. septembru 2021. godine i koji su naložili brutalnu policijsku represiju u crnogorskom priejstonom gradu nije procesuiran.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belveder"> <figcaption>L: ČEKAJUĆI JUTRO: Građani ispred policijskog kordona (Photo: Standard )</figcaption> </figure>

Ustoličenje Mićovića jedna od najbrutalnijih zloupotreba religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva

Na adresu Interpola Podgorica stigao je 20. januara 2021. godine telegram označen ,,Vrlo hitno” kojim srpski ogranak Interpola Beograd obavještava svoje crnogorske kolege da - ,,lica BELIVUK Veljko, otac Nebojša, rođen 28.08. 19** godine u Beogradu i MILJKOVIĆ Marko, otac Milorad, rođen 09.03.19**. godine u Beogradu” – borave na teritoriji Crne Gore od 17. januara 2021, godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180924_99bc7c0c3c941305d7250d84b00799e25278939977cbbdcb1c4a83484ada8be5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250905180924_99bc7c0c3c941305d7250d84b00799e25278939977cbbdcb1c4a83484ada8be5" data-rendition-name="original" width="1080" height="1040" loading="lazy" alt="URGENTAN ZAHTJEV: Dopis Interpola Beograd kolegama u Podgorici "> <figcaption>URGENTAN ZAHTJEV: Dopis Interpola Beograd kolegama u Podgorici(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  - S obzirom da se radi o bezbednosno interesantnim licima, molimo za sve informacije koje posedujete o ovim licima, kao i razloge njihovog boravka u vašoj zemlji, njihovim kontaktima u Crnoj Gori (posebno sa bezbednosno interesantnim licima), podatke o vozilima koja koriste u Crnoj Gori, razloge privođenja ili sadržaj informativnog razgovora, kao i radnje koje su preduzete prema istima – piše u urgentnom dopisu srpske policije. &nbsp; Ovaj telegram samo je dio obimne dokumentacije o razmjeni informacija srpske i crnogorske policije kojom raspolažu Portal ETV i Televizija E. &nbsp;&nbsp; DOKAZI O ŠOŠKIĆEVOJ KONSTRUKCIJI Zvanična korenspondencija pripadnika Interpola Podgorica sa kolegama iz Interpola Beograd o detaljima boravka srpskih kriminalaca Veljka Belivuka i Marka Miljkovića od 17. januara do 29. janura 2021. godine u Crnoj Gori – dokazuje da se radilo o međunarodnoj, koordiniranoj, policijskoj akciji. &nbsp; Dokumentacija koju ekskluzivno objavljujemo pokazuje - osim iskaza svjedoka na suđenju i drugih materijalnih dokaza – do koje su mjere &nbsp;konstruisane optužbe specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović zloupotrijebio položaj i pribavio korist „u vidu prava da uđu u Crnu Goru“ Belivuku i Miljkoviću. &nbsp; Riječ je o beogradskim kriminalcima koji su dugo vremena operisali u Srbiji, čak i u sadejstvu sa nekim istaknutim srpskim policijskim funkcionerima. U Crnoj Gori su bili na konekciji sa Radojem Zvicerom, jednim od vođa kavačke mafijaške grupe. &nbsp; Specijalno tužilaštvo tereti nekadašnjeg visokog funkcionera crnogorske policije &nbsp;Zorana Lazovića da je bio dio kriminalne grupe Radoja Zvicera i da je naredio skidanje zabrane ulaska za dvojicu srpskih kriminalaca – iako takva zabran nije postojala?! Osim toga, po opisu posla koji je obavljao, ovlašćenjima koja je imao, ali i svjedočenjima njegovih kolega - Lazović nije mogao donijeti odluku o ukidanju zabrane čak ni da je ona postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180928_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250905180928_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="TUŽILAČKI ILI POLITIČKI PROGON: Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović"> <figcaption>TUŽILAČKI ILI POLITIČKI PROGON: Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović(Photo: Ilustracija: I. ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  Šoškićeve optužbe protiv Lazovića, kao i protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i tužioca Saše Čađenovića plod su konstrukcija koje se, kao suđenje odmiče, dematuju i svjedoci i pisani dokazi. ODBAČENA PRIJAVA Zvanična komunikacija između crnogorske i srpske policije bila je dio dokazne građe kada je u septembru 2021. godine specijalna tužiteljka Sanja Jovićević formirala predmet protiv Lazovića na osnovu krivične prijave tadašnjeg poslanika Marka Milačića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180956_9ed637588214b3a4a6a4bb8e640f5827950833cc0a8537d2d6c2ac2931ab9290.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250905180956_9ed637588214b3a4a6a4bb8e640f5827950833cc0a8537d2d6c2ac2931ab9290" data-rendition-name="original" width="977" height="626" loading="lazy" alt="Sanja Jovićević"> <figcaption>VEĆ JEDNOM ODBAČENA PRIJAVA: Tužiteljka Sanja Jovićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Međutim, nakon uzimanja izjava od tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićevića i nekadašnjeg načelnik Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižića, nakon analize materijalnih dokaza među kojima je i komunukcija između Interpola Srbija i Crna Gora specijalna tužiteljka Jovićević je nepobitno utvrdila da Lazović nije odgovoran za ulazak Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru i odbacila je 2022. godine krivičnu prijavu. &nbsp;Na osnovu čega je onda specijalni tužilac Miloš Šoškić mogao da ,,spakuje” optužbe protiv Lazovića i Katnića povodom skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru za Belivuka i Miljkovića?&nbsp; Portal ETV i Televizija E u posjedu su zahtjeva Interpola Beograd od 20. januara. 2021, pod naznakom „hitno“ upućenom Interpolu Podgorica, u kojem navode da „raspolažu sazananjima da Belivuk i Miljković borave u Crnoj Gori i da su privedeni na informativni razgovor u Odjeljenje bezbjednosti Kotor“. &nbsp;RAZMJENA INFORMACIJA - Izvršenim proverama utvrđeno je da su imenovani napustili našu zemlju sa GP Aerodrom Beograd, dana 17. 1. 2021. godine i ne postoji evidencija da su se isti vratili u našu zemlju – ističe se u dopisu Interpola Beograd. &nbsp; Istog dana, kako proizilazi iz spisa predmeta, dopis Interpola Srbije upućen je načelniku Odjelja &nbsp;bezbjednosti Kotor Živku Ćoriću. Odjeljenje bezbjednosti Kotor je 25. januara dostavilo tražene informacije o Belivuku i Miljkoviću Interpolu Podgorica i one su istog dana proslijeđene Interpolu Beograd.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180932_3ed9a4e0f91e91696a8994bf67b646bbe9140256297f3a3a167449a76d6e6d64.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250905180932_3ed9a4e0f91e91696a8994bf67b646bbe9140256297f3a3a167449a76d6e6d64" data-rendition-name="original" width="1080" height="943" loading="lazy" alt="OBAVJEŠTENJE KOLEGAMA: Dopis Intepola Podgorica za Interpol Beograd"> <figcaption>OBAVJEŠTENJE KOLEGAMA: Dopis Intepola Podgorica za Interpol Beograd(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  - U vezi Vašeg zahtjeva, obavještavamo Vas da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor izvršili provjere, te utvrdili da su lica Belivuk Veljko, rođen 28.08.1985. godine u Beogradu, od oca Nebojša i Miljković Marko, rođen 09.03.1991. godine u Beogradu, od oca Milorada, doputovali u Crnu Goru dana 17. janura 2021. godine, preko GP Aerodrom Tivat, letom ,,Air Serbia“ JU189, u 11:12 časova. Nakon ulaska na teritoriju Crne Gore, smjestili su se u stambeni objekat u naselju Kavač, opština Kotor, vlasništvo Radoja Zvicera (nadimak ,,Rale“), rođenog 20.12.1982. godine u Kotoru, od oca Petra i majke Vukosava sa prebivalištem u naselju Kavač, opština Kotor. Imenovani je u kriminalističko obavještajnim evidencijama registrovan kao pripadnik organizovane kriminalne grupe ,,Kavač“ – piše u dopisu. Potom se precizno opisuje kako su 18. januara 2021, saslušavani Belivuk i Miljković u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Kotor, navodeći su dvojica beogradskih opasnih momaka bez zazora kazali da su došli u posjetu prijatelju Radoju Zviceru, ,,kojeg znaju deset godina”. &nbsp; &nbsp;-Kao razlog dolaska naveli su čestitku i proslavu rođenja djeteta Radoja Zvicera. Izjavili su da će u Crnoj Gori, odnosno na području Kotora, ostati još pet do šest dana. Prema operativnim podacima, imenovana lica nijesu koristila motorna vozila tokom boravka u Kotoru – navodi se u telegramu dostavljenom Interpolu Beograd. &nbsp;KLJUČNI ISKAZI Osim materijalnih dokaza i iskazi svjedoka, visokih službenika policije Milorada Žižića, Veska Damjanovića i Milovana Pavićevića – koji su svi nepobitno potvrdili da je iz srpske policije traženo da se Belivuk i Miljković opserviraju tokom boravka u Crnoj Gori - tužilac Šoškić nije odustajao da ,,krivično djelo skidanja zabrane ulaska” pripiše Zoranu Lazoviću.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180936_9399f63d5ec2b47e0c855de196b0b332ea3f0acd2045a7221ccea881cb32cd44.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250905180936_9399f63d5ec2b47e0c855de196b0b332ea3f0acd2045a7221ccea881cb32cd44" data-rendition-name="original" width="640" height="465" loading="lazy" alt="STALNO NA METI: Saša Čađenović"> <figcaption>STALNO NA METI: Saša Čađenović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U tom cilju je i skovana čudna formulacija: ,,da je zabrana objektivno postojala iako o tome nije donijeto pisano rješenje“?! &nbsp; Žižić je, kako Portal ETV i Televizija E objavili, pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem i Zoranom Vučinićem potvrdio da mu je Pavićević prenio informaciju da će Belivuk i Miljković doći u Crnu Goru 17. januara. Pavićević je tu informaciju dobio od načelnika beogradske policije Veselina Milića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180940_a49079e2e01d17bd47d5f067d359b744ad0586ffaea138fb094e03966a8ba786.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250905180940_a49079e2e01d17bd47d5f067d359b744ad0586ffaea138fb094e03966a8ba786" data-rendition-name="original" width="400" height="240" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE KOJE RUŠI OPTUŽNICU: Milorad Žižić, dugogodišnji policijski funkcioner"> <figcaption>SVJEDOČENJE KOJE RUŠI OPTUŽNICU: Milorad Žižić, dugogodišnji policijski funkcioner(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Milorad Žižić, nekadašnji načelnik SBPOK, tužiocima je predočio i da je imao komunikaciju sa kolegama iz SBPOK-a Srbijia, kao kontakt osoba za regionalnu saradnju. Tada im je i prenio im sve detalje: ,,kada su došli, ko ih je sačekao i da su u naselju Kavač smješteni“...&nbsp; Istovremeno je Žižić naveo i da su kolege iz Srbije pokazale veliko interesovanje i za njihove kontakte, te da ih je on uputio da te podatke zatraže zvanično, preko Interpola. Odgovarajući na pitanja tužioca, objasnio je da ga je, kada su Belivuk i Miljković stigli u Crnu Goru, zvao kolega iz SBPOK Srbije Nevenko Marić da ga obavijesti da su došli, a on je njega informisao kada su Belivuk i Miljković napuštili našu zemlju. Pored iskaza svjedoka i brojnih materijalnih dokaza, kako suđenje odmiče sve je više činjenica koje ukazuju da su optužbe na račun Zorana Lazovića, Milivoja Katnića i Saše Čađenovića isključivo politički motivisane. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180944_025a2d8dc857220e72c2b85eaea8fbd2b9aba3e658f2bc0c7c64c18a634ba9b9.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250905180944_025a2d8dc857220e72c2b85eaea8fbd2b9aba3e658f2bc0c7c64c18a634ba9b9" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,ZELENO SVJETLO" ZA TUŽILAČKU AKCIJU PROGON LAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Vladimir Novović'> <figcaption>,,ZELENO SVJETLO" ZA TUŽILAČKU AKCIJU PROGON LAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U normalnim okolnostima neočekivano, ali čini se da najjači materijalni dokazi - kao što su na primjer da je dolazak Belivuka i Miljkovića bio praćen u međunarodnoj policijskoj akciji organizovanoj posredstvom Interpola, te da nije postojala pisana zabrana njihovog ulaska u Crnu Goru - nalaze upravo u optužnom aktu 300 strana, a na koji je potpis stavio tužilac Miloš Šoškić. I koju je ranije potvrdio glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.&nbsp; Stoga je zaista čudno što je - upkos svim pisanim dokazima koji govore da Lazović nije mogao skinuti zabranu koje nije bilo i činjenici da je posjeta Belivuka i Miljkovića bila nadzirana u koordinaciji crnogorske i srpske policije – prihvatio i potvrdio optužnicu protiv Zoaran Lazovića, Milivoja Katnića i Saše Čađenovića. Još je čudnije i što su Lazović i Katnić zatočeni u pritvoru 16 mjeseci iako već uveliko teče suđenje i njihova odbrana. &nbsp; Ko to – i zbog čega – strahuje od njihovog puštanja na slobodu? &nbsp;

Telegrami Interpola Beograd i Podgorica dokazuju da je praćenje Belivuka i Miljkovića bilo koordinirana akcija policija dvije države!

Prije tačno godinu, 5. septembra 2024, na godišnjicu cetinjskih, belvederskih građanskih protesta 2021, ugušenih brutalnom policijskom represijom, ali i ponovo probuđenom lučom slobode antifašističke, proevropske Crne Gore, zakoračio je u medijski svijet – Portal ETV.
Odlučno, s jasnom misijom da bude svjetionik istine u vremenu tame, zbunjenosti i manipulacija.
I s namjerom smo se odlučili da baš 5. septembra krenemo, poštujući simboliku tog, još jednog, svijetlog datuma u istoriji Crne Gore. Datuma koji upozorava i poziva na nepokor i odbranu države, nacije, identiteta, istorije, kulture naše zemlje.
Iza nas je godina izazova. Još jedna godina u kojoj su mnogi ćutali. Ne i mi: razotkrivali smo lice i naličje aktuelnih crnogorskih proruskih i prosrpskih političkih elita na vlasti predvođenih Crkvom Srbije; hrabro i beskompromisno im „izašli na crtu“.
Čitanost našeg portala rasla je i raste iz dana u dan. I godinu poslije, možemo s ponosom da kažemo da smo postali relevantan, kredibilan i profesionalan izvor informacija u Crnoj Gori, ali i regionalno.
Raskrinkavali smo korupciju, kršenje zakona, zloupotrebu moći. Bili smo podrška onima čiji glas je sistemski gušen. I čitaoci su nas prepoznali kao glas istine i pravde i medij koji neće ustuknuti pred prijetnjama, uvredama, lažima kojima su nas zasipale vlasti.
Portal ETV nije i neće pristati na kompromise kada se radi o istini, činjenicama, profesionalizmu. Nema kompromisa sa onima koji urušavaju građanske, antifašističke temelje naše države i uvode društvo u nezapamćenu klerikalizaciju. Ne bojimo se i nećemo se plašiti da upozoravamo, razotkrivamo i raskrinkavamo laži kojima vlasti zasipaju javni prostor.
Nećemo prestati da pišemo ni o ličnim sudbinama građanki i građana Crne Gore. Nevoljama, sistemskim barijerama s kojima se suočavaju, obračunima vlasti sa neistomišljenicima, odmazdi kojoj su izloženi.
Uspjeli smo da se pozicioniramo kao medij koji stoji na braniku vrijednosti Crne Gore i kojem čitaoci vjeruju. I povjerenje javnosti, jeste naša snaga da nastavimo. Kritika je kompas koji će nas upozoriti, a rast čitanosti vjetar u leđa.
Nastavljamo još glasnije. I na tom putu osnažujemo i tim. Od 1. septembra dio Portala ETV je i koleginica Ana Šofranac, koja će preuzeti funkciju glavne i odgovorne urednice. Dosadašnji glavni urednik Duško Mihailović je trasirao put našeg portala, a Šofranac će, sigurni smo, nastaviti, zajedno sa nama, još odlučnije.
I naravno i uvijek - Da je vječna Crna Gora.

Glas koji se ne može ignorisati

Kada ih pitate – oni su "ugroženi" Srbi. Tako govore godinama, decenijama. Takav je narativ. Za to vrijeme, u državi čiji suverenitet ne priznaju, izgradili su unosne biznise, kupili jahte, pokrili ključne funkcije i od njih dobro zarađuju.&nbsp;
Iako su već godinama u vlasti, i dalje uporno ponavljaju da su „ugroženi“. Čak i kada ih niko ne ugrožava – oni su i dalje ugroženi.
Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović ima bruto platu od 6400 eura, odnosno oko 4900 neto.&nbsp;
I dok broji mjesečno skoro 5000 eura, bilans kompanije kojom rukovodi ima ozbiljne probleme.&nbsp;
Naime, Elektroprivreda (EPCG) je u prvih šest mjeseci ostvarila gubitak od 24,5 miliona eura, što je čak 21,09 miliona ili 614,55 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu, pokazuje finansijski izvještaj te državne elektroenergetske kompanije za prva dva kvartala.
Osim bilansa, izdvajamo kao podsjetnik jednu Ðukanovićevu izjavu iz 2018.
"Mora se svaki narod uvažiti, ne može se diskriminisati srpski narod, koji je većina u pravoslavnom narodu".
Još jedan "ugroženi" – Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, redovno prima više od 3000 eura, iako javno ne priznaje nezavisnost države čiju instituciju vodi.&nbsp;
Lider Nove srpske demokratije ranije je govorio o teškom položaju Srba, o diskriminaciji, a 2022. izjavio:
"Ja sam srpski političar u Crnoj Gori... Posmatrati Podgoričku skupštinu iz današnjeg konteksta je pogrešno... tražimo pravo da baštinimo srpski identitet."
Milan Knežević, još jedan iz kruga "ugroženih", prima 2600 eura i ne priznaje nezavisnost zemlje čiji budžet ga plaća. Ove godine jasno poručuje:
"Nemam namjeru da čestitam Dan nezavisnosti. Crna Gora je postojala i prije Đukanovića, postojaće i posle njega."
Slaven Radunović, ministar prostornog planiranja, ima platu od preko 2000 eura, sve beneficije ministarskog položaja, i 3,83 odsto vlasništva u "Srpskoj kući". Nedavno je predložio da se Kotor izjasni o izlasku iz UNESCO liste – jedan od najskandaloznijih predloga u posljednje vrijeme.
- Ja sam Srbin iz Crne Gore i meni je matica Crna Gora, zato što je bila srpska kroz čitavu svoju istoriju - izjavio je Radunović.
Poslanik ZBCG, Dejan Đurović, sa platom od 2700 eura, za Dan nezavisnosti umjesto državne zastave – na kući ističe trobojku.
"Srpski narod je dugo bio narod drugog reda... Sad želimo da budemo ravnopravan dio društva."
I za kraj – Budimir Aleksić, potpredsjednik Vlade sa platom iznad 2000 eura, poručuje da Crnogorci i Egipćani treba da formiraju svoje savjete. Zalaže se za podršku Matici srpskoj jer je "srpski jezik uvijek bio većinski u Crnoj Gori".
Koalicija ZBCG se i dalje predstavlja kao branioci "ugroženih", iako su na vlasti, na platnim spiskovima države koju javno osporavaju, i u uživanju svih blagodeti koje dolaze s funkcijama.

Tag: svjetska-banka