HIV/AIDS i dalje predstavlja jedan od najznačajnijih svjetskih javno-zdravstvenih izazova i do sada je odnio 44,1 miliona života, a u Crnoj Gori ove godine registrovan je 41 slučaj zaraze virusom HIV, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
Iz IJZ podsjećaju da na prijedlog Svjetske zdravstvene organizacije, svakog prvog decembra se obilježava Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, a ovogodišnja kampanja se odvija pod sloganom „Overcoming disruption, transforming the AIDS response" čime se naglašava potreba za unapređenjem liderstva i međunarodne saradnje i poziva na trajnu političku posvjećenost i pristupe zasnovane na ljudskim pravima u cilju okončanja epidemije HIV/AIDS-a,&nbsp;
- Rodne nejednakosti, nejednakosti sa kojima se sreću ključne, vulnerabilne populacije, nejednakosti u pristupu preventivnim servisima i liječenju utiču na tok epidemije HIV/AIDS-a. Procjenjuje se da je tokom 2024. godine u svijetu 1,3 miliona ljudi inficirano HIV-om, a da je 630 000 osoba umrlo od AIDS-a. Smatra se da u svijetu sa HIV-om živi 40,8 miliona ljudi, od kojih je 31,6 miliona imalo pristup terapiji - ističu iz IJZ.
Prvi slučaj HIV infekcije u Crnoj Gori je registrovan 1989. godine i od tada se, izuzimajući godine COVID-pandemije, svake godine povećava broj novoregistrovanih osoba.
- Tokom ove godine, do kraja novembra, registrovana je 41 osoba inficirana HIV-om i prema podacima iz registra za HIV/AIDS, od početka epidemije 1989. godine, do kraja novembra 2025. godine, registrovane su ukupno 503 osobe inficirane HIV-om (uključujući i osobe sa regulisanim statusom boravka koji se prvi put registruju u našem sistemu, tj. osobe sa prethodno dijagnostikovanom HIV infekcijom u zemlji porijekla, koje su u Crnoj Gori, uz regulisan status boravka, nastavile sa liječenjem) - navodi se u saopštenju.
U istom periodu 72 osobe su umrle od posljedica AIDS-a.
- Najveći broj infekcija se otkrije u uzrastu 20-39 godina, a značajno veći broj inficiranih su muškog pola. Najčešći put prenosa infekcije je preko nezaštićenog seksualnog odnosa. U našoj zemlji, kasna dijagnoza HIV infekcije i dalje predstavlja veliki problem. Značajan broj slučajeva otkriva se tek kada je bolest već u uznapredovaloj fazi, što otežava liječenje i povećava rizik od ozbiljnih komplikacija - poručuju iz IJZ.
Apeluju da je pravovremeno testiranje ključno kako bi se infekcija otkrila na vrijeme, započelo liječenje i omogućio dug i kvalitetan život osobama koje žive s HIV-om.
- Danas se sa HIV-om ne samo živi, već stari. Takođe, liječenje smanjuje mogućnost prenosa infekcija na neinficirane, jer osoba koja je na terapiji, ima dobar terapijski odgovor i nemjerljiv nivo virusa u krvi, ne može da prenese infekciju. Stigma i diskriminacija predstavljaju značajne prepreke testiranju i jedan od najvećih izazova u borbi protiv HIV/AIDS-a. Zajedno, možemo pomoći da se to promjeni! Uzimajući u obzir koliko je rano otkrivanje infekcije ključno, Institut za javno zdravlje omogućava svim našim građanima povjerljivo i besplatno testiranje u Savjetovalištu za HIV u zgradi Instituta za javno zdravlje Crne Gore, svakog radnog dana u periodu od 8 do 15h. Testiranje se obavlja brzim testovima, nije potreban uput ni zdravstvena knjižica, rezultat je gotov za manje od 30 minuta - navode iz IJZ.
U sklopu obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, Institut za javno zdravlje Crne Gore u ponedjeljak 1. decembra organizuje testiranje na HIV u prostorijama Savjetovališta za HIV u periodu od 08h do 20h.
Poruke za javnost:
- Informišite se iz pouzdanih izvora
- Redovno se testirajte – rana dijagnostika spašava živote (rano započinjanje liječenja sprječava razvoj zdravstvenih komplikacija, poboljšava kvalitet života, produžuje očekivano trajanje života; liječenje smanjuje mogućnost prenosa infekcija na neinficirane osobe)
- Podržite osobe koje žive sa HIV-om i borite se protiv stigme u sopstvenoj okolini
- Praktikujte bezbjedno ponašanje i odgovorno čuvajte svoje zdravlje

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tokom ove godine u Crnoj Gori registrovana 41 osoba inficirana HIV-om

Na obilježavanju godišnjice Pljevaljske bitke, održanoj danas na Stražici, predsjednik UBNOR-a Cetinje i član Glavnog odbora SUBNOR-a Crne Gore Borislav Pravilović poručio je da je obaveza savremenog Crnogorca da čuva istinu o antifašističkoj borbi i žrtvi generacija koje su se borile za slobodu.
Pravilović je kazao da je velika čast govoriti „ispred svjetionika slobode“, mjesta koje, kako je istakao, simbolizuje hrabrost i istrajnost generacija koje su branile ideale savremene Crne Gore.
<h2>Podsjećanje na heroizam iz 1941.</h2>
Pravilović je naglasio da je Pljevaljska bitka bila jedna od najvećih i najznačajnijih partizanskih operacija na Balkanu tokom 1941. godine, prva velika bitka nakon 13. jula i Košćela, koja je najavila teške dane za Crnu Goru i narode tadašnje Jugoslavije.
U napadu na italijanski garnizon u Pljevljima, 1. decembra 1941, učestvovalo je oko 4.000 boraca Narodnooslobodilačkog pokreta. Snage su bile raspoređene u devet bataljona – Lovćenski, Jezersko-šaranski, Uskočko-drobnjački, Komski, Zetski, kao i bataljoni Peko Pavlović, Bijeli Pavle, Bajo Pivljanin i 18. oktobar. Sa njima su se, kako je podsjetio, borile i bjelopoljska, mileševska i pljevaljska četa.
Kako je istakao, tom prilikom život je izgubilo 238 boraca, dok je 270 ranjeno. U danima koji su uslijedili, okupator je strijeljao još 159 nedužnih civila Pljevaljskog sreza. Čak 106 učesnika te bitke kasnije je proglašeno narodnim herojima.
- Pljevaljska bitka ostaje jedan od najčistijih primjera kako se hrabrošću i ponosom brani sloboda i rodna gruda - rekao je Pravilović.
<h2>Očuvanje antifašističkog nasljeđa</h2>
Pravilović je poručio da je današnje društvo dužno da čuva sjećanje na partizane, patriote i proletere Pljevaljske bitke.
- Da uporno i jasno podsjećamona veličinu njihove žrtvei čistotu njihove ideje, kako bismo nadahnuli nove generacije u vremenukada su nam hrabrost , razum i principijelnostpotrebniji nego ikad. Vrijednostiza koje su se borili-pravda, sloboda i antifašizam –vrijednosti su koje moramo prenositi i čuvati - poručio je on.
Ujedno, kako je dodao, dužnost je naša da u vremenu podjelai dezinformacija budemo glas razuma i jedinstva.&nbsp;
- Da budemo oni koji spajaju, a ne oni koji dijele. Samo društvo koje poštuje svoju prošlost može graditi sigurnu i pravednu budućnost - poručio je Pravilović.
U ime cetinjskog UBNOR-a posebno je odao počast 82 Cetinjana koji su položili živote na ovom mjestu, za bolje sjutra naše i generacija koje dolaze.
<h2>Poruka onima koji relativizuju istoriju</h2>
U govoru se oštro usprotivio pokušajima istorijskog revizionizma.
- Poručujemo svima koji pokušavajuda prekrajaju istoriju, izjednačavaju žrtve i zločince, antifašiste i fašiste, svima koji pod izgovorom „pomirenja“ pokušavaju da dignu spomenike koljačima i krvnicima našeg naroda – da antifašizam nema alternativu.I da ćemo učiniti sve što je u našoj moći da sačuvamo građanski karakter Crne Gore i njen evropski i euroatlantski put. Slava i hvala učesnicima Pljevaljske bitke. Slava i hvala svim poginulim borcima! Da je vječna Crna Gora! - zakljuio je Pravilović.

UBNOR Cetinje na obilježavanju godišnjice Pljevljske bitke; Pravilović: Antifašizam nema alternativu

Rad Termoelektrane (TE) Pljevlja privremeno je obustavljen zbog izazova u funkcionisanju sistema za transport šljake, dijela opreme ugrađene u okviru ekološke rekonstrukcije i modernizacije postrojenja, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG).
- Ovaj tehnološki segment realizovala je kineska kompanija DEC (konzorcijum DEC/BEMAX/BBSOLAR), angažovana kao izvođač radova na projektu - navodi se u saopštenju.
Na osnovu uočenih odstupanja u radu sistema, od kompanije DEC zatražena je hitna i sveobuhvatna provjera, kako bi se precizno utvrdio uzrok problema i preduzeli svi neophodni korektivni zahvati.&nbsp;
- Očekujemo da izvođač u najkraćem roku obezbijedi potpunu funkcionalnost i stabilnost opreme, u skladu sa preuzetim ugovornim obavezama - rekli su iz EPCG.
Nakon otklanjanja utvrđenih nedostataka i potvrde ispravnosti sistema, TE Pljevlja biće ponovo uključena u režim testnog rada.
TE je u nedjelju puštena u pogon nakon kompleksnih, višemjesečnih radova na završnoj fazi ekološke rekonstrukcije i modernizacije, čiji je cilj usklađivanje poslovanja sa savremenim evropskim standardima zaštite životne sredine i produženje radnog vijeka postrojenja.

Nastavak kontrole kvaliteta u TE Pljevlja radi osiguranja stabilnog i sigurnog rada

Zaštita digitalnih prava postaje sve važnija tema u vremenu ubrzane digitalizacije i rastućih online rizika. Projekti podržani kroz konkurs doprinose stvaranju informisanijeg i angažovanijeg društva, kao i jačanju kapaciteta civilnog sektora, poručeno je tokom potpisivanja ugovora sa sedam nevladinih organizacija čiji su projekti podržani u okviru programa „Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva: crnogorski digitalni štit (MDS)”, koji realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO), u partnerstvu sa SHARE fondacijom i u saradnji sa Agencijom za audiovizuelne medijske usluge, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO. - Kroz podršku ovim projektima jača se društvena otpornost na online zloupotrebe, unapređuju se digitalne vještine građana i građanki i osnažuju organizacije koje doprinose stvaranju sigurnijeg i inkluzivnijeg digitalnog prostora. Važno je da se na ovaj način širi mreža aktera koji mogu efikasno odgovoriti na izazove digitalizacije - istakla je Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. Miodrag Vujović, generalni sekretar Organizacije KOD, čiji je projekat podržan, naglasio je da je to dio odgovara na sve prisutniji problem organizovanih digitalnih kampanja koje targetiraju civilno društvo, novinare, aktiviste i pojedince koji zastupaju demokratske vrijednosti i imaju kritički odnos prema vlastima. - Kroz negativne narative, dezinformacije i govor mržnje, ovi akteri se sve češće etiketiraju kao ‘strani agenti’ ili ‘izdajnici’, čime se sistematski potkopava njihov ugled i stvara klima zastrašivanja. Posljedice su ozbiljne - autocenzura, urušavanje javnog dijaloga i slabljenje temelja pluralizma i slobode izražavanja - naveo je Vujović. Predsjednik Sindikata medija Crne Gore, Radomir Kračković, istakao je važnost podrške mladim medijskim profesionalcima, koji najbrže usvajaju nove tehnologije i mogu pokrenuti promjene u redakcijskim praksama, a na čemu ima fokus i projekat Sindikata.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201161216_f6c07369abcd3f2a130e4def2603ec2647e2435d0caf947d9e71c7b88aab4d3e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201161216_f6c07369abcd3f2a130e4def2603ec2647e2435d0caf947d9e71c7b88aab4d3e" data-rendition-name="original" width="1110" height="1118" loading="lazy" alt="Sa događaja"><figcaption>Sa događaja(Photo: CGO)</figcaption></figure>  - U okviru projekta sprovešćemo i prvo istraživanje u Crnoj Gori o tome kako novinari koriste i doživljavaju generativnu vještačku inteligenciju, čime se popunjava značajna praznina u trenutku kada uredništva još nemaju razvijene politike za korišćenje novih tehnologija. Nalazi će biti osnova za obuku u oblastima digitalne bezbjednosti, autorskih prava, zaštite podataka i relevantne evropske regulative. Kroz njihove autorske sadržaje, rezultati i preporuke biće dodatno približeni i široj javnosti - objasnio je on. Sa ukupno 111.594,22 eura podržano je sedam projekata: „Digitalna bezbjednost za veću finansijsku inkluziju mladih“, koji sprovodi Centar za ekonomske i evropske studije (CEES), „Klik za sigurnost mladih na sjeveru“, koji će sprovoditi Multimedijal Montenegro, zatim „Digitalni kompas – medijski radnici/e između medijske pismenosti, AI i DSA/DMA“, koji sprovodi Sindikat medija Crne Gore (SMCG), „ThinkCritical. Zašto smeta kritička misao? Kritičko mišljenje pod pritiskom antidemokratskog online okruženja“, koji će voditi Organizacija KOD, „Pravom kroz digitalnu galaksiju: Siguran klik je tvoj virtuelni štit“, koji će realizovati Alumni akademija Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, „Digitalna (de)konstrukcija laži“, koji sprovodi Udruženje za odgovorni i održivi razvoj (UZOR), kao i „Kind Online“, u organizaciji NVO Prima.

Zajedničkim naporima ka bezbjednijem i odgovornijem digitalnom društvu

Suđenje Milošu Medenici koji se tereti da je formirao kriminalnu grupu čiji član je, prema stavu SDT-a, bila njegova majka - bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i još 15 osoba danas je u Višem sudu trajalo nešto više od dvadeset minuta i advokati su iznijeli izjašnjenja na prijedloge tužilaca za dopunu dokaznog postupka.
Advokati Stefan Jovanović i Bojan Korać saopštili su da se protive provođenju skaj poruka za koje tužioci tvrde da je razmjenjivao bivši policajac Darko Lalović sa Milošem Medenicom.
Jovanović, koji zastupa Medenicu, kazao je da ništa inkriminišuće nema za njegovog branjenika ali da je protiv toga da se taj dokaz provodi.
Advokat Korać ukazao je sudskom vijeću, kojim predsjedava sutkinja Vesna Kovačević, da se nakon tri i po godine dostavlja "dokaz za Lalovića".
Ročište je bilo zakazano za 14.00 ali je ročište počelo u 14.45 jer je član vijeća bio na drugom suđenju. Nakon isteka radnog vremena branilac Vesene Medenice, advokat Zdravko Begović rekao je da ima porodičnu obavezu i da više ne može da prisustvuje ročištu.
On je naveo da ukoliko njegova branjenica smatra da neko drugi od advokata može da je zastupa da je on saglasan sa tim.
Medenica je na to rekla da s obzirom da je njen drugi advokat Zdenko Tomanović odsutan da smatra da njenog branioca niko ne može zamijeniti.
Advokat Begović je kazao da će napustiti sudnicu na što je sutkinja Kovačević rekla da će ga kazniti. Stav njegovih kolega je bio da to ne treba da radi, da će se i oni solidarisati sa njim ukoliko se to desi. Ukazali su i da je u postupku ostalo samo izjašnjenje vještaka i završne riječi.
Nakon kratke polemike i razmjene argumenata sutkinja Kovačević je odustala od kažnjavanja advokata Begovića.
Vesna Medenica je optužena da je bila član kriminalne grupe koju je formirao njen sin Miloš Medenica. Na optužnici osim Medenica je još petnaest osoba.
Bivši sudija je ispričao da je odluku u korist Carina&nbsp;
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoč ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.
Suđenje se nastavlja sjutra.

Sutkinja namjeravala da kazni advokata Begovića, svi advokati htjeli da napuste suđenje

Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara. <h2>MANTIJE I MITOMANIJE</h2> Poslanici SNP-a Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara Dima Vujovića „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije Slobodana Miloševića iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine. Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore. <h2>KRFSKA DEKLARACIJA</h2> Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici Todor Božović i Jovan Ðonović predlažu Pašiću kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu Ljubomiru Davidoviću, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  „Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g) Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je Svetozar Tomić, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili Petar Kosović, državljanin Srbije i Janko Spasojević i Milosav Raičević, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom Dragutina Milutinovića, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! „Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande Živojina Mišića upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori Milutinoviću, 19. 11. 1918. godine. <h2>LAŽNA SKUPŠTINA</h2> Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj Nikola je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru Herbertu Vivijenu, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.</figcaption></figure>  Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora Anri D' Osmana, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić</figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Bivši vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejan Knežević i nekadašnji šef Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije Milorad Žižić privedeni su u 19.30 na saslušanje u Viši sud.
Na saslušanje je, prema informacijama Portala ETV, priveden i policijski službenik Aleksandar Bošković.
Njih će saslušati sutkinja za istrage Suzana Mugoša koja će odlučiti o zahtjevu SDT-a koje je tražilo pritvor za Kneževića, Žižića i Boškovića.
Knežević i Žižić uhapšeni su u petak, po nalogu SDT-a, zbog sumnje da su navodno bili članovi grupe, koju je prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji policijski funkcioner Zoran Lazović.
Knežević i Žižić negirali su pred specijalnim tužiocem Jovanom Vukotićem navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
Osim Žižića i Kneževića u subotu tokom noći uhapšen je i policijski funkcioner Aleksandar Bošković.

Knežević, Žižić i Bošković privedeni na saslušanje u Viši sud

U razgovoru za Portal ETV, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko, iznosi procjenu aktuelnih političkih prilika u zemlji, tvrdeći da se sve jasnije nazire kraj vladavine Aleksandra Vučića.&nbsp;
Njena analiza ukazuje na duboku krizu legitimiteta, rastuće nepovjerenje unutar državnih struktura i promjene u međunarodnim odnosima, što, prema njenim riječima, označava ulazak Srbije u period političkog preokreta.
Biserko za Portal ETV kaže da se sve jasnije nazire politički kraj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
- Mislim da on ide kraju, koliko će to trajati teško je reći. U zemlji je u velikoj mjeri izgubio legitimitet, kao i u svijetu. Nije spreman za izbore jer nema većinu. Činjenica da smjenjuje ključne ljude u policiji i da želi preuzeti kontrolu nad vojskom ukazuje na to da nema povjerenja u vlastito okruženje - navodi ona.
Biserko ukazuje da mnogi osjećaju kraj i ne žele učestvovati u njegovoj sve nasilnijoj politici.&nbsp;
- U panici smjenjuje ljude ukoliko su podržali studente ili pokazali simpatije prema protestima. Ne stoji dobro ni kod Trumpa, ni kod Putina, što se najbolje vidi na slučaju NIS-a - navodi.
Prema njenim riječima, EU je sve nepovjerljivija, ali još želi zadržati Srbiju na evropskom putu.&nbsp;
- Studenti su otrijeznili društvo poslije 40 godina šovinizma i populizma. Taj proces će trajati godinama, ali povratka na staro više nema - kazala je Biserko za Portal ETV.&nbsp;

Tag: svjetski-dan-borbe-protiv-aids-a

Tokom ove godine u Crnoj Gori registrovana 41 osoba inficirana HIV-om

UBNOR Cetinje na obilježavanju godišnjice Pljevljske bitke; Pravilović: Antifašizam nema alternativu

Nastavak kontrole kvaliteta u TE Pljevlja radi osiguranja stabilnog i sigurnog rada

Zajedničkim naporima ka bezbjednijem i odgovornijem digitalnom društvu

Sutkinja namjeravala da kazni advokata Begovića, svi advokati htjeli da napuste suđenje

PRATITE TVe UŽIVO