Sindikat medija Crne Gore oštro je osudio nedopustivu i opasnu retoriku poslanika Demokratske Crne Gore Momčila Lekovića, koji je Televiziju E, Portal Analitiku, M Portal i Antenu M javno označio kao „sluge i zaštitnike mafije“.
- Takve izjave visokih političkih funkcionera direktan su pritisak na slobodu medija, ali i potencijalni atak na bezbjednost novinara. Štaviše, takva retorika, posebno u državi gdje su medijski radnici i radnice svakodnevno mete prijetnji, podstiče atmosferu linča prema njima – navode iz Sindikata medija.
Dodaju da je ilustrativno to što je ova izjava upućena upravo na Dan slobode medija, kada smo od resorne ministarke Tamare Vujović, koja dolazi iz redova Demokrata, čuli da „mediji moraju biti svjesni svoje odgovornosti prema javnosti, dok nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nisu prijetnja, već stub demokratije".
- Medijski radnici i radnice imaju zadatak da profesionalno i kritički izvještavaju o svim društveno relevantnim temama, a u to spada i rad državnih institucija.
Zato Sindikat medija Crne Gore poziva sve javne funkcionere da se suzdrže od neargumentovanih i uvredljivih kvalifikacija na račun medija i da svojim djelovanjem afirmišu vrijednosti dijaloga, slobode izražavanja i poštovanja profesionalnih standarda novinarstva – poručili su iz SMCG.
Poslanik Demokrata je u saopštenju dostavljenom redakcijama ranije danas kazao da „Crnoj Gori pored institucija koje se hrabro i snažno bore protiv kriminala i korupcije, isto tako trebaju i mediji, nezavisni i slobodni, a ne mediji koji će biti sluge i zaštitnici mafije“, optužujući redakcije Televzije E, Portala Analitika, M portala i Antene M kako vode kamanju obesmišljavanja napora države „da konačno očisti svoje institucije od onih koji su se decenijama stavljali u službu kriminalnih klanova“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sindikat medija: Opasna i nedopustiva retorika Momčila Lekovića

Povodom 3. maja – Svjetskog dana slobode medija, Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) izrazila je snažnu podršku novinarima i medijskim organizacijama koje svoj rad temelje na principima profesionalizma, odgovornosti i javnog interesa.
U saopštenju AMU se naglašava da je „svakodnevni doprinos novinara u traganju za istinom, provjeri činjenica i otvaranju tema koje bi inače ostale van fokusa od ključnog značaja za javnost i kvalitet društvenog dijaloga“.
U vremenu društvenih previranja, rastućih dezinformacija i političkih polarizacija, ističe se i sve značajnija uloga nezavisnog i odgovornog novinarstva.&nbsp;
- Uloga nezavisnog i odgovornog novinarstva postaje nezamjenjiva – kao zaštita od dezinformacija i propagande, ali i kao glas razuma i savjesti - poručuju iz Agencije.
Posebno se ukazuje na neprihvatljivost napada i pritisaka kojima su novinari izloženi, kako u zonama sukoba, tako i u lokalnim sredinama.&nbsp;
- Nedopustivo je da novinarke i novinari i dalje budu izloženi prijetnjama, pritiscima i fizičkim napadima zbog profesionalnog obavljanja svog posla – bilo da izvještavaju iz zona sukoba ili iz lokalnih sredina gdje se donose odluke od šireg društvenog značaja - navodi se u saopštenju.
Iz AMU podsjećaju da su „novinari oči i uši javnosti, često prisutni tamo gdje društvo ne bi imalo pristup da nije njihovog rada“, zbog čega novinarske ekipe, kako naglašavaju, „moraju biti zaštićene – uvijek i svuda“.
Osim bezbjednosti, Agencija upozorava i na ekonomske izazove s kojima se suočavaju mediji u Crnoj Gori.&nbsp;
- Sloboda medija ne smije ostati puka formalnost, već mora biti konkretna i ostvariva praksa – obezbijeđena kroz pravnu i institucionalnu zaštitu, ali i kroz unapređenje ekonomskog položaja novinara i medijskih radnika – navodi se u saopštenju.
Dodaje se da finansijska nesigurnost dodatno ugrožava funkcionisanje medija, čime se, kako navode, ugrožava i njihova politička nezavisnost. Zato je, poručuju, neophodno „stvaranje održivog okruženja za njihov nesmetan i slobodan rad, bez obzira na veličinu i ograničenja crnogorskog tržišta“.
Agencija poručuje da ostaje dosljedna u svojoj misiji da jača regulatorni okvir i podstiče medijski pluralizam.&nbsp;
- Vjerujemo da sloboda medija nije privilegija, već temeljno pravo koje podrazumijeva i naše pravo da budemo tačno, pravovremeno i objektivno informisani – zaklučuje se u saopštenju.

AMU: Sloboda medija mora biti svakodnevna praksa, ne samo ideal

Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj saopštio je danas, povodom Svetskog dana slobode medija, da „ogromni rezovi u finansiranju, uz sve izraženiju političku represiju i nasilje prema novinarima, dovode medijski sektor u duboku krizu“ i da je nezavisno novinarstvo izloženo prijetnjama bez presedana. 
 
Kako se u saopštenju navodi, „borbe koje vode Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda, kao i pritisak na mnoge druge medije širom svijeta, ističu ogromne rizike sa kojima se slobodni i nezavisni mediji suočavaju u 2025. godini“.
- Dok se mediji od javnog interesa bore za opstanak, autoritarni režimi i akteri dezinformacija brzo se kreću da popune prazninu, iskrivljujući činjenice i manipulišući javnim mnjenjem. Sve smo više zabrinuti zbog rastućih prijetnji novinarima i drugim medijskim profesionalcima, uključujući onlajn i oflajn zastrašivanje i napade, proizvoljno pritvaranje, pravni progon i transnacionalnu represiju, sve sa ciljem da se ućutka njihov rad- naveo je Borelj.

Borelj: Nezavisno novinarstvo izloženo prijetnjama bez presedana

Suđenje u slučaju napada na fotoreportera Borisa Pejovića prilikom postavljanja spomenika četničkom komandantu i zločincu Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kod Berana, odloženo je na neodređeno vrijeme nakon što je jedan od okrivljenih Nikola Raičević zatražio izuzeće sudije Ivana Došljaka.
Kako saznaje mreža <a href="https://safejournalists.net/sudenje-zbog-napada-na-fotoreportera-pejovica-odlozeno-na-neodredeno-vrijeme/">SafeJournalists</a>, Raičević je izuzeće zatražio jer je njegov otac u prošlosti navodno imao sukob sa sudijom, koji mu je tada bio nadređeni.
Pred Osnovnim sudom u Beranama vode se dva odvojena postupka zbog incidenta u Gornjem Zaostru, kada je grupa mještana napala fotoreportere Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića. Oni su tog dana izvještavali o uklanjanju spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću.
Prvi postupak počeo je 13. oktobra protiv Danka Femića, koji je optužen za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera.
Drugi postupak, u kojem se Nikola Raičević i Milić Ralević terete za isto krivično djelo, trebalo je da počne 5. decembra. Međutim, ročište je tada odloženo zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića. Naredno ročište takođe je odgođeno zbog izostanka njegovog branioca.
Pejović je na današnjem ročištu ocijenio da učestala odlaganja ne mogu biti slučajna.
- Kada su se konačno stekli uslovi za početak suđenja, zatraženo je izuzeće postupajućeg sudije. Ako je postojala potreba za tim, izuzeće je trebalo tražiti odmah po saznanju za navodni razlog. Smatram da je riječ o klasičnoj opstrukciji vođenja krivičnog postupka - naveo je Pejović.

Suđenje za napad na fotoreportera Pejovića odloženo na neodređeno vrijeme: Raičević traži izuzeće sudije Došljaka

Neću da budem predsjednik Bijelog Polja ili poslanik zato što sam Bošnjak - nego zato što želim da budem prepoznat kao dobar čovjek, koji teži društvu svijeta, obrazovanju i profesionalnom integritetu - poručio je potpredsjednik i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Abaz Dizdarević u odgovoru na izjavu Amera Smailovića iz Bošnjačke stranke (BS) koji ga je pozvao da se „zajedno bore za građansku državu u kojoj mu nacionalna pripadnost neće biti smetnja da bude predsjednik Opštine“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsmailovic-abaze-bujrum-kod-nas-da-se-borimo-za-gradansku-drzavu-u-kojoj-ti-nacionalna-pripadnost-nece-biti-smetnja-da-budes-predsjednik-opstine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dizdarević je istakao da je, za one koji ga poznaju, jasno njegovo promišljanje da se interes Bošnjaka ne ostvaruje isključivo kroz funkcije - nego kroz doprinos građanskom društvu i afirmaciji vrijednosti savremenog doba.
- S vašeg stanovišta, to je jako teško za razumjeti? Nijesu fotelje osnovni princip za djelovanje u politici, nikako da se tome naučimo. Funkcije prema meritokratskom, a ne nacionalnom ključu je politika za koju se zalažem i za koju ću se boriti - naglasio je Dizdarević u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAbazDizdarevic%2Fstatus%2F2026266677428535602&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bošnjaci, cijeni on, najviše rade u svoju korist kad rade na građanskoj - a ne etnofederalizovanoj Crnoj Gori.
- Narativ vaših koalicionih partnera se duboko uvlači u vašu politiku, bez razumijevanja koju vrstu štete dugoročno možete nanijeti građanskoj Crnoj Gori - zaključio je Dizdarević.

Dizdarević Smailoviću: Neću da budem predsjednik Opštine jer sam Bošnjak, narativ vaših koalicionih partnera se duboko uvlači u vašu politiku

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pitao je ministra pravde Bojana Božovića kako je moguće da Vlada usvoji inicijativu za ustavne promjene iz oblasti pravosuđa, a ne za uvođenje srpskog jezika kao službenog.
Knežević je, na vanrednoj sjednici Skupštine na kojoj se razmatra set prijdloga zakona u oblasti pravosuđa, rekao da je Crna Gora nije Crna Gora, nego "ambasadoristana", a da je premijer Johan Satler koji je, kako je rekao, dao nalog da se sve inicijative DNP-a odbiju.
- Pošto ste prošle nedjelje usvojili inicijativu za ustavne promjene iz oblasti pravosuđa, kako može ta inicijativa, a ne za srpski jezik? Kako su to važniji Tužilački i sudski savjet od srpskog jezika kojim govori lingvistička većina? To je vrhunski primjer licemjerstva premijera Milojka Spajića da nas upućuje u Skupštinu da pričamo o srpskom jeziku, a Vlada 15 dana nakon toga donosi inicijativu za ustavnu promjenu u oblasti pravosuđa. Hajde, budite šmekeri, pa ubacite i srpski jezik u tu priču i da se potpuno poravna priča o diskriminaciji i pokušajima da se sprki jezik predstavi kao kočenje evropskog puta Crne Gore - istakao je Knežević u parlamentu.
Umjesto da se povećavaju penzije, predlaže se, navodi on, rast plata sudijama.
- Predložio bih da kažete Satleru da sve sudije i tužioci koji su pravili greške, od kojih će država imati štetu, zatvorimo u onaj tunel i da ih držimo jedno deset dana. Ko pretekne da im damo 30 odsto, ko ne pretekne da ih zatrpamo. Jer nam je država otkopani tunel koji je zacementiran, a svako može da uđe i izađe iz njega - naveo je Knežević.
Na dnevnom redu Skupštine su Predlog zakona o izmjeni Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, Predlog zakona o izmjeni Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Predlog zakona o izmjeni Zakona o Državnom tužilaštvu, Predlog zakona o javnim izvršiteljima i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima.
Knežević je upitao Božovića da li imaju saglasnost Satlera za donošenje ovih izmjena.&nbsp;
- Pojedini visoki državni fucnkcioneri bez njegove saglasnosti ne mogu se ni istuširati. Satler je izazvao ustavnu krizu proške godine, jer je tražio da se penzionišu tri sudije Ustavnog suda. A kada su penzionisali samo sutkinju Draganu Đuranović, pojavio se kao vatrogasac da ugasi krizu. On je tražio i insistirao i najodgovorniji je za inrervenciju u Botunu - kazao je, pored ostalog, Knežević.
<h2>Nikolić: Imamo političko-institucijalnu anarhiju i pravdu pod uticajem politike</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić kazao je da se dio javnosti s pravom pita zašto sve više preovladava utisak da imamo političko-institucijalnu anarhiju i pravdu pod uticajem politike.
- Imamo institucije koje se pred očima crnogorske javnosti prepucavaju oko odbjeglog spomenika Pavlu Đurišiću, oko odbjeglog Miloša Medenice... Ova država treba za tri godine da postane članica EU, a imamo institucijalnu i političku anariju i pravdu koja je pod sjenkom politike - naglasio je Nikolić.
Stiče se, dodaje on, utisak da se istrage vode gdje postoji politički interes, a gdje je milionska šteta po državu vlada muk.
- Godinama slušamo priču o navodnoj nabavci stotinu kalašnjikova za izbore 2020. godine. Rečeno je da su zakopani po Crnoj Gori. Šta je sa tim predmetom, gdje su pretresi i optužnice? Gdje je informacija šta se spremalo u Crnoj Gori u susret 2020. godini - pitao je Nikolić ministra Božovića.
On je pitao i šta je sa presudom za put Meljine-Petijevići, kupovinom trajekta, situacijom sa Elektroprivredom...
- Ovo liči na selektivnu pravdu. Ovo liči na politički projekat pod krinkom vladavine prava - konstatovao je Nikolić.
On se osvrnuo i na slučaj poznat kao "državni udar". Nikolić je rekao da ni devet optuženih koji su priznali krivicu, ni izjava predsjednika susjedne države da je svojim očima vidio kako se spremalo zlo na dan parlamentarnih izbora 2016, ni podaci zapadnih obavještajnih službi o aktivnosti ruskih agenata, ni prisustvo bivšeg komandanta srpske Žandarmerije Bratislava Dikića, nije bilo dovoljno za crnogorske sudove da vide koji se to scenario spremao za Crnu Goru.
- Ne ulazimo ovdje u odmjeravanje bilo čije pojedinačne odgovornosti, uključujući i Andriju Mandića i Milana Kneževića, niti smo komentarisali prvostepšene presude, ali neće biti da niko nije kriv i da se baš ništa nije spremalo Crnoj Gori i da samo sudovi ne vide ono što je vidio cijeli demokratski i respektabilni obavještajni svijet. Da nije ničega drugog, nego ovih što su potpisali priznanja o krivici, makar neko bi odgovarao za ono što se dešavalo u Crnoj Gori - naglasio je Nikolić.
On je istakao da Crnoj Gori ne treba revanšizam i spektakl, već uređena, institucionalna i uređena demokratija da bi država unijela neki kvalitet u Evropsku uniju.
Uskoro opširnije...

Knežević Božoviću: Budite šmekeri i ubacite srpski jezik u ustavne promjene kao i pravosuđe

Apelacioni sud Crne Gore je ukinuo presudu Privrednog suda Crne Gore &nbsp;po tužbi „CG SKI“ doo Žabljak i „Baltic International Trading“ iz Talina protiv Crne Gore za naknadu materijalne štete u iznosu od 18.791.841,05 eura i vratio predmet tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
- Tom presudom djelimično je usvojen tužbeni zahtjev i obavezana Crna Gora da na ime naknade materijalne štete isplati tužiocima iznos od 1.369.726,93 eura, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 26. novembra 2024. godine do isplate, dok je u preostalom dijelu tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan - naveli su u Apelacionom sudu.
Tužioci tužbeni zahtjev, prema njihovim riječima, zasnivaju na tvrdnjama da je država povrijedila obaveze iz Ugovora o dugoročnom zakupu od 20. novembra 2018. godine, zaključenog radi realizacije turističkog projekta na lokalitetu bivšeg vojno-turističkog kompleksa „Mediteran“ na Žabljaku.
- Tužioci potražuju naknadu stvarne štete i izgubljene dobiti, tvrdeći da je realizacija projekta onemogućena postupanjem nadležnih organa u vezi sa procedurama zaštite područja Nacionalnog parka „Durmitor“, koje se nalazi na Listi svjetske baštine UNESCO-a - pojasnili su u Apelacionom sudu.
Apelacioni sud je odlučujući o žalbama i jedne i druge strane u sporu, ocijenio da prvostepena presuda sadrži bitne povrede odredaba parničnog postupka, da činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno, kao i da je materijalno pravo za sada pogrešno primijenjeno.&nbsp;
Ovaj sud je posebno ukazao da u prvostepenoj odluci nijesu dati jasni i potpuni razlozi o odlučnim činjenicama koje se tiču odgovornosti države za eventualnu štetu i u vezi sa tim nijesu cijenjene sve relevantne ugovorne odredbe, uključujući međusobne izjave i garancije ugovornih strana, niti je razjašnjena pravna priroda i sadržaj eventualnog mišljenja UNESCO-a, niti ishod upravnog postupka u vezi sa prijavom građenja.
U rješenju je navedeno da je u ponovnom postupku potrebno da prvostepeni sud ima u vidu ukazano, nakon čega će biti u mogućnosti da donese novu na zakonu zasnovanu odluku.

Tag: svjetski-dan-slobode-medija