Rukometašice Norveške osvojile su naslov prvakinja svijeta - peti put u istoriji.
U velikom finalu u Roterdamu, u sjajnoj rukometnoj predstavi, one su bile bolje od Njemačke, rezultatom 23:20 (11:11).
Duel dvije selekcije koje su pokazale najviše na šampionatu od početka do kraja bio je više nego uzbudljiv i neizvjestan. Sa izuzetkom nekoliko minuta drugog poluvremena, niti jedna ekipa nije uspijevala osjetnije da se odlijepi, tako da je odluka o zlatu pala u završnim minutima utakmice.
Podsjetimo, Norvežanke su na ovo SP stigle kao vlasnice srebra za prošlog. Sa druge strane, Njemačka je osvojila medalju na SP nakon punih 18 godina.&nbsp;
Pored odbrana, večerašnje finale obilježile su Heni Reistad i Tale Deila sa po pet golova. U selekciji Njemačke, najefikasnije su bile Alina Grajsels, Emili Fogel i Viola Lojhter sa po četiri pogotka.
Prvo poluvrijeme je, prema očekivanjima, donijelo jako tvrdu igru, tokom koje nijedan suparnik nije mogao ni do prednosti od dva gola. Obje ekipe igrale su izuzetno čvrsto u odbrani, a nakon 30 minuta bilo je neriješeno - 11:11.
U uvodnom dijelu drugog poluvremena, Norveška je uspjela da se odlijepi, i to uz tri uzastopna gola. Dva puta pogađala je Deila, jednom Reistad, a na semaforu je bilo 16:13. I od tada su Skandinavke bile potpuno zaustavljene - čak šest minuta bile su bez datog gola, što je Njemačkoj omogućilo da priđe na 16:15.
U 46. minutu uslijedilo je izjednačenje - Kine je pogodila za 17:17, a potom su Njemice primorale suparnice na grešku u napadu i stigle su do prilike za preokret. No, nijesu je iskoristile - na drugoj strani precizna je bila Deila, a potom i Reistad, te je Norveška ponovo imala prednost (19:17).
Pet minuta prije kraja, pri rezultatu 20:19, Grajsels nije iskoristila šansu da poravna, pa je Aune vratila Norvešku na plus dva. Sve je bilo riješeno u 58. minutu - Aune je još jednom pogodila, na semaforu je bilo 22:19 i Norvežankama je preostalo da mirno privedu utakmicu kraju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Norvežanke peti put šampionke svijeta u rukometu

Ženska rukometna reprezentacije Francuske osvojila je bronzanu medalju na 27. Svjetskom prvenstvu.
Francuske rukometašice savladale su danas u Roterdamu, u meču za treće mjesto, selekciju Holandije, nakon produžetaka, 33:31.
Utakmica je u regularnom toku završena neriješeno 26:26.
To je Francuskoj prvo bronzano odličje na šampionatima svijeta, na kojima je osvajala i tri zlatne i četiri srebrne medalje.
Za titulu prvaka, u 17 sati i 30 minuta, igraće Norveša i Njemačka.

Francuskinje osvojile bronzu u Roterdamu

Individualna statistika rukometašica Crne Gore na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj i Holandiji, na kojem su "lavice" zauzele 8. mjesto je izuzetno dobra. Naša selekcija ima najboljeg asistenta na šampionatu, a to je srednji bek Matea Pletikosić. Ona je sa 41 asistencijom lider u toj kategoriji uoči finalnog vikenda planetarne smotre.
Đurđina Jauković i Dijana Trivić su najbolji strijelci naše selekcije na šampionatu sa 29 golova.
Armel Atingre je upisala najviše odbrana od čuvarki mreže našeg tima, a najbolji procenat odbranjenih šuteva - 40.4 odsto ima Marija Marsenić.
Od nje su samo bolje Holanđanka Jara ten Holte i Kubanka Danielis Herans Rejes - po 73.
Dijana Trivić je lider našeg tima kada su u pitanju ukradene lopte.

Pletikosić lider po broju asistencija na Svjetskom prvenstvu

Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore poražena je od favorita Norveške u četvrtfinalu Svjetskog prevenstva u Dortmundu.
Norvežanke su slavile 32:23.
Lavice su dobro otvorile meč, međutim, Norvežanke su ubrzo uspjele da stvore razliku koju su čuvale do kraja meča.
Iako je odbrana lavica fukcionisala dobro, bilo je previše grešaka i nerealizovanih napada.
Ranije danas, jedan od favorita Njemačka je savladala Brazil 30:23.
Sjutra igraju Danska i Francuska, u drugom meču Holandija i Mađarska.

Norveška zaustavila ''lavice'': Naša reprezentacija poražena u četvrtfinalu

Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore igraće sjutra u Dortmundu sa Njemačkom utakmicu drugog kola glavne runde 27. Svjetskog prvenstva. 
 
Crnogorskim rukometašicama trijumf nad Njemačkom ne garantuje plasman u četvrtfinale, bio bi im neophodan bar još bod u subotnjem duelu protiv Srbije.
Njemačka ima maksimalan učinak u dosadašnjem dijelu šampionata.
U prvoj fazi savladala je Island 32:25, Urugvaj 38:12 i Srbiju 31:20, dok je na startu Glavne runde &nbsp;pobijedila Farska Ostrva 36:26.&nbsp;
Bek crnogorske reprezentacije Jelena Vukčević očekuje tešku takmicu.
- Njemačka je veoma zahtjevna ekipa, ali uz naš karakter i ako budemo ispoštovale sve zadatke koji se od nas budu tražili, moći ćemo da joj pariramo- rekla je Vukčević.
Ona je ponovila da je odbrana najjače oružje crnogorske reprezentacije.
- U napadu imamo raznovrstan repertoar, sa različitim tipovima bekova - više koje vole da šutiraju, jake su i korpulentne, a imamo i niže i brze. Možemo da ih iznenadimo, u zavisnosti od toga kako ih osjetimo i kako otvorimo utakmicu- rekla je Vukčević.
Utakmica u dvorani Vestfalen počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, dva i po sata ranije, sastaće se Srbija i Farska Ostrva.
Drugo kolo komletiraće duel Španije i Islanda, u 20 sati i 30 minuta.

Crnogorske rukometašice sjutra sa Njemačkom

Pred crnogorskim rukometašicama je novo veliko takmičenje, Svjetsko prvenstvo, na kojima u prošlosti “lavice” nisu imale mnogo uspjeha, kao što je to slučaj na kontinentalnim šampionatima – međutim selektorka Suzana Lazović se nada da će i ova generacija nastaviti da piše istoriju na najljepši mogući način.
Naša reprezentacija je najbolji rezultat na šampionatima svijeta ostvarila prije šest godina u Japanu, kada je osvojila peto mjesto, a Lazović ističe da je najbitnije da ekipa u svakom trenutku igra najbolje u granicama svojih mogućnosti.
- Svi jedva čekamo prvenstvo. Igračice u klubovima održavaju i podižu formu. Tokom priprema nemamo puno vremena. Neophodno je da neke stvari taktički spremimo i izađemo na šampionat kao tim i da “izginemo” na terenu. Cilj je da iz svake utakmice ekipa izvuče maksimum, da ispoštujemo jedni druge na terenu- rekla je Suzana za Meridiansport.
Krupnih riječi pred šampionat svijeta nema, ali motiv je i ovog puta ogroman, da se zemlja predstavi na najbolji mogući način.
- Sa razlogom se od Crne Gore očekuju veliki rezultati, medalje. Međutim, ne želim da obećavam takve stvari. Mogu samo da garantujem da ćemo učiniti sve da nastavimo da pišemo istoriju crnogorskog rukometa. Za veliki rezultat neophodno je da se mnogo stvari poklopi. Naročito u trenucima kada se pravi smjena generacija. Imali smo praktično na svakom okupljanju neku debitantkinju. To je veoma važna stvar za nas i pokazatelj da stižu i nove generacije dobrih rukometašica- objašnjava selektorka.
Javnost uvijek sa posebnom pažnjom prati nastupe “lavica” na velikim takmičenjima. Stizale su medalje sa prvenstava Evrope, Olimpijskih igara, ali odličja sa Mundijala još nema.
- Mi smo narod koji uvijek želi najbolje moguće rezultate. Mislim da smo baš zbog takvog pristupa i uspješni u većini sportova. Mala smo zemlja, ali imamo veliko srce. Zadatak stručnog štaba je da rastereti igračice, da one sa uživanjem izađu na teren jer je to jedini put do dobrih rezultata- kaže Suzana.
Povukla je mlada selektorka paralelu između prvenstava Evrope i svijeta i navela zašto možda još nemamo medalju sa Svjetskog prvenstva, iako su u prošlosti generacije naših najboljih rukometašica išle na ova takmičenja sa najvećim mogućim ambicijama.
- Ako bismo poredili reprezentacije na Svjetskom, u odnosu na Evropsko prvenstvo, šampionat Starog kontinenta mnogo je kvalitetniji. Možda nam ne odgovaraju atipične selekcije, prije svega iz Azije. Radila sam u Kini i imala priliku da igram često protiv reprezentacija Južne Koreje i Japana između ostalog. Često smo znali da ih pobijedimo na takmičenjima, ali i da se istrošimo pred neke buduće obaveze- istakla je Lazović.
Crna Gora će šampionat otvoriti večeras (20.30) utakmicom protiv Farskih Ostrva. Dva dana kasnije rivalke će biti Paragvajke, a za kraj prve faze slijedi derbi protiv Španije. Stručni štab svakom rivalu pristupa maksimalno ozbiljno.
- Nikada ne potcjenjujem nikog. Obično se takav odnos vrati na loš način. Paragvaj je nezgodan tim takođe, igrali smo ne tako davno protiv njih i pobijedili ih tek u završnici, iako je rezultat možda pokazao da smo lakše došli do trijumfa. Dakle, za svakog rivala se spremamo izuzetno fokusirano- ne ostavlja dilemu selektorka.
Prvi rival dobro je poznat iz kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Naročito je u Torshavnu meč bio težak, a udarna snaga selekcije sa sjevera Starog kontinenta su tri danske rukometašice.
- Spremamo se za prvu utakmicu protiv Farskih Ostrva. To nam je u ovom trenutku najbitnije. Nakon toga slijede mečevi protiv Paragvaja i Španije. Tek poslije tih utakmica, možemo da pričamo o nekim očekivanjima od nastavka Svjetskog prvenstva- zaključila je Suzana Lazović.
Boje Crne Gore na šampionatu svijeta braniće:
GOLMANKE: Armel Atingre, Marija Marsenić i Andrea Škerović.
KRILA: Dijana Trivić, Ivona Pavićević, Nina Bulatović i Anastasija Marsenić.
PIVOTI: Tatjana Brnović, Ivana Godeč i Andrijana Tatar.
BEKOVI: Đurđina Jauković, Matea Pletikosić, Itana Grbić, Marija Božović, Katarina Džaferović, Jelena Vukčević i Elena Mitrović.

Lazović: Učinićemo sve da nastavimo da pišemo istoriju našeg rukometa

Kraj godine rezervisan je za „lavice“ i učešće na najvećim međunarodnim takmičenjima. Ove godine najveći izazov za izabranice selektorke Suzane Lazović je Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj i Holandiji, koje “lavice” počinju 26. novembra duelom protiv Farskih Ostva.
Uoči okupljanja koje je planirano za 17. novembar, selektorka Lazović saopštila je spisak na kojem je 21 igračica koja će konkurisati za mjesto u timu na planetarnoj smotri.
U nacionalni tim se vraća srednji bek Itana Grbić, koja je nakon EHF Euro 2024 pauzirala od nastupa u dresu „lavica“.
Na spisku je 12 igračica koje su bile u sastavu na posljednjem velikom takmičenju – EHF Euro 2024 – Armel Atingre, Dijana Trivić, Ivona Pavićević, Nina Bulatović, Tatjana Brnović, Ivana Godeč, Andrijana Tatar, Đurđina Jauković, Matea Pletikosić, Itana Grbić, Katarina Džaferović i Jelena Vukčević.
Na predstojećem Svjetskom prvenstvu selektorka Lazović neće moći da računa na desnog beka Tanju Ivanović koja je odradila operaciju kičmenog pršljena.
Prvi put poziv u A tim dobile su dvije kadetske reprezentativke– najbolja igračica ovogodišnjeg Evropskog prvenstva za igračice do 17 godina - Martina Knežević i srednji bek Ivana Savić.
Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj i Holandiji na programu je od 26. novembra do 14. decembra. Crna Gora će igrati u grupi D protiv Španije, Farskih Ostrva i Paragvaja.
Jedno od prva tri mjesta u grupi donosi plasman u glavnu rundu, u kojoj bi Đurđina Jauković i saigračice igrale u Dortmundu i to protiv tri prvoplasirana tima iz grupe C, u kojoj su pored domaćina - Njemačke, još Srbija, Island i Urugvaj.
Za našu reprezentaciju to će biti osmo učešće na prvenstvima svijeta, a najbolji rezultat je peto mjesto ostvareno 2019. godine.

Lazović objavila spisak za SP: Povratak Itane Grbić, nema Tanje Ivanović

Rukometaši Danske plasirali su se u finale Svjetskog prvenstva.
Danska je večeras u Oslu, u polufinalnom meču, savladala Portugal 40:27 i izborila četvrto uzastopno svjetsko finale.
Danska, koja je na prethodna tri šampionata osvojila trofej, do finala došla je sa maksimalnim učinkom.
Najefikasniji u pobjendičkoj selekciji bio je Matijas Gicel sa devet, dok je gol manje postigao Rasmus Šmid.
U selekciji Portugala najbolji je bio Antonio Areia sa pet golova.
Danska će u finalu, u nedjelju u 18 sati, igrati sa Hrvatskom.
Meč za treće mjesto, u kojem će rivali biti Francuska i Portugal, počeće tri sata ranije.

Danska izborila finale

Crnogorski trener Veselin Vujović sa Katarom nije uspio da zaustavi put rukometaša Mađarske ka četvrtfinalu Svjetskog prvenstva – 23:29 (12:12).
Bence Imre postigao je čak devet pogodaka za pobjednike.
Nekadašnji crnogorski reprezentativac Žarko Marković je sa šest pogodaka bio najefikasniji u poraženom timu.
Posljednji meč grupe 2 između Francuske i Sjeverne Makedonije neće imati rezultatski značaj pošto su Trikolori i Mađari obezbijedili prolaz dalje.
U grupi 2 rukometaši Danske su rutinski odradili posao sa Češkom – 28:22 (12:10).
Matijas Gidsel sa 10 pogodaka bio je najefikasniji u pobjedničkom timu. Simon Pitlik je postigao četiri gola manje.
Danijel Blaha sa pet golova odskočio je u reprezentaciji Češke.
U meču bez rezultatskog značaja Njemačka i Tunis će zatvoriti grupu 1.

Mađari u četvrtfinalu, Danci lako do pobjede nad Češkom

Nije svaki zločin krvav. Ne sadrže svi oni fizičku bol, mučenje i smrt. Nisu svakom zločincu ruke krvave. Ne, ali su proklete. Baš oni koji svoje zločine čine u rukavicama, bijelim košuljama i frakovima su mnogo gori od ovih drugih, jer njihov zločin nije prema pojedincu ili grupi, već prema generaciji i generacijama koje dolaze – to je zločin protiv kulture.
Naiđoh prije neki dan na istinski nadahnuto recitovanje Novaka Adžića, pjesme koja u sebi osim neopisive boli sadrži i poduke koje bi svi trebali učiti i ponavljati. Uči nas o zločincima, o izdajnicima, ali i o onima kojima je dato da brane ovu slobodu koja nam je poklonjena. 
„... Zar ćeš moći slušati mirno 
Nepobjedni lave stari, 
Kad te budu robom zvali 
Jučer turski izmećari? 
Il te tvoja prošlost slavna 
Tako brzo ostavila? 
Il je hrabrost opjevana 
 Izmišljena priča bila...
... Neka oko sokolovo 
Smrt raznosi tankom puškom. 
Nek krv onu staru svjetlost 
Dade našoj novoj zori 
Da se ovaj poklič ori 
U slobodnoj Crnoj Gori” – Sekula Drljević
Ali ođe danas se ne radi o stvarnom roblju. Ovo su robovi mentaliteta, robovi kulture, znanja, duše. I uvijek robovi ličnosti i istine. Oni su u svojim perifernim životima zarobljeni u cjeloživotnim ulogama nekog drugog, stranog, ne svog i ne sebe. Robovi tuđina u svijetu globalnih interesa koji često nesvjesno, zaneseni i zatrčani za onom šargarepom na štapu, zakorače bespovratno u tuđe, u svijet koji nije njihov i koji ih ne voli, i u svijet đe ih oni nekada njihovi preziru – u svijet izdajnika.
Danas, na sreću, nema više živih lomača na kojima je, poput familije Petra Zvicera, zapaljena cijela jedna porodica jer im otac i đed nije htio spuštiti glavu, pokloniti se okupatoru i pljunuti na svoju davno datu zakletvu. Nema, ali se moramo pitati ima li onih kojima je ta žrtva ostavljena na nauk i nezaborav.
Ovih dana smo imali mogućnost da gledamo kako se neki kvazi istoričari na srpskom javnom servisu utrkuju ko će jače i lažljivije pljunuti na nas. Nije prvi put. Neće, bojim se, biti ni potonji, ali ovoga puta se desilo nešto posve novo... Nego, krenimo prvo od toga šta za nas, braću svoju, srpsku Spartu, kolijevku Nemanjinu, 23. izbornu jedinicu, južnu srpsku pokrajinu i tako dalje, i tako dalje, kažu...&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKonteZanovic%2Fstatus%2F2019334369731834062%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2019334369731834062%7Ctwgr%5E93356f5fed182f3bb75bb619ecab274bb854839d%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Gospoda su ustvrdila, pozivajući se na neke nepostojeće tekstove i ličnosti i izvrnute fragmente poslanica crnogorskih vladika, sljedeće: Crnogorci nisu imali osjećaj pravde i pravičnosti. Njihove tri osnovne odlike koje ih karakterišu, odnosno tri idola kojima se klanjaju su: preljubništvo, srebroljublje i otimačina. Dalje, simpatični gospodini kažu, dok se ekranom vrte AI generisani rukopisi, kako među Crnogorcima nema mjesta za poštenog i dobrog čovjeka.
Dakle, ukratko da ne citiram sve jer nije baš da papir može sve da istrpi, gospoda tvrde da su Crnogorci, i to baš oni stari koji im priskočiše na Mojkovac i Bregalnicu, preljubnička ološ, plaćenici, silovatelji i propalice. 
Ne pomenuše nijednom da li su im dedovima kojima je obezbijeđena odstupnica za Albaniju i kasnije Grčku na Mojkovcu, čime se sačuvala srpska, a uništila crnogorska vojska, tražene kakve pare? Da li su im ti nevaspitani srebroljupci tog studenog januara 1916. zaiskali kakvu paru za prolazak, ti nepošteni otimači i silovatelji? Jesu li im šta pričali dedovi o tome?
Ovako lijepo ni Gebels nije zborio o Jevrejima. Nije, jer iako je bio iskonski zločinac, imao je makar zrno njemačke kulture u sebi.
Vi biste sada očekivali da na ovo reaguje naša diplomatija. Pa realno, kada će ako ne sada jer ovo nije bilo na nekom Informeru, Happy-ju ili Trećem oku, već na državnom javnom servisu u prime time-u. I reagovali su. Ne Ervin Ibrahimović, otkako je DNP izašao iz Vlade, ne može da se odbrani od rođaka koji zovu za posao. Ne ni Maida Gorčević jer ni ona nije imala vremena ili je, kao i premijer, u inozemstvu. Reagovao je treći nam ministar zadužen za diplomatske odnose Crne Gore, Filip Ivanović. I to tako što je bio integralni dio te emisije.&nbsp;
Tako je, ministar Ivanović je dao nemjerljiv doprinos toj divnoj emisiji iz kulture tako što je između ovih izliva mržnje, fašizma i bljuvotina prema njegovoj državi, on pomalo „pljuckao” dajući političkim idiotima legitimitet za ono šta rade. Pa umjesto da diplomatskim sredstvima reaguje na ovaj gnusni sadržaj, on je odlučio da mu da puni doprinos tako što će i on ponešto „lijepo” reći o sebi i svojima.&nbsp;
Iskreno se nadam da su ga platili za ovaj uradak i time dokazali, makar u tom jednom/jadnom primjeru, da smo srebroljupci. Za supruge i đevojke ne brinite, tu zaista ne bi trebalo da bude problema.
Dok nam Crnu Goru, njenu kulturu i istoriju, brane ovakvi poput ministra Ivanovića, u zemlji nam kulturno blago, arhivsku građu, artefakte i ostavštinu predaka kradu i prekrajaju agenti u crkvenim mantijama. I sve ovo pod pokroviteljstvom prijestonog nam grada, čiji čelnici bi da budu velji Crnogorci na državnom (na kojem se nizašta ne pitaju) i korisne posrbice na lokalnom nivou đe im mandat čuvaju URA i Demokrate.
I sve ovo u mjesecu u kojem bi, da ima đe Crnogoraca, obilježili 534 godine od kako smo, dok smo, kako kažu, odmarali od fukarluka, krađe tuđih žena i otimačine, štampali prvu knjigu kod Južnih Slovena.
Opkoljeni sa tri carstva, egzistencijalno ugroženi i u nemaštini, Crnogorci su štampali knjige. Četiristo godina kasnije, 1893, opet uprkos ratovima i neposrednoj opasnosti, Crna Gora i njen suveren slave taj datum jer znaju da je on bitniji od ma čega drugoga. Znaju da je kultura iznad svega i da samo ona može sačuvati i uzdići jedan narod. Slaveći tih 400 godina, knjaz Nikola je na Cetinje pozvao tadašnju diplomatsku, novinarsku i kulturnu elitu Evrope. Čitajte i dobro zapamtite šta su tada pisali o nama. Zapamtite i dobro uporedite sa ovim ponorom u kojem se danas nalazimo.&nbsp;
Čitaj i ti, ministre Ivanoviću, možda ti bude što valjalo kada sljedeći put budeš pozvan da gostuješ u nekoj emisiji radnog naslova: „Pljuni na Crnogorce”!
"Delegati iz Londona, Pariza, Beča, Rima i Petrograda doputovali su brodovima u Kotor. Odatle su, baš onim cik-cak putem, na konjima i u kočijama kretali uz planinu. Za mnoge profesore sa Oxforda ili Sorbone, to je bio prvi put da vide takav krš, a s vrha Lovćena su gledali Jadran kao na dlanu. U dvorani Zetskog doma bila su izložena prva izdanja Oktoiha iz 1494. godine. Naučnici su satima sa lupama pregledali kvalitet štampe, ne vjerujući da je to nastalo u planinskom manastiru dok je ostatak Balkana padao pod Osmanlije. 
Predstavnici najstarijih evropskih univerziteta držali su govore na latinskom, nazivajući Crnu Goru „bastionom hrišćanske kulture“.
Kralj (tada knjaz) Nikola je priredio banket za stotine zvanica. Kažu da je tadašnji izaslanik sa Oxforda rekao da je došao da vidi „divlja plemena", a da je našao „najstariju gospodu Evrope“.&nbsp;
Londonski The Times (Britanija) 
„Postoji nešto gotovo nadrealno u činjenici da jedna mala planinska kneževina, koja je provela vjekove u neprekidnom ratu za opstanak, slavi četiri vijeka pismenosti. Dok su veće i bogatije nacije u 15. vijeku još uvijek oklijevale pred Gutenbergovim izumom, Crnogorci su u svojim nepristupačnim gudurama već štampali knjige. To je narod koji je topovsku đulad topio da bi izlio slova“.&nbsp;
Le Figaro (Francuska) 
„Cetinje je ovih dana prijestonica svjetske inteligencije. Nevjerovatan je prizor vidjeti profesore sa Sorbone kako koračaju pored CRNOGORSKIH GORŠTAKA koji nose jatagane o pojasu, a u džepu primjerak 'Gorskog vijenca'. Ova proslava je dokazala da Crna Gora nije samo 'Sparta Balkana', već i njegova Atina“.&nbsp;
Neue Freie Presse (Austrougarska) 
„Možemo osporavati njihove političke težnje, ali ne možemo osporiti njihovu kulturnu baštinu. Izložba inkunabula na Cetinju pokazuje da su CRNOGORCI POSJEDOVALI NIVO CIVILIZACIJE KOJI JE BIO DALEKO ISPRED NJIHOVIH SUSJEDA, pa čak i nekih zapadnih naroda u to mračno doba 1494. godine".&nbsp;
Golos (Rusija) 
„Crna Gora je upalila svjetlo prosvjete na istoku Evrope u trenutku kada se činilo da će sve prekriti otomanska tmina. Njihova štamparija nije bila samo tehnički pogon, već duhovna tvrđava koja je ostala neosvojena“.
Mnogi američki listovi su prenijeli vijest sa naglaskom na paradoks: 
„Najmanja država u Evropi drži lekciju iz istorije cijelom svijetu. Proslava na Cetinju podsjeća nas da sloboda i kultura idu ruku pod ruku. Narod koji je znao da štampa knjige dok se borio za goli život, zaslužuje vječno divljenje civilizovanog svijeta.“ (Preuzeto sa stanice Vuci gorski)

Pljuvanje uvis

Rukometašice OTP Group Budućnosti igraće danas u Audi areni protiv Đera utakmicu 12. kola.&nbsp;
Zvanični prvak Evrope lider je grupe A sa 20 bodova i želi da zadrži tu poziciju do kraja grupne faze.
U dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda i poraz.
Budućnost tri kola prije kraja grupne faze ima tri boda i samo teoretske šanse da osvoji šesto mjesto u grupi i izbori plasman u nokaut fazu elitnog takmičenja.
Prvi međusobni duel u Podgorici pripao je Đeru 36:20 (18:6).
Utakmica u Đeru počeće u 18 sati.

Liga šampiona u rukometu: Budućnost gost Đeru

Potreba usaglašavanja odredbi ranijeg Zakona o privrednim društvima iz 2020. godine sa direktivama EU, posebno sa Direktivom 2009/102EU Evropskog parlamenta i Savjeta od 16. septembra 2009. godine u oblasti privrednog prava o društvima sa ograničenom odgovornošću sa jednim članom (jednočlano d.o.o.) trebao je dovede do pojednostavljivanja funkcionisanja ovog oblika privrednog društva. 
Donošenjem novog Zakona o privrednim društvima, u avgustu 2025. godine, uglavnom su implementirane odredbe navedene Direktive, uz izvjesne „nespretnosti“ zakonodavca u normiranju pojedinih odredbi, tako da je novo zakonsko rješenje, u cjelini, dobilo „zeleno svijetlo“ EK. Međutim ...
<h2>Država u problemu</h2>
Zakon o privrednim društvima (skr. ZoPD) koji je ustav realnog sektora i koji se u drugim sistemima naziva i zakon o trgovačkim društvima odnosi se na sva privredna društva bez obzira na vrstu vlasničkog kapitala, tako da se primjenjuje i na privredna društva čiji je osnivač/vlasnik država ili jedinice lokalne samouprave, koja su dužna da svoje statute i ogranizaciju usaglase sa novim Zakonom do 31. marta tekuće godine.
Privredna društva u realnom sektoru su, manje više, već od dana usvajanja Zakona (6. avgusta 2025) godine započela aktivnosti i relativno spremna dočekala stupanje na snagu ovog Zakona 01. 01. 2026. godine. 
Dakle, bez obzira na određeni stepen mogućih „nejasnoća“ u ovom Zakonu, realni sektor će iskorisiti priliku da kroz izmjene postojećih statuta dodatno uredi svoju normativnu unutrašnju uređenost i organizaciju saglasno i nekim drugim zakonima kao što su to Zakon o klasifikaciji djelatnosti, Zakon o računovodstvu ili Zakon o reviziji.
Međutim... privredna društva, u prvom redu jednočlana društva sa ograničenom odgovornošću čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, kod kojih, saglasno čl. 405 stav 3 ZoPD, „jedan član d.o.o. ima ovlašćenja skupštine društva“, što u prevodu znači – skupština opštine, već sada očito ne mogu ispuniti obavezu iz čl. 630, koji nalaže da su „dužni da usklade organizaciju i poslovanje sa ovim Zakonom i izvrše registraciju u CRPS, u roku od tri mjeseca od dana početka primjene ovog zakona“ – dakle do 31. marta.
Upozorenja dijela stručne i akademske zajednice, te samih zaposlenih u ovim društvima, kao i dijela gradonačelnika, nažalost, do sada nije rezultirao „intervencijom“ predlagača (Vlade) i zakonodonosioca (Skupštine).
<h2>Društva „bez“ skupštine </h2>
U prvom redu, uočljivo je da se nedovoljno razumije „priroda“ privrednih društava u „državnom vlasništvu“, posebno onih čiji je osnivač opština u dijelu rada/nadležnosti skupštine. Za razliku od realnog sektora koji nema problem „političkog odlučivanja“, ova jednočlana društva nemaju „svoje“ skupštine kao društva u realnom sektoru gdje je to jedan član - vlasnik društva. Kod njih skupštinu društva „obnaša“ jedan član vlasnik – opština, a u ime ovog vlasnika skupština opštine.
Da se laičkoj javnosti bliže objasni - sve nadležnosti skupštine društva obavlja skupština opštine. I tu nastaje problem. Zapravo, ne bi smio da nastane problem i problem nije u Zakonu o privrednim društvima već u ograničenjima koja postavljaju drugi zakoni u pravnom sistemu.
U konačnom i sve da ova privredna društva, na današnji dan, imaju „završene“ statute (izrađene saglasno ZoPD) potrebne su (minimum) dvije sjednice skupština opština da se prvo usvoji statut, a zatim, nakon njegovog stupanja na snagu, opet na skupštini opštine, izaberu organi društva, saglasno članu 38 Zakona o lokalnoj samoupravi. 
Nažalost, ovdje se mora napomenuti da insistiranje Udruženja pravnika Crne Gore, u saradnji sa Privrednom komorom, da se donese poseban Zakon o upravljanju privrednim društvima u većinskom vlasništvu države (opština), saopšteno još februara 2025. godine na „Danima privrednog prava u PK“, te da se isti istovremeno donese sa Zakonom o privrednim društvima i Zakonom o CRPS, očito nije imalo dovoljno efekta, tako da se ovo zakonsko rješenje još uvijek samo „priprema“.
<h2>Odgovor na problem</h2>
Država na „zakonodavni problem“ u primjeni već donijetih zakona do sada je uvijek odgovarala – odlaganjem primjene. 
Tipičan primjer je Zakon o računovodstvu u javnom sektoru, zakonu koji je donijet još 2019. godine i na koji se više puta intervenisalo amandmanski na način da je odlagana njegova primjena, pa se tako „intervenisalo 2021. i 2013. da bi, prema sada važećoj odredbi, njegova primjena trebala da počne od 01. 01. 2027. godine.
I pored činjenjenice da je straučna i akademska zajednica upozoravala da, između ostalog „nije ni proradio softver za vođenje jedinstvene evidencije državne imovine“ ovaj zakon „egzistira“ na „standby“, sa procjenom ovog autora da se može očekivati novo „amandmasnko djelovanje“ u pravcu daljeg odlaganja njegove primjene. Za one kojima je bliža materija budžeta i budžetskog prava samo napomena da danom početka primjene ovog zakona prestaju da važe odredbe čl. 62 do 70 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti koje se odnose na računovodstvo i završni račun budžeta.
Dakle, ovo je samo jedan od primjera na koji način država reaguje kada se “zaleti” u zakonodavnoj aktivnosti i “ukoči” u primjeni istih. 
Bez obzira što bi se sa pravom mogao tražiti krivac za probleme u primjeni ZoPD, sada je najvažnije vrlo brzo i ozbiljno shvatiti obim problema koji imaju privredna društva čiji su osnivači opštine i koja “moraju” biti usklađena do 31. marta, što je sada, za većinu njih skoro nemoguće. 
Treba li napomenuti da su to privredna društva koja pružaju usluge snabdijevanja vodom, deponovanja otpada, održavanja gradske čistoće, upravljanja gradskim saobraćajem, javnom rasvjetom, parking usluga, tržnice i pijace itd – dakle društva od posebnog interesa za građane i funkcionisanje lokalnih zajednica!
Pritom treba naglasiti da nije problem do njih, niti do onih koji nastoje da im pomognu da izvrše zakonsku obavezu, već u “olako obećanoj brzini”.
Dodatan problem čini i činjenica da EK ni najmanje blagonaklono neće gledati na to da je država “omanula” i to kod subjekata čiji je ona vlasnik, pa zato ni Vlada ni Skupština ne reaguju. 
Međutim… “što se grbo rodi vrijeme ne ispravi”, kako kaže Bogišić, pa stoga predlagač i zakonopisac moraju povući hitno dva poteza. 
<h2>Dva poteza</h2>
Prvo, mora se intervenisati na čl. 630 ZoPD i za ova društva produžiti rok do roka u kome se uobičajeno održavaju redovne skupštine društava u realnom sektoru (30.06).
Drugi korak, sagledati cjelinu pravnog sistema, jer na privredna društva u 100% ili većinskom vlasništvu države pored bazičnog Zakona o privrednim društvima, primjenjuju se i odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi, Zakona o komunalnoj djelatnosti, odredba člana 24 stav 4 Zakona o radu… itd.
Naravno da je ovo prilika da se ponovo citira Bogišić sa čuvenom zakonjačkom (pravničkom) izrekom iz Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru iz 1888. godine: “Ko samo riječi zakonske znade, taj još zakona ne zna, dok mu ne shvati razum i smisao”. 
Nažalost, predlagač i zakonopisac “mrtvijem snom spavaju”, uvijek spremni da slave (privremeno) zatvaranje pregovaračkih poglavlja, a kada zakon stupi na snagu da odgovornost prenesu na one koji “moraju” da ga primjene. 
U konačnom, biće vrlo neprijatno objašnjavati EK zašto se odlaže primjena dijela zakona, ali kada se to već uradilo u oktobru 2025. godine (za potrebe interesa “pojedinca”) kada je amandmanski mijenjan u avgustu iste godine usvojeni ZoPD, zašto sada, kada “nužda” nalaže se isto ne bi ponovilo? 
Stoga, ostaje samo da vidimo ko će prvi da “proguta žabu”.

Zakon

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima, a vidljivost je mjestimično smanjena zbog magle ili niske oblačnosti, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).&nbsp;
Iz AMSCG su kazali da učesnike u saobraćaju očekuju nestabilne vremenske prilike, i u područjima sa kišom savjetovali su maksimalno opreznu vožnju.
Oni su upozorili na učestale sitnije odrone duž klisura i usjeka i savjetovali opreznu vožnju prilagođenu vremenskim i saobraćajnim uslovima.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 do 17 sati.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični, a odobrena je i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Saobraćaj neće biti obustavljan radnim danima od sedam do devet i od 12 do 14 sati.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog sanacije kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Tag: svjetsko-prvenstvo-u-rukometu