<p>Dok obilježavamo Svjetski dan turizma, prepoznajemo izvanrednu ulogu turizma u izgradnji mostova među kulturama i narodima, kazala je ministarka turizma <b>Simonida Kordić</b>.</p>
<p>Svjetski dan turizma – 27. septembar, ove godine obilježava se pod sloganom „Turizam i mir“.</p>
<p>- Danas, više nego ikada, turizam ima potencijal da doprinese procesu pomirenja, društvenoj pravdi i održivom razvoju, te da podstiče demokratske vrijednosti i mirno rješavanje konflikata. Crna Gora, sa svojom bogatom kulturom i tradicijom, ali i prepoznatljivim prirodnim ljepotama, svjedoči o snazi turizma u okupljanju različitih naroda, religija i kultura. Vjerujem da turizam može biti primjer drugima – pokretač pozitivnih promjena, generator novih ideja i kolijevka inovativnih rješenja za mir i prosperitet - kazala je Kordić.</p>
<p>Ona je rekla i da kroz obrazovanje, podršku preduzetništvu i inovativne inicijative, zajedno možemo graditi turizam koji doprinosi miru i stabilnosti, kako kod nas, tako i širom svijeta.</p>
<p>- Turizam je prilika da izgradimo bolji svijet – svijet u kojem su mir, sigurnost i razumijevanje temelj svakog putovanja. Zato vas ovom prilikom pozivam da zajedničkim snagama radimo u pravcu mirnije i održivije budućnosti planete, na krilima turizma - zaključila je Kordić.</p>
<p>Iz Ministarstva podsjećaju i da je danas, u saradnji Ministarstva turizma sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Ministarstvom kulture i medija, obezbijeđen besplatan ulaz u nacionalne parkove kao i nacionalne muzeje (Narodni muzej, Muzej savremene umjetnosti, Prirodnjački muzej i Pomorski muzej).</p>
<p>Takođe, resorno ministarstvo sa žičarom Kotor-Lovćen, JPMD, te turističkim organizacijama Prijestonice Cetinje, Kotora i Herceg Novog, obezbijedilo je prevoz i besplatnu vožnju Žičarom za djecu iz Doma u Bijeloj, te učenike JU Srednja stručna škola sa Cetinja.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kordić: Crna Gora svjedoči o snazi turizma u okupljanju različitih naroda, religija i kultura

<p>Turizam ne samo da stvara prilike za ekonomski rast i zapošljavanje, već igra ključnu ulogu u zbližavanju kultura, nacija i pojedinaca, gradeći mostove razumijevanja i tolerancije, &nbsp;kazao je predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore <b>Ranko Jovović, </b>povodom Svjetskog dana turizma.</p>
<p>Svjetski dan turizma obilježava se ove godine pod sloganom "Mir i turizam", , ukazujući na neraskidivu povezanost između turizma kao globalne industrije i mira kao osnovnog preduslova za njen razvoj.</p>
<p>- Ove godine želimo da naglasimo značaj mira kao osnovnog uslova za održivi razvoj turizma. U današnjem svijetu punom izazova i neizvjesnosti, turizam je moćno sredstvo koje doprinosi globalnom pomirenju i stabilnosti. Svaka turistička destinacija postaje mjesto susreta različitih kultura, jezika i običaja, omogućavajući ljudima da prošire svoje vidike, prevaziđu predrasude i izgrade međusobno poštovanje - istakao je Jovović.</p>
<p>On je napomenuo da turizam doprinosi ekonomskoj stabilnosti mnogih zemalja, ali istovremeno podstiče i kulturnu razmjenu, razumijevanje među narodima i očuvanje svjetskog nasljeđa</p>
<p>- Samo u mirnom okruženju možemo omogućiti razvoj turizma, koji će doprinijeti boljoj budućnosti svih nas - poručio je Jovović, čestitajući Svjetski dan turizma turističkim privrednicima.</p>

Jovović: Mir osnovni uslov za održivi razvoj turizma

<p>Povodom Svjetskog dana turizma, u saradnji Ministarstva turizma sa Ministarstvom ekologije i Ministarstvom kulture i medija danas je obezbijeđen besplatan ulaz u nacionalne parkove Crne Gore kao i muzeje, saopšteno je iz Ministarstva turizma.</p>
<p>Takođe, resorno Ministarstvo će sa žičarom Kotor-Lovćen, Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom, te turističkim organizacijama Prijestonice Cetinje, Kotora i Herceg Novog, obezbijediti prevoz i besplatnu vožnju Žičarom za djecu iz Doma u Bijeloj, te učenike SSŠ “Sergije Stanić” i JU Srednja stručna škola sa Cetinja.</p>
<p>Iz Ministarstva turizma su istakli i da će tom prilikom donirati sadnice crnog bora Nacionalnom parku Lovćen.</p>
<p>- Ovo je još jedna prilika da skrenemo pažnju na značaj turizma, pa pozivamo građane i građanke da iskoriste ovaj dan i uživaju u prirodi i kulturnom nasljeđu Crne Gore, i daju svoj doprinos odgovornim ponašanjem i poštovanjem pravila - poručili su iz tog resora.</p>

Danas besplatan ulaz u Nacionalne parkove i muzeje

<p>Umjetnik iz Bijelog PoljaAbaz Dizdarević, dobitnik je Grand prix 46. Crnogorskog likovnog salona „13. novembar“, koji je sinoć otvoren u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“, na Cetinju.</p>
<p>Istoričarka umjetnosti i predsjednica žirija za dodjelu nagrada, dr Maja Đurić, obrazlažući ovogodišnji Grand prix, Dizdarevićevu prostornu instalaciju „Golden gate“, kazala je da je umjetnikov stvaralački fokus usmjeren na moć riječi i usta kao njihov operativni mehanizam koji posjeduje razornu snagu.</p>
<p>- U alegorijskom smislu, portal sa niskama zlatanih usta je svojevrstan masmedijski oltar koji sve snažnije oblikuje brojne segmente naše stvarnosti, ne ostavljajući nam mogućnosti za bilo koju vrstu kritičke misli. Zato je u središtu instalacije smještena depersonalizovana sjenka, kao moguće ishodište ekvilibrijuma u kojem poslušno obitavamo - objasnila je dr Đurić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D67a3ryMW1cQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Abaz Dizdarević dobitnik Grand prix nagrade na 46. Crnogorskom likovnom salonu

<p>Ambasade Češke i Slovačke u Crnoj Gori organizuju Dan češkog i slovačkog filma u okviru kojeg će biti prikazana kinematografska ostvarenja novije produkcije.</p> <p>Revija će početi sa izložbom fotografija pod nazivom „35 godina od Plišane revolucije” koja će biti otvorena u petak, 15. novembra, u izložbenom holu KIC-a „Budo Tomović” u 17:30.</p> <p>Istog dana u sali DODEST od 18 sati biće prikazan češki igrani film „Starci” (2019) koji donosi priču o izazovima starenja, usamljenosti i borbi starijih za dostojanstvo u savremenom društvu. </p> <p>U okviru revije, od 20 sati biće organizovana i projekcija slovačkog trilera „Invalid” (2023), priča o čovjeku koji nakon što postane žrtva brutalnog napada kreće u osvetnički pohod. Kroz akciju i humor film istražuje borbu pojedinca za pravdu i suočavanje sa nasiljem u društvu.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241114101148_6d5bb48e6e88ce143de2719d9d3a33998bf3c50f706d3108dfceac62c31c63c9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241114101148_6d5bb48e6e88ce143de2719d9d3a33998bf3c50f706d3108dfceac62c31c63c9" data-rendition-name="original" width="558" height="819" loading="lazy" alt="Invalid"></figure>  <p><br/></p> <p>Ulaz će biti slobodan.</p>

Dan češkog i slovačkog filma

<p>Preduzeće Vodovod obratiće se Glavnom gradu zahtjevom da budžetom za narednu godinu predvide sredstva kako bi pokrili troškove koji će nastati jer će se od 1. januara 2025. godine primjenjivati za 10 odsto niža cijena vode.</p>
<p>Umanjena cijena vode proistekla je kao posljedica neusvajanja cjenovnika preduzeća. Prema prvim procjenama preduzeće će naredne godine biti u gubitku 3,7 miliona eura.</p>
<p>Koliko će novca Glavni grad biti dužan da Vodovodu obezbijedi novca za pokriće troškova znaće se nakon tumačenja koje očekuju od Sekretarijata za komunalne poslove, saopštio je Aleksandar Nišavić, direktor preduzeća.</p>
<p>- Sekretarijat za komunalne poslove treba da nam dostavi tumačenje koji su to troškovi koje treba pokriti kako bi napravili projekciju i tražili da se to uvrsti u budžet Glavnog grada za narednu godinu. Nakon što je istekao rok u kojem je Skupština Glavnog grada trebala da se izjasni u dijelu predloga cijena usluga Vodovoda za 2025. godinu, mi ćemo u kratkom roku sačiniti projekcije u dijelu obaveznog obezbjeđivanja sredstava iz budžeta Glavnog grada, samim tim jer je primjenom privremenih cijena jedinica lokalne samouprave dužna da pokrije troškove poslovanja vršioca regulisane komunalne djelatnosti, ukoliko se privremenom cijenom ne mogu pokriti - rekao je Nišavić.</p>
<p>Troškovi koji su, kako je rekao, nastali neodgovornim odnosom predstavnika naroda u gradskom parlamentu moraju da se nadoknade.</p>
<p>- Neusvajanjem cijena dobili smo neizvjesnost, problem sa likvidnošću te djelimično pokrivanje gubitka iz budžeta Glavnog grada. A šta je budžet Glavnog grada nego opet novac građana, koji uplatama po raznim osnovama pune budžetsku kasu. Dakle, ovako neodgovorna odluka odbornika Glavnog grada, u kojoj nije bilo ni pomisli na građane, već su samo bile prisutne kalkulacije u politički nestabilnom trenutku, opet će koštati građane, ali sada ne samo u finansijskom smislu koji je bio simboličan, već će i suštinski osjetiti neozbiljnost predstavnika koje biraju - poručuje Nišavić.</p>

Nišavić: Podgorički Vodovod tražiće pare Glavnom gradu za pokriće gubitaka

<p><b>&nbsp;</b>Vrhovni sud usvojio je zahtjev Rudnika uglja za reviziju presude Apelacionog suda kojom je najvećoj pljevaljskoj kompaniji naloženo da Opštini Pljevlja uplati 2,37 miliona EUR zbog nepoštovanja ugovora o plaćanju naknade za urađenje gradskog zemljišta potpisanog prije 20 godina.<br/>
 <br/>
 Maratonski spor Opštine i Rudnika nastaviće se 18. decembra kada je u Apelacionom sudu zakazano ponovno ročište, pišu Vijesti.<br/>
 <br/>
 Spor Opštine i Rudnika uglja trajao je skoro 12 godina, a nakon pravnosnažnosti presude Rudnik je lokalnoj upravi 1. jula uplatio cjelokupan iznos duga, iako je prethodno tražio da obavezu izmiruje u ratama.<br/>
 <br/>
 Čelnici Opštine Pljevlja i Rudnika uglja potpisali su ugovor sredinom avgusta 2004. godine i njim je utvrđena naknada za učešće u troškovima uređivanja građevinskog zemljišta, koju je Rudnik trebalo da izmiri zbog realizacije višemilionskog projekta izmještanja rijeke Ćehotine i otvaranja kopa Cementara.<br/>
 <br/>
 Rudnik se ugovorom obavezao da na ime naknade za uređivanje građevinskog zemljišta finansira izradu dijela planske, projektne dokumentacije i investira radove na jednom dijelu objekata.<br/>
 <br/>
 Nakon što Rudnik nije izmirio svoje obaveze u predviđenom roku, Opština je podnijela tužbu, a za 12 godina koliko je trajalo suđenje donijeto je više presuda, od kojih su neke bile u korist državnog preduzeća.<br/>
 <br/>
 U presudi Apelacionog suda je navedeno da je Rudnik, Opštini trebalo da uplati novac u roku od osam dana od prijema presude, pod prijetnjom izvršenja, a sve sa zateznom kamatom od dana donošenja presude 18. marta do isplate.<br/>
 <br/>
 Iznos od skoro 2,4 miliona EUR, sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja presude do isplate, Rudnik uglja treba da plati na ime vrijednosti izvedenih radova glavnog projekta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Židovićima, izrade glavnog projekta za prečišćavanje vode iz akumulacionog jezera u sklopu objekta na Pliješi, izvođenja radova na preostalom dijelu fekalnog kolektora do mjesta na kom se planira postrojenje za otpadne vode u Židovićima, regulisanju korita rijeke Breznice u dužini od 600 metara, kao i postavljanju sekundarnog kolektora u dužini od 325 metara.<br/>
 <br/>
 Dosuđeni iznos odnosi se i na izvedene radove na glavnom dovodu pitke vode visoke i niske zone Pliješ, za dio izvođenja radova na objektima novog postrojenja na Pliješi, prečišćavanje vode iz akumulacije Otilovići u sklopu objekta na Pliješi. kao i za izvođenje radova na realizaciji projekta fekalne kanalizacije na području mjesne zajednice Ševari.<br/>
 <br/>
 Rudnik je tužbom obavezan da u roku od dvije godine od dana prijema presude pod prijetnjom izvršenja, finansira investicione radove koji se odnose na regulisanje korita rijeke Breznice u dužini od 600 metara, produbljivanje korita rijeke Ćehotine na neregulisanom dijelu u dužini od 3,5 km. Uz to, Rudnik u ostavljenom roku treba da uradi preostale radove na glavnom dovodu pitke vode FI 400 visoke i niske zone Pliješ – centar grada, preostale radove na objektima novog postrojenja na Pliješi, prečišćavanje vode iz akumulacije Otilovići u sklopu objekta na Pliješi.<br/>
 <br/>
 - Po mišljenju ovoga suda i u konkretnom slučaju stranke su bile ovlašćene da izvršenje zakonske obaveze koja se odnosi na izmirenje naknade za uređivanje građevinskog zemljišta urede na način kako su to učinile spornim ugovorom, tako što su predvidjele obavezu tuženog da finansira izradu dijela planske, projektne dokumentacije i da investira radove na jednom broju objekata. Na osnovu ovog ugovora tuženi kao investitor je u momentu zaključenja ugovora bio u potpunosti upoznat sa svim obavezama, koje je potpisivanjem istog, prihvatio. Osim toga, u prilog ovom stanovištu je i činjenica da je vodio spor pred Privrednim sudom Crne Gore radi utvrđenja ništavosti predmetnog ugovora i aneksa, pa u tome nije uspio, zbog čega su isti na pravnoj snazi i obavezuju stranke - navode, između ostalog, iz Apelacionog suda.</p>

Vrhovni sud usvojio zahtjev Rudnika uglja za reviziju presude

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Tag: svjetski-dan-turizma