Povodom Svjetskog dana televizije, Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) uputila je čestitke svim novinarima, urednicima, producentima, kamermanima i drugim profesionalcima koji svakodnevno doprinose razvoju televizijskog medija u Crnoj Gori.
Iz AMU ističu da ovaj datum podsjeća na činjenicu da televizija, uprkos promjenama u navikama publike i snažnom usponu digitalnih platformi, i dalje predstavlja jedan od najuticajnijih i najpouzdanijih izvora informacija. Televizija je, kako navode, jedinstven prostor u kojem se spajaju slika, riječ i emocija, stvarajući most između događaja i građana i dajući neophodan kontekst društvenim procesima.
U saradnji sa Fakultetom političkih nauka, AMU je organizovala razgovor sa studentima na temu „Šta danas predstavlja televizija?“. Gošća tribine bila je glavna i odgovorna urednica Nove M, Jelena Ćorluka, ujedno i bivša studentkinja ovog fakulteta. Njeno dugogodišnje iskustvo u informativnom programu studentima je pružilo uvid u dinamiku savremenog televizijskog novinarstva.
Tokom susreta, Ćorluka je govorila o transformacijama koje televizija prolazi, ali i o njenoj sposobnosti da zadrži kredibilitet i poziciju pouzdanog medija u eri brzih i fragmentisanih sadržaja.
– Televizija se mijenja, ali suština ostaje ista – publika traži provjerenu informaciju, jasan kontekst i profesionalan pristup. Drago mi je što sam se vratila na fakultet na kojem sam napravila svoje prve profesionalne korake. Ovakvi susreti uvijek su podsjetnik koliko je važno ulagati u nove generacije koje će oblikovati medijski prostor, poručila je Ćorluka.
Razgovor je otvorio i brojna aktuelna pitanja – od uticaja digitalnih platformi i izazova u kreiranju informativnog programa, do toga kako se mladi novinari mogu pripremiti za rad u dinamičnoj televizijskoj redakciji.
AMU je poručila da televizija i dalje ima ključnu ulogu u pružanju pouzdanih informacija i oblikovanju javnog mnjenja, te izrazila zahvalnost svim televizijskim profesionalcima čiji rad doprinosi kvalitetu i razvoju medijskog prostora u Crnoj Gori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

AMU obilježila Svjetski dan televizije: Televizija ostaje ključni izvor provjerenih informacija

U današnjoj emisiji E-uživo, na Televiziji E, predstavljamo projekat “Ivan Crnojević -Zavjet svjetlosti”. Tim povodom, sagovornik TV E biće autor kratkog dokumentarnog filma Miodrag Kankaraš, koji će govoriti o motivima, ali i jakim emocijama koje je, svega nekoliko dana od predstavljanja, ovaj projekat izazvao kod ljudi, zbog čega je postao viralan na društvenim mrežama.
Zašto je u Crnoj Gori popularno biti neutralan i nemati stav o aktuelnim dešavanjima – pitamo građansku aktivistkinju Svetlanu Pajović-Musić. Sagovornica TV E govoriće o aktuelnim dešavanjima i tišini koja ih često prati, ali i o sopstvenom iskusvtu – je li stav postao skup način života u Crnoj Gori?
Svjetski je dan televizije – razgovaramo o malim ekranima velikog uticaja, ali i o pritiscima koje mediji trpe. U emisiji E-uživo, osvrnućemo se i na slučaj žene koja odbija penziju – pitamo: šta motiviše ljude da rade i u starosti?
Emisiju E-uživo gledajte na TV E od 16 do 18 sati.

E-uživo: O projektu “Ivan Crnojević-Zavjet svjetlosti”, zašto je populatno biti neutralan, Svjetskom danu televizije...

Na današnji dan, 12. januara 2023. godine, počelo je emitovanje redovnog programa Televizije E, najmlađe TV kuće na crnogorskoj medijskoj sceni.&nbsp;
Televizija je počela sa eksperimentalnim emitovanjem 13. jula 2022. godine, tačno - u 13 sati i 13 minuta. Nije bila tek slučajnost što je TVE počela sa eksperimentalnim radom na dan Trinaestojulskog ustanka: jedan od primarnih razloga osnivanja TVE bilo je informisanje, pružanje slike o savremenoj Crnoj Gori; jedan od osnovnih postulata uređivačke koncepcije bila je - i danas je - promocija i zaštita građanskog društva, multetničke Crne Gore, zasnovane na vrijednostima antifašizma.&nbsp;
Tokom eksperimentalnog emitovanja gledaoci su imali priliku da se upoznaju sa konceptom programa koji se prvenstveno zasnivao na praćenju dešavanja u Crnoj Gori, ali uz emitovanje interesantnih priča iz regiona i svijeta.
Od početka, od same najave početka rada, bilo je jasno da mnogi, u Crnoj Gori, ali i u susjedstvu, nijesu blagonaklono gledali na osnivanje i početak rada Televizije E. I odmah je počela negativna kampanja, TVE je predstavljana kao ,,nacionalistički medij“ ili ,,Bemaks medij“...&nbsp;
Nijesu napadi na TVE bili motivisani samo željom da se u startu eliminiše konkurencija, već prije svega strahom da će Televizija E svojim radom razotkriti da se uređivačke koncepcije mnogih elektronskih medija stavraju i nameću – sa strane.&nbsp;
Danas je TV E najveći crnogorski komercijalni emiter. Riječ je modernoj televiziji koja gledaocima donosi provjerene informacije, kvalitetne analize i dobru zabavu. I od početka se rad bazira na sopstvenim potencijalima, sopstvenom timu – za dvije godine stasali su neki novi reporteri, novinari, snimatelji, montažeri, producenti – ljudi koji su se kalili u ovoj televiziji. Televizija E danas proizvodi 63 odsto sopstvenog programa, najviše ne samo u Crnoj Gori, nego i šire, u regionu Zapadnog Balkana, posmatrajući privatne televizije.&nbsp;
A 5. septembra prošle godine startovao je i Portal ETV, koji čini ekipa iskusnih i mlađih novinara željnih da se, bez ustručavanja, bore za vrijednosti slobodnog novinarstva i građanskije Crne Gore. &nbsp;
I to je ključni kapital sa kojim TVE i portal ETV ulažu u godine koje su pred nama. I to više nije mala porodica - ukupno 159 ljudi radi u televiziji i na portalu.&nbsp;
Kablovski kanal TV E osnovala je Lipa media, čija je izvršna direktorica Sonja Drobac. Program TV E možete pratiti na svim kablovskim mrežama: Telekom na broju 13; Mtel na broju 15; Telemah na broju 20; Total TV na broju 8

TELEVIZIJA E, jedna baš crnogorska priča!

Budilnik na Televiziji E otvaramo pričom o Svjetskom danu televizije. Sa novinarima kojim imaju dugogodišnji staž razgovaraćemo o ulozi televizije u modernom društvu.&nbsp;
Bavićemo se problemom koje ima društvo u Crnoj Gori, jer podaci Monstata pokazuju da je čak trećina građana neudata ili neoženjena - što ovi podaci govore o društvenim trendovima i promjenama.
Dio programa posvetićemo jednom od najznačajnijih crnogorskih umjetnika, Voju Staniću. Kroz njegove slike i priče, vidjećemo kako je bilježio duh vremena u kojem je stvarao. Budite uz nas od sedam sati!
O životu i djelu umjetnika Voja Stanića biće riječi i u emisiji Srećan dan, odmah nakon Budilnika. Ugostićemo umjetnicu Danijelu Drakulović, a o novoj izložbi “Dodiri svjetlosti” govoriće autor, Dževdet Nikočević. Naš gost biće reper, Dejan Dedović Dedduh, on i DJ Mono objavili su singl "Ol skul". U Srećnom danu saznajte kako su povezani ljubomora i astrološki znaci. Ne propsutite druženje na Tv E od devet do 11 sati!

U Budilniku o Svjetskom danu televizije, u Srećnom danu o životu i djelu Voja Stanića

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: svjetski-dan-televizije