Novozelanđanka Alis Robinson pobjednica je drugog veleslaloma sezone, koji je za Svjetski kup alpskih skijašica vožen večeras u Koper Mauntinu, u Koloradu.
Ona je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do pobjede, prve ove sezone, došla je u ukupnom vremenu minut, 58 sekundi i 91 stotinku.
Robinson je upisala peti trijumf u Svjetskom kupu, a svih pet ostvarila je u veleslalomu.
Kao drugoplasirana završila je pobjednica veleslaloma u Zeldenu, Austrijanka Julija Šajb, koja je imala 96 stotinki slabijim vremenom od pobjednice.
Pobjednički podijum kompletirala je Norvežanka Tea Lusi Stjernesund, sa zaostatkom od sekundu i osam stotinki.
Na četvrtom mjestu završila je Šveđanka Sara Hektor, peta je bila Kamil Rast iz Švajcarske, a šesta Njemica Lena Dir.
Hrvatica Zrinka Ljutić imala je sedmo vrijeme.
Šajb je vodeća u plasmanu veleslaloma sa 180 bodova.
Robinson je drugoplasirana sa 132, dok je treća Stjernesund sa 105 bodova.
U generalnom plasmanu čelnu poziciju zauzima Mikaela Šifrin, 14, u veleslalomu, sa 268 bodova.
Na drugom mjestu je Lara Kolturi, Italijanka sa albanskim pasošem, sa 218, dok je treća Šajb sa 180 bodova.
Skijašice će sjutra voziti slalom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Robinson pobijedila u Koloradu

Veterani Primorca dominantno su osvojili prvo mjesto i zlatnu medalju na Masters kupu 50+ u Španiji, pošto su danas u finalu pobijedili američki Anvil 5-3.
Po četvrtinama 2-1,2-0,0-2 i 1-0.
Kotorani su imali maksimalan učinak,a prethodno su u polufinalu bili bolji od italijanskog Golfo Paradiso 7-4.
Finale je bilo prava poslastica, a naš tim je čitavo vrijeme bio u vođstvu.
Na kraju dva gola razlike i slavlje je moglo da počne, uz kotorske pjesme.
Za nepunih godinu dana, otkako je osnovan klub veterana, osvojeno je dosta toga, ali ovaj Svjetski kup je svakako najznačajniji.
Primorac Masters je nastupio u sastavu:
Božidar Gopčević, Petar Vico, Zoran Kovačević, Željko Vičević, Siniša Tepša, Predrag Đurica, Duško Ćirković, Veljko Uskoković, Savo Kaluđerović,
Predrag Kalezić, Vukota Vukotić, Radovan Vujović, Predrag Spasojević, Nikola Stjepčević i Darko Lučić.

Veterani Primorca šampioni Svjetskog kupa u Barseloni

Selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore Dejan Savić objavio je danas spisak igrača za Superfinale Svjetskog kupa, koje se od 11. do 13. aprila biti odigrano u Podgorici.&nbsp;
Savić računa na 25 vaterpolista.&nbsp;
Pozvani su Lazar Andrić, Đuro Radović, Vasilije Radović, Danilo Radović, Marko Mršić, Strahinja Gojković, Miroslav Perković, Srđan Janović, Vladan Spaić, Dušan Matković, Matija Sladović, Aljoša Mačić, Petar Tešanović, Jovan Vujović, Danilo Stupar, Petar Vujošević, Uroš Vučurović, Đorđije Stanojević, Balša Vučković, Dimitrije Obradović, Nikola Moskov, Filip Gardašević, Darko Đurović, Savo Ćetković i Dušan Banićević.&nbsp;
Crna Gora će na startu turnira, 11. aprila, u četvrtfinalu igrati protiv Hrvatske.&nbsp;
Istog dana biće odigrana još tri četvrtfinalne utakmice Španija - Njemačka, Mađarska - Holandija i Grčka - Japan.
Pobjednik duela između Crne Gore i Hrvatske u polufinalu igraće sa boljim iz meča Španije i Njemačke.
Najbolje tri selekcije sa turnira u Podgorici, koje još nijesu izborile mjesto na Svjetskom prvenstvu, plasiraće se na šampionat koji se održava u Singapuru, od 11. jula do 3. avgusta ove godine.
Mjesto na SP od selekcija koje će igrati u Podgorici već su obezbijedili Hrvatska, Španija i Mađarska.

1250x600

1084x550

Savić saopštio kandidate za Supefinale Svjetskog kupa u Podgorici

Vaterpolo i plivački savez Crne Gore saopštio je da je uvažio odluku Vlade Crne Gore da se završnica Svjetskog kupa u vaterpolu umjesto u Kotoru igra u Podgorici.
- Nakon što smo upoznati sa preporukama Vlade Republike Hrvatske da utakmice finalnog turnira Svjetskog kupa reprezentacija Hrvatske ne igra u Kotoru, zbog aktuelnog problema po pitanju imena bazena, uvažili smo preporuku naše Vlade da promijenimo prvobitni plan i da Finalni turnir organizujemo u Podgorici - istakli su oni.
Interesovanje i kandidaturu da budu domaćini i organizatori finalnog turnira Svjetskog kupa su pokazali, kažu, zbog želje da ljubiteljima vaterpola u Crnoj Gori pruže priliku da uživaju u sportskom spektaklu i da naše „ajkule“, pred domaćom publikom, izbore plasman na Svjetsko prvenstvo.
- Željeli smo da budemo domaćini tamo gdje su korijeni našeg vaterpola, gdje je vaterpolo i sport i stil života, gdje se stvarao, njegovao i širio kult reprezentacije - na našem primorju, u Kotoru i Budvi - naveli su u Vaterpolo i plivačkom savezu.
Ocijenili su da sve reprezentacije koje su izborile plasman treba da budu dio sportskog spektakla i da okolnosti koje nemaju dodirnih tačaka sa sportom ne utiču i ne umanjuju značaj ovog takmičenja.
- Ovo je ujedno bila i jedina alternativa ako uzmemo u obzir činjenicu da Herceg Novi još uvijek nema zatvoreni bazen, da u Nikšiću nemamo dovoljno adekvatnih hotelskih kapaciteta koji mogu ispratiti standarde jednog ovakvog takmičenja, a da bazen u Budvi samostalno ne ispunjava uslove - dodali su oni.
Izražavaju, kažu, veliku želju i spremnost da sudjeluju u sportskim okvirima da se sporno pitanje bazena u Kotoru što prije riješi.
- Kako bi naš sport još jednom ujedinio i pobijedio sve podjele i nesporazume. Koliko se o jedinstvu vaterpolo porodice vodi računa, koliko su odnosi dva Saveza na odličnom nivou, najbolje svjedoči, prije svega višegodišnje takmičenje Regionalne lige u kojem učestvuju klubovi iz Crne Gore, Hrvatske, Srbije i Slovenije - poručili su u VPSCG.
Crnogorski savez se zahvalio Svjetskoj federaciji vodenih sportova (World Aquatic), ali i uošznao javnost na dodatna finansijska sredstva koja će biti potrebna uložiti.
- U proteklom periodu obavili smo niz sastanaka, da se uzme u razmatranje nova lokacija. Ujedno, nadamo se da će uvažiti trenutne vansportske okolnosti i bez obzira na činjenicu da Gradski bazen u Podgorici nema ni približne tehničke mogućnosti za organizaciju formata takmičenja kakav zaslužuje finalni turnir Svjetskog kupa. Ostaje nam samo, da velikom energijom i dodatnim finansijskim ulaganjima, opravdamo ulogu organizatora i na najbolji mogući način se prikažemo kao dobri domaćini - naveli su oni.
Dodaju da ova situacija, nažalost, još jednom podsjeća u kojim infrastrukturnim uslovima funkcioniše i živi vaterpolo, koji bi, kako su ocijenili, prema svim dostignućima trebalo da bude proglašen za naš nacionalni sport.
- Čvrsto vjerujemo, da ćemo upravo uz pomoć Vlade Crne Gore, kojoj zahvaljujemo na razumijevanju situacije i na podršci da u našoj zemlji organizujemo ovako veliko takmičenje, uspjeti da u kratkom roku učinimo sve što je potrebno i da naša reprezentacija iz svoje kuće i uz pomoć navijača izbori plasman na Svjetsko prvenstvo - zaključili su u saopštenju.

Finalni turnir Svjetskog kupa u Podgorici

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore plasirala se u polufinale kvalifikacionog turnira za Svjetski kup. 
 
Crnogorski vaterpolisti savladali su danas u Bukureštu, u četvrtfinalnom meču, selekciju Sjedinjenih Američkih Država 15:7 (5:1, 3:2, 3:1 i 4:3). 
 
Izabranici selektora Dejana Savića potpuno su nadigrali rivala, poveli su na startu 4:0, na kraju prve četvrtine bilo je 5:1, dok je početkom posljednjeg dijela razlika iznosila osam golova (12:4), koliko je bilo i na kraju. 
 
Crnogorska selekcija odličnom odbranom potpuno je zaustavila rivala, koji tri četvrtine nije imao rješenja u napadu. 
 
Najefikasniji u pobjedničkom timu, na čijem se golu istakao Petar Tešanović sa 13 odbrana, bio je Nikola Moskov sa četiri gola, Filip Gardašević postigao je tri, po dva puta u strijelce upisali su se Miroslav Perković i Dušan Matković, a po jednom Đuro Radović, Vasilije Radović, Savo Đetković i Danilo Radović. 
 
U američkoj selekciji bolji od ostalih bili su Rajan Ol sa tri i Ben Lihti sa da gola. 
 
Crna Gora će u polufinalu igrati sa boljim iz večerašnjeg duela Hrvatske i Španije.

„Ajkule“ razbile SAD i izborile polufinale Svjetskog kupa

Vaterpolisti Crne Gore slavili su nad Srbijom u završnom duelu grupe “B” kvalifikacija za Svjetski kup. U Bukureštu je bilo 16:15 (4:2, 5:2, 5:7, 2:4).
Naša selekcija tako grupu završava na drugom mjestu, a u plej-ofu za četvrtfinale igraćemo protiv Francuske. Taj duel slijedi već sjutra, najvjerovatnije sa početkom u 15:00 časova.
Što se današnje utakmice tiče – Crna Gora je dominirala protiv podmlađene selekcije susjedne države sve do sredine treće četvrtine. A onda su suparnici odgovorili serijom 0:5. I tako smo sve zakomplikovali - ali, srećom, sačuvali smo pobjedu.
Izvrsno smo otvorili meč – golovima Đura Radovića, Matkovića i Popadića, ‘ajkule’ su povele 3:0.
Na startu druge četvrtine, pogodio je Vasilije Radović, a zatim i Perković i Crna Gora je prvi put bila na plus četiri (6:2). U završnici prvog poluvremena, Matković je pogodio i bilo je 8:3. Do kraja smo vidjeli po gol u obje mreže, tako da su izabranici Dejana Savića treći kvartal dočekali uz visokih plus pet – 9:4.
Tek što je počela treća četvrtina, Đuro Radović je pogodio, pa Popadić iz peterca i bilo je 11:4. Uskoro je bilo i 14:6, a onda su suparnici potpuno neočekivano uzvratili. Dali su čak pet uzastopnih golova i posljednji kvartal dočekali smo uz plus tri – 14:11.
Seriju protivnika prekinuo je u trećem minutu završne četvrtine Vasilije Radović (15:11) i tada je već bilo prilično izvjesno kako će ‘ajkule’ upisati tri boda i zakazati borbu sa ‘trikolorima’ za četvrtfinale.
Našu reprezentaciju predvodili su Moskov i Đuro Radović sa po tri gola, dok su Popadić, Matković i Vasilije Radović dali po dva. U timu Srbije, Gladović i Lukić pogađali su po četiri puta.

“Ajkule” savladale Srbiju, u osmini finala sa Francuskom

Austrijanac Danijel Čofenig pobjednik je desetog takmičenja u skijaškim skokovima ove sezone, koje je za Svjetski kup danas održano u Engelbergu. 
 
Čofenig, koji je bio vodeći i nakon prve serije, slavio je skokovima od 135 i 137,5 metara, za koje je dobio 274,8 bodova. 
 
To je njegova druga pobjeda u Svjetskom kupu, u pojedinačnoj konkurenciji, nakon što je početkom decembra slavio i u poljskoj Visli. 
 
Pobjednik jučerašnjeg takmičenja, Austrijanac Jan Erl, završio je kao drugoplasirani skokovima od 130 i 138,5 etara i zbirom od 269,7 bodova. 
 
Austrijsko pobjedničko postolje komletirao je Stefan Kraft sa 268 bodova, koje je dobio za skokove od 135 metara u obje serije. 
 
Na četvrtom mjestu plasirao se Norvežanin Johan Andre Forfang (131,5 i 137,5), peti je bio Švajcarac Gregor Dašvanden (134 i 136), a šesti Austrijanac Maksimilijan Ortner (134 i 134). 
 
Njemac Pius Paške, koji je juče bio deseti, slabiji vikend komletirao je 18. mjestom. 
 
Najbolji Slovenac bio je Timi Zajc na desetom mjestu. 
 
Paške je vodeći u generalnom plasmanu sa 715 bodova. 
 
Čofenig je sa 636 bodova preuzeo drugo mjesto i ima pet više od Erla.

Ski skokovi: Čofenig pobijedio u Engelbergu

Vjerovali ili ne, od najavljene investicije od 300 miliona eura u administrativni i data centar u Podgorici, budžetom za 2026. godinu opredijeljeno je tačno 30.004 eura - saopštili su iz Fidelity consulting u objavi na mreži Iks (bivši Tviter).
To je, ukazuju oni, tačno 0,01 odsto.
- Da bi shvatili koliko je 0,01 odsto - evo primjera: ako imate 10.000 zrna pirinča, 0,01 odsto od tih 10.000 zrna je jedno zrno - dodaju oni.
Kako navode dalje, ako imate kilo mesa - 0,01 odsto je 0,1 gram.
- A još se ne libe da kažu: ozbiljna politika se vodi djelima, a ne praznim obećanjima - zaključili su u Fidelity consulting.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFidelity_cg%2Fstatus%2F1995039023463645287%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1995039023463645287%7Ctwgr%5E7b60743767a5bd24f4d74536130a33bab3b23736%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Fidelity: Vjerovali ili ne, u budžetu je 30.000 eura od 300 miliona za administrativni i data centar u Podgorici

Predsjednik Francuske Emanuel Makron će u ponedjeljak, 1. decembra, ugostiti svog ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog na razgovorima u Parizu.
To je saopšteno iz kabineta francuskog lidera, dok Vašington nastoji da progura plan usmjeren na okončanje rata između Kijeva i Moskve.
- Dvojica lidera će razgovarati o uslovima za pravedan i trajan mir - rekao je zvaničnik u subotu, dok se visoka ukrajinska delegacija uputila u Vašington, a Zelenski se suočava s političkim turbulencijama kod kuće nakon što je smijenio svog glavnog pomoćnika Andrija Jermaka.
Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro je za novine La Tribune Dimanche rekao da će dočekati Zelenskog kako bi pokrenuli pregovore naprijed.
- Mir je nadohvat ruke, ako (ruski predsjednik) Vladimir Putin napusti svoje zablude o rekonstrukciji Sovjetskog carstva, prvo podjarmljujući Ukrajinu - dodao je on.
U upozorenju Moskvi, Baro je dodao Vladimir Putin mora prihvatiti prekid vatre ili prihvatiti izlaganje Rusije novim sankcijama koje će iscrpiti njenu ekonomiju.
Makron i Zelenski su u intenzivnom kontaktu tokom ove faze rata, koji je izazvan ruskom invazijom na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Ukrajinski lider je posljednji put posjetio Jelisejsku palatu prije dvije sedmice, 17. novembra.
Baro je dodao da uprkos političkim turbulencijama u Kijevu, Zelenski ima "puni legitimitet da vodi Ukrajinu ka miru".

Sjutra u Parizu sastanak Makrona i Zelenskog o uslovima za mir

Dijete i muškarac su stradali, a žena je teško povrijeđena u saobraćajnoj nesrećei koja se oko 1.30 sati desila na auto-putu Miloš Veliki u smjeru ka Čačku, na dijelu mosta na Savi na teritoriji opštine Surčin–Obrenovac.
Majka stara 23 godine prevezena je kolima beogradske Hitne pomoći u Urgentni centar, a oca je prevezla obrenovačka Hitna pomoć.
Iz Hitne pomoći su ekipe na licu mjesta mogle da konstatuju samo smrt djeteta, dok je dvadesettrotogodišnja žena sa teškim povredama zbrinuta u Urgentni centar, a muškarca je prevezla obrenovačka Hitna pomoć.
Nakon što je uspostavljen saobraćaj, oko četiri sata došlo je do još jedne saobraćajne nezgode na istom dijelu puta, kilometar i po prije mjesta prve nesreće, u kojoj je učestvovalo šest vozila.
Dvije osobe su u toj nezgodi povrijeđene i prevezene u Urgentni centar.

Dijete i muškarac stradali u saobraćajnoj nesreći na auto-putu Miloš Veliki

Ranko Radonjić, advokat bivšeg vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, saopštio je nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se njegovom branjeniku, pored ostalog, na teret stavlja falsifikovanje službene isprave koje se odnosi na skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. No, advokat je decidan da Knežević u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka.
- Cijeli predmet je formiran povodom ukidanja zabrane Belivuku i Miljkoviću, a Knežević je u tom trenutku obavljao funkciju koja nema veze, niti dodirnih tačaka sa tim - niti je u tom trenutku formalno ili neformalno bio uključen u donošenje odluke - rekao je advokat.
Istakao je da je Knežević obrazložio da je tu samu informaciju nije on pripremao.
- Već ljudi koji se bave tim poslom u određenom sektoru opšteg kriminaliteta, a da je on bio dužan kao pomoćnik direktora policije samo da stavi faksimil i proslijedi dalje tužilaštvu. Jednostavno je proslijedio informaciju koju su pripremili službenici - naveo je Radonjić u izjavi za medije.
Njemu se na teret stavlja stvaranje kriminalne ogranizacije koju su navodno stvorili Zoran Lazović, Milivoje Katnić, Saša Čađenović, a čiji su članovi bili Petar Lazović i druga lica, kao i nedozvoljeno držanje oružja.
Knežević je, kaže Radonjić, iznio detaljnu odbranu i osvrnuo se na svako pitanje - kako tužioca, tako i njega kao branioca i do detalja iznio svoja saznanja.
- Tokom jučerašnjeg pretresa stana u kojem živi, a koji je u vlasništvu njegovog pokojnog oca, pronađeno je, čini mi se, devet komada municije među municijom koja ne odgovara kalibru za koji posjeduje dozvolu, mislim da ima i privatni i službeni pištolj - rekao je Kneževićev advokat.
Knežević je negirao je da je počinio sva tri krivična djela.
On je danas saslušan pred tužiocem Jovanom Vukotićem koji mu je odredio zadržavanje do 72 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.6585%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fknezevicu-zadrzavanje-do-72-sata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Knežević i nekadašnji rukovodilac Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Milorad Žižić uhapšeni su juče po nalogu SDT-a.

Radonjić: Knežević nema veze sa skidanjem zabrane ulaska Belivuku i Miljkoviću, u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka

Bivšem načelniku Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Miloradu Žižić nakon saslušanja u SDT-u određeno je zadržavanje do 72 sata.
On je pred tužiocem Jovanom Vukotićem kategorično negirao navode iz naredbe za sprovođenje istrage kazala je za Portal ETV njegova advokatica Mubera Kurpejović.
On je, prema njenim riječima, više od tri sata iznosio odbranu i ukazao ko je sve procesuiran od osoba i kriminlnih klanova, koje sve predmete su realizovali.
- Tokom više od tri sata iznošenja odbrane Žižić je ukazivao na ono što je njegov tim, odnosno Odsjek na čijem je čelu bio radio u spornom periodu, koje su rezultate postigli, koliko su članova kriminalnih grupa pricesuirali, koliko je prijava dobilo sudski epilog - kazala je Kurpejović.
Ona je saopštila da se njenom branjeniku stavlja na teret jedno krivično djelo - članstvo u kriminalnoj organizaciji.
Ona je dodala da je u pitanju grupa u kojoj su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradonjic-i-knezevica-terete-za-skidanje-zabrane-belivuku-i-miljkovicu-u-tom-trenutku-nije-obavljao-funkciju-koja-sa-tim-ima-bilo-kakvih-dodirnih-tacaka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kurpejović: Žižić u više od tri sata odbrane predočio ko je sve procesuiran dok je bio na čelu Odsjeka

Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara. <h2>MANTIJE I MITOMANIJE</h2> Poslanici SNP-a Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara Dima Vujovića „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije Slobodana Miloševića iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine. Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore. <h2>KRFSKA DEKLARACIJA</h2> Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici Todor Božović i Jovan Ðonović predlažu Pašiću kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu Ljubomiru Davidoviću, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  „Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g) Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je Svetozar Tomić, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili Petar Kosović, državljanin Srbije i Janko Spasojević i Milosav Raičević, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom Dragutina Milutinovića, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! „Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande Živojina Mišića upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori Milutinoviću, 19. 11. 1918. godine. <h2>LAŽNA SKUPŠTINA</h2> Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj Nikola je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru Herbertu Vivijenu, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.</figcaption></figure>  Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora Anri D' Osmana, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić</figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

Kompanija Bemax DOO Podgorica, kako se navodi u saopštenju, sa dubokom zabrinutošću i pravnom osudom prima Rješenje Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki od 27.11.2025. godine, kojim je njihova žalba protiv odluke Ministarstva javnih radova za adaptaciju stare zgrade Vlade odbijena kao neosnovana.
Kako ističu, ova odluka ne samo da predstavlja pravni presedan u crnogorskom sistemu javnih nabavki, već nanosi i direktnu štetu državnom budžetu, ignorišući njihovu ponudu koja je bila 147.000 eura povoljnija od izabrane ponude Konzorcijuma.&nbsp;
- Komisija je, držeći se isključivo pretjeranog formalizma, potvrdila našu diskvalifikaciju zbog tehničke forme u Izjavi podugovarača, gde je umesto isključivo “izvođenje radova” stajala formulacija “projektovanje i građenje”. Odbijanje naše žalbe zbog ove proceduralne fraze, i to u trenutku kada smo ponudili najnižu cijenu, potvrđuje da je stvarni cilj postupka bio eliminacija Bemaxa, a ne izbor ekonomski najpovoljnijeg ponuđača - ističe se u saopštenju kompanije Bemax.&nbsp;
Posebno naglašavaju šokantni dio obrazloženja Komisije: &nbsp;“Komisija za zaštitu prava nije razmatrala ostale žalbene navode žalioca, jer isti nije dokazao da ne postoji razlog za njegovo isključenje iz postupka javne nabavke…”
Iz kompanije ističu da ovakvo tumačenje Zakona, kojim se ekonomska isplativost u potpunosti ignoriše, šalje poruku svim privrednim subjektima da se u Crnoj Gori ne bira kvalitet i najbolja cijena, već isključivo politička i formalna podobnost.
Kompanija Bemax ovim putem obavještava javnost da neće odustati od zaštite svojih prava i da će pokrenuti postupak pred Upravnim sudom Crne Gore.
- Naš pravni tim, u pripremi tužbe, koristiće detaljne smjernice i primjere iz prakse koji jasno dokazuju da je ovakav stepen formalizma neprihvatljiv u razvijenim pravnim sistemima i da je 
direktno suprotan suštini Zakona o javnim nabavkama. Kroz dalji postupak, argumentovaćemo da je naš slučaj identičan situacijama u kojima su sudovi poništavali odluke naručilaca kada je formalna greška neznatna u odnosu na finansijsku korist koju je ponuđač nudio - poručuju iz kompanije Bemax.&nbsp;
Kako kažu, čvrsto vjeruju da će Upravni sud prepoznati i ispraviti nezakonitost i finansijsku štetnost odluka koje su donesene isključivo na štetu države i u interesu sumnjivih tenderskih igara.

Tag: svjetski-kup

Robinson pobijedila u Koloradu

Veterani Primorca šampioni Svjetskog kupa u Barseloni

Savić saopštio kandidate za Supefinale Svjetskog kupa u Podgorici

Finalni turnir Svjetskog kupa u Podgorici

„Ajkule“ razbile SAD i izborile polufinale Svjetskog kupa

“Ajkule” savladale Srbiju, u osmini finala sa Francuskom

Ski skokovi: Čofenig pobijedio u Engelbergu

Robinson pobijedila u Koloradu

Fidelity: Vjerovali ili ne, u budžetu je 30.000 eura od 300 miliona za administrativni i data centar u Podgorici

Sjutra u Parizu sastanak Makrona i Zelenskog o uslovima za mir

Dijete i muškarac stradali u saobraćajnoj nesreći na auto-putu Miloš Veliki

PRATITE TVe UŽIVO