Američki manjak u robnoj razmjeni sa svijetom uvećan je i u prošloj godini, a najveći minus je zabilježen u trgovini s Evropskom unijom (EU), pokazao je izvještaj Ministarstva trgovine.&nbsp;
&nbsp;Američki manjak u robnoj razmjeni sa svijetom porastao je u realnom izrazu 5,7 odsto na 1,19 biliona USD. U 2024. je porastao gotovo deset odsto, prenosi Hina.
&nbsp;Američki izvoz robe porastao je prošle godine u realnom izrazu 3,2 odsto, dostigavši vrijednost od 1,78 biliona USD. U 2024. vrijednost mu je uvećana 2,5 odsto.&nbsp;
&nbsp;Vrijednost uvezene robe porasla je u realnom izrazu 4,2 odsto na 2,98 biliona USD. U 2024. uvećana je 5,1 odsto.&nbsp;
&nbsp;Najveći spoljnotrgovinski deficit SAD je prošle godine zabilježio u robnoj razmjeni s EU, od 218,8 milijardi EUR. Time je EU s prvog mjesta ljestvice svrgnuo Kinu, prema američkom manjku u robnoj razmjeni s azijskim divom od 202,1 milijardu USD.&nbsp;
&nbsp;Minus je ipak manji nego što je bio u 2024. godini, kada je SAD u robnoj razmjeni s Kinom zabilježio manjak od čak 295,4 milijarde USD.&nbsp;
&nbsp;Razmjena s EU pokazala je u 2024. američki manjak od 235,6 milijardi USD.&nbsp;
&nbsp;Na drugom mjestu ljestvice zemalja s kojima je SAD u prošloj godini bilježio veliki manjak je Meksiko, s američkim minusom od 196,9 milijardi USD. U 2024. je iznosio 171,8 milijardi USD.&nbsp;
&nbsp;Najveći višak SAD je u prošloj godini zabilježio u robnoj razmjeni s Nizozemskom, od 60,7 milijardi USD, nešto veći nego u 2024.&nbsp;
&nbsp;Američki plus u razmjeni s Velikom Britanijom iznosio je 32,2 milijarde USD i bio je gotovo trostruko veći nego u 2024.&nbsp;
SAD je prošle godine na zabilježio višak u razmjeni usluga sa svijetom i to od 339,5 milijardi USD, veći 8,9 odsto nego u 2024.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

SAD u prošloj godini u najvećem minusu u robnoj razmjeni s EU

Obim svjetske robne razmjene, usklađene s propisima Svjetske trgovinske organizacije (STO), spustio se na najnižu vrijednost od kraja Drugog svjetskog rata, upozorila je glavna direktorica Ngozi Okonjo-Iweala. 
 
Američki predsjednik, Donald Trump, uveo je ove godine visoke carine brojnim trgovinskim partnerima, pokrenuvši lavinu odgovora i raspirivši napetosti u trgovinskim odnosima. 
 
U takvim je uslovima udio robne razmjene koja slijedi propise STO-a, pao s 80 na 72 odsto, najnižu vrijednost od kraja Drugog svjetskog rata, prenosi Hina. 
 
Međunarodni trgovinski sistem temelji se, prema STO-u, na načelu "najpovlašćenije nacije", prema kojem bi najpovoljniji pristup tržištu određene zemlje trebalo automatski da vrijedi i za sve ostale, navodi se na internet stranici STO-a. 
 
- Svjedočimo najvećem poremećaju u svjetskim trgovinskim propisima, bez presedana u proteklih 80 godina - rekla je Okonjo-Iweala u razgovoru za Reuters na početku drugog mandata na čelu STO-a. 
 
Stoga, kako je navela, ne čudi što neki dovode u pitanje globalni trgovinski sistem. 
 
U narednoj godini, posljedice poremećaja mogle bi ipak da budu izraženije, budući da talas narudžbi iz prve polovine ove godine slabi. 
 
STO je početkom avgusta podigao procjenu rasta svjetske robne razmjene u ovoj godini s 0,2 na 0,9 odsto, istakavši poboljšane makroekonomske prilike i skok narudžbi kompanija u SAD-u koje su nastojale da preduhitre najavljene carine. 
 
Prognoza za nardednu godinu snižena je pak s 2,5 na 1,8 odsto.

500x500

Obim svjetske robne razmjene po propisima STO-a najmanji u 80 godina

Treba se baviti promocijom znanja i niko od nas nije protiv toga da, kada je riječ o znanju i obrazovanju i kvalitetu diploma, na našem tržištu svi damo doprinos i budemo odgovorni &nbsp;- rekla je članica skupštinskog Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Zoja Bojanić-Lalović komentarišući najavljene izmjene Zakona o visokom obrazovanju kojima se predviđa uvođenje obaveznog prijemnog ispita za upis na specijalističke i master studije.
Ona je, u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, objasnila da bi to značilo da za model studija koji podrazumijeva 180 kredita plus 60 , odnosno za prvu godinu specijalističkih studija polaže prijemni ispit.
- Ukoliko je model 240 plus 60 to bi značilo da se za master studij polaže takođe prijemni ispit, ili za 180 plus 120 opet polaže prijemni ispit za ove svije godine master studija. Znate da je Zakonom &nbsp;o visokom obrazovanju predviđen taj fleksibilni model studiranja. Kada je riječ o modelu 3 +1+1 tu se prijemni ispit ne polaže za master, već se on polagao za prvu godinu specijalističkog, a kako model 1 plus 1 čini specijalistički plus master onda se za taj prvi nivo postdiplomskog studija polaže - rekla je Bojanić-Lalović.
Podsjeća i da je Univerzitet Crne Gore najavio da će tražiti od Skupštine da izmijeni Zakon o visokom obrazovanju kako bi se uveo prijemni ispit zbog velikog interesovanja za postdiplomske studije i kako bi, naglašava ona, to bio novi nivo selektivnosti.&nbsp;
- Mi ćemo se u Odboru izjasniti nakon analiza ovog zahtjeva. Naravno, Skupštinu čine politički subjekti i svaka stranka će se izjasniti o ovom pitanju i opet treba razmišljati ne samo o interesu studenata, već o interesu akademske zajednice uopšte. Treba sve uporediti sa evropskom praksom i analizirati mobilnost studenata kada je riječ o svim fakultetima - zaključila je Bojanić-Lalović.&nbsp;

Bojanić-Lalović: Treba svi da damo doprinos u promociji znanja

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje podnijeli su krivičnu prijavu protiv kompanije "A. G" iz Andrijevice i izvršnog direktora ove kompanije N. V. zbog sumnje na utaju 55.082 eura poreza, saopšteno je iz Uprave policije.
Krivična prijava za utaju poreza i doprinosa je, kako se navodi u saopštenju, podnijeta Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranam.
- Krivično djelo koje im se stavlja na teret je, kako se sumnja, izvršeno na način što su osumnjičeno pravno i fizičko lice tokom 2022. i 2023. godine, u namjeri sticanja protivpravne imovinske koristi, izbjegli prijavljivanje dijela zakonito ostvarenih prihoda od prodaje robe u tranzitu kupcu iz Republike Srbije u iznosu od 612.026 eura, što je direktno uticalo na obračun poreza na dobit po stopi od devet odsto i dovelo do izbjegavanja plaćanja poreske obaveze u iznosu od 55.082 eura - precizirali su iz Uprave policije.

Zbog utaje poreza i doprinosa oko 55.000 eura odgovaraće pravno lice iz Andrijevice i izvršni direktor

Socijalna pravda u Crnoj Gori i dalje se prečesto svodi na obećanja, dok stvarnost velikog broja građana i građanki obilježavaju nesigurni prihodi, nejednak pristup javnim uslugama i ograničene šanse za društvenu pokretljivost - kazala je asistentkinja na projektima u Centru za građansko obrazovanje Rozana Vuljaj.
Ona je, povodom Svjetskog dana socijalne pravde, istakla i da se ne poštuju ni međunarodne preporuke, poput preporuka Komiteta UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava, niti ključni nacionalni dokumenti u oblasti borbe protiv siromaštva.
- Iako se često ističu pojedini pozitivni ekonomski pokazatelji, to nije odraz kvaliteta života niti sigurnosti radnog i socijalnog statusa građana i građanki u Crnoj Gori. Prema podacima Uprave za statistiku (MONSTAT), stopa nezapošljenosti u trećem kvartalu 2025. godine bila je 10,1 odsto, a stopa zapošljenosti 56 odsto. Međutim, ovi podaci ne oslikavaju realnost velikog broja zapošljenih koji rade u nesigurnim uslovima, bez stabilnih ugovora, uz niska primanja a rastuću inflaciju, kao i ograničena prava, naročito u oblastima obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene i socijalne zaštite - navodi Vuljaj.&nbsp;
Prosječna neto zarada u novembru 2025. godine iznosila je 1.018 eura, ali taj prosjek, kako dodaje, prikriva značajne razlike među sektorima i regionima, kao i činjenicu da brojna domaćinstva i dalje teško zadovoljavaju osnovne životne potrebe, posebno u kontekstu rasta cijena i troškova stanovanja. Istovremeno, ranjive grupe ostaju na margini, često isključene i iz društvenih i političkih procesa.
&nbsp;- Zabrinjavajući je podatak da je oko 20 odsto stanovništva Crne Gore u riziku od siromaštva, pri čemu su djeca i mladi među najugroženijima. To je i opomena da postojeće socijalne politike nijesu dovoljno sistemske i učinkovite, već se uglavnom svode na kratkoročne i parcijalne mjere bez trajnog efekta - navela je Vuljaj.&nbsp;
Uprkos tome, kako ističe, Vlada Crne Gore je za 2026. godinu smanjila budžet za materijalno obezbjeđenje porodice za 500.000 eura, što samo produbljuje raskorak između načelnih ciljeva u oblasti socijalne politike i budžetskih prioriteta.
&nbsp;- Centar za građansko obrazovanje podsjeća da je Crna Gora, u skladu sa članom 1 Ustava, definisana kao država socijalne pravde. To uključuje obavezu institucija da kroz konkretne, mjerljive i održive politike obezbjeđuju dostojanstven život, socijalnu sigurnost i jednake šanse za sve, a ne da ta ustavna norma ostane norma na papiru - rekla je Vuljaj.
U ovoj nevladinoj organizaciji pozivaju donosioce odluka i sve relevantne društvene aktere da hitno pokrenu otvoren i sadržajan dijalog o smanjenju socijalnih nejednakosti, uz jasne ciljeve, odgovornosti i rokove.&nbsp;
- Ostvarivanje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava nije moguće bez odgovornog upravljanja javnim resursima, odlučne borbe protiv korupcije, ali i snažnog i nezavisnog civilnog društva - poručila je Vuljaj.
Svjetski dan socijalne pravde treba da bude podsjetnik da socijalna pravda mora biti mjerljiva praksa institucija.&nbsp;
- CGO će nastaviti da doprinosi tom cilju kroz obrazovanje, zagovaranje, istraživanje i jačanje demokratske kulture - kazala je Vuljaj.
Svjetski dan socijalne pravde, koji su Ujedinjene nacije ustanovile 2007. godine, ima za cilj jačanje svijesti o jednakim šansama, socijalnoj uključenosti i smanjenju siromaštva.

Vuljaj: Socijalna pravda mora postati praksa, a ne norma na papiru

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje podnijeli su krivičnu prijavu protiv E. A. zbog sumnje da nije isplatio više od 30.000 eura za 175 komada sitnih i krupnih grla stoke.
Krivična prijava je, kako se dodaje, podnijeta Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju zbog prevare.
- Sumnja se da je E. A. ugovorio kupovinu i preuzeo 175 komada sitnih i krupnih grla stoke od oštećenog, vrijednosti 30.830 eura, obećavajući isplatu dijela ugovorene sume novca. On to nije učinio i na taj je način pribavio sebi protivpravnu imovinsku korist - kazali su iz Uprave policije.
Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ nastavljaju sa preduzimanjem aktivnosti iz svoje nadležnosti sa ciljem zaštite lične i imovinske sigurnosti građana, kao glavnog zadatka i prioriteta u postupanju.

Krivična prijava: Osumnjičen da nije platio više od 30.000 eura za 175 komada sitnih i krupnih grla stoke

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: svjetska-robna-razmjena