Rukometašice Norveške osvojile su naslov prvakinja svijeta - peti put u istoriji.
U velikom finalu u Roterdamu, u sjajnoj rukometnoj predstavi, one su bile bolje od Njemačke, rezultatom 23:20 (11:11).
Duel dvije selekcije koje su pokazale najviše na šampionatu od početka do kraja bio je više nego uzbudljiv i neizvjestan. Sa izuzetkom nekoliko minuta drugog poluvremena, niti jedna ekipa nije uspijevala osjetnije da se odlijepi, tako da je odluka o zlatu pala u završnim minutima utakmice.
Podsjetimo, Norvežanke su na ovo SP stigle kao vlasnice srebra za prošlog. Sa druge strane, Njemačka je osvojila medalju na SP nakon punih 18 godina.&nbsp;
Pored odbrana, večerašnje finale obilježile su Heni Reistad i Tale Deila sa po pet golova. U selekciji Njemačke, najefikasnije su bile Alina Grajsels, Emili Fogel i Viola Lojhter sa po četiri pogotka.
Prvo poluvrijeme je, prema očekivanjima, donijelo jako tvrdu igru, tokom koje nijedan suparnik nije mogao ni do prednosti od dva gola. Obje ekipe igrale su izuzetno čvrsto u odbrani, a nakon 30 minuta bilo je neriješeno - 11:11.
U uvodnom dijelu drugog poluvremena, Norveška je uspjela da se odlijepi, i to uz tri uzastopna gola. Dva puta pogađala je Deila, jednom Reistad, a na semaforu je bilo 16:13. I od tada su Skandinavke bile potpuno zaustavljene - čak šest minuta bile su bez datog gola, što je Njemačkoj omogućilo da priđe na 16:15.
U 46. minutu uslijedilo je izjednačenje - Kine je pogodila za 17:17, a potom su Njemice primorale suparnice na grešku u napadu i stigle su do prilike za preokret. No, nijesu je iskoristile - na drugoj strani precizna je bila Deila, a potom i Reistad, te je Norveška ponovo imala prednost (19:17).
Pet minuta prije kraja, pri rezultatu 20:19, Grajsels nije iskoristila šansu da poravna, pa je Aune vratila Norvešku na plus dva. Sve je bilo riješeno u 58. minutu - Aune je još jednom pogodila, na semaforu je bilo 22:19 i Norvežankama je preostalo da mirno privedu utakmicu kraju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Norvežanke peti put šampionke svijeta u rukometu

Ženska rukometna reprezentacije Francuske osvojila je bronzanu medalju na 27. Svjetskom prvenstvu.
Francuske rukometašice savladale su danas u Roterdamu, u meču za treće mjesto, selekciju Holandije, nakon produžetaka, 33:31.
Utakmica je u regularnom toku završena neriješeno 26:26.
To je Francuskoj prvo bronzano odličje na šampionatima svijeta, na kojima je osvajala i tri zlatne i četiri srebrne medalje.
Za titulu prvaka, u 17 sati i 30 minuta, igraće Norveša i Njemačka.

Francuskinje osvojile bronzu u Roterdamu

Individualna statistika rukometašica Crne Gore na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj i Holandiji, na kojem su "lavice" zauzele 8. mjesto je izuzetno dobra. Naša selekcija ima najboljeg asistenta na šampionatu, a to je srednji bek Matea Pletikosić. Ona je sa 41 asistencijom lider u toj kategoriji uoči finalnog vikenda planetarne smotre.
Đurđina Jauković i Dijana Trivić su najbolji strijelci naše selekcije na šampionatu sa 29 golova.
Armel Atingre je upisala najviše odbrana od čuvarki mreže našeg tima, a najbolji procenat odbranjenih šuteva - 40.4 odsto ima Marija Marsenić.
Od nje su samo bolje Holanđanka Jara ten Holte i Kubanka Danielis Herans Rejes - po 73.
Dijana Trivić je lider našeg tima kada su u pitanju ukradene lopte.

Pletikosić lider po broju asistencija na Svjetskom prvenstvu

Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore poražena je od favorita Norveške u četvrtfinalu Svjetskog prevenstva u Dortmundu.
Norvežanke su slavile 32:23.
Lavice su dobro otvorile meč, međutim, Norvežanke su ubrzo uspjele da stvore razliku koju su čuvale do kraja meča.
Iako je odbrana lavica fukcionisala dobro, bilo je previše grešaka i nerealizovanih napada.
Ranije danas, jedan od favorita Njemačka je savladala Brazil 30:23.
Sjutra igraju Danska i Francuska, u drugom meču Holandija i Mađarska.

Norveška zaustavila ''lavice'': Naša reprezentacija poražena u četvrtfinalu

Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore igraće sjutra u Dortmundu sa Njemačkom utakmicu drugog kola glavne runde 27. Svjetskog prvenstva. 
 
Crnogorskim rukometašicama trijumf nad Njemačkom ne garantuje plasman u četvrtfinale, bio bi im neophodan bar još bod u subotnjem duelu protiv Srbije.
Njemačka ima maksimalan učinak u dosadašnjem dijelu šampionata.
U prvoj fazi savladala je Island 32:25, Urugvaj 38:12 i Srbiju 31:20, dok je na startu Glavne runde &nbsp;pobijedila Farska Ostrva 36:26.&nbsp;
Bek crnogorske reprezentacije Jelena Vukčević očekuje tešku takmicu.
- Njemačka je veoma zahtjevna ekipa, ali uz naš karakter i ako budemo ispoštovale sve zadatke koji se od nas budu tražili, moći ćemo da joj pariramo- rekla je Vukčević.
Ona je ponovila da je odbrana najjače oružje crnogorske reprezentacije.
- U napadu imamo raznovrstan repertoar, sa različitim tipovima bekova - više koje vole da šutiraju, jake su i korpulentne, a imamo i niže i brze. Možemo da ih iznenadimo, u zavisnosti od toga kako ih osjetimo i kako otvorimo utakmicu- rekla je Vukčević.
Utakmica u dvorani Vestfalen počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, dva i po sata ranije, sastaće se Srbija i Farska Ostrva.
Drugo kolo komletiraće duel Španije i Islanda, u 20 sati i 30 minuta.

Crnogorske rukometašice sjutra sa Njemačkom

Pred crnogorskim rukometašicama je novo veliko takmičenje, Svjetsko prvenstvo, na kojima u prošlosti “lavice” nisu imale mnogo uspjeha, kao što je to slučaj na kontinentalnim šampionatima – međutim selektorka Suzana Lazović se nada da će i ova generacija nastaviti da piše istoriju na najljepši mogući način.
Naša reprezentacija je najbolji rezultat na šampionatima svijeta ostvarila prije šest godina u Japanu, kada je osvojila peto mjesto, a Lazović ističe da je najbitnije da ekipa u svakom trenutku igra najbolje u granicama svojih mogućnosti.
- Svi jedva čekamo prvenstvo. Igračice u klubovima održavaju i podižu formu. Tokom priprema nemamo puno vremena. Neophodno je da neke stvari taktički spremimo i izađemo na šampionat kao tim i da “izginemo” na terenu. Cilj je da iz svake utakmice ekipa izvuče maksimum, da ispoštujemo jedni druge na terenu- rekla je Suzana za Meridiansport.
Krupnih riječi pred šampionat svijeta nema, ali motiv je i ovog puta ogroman, da se zemlja predstavi na najbolji mogući način.
- Sa razlogom se od Crne Gore očekuju veliki rezultati, medalje. Međutim, ne želim da obećavam takve stvari. Mogu samo da garantujem da ćemo učiniti sve da nastavimo da pišemo istoriju crnogorskog rukometa. Za veliki rezultat neophodno je da se mnogo stvari poklopi. Naročito u trenucima kada se pravi smjena generacija. Imali smo praktično na svakom okupljanju neku debitantkinju. To je veoma važna stvar za nas i pokazatelj da stižu i nove generacije dobrih rukometašica- objašnjava selektorka.
Javnost uvijek sa posebnom pažnjom prati nastupe “lavica” na velikim takmičenjima. Stizale su medalje sa prvenstava Evrope, Olimpijskih igara, ali odličja sa Mundijala još nema.
- Mi smo narod koji uvijek želi najbolje moguće rezultate. Mislim da smo baš zbog takvog pristupa i uspješni u većini sportova. Mala smo zemlja, ali imamo veliko srce. Zadatak stručnog štaba je da rastereti igračice, da one sa uživanjem izađu na teren jer je to jedini put do dobrih rezultata- kaže Suzana.
Povukla je mlada selektorka paralelu između prvenstava Evrope i svijeta i navela zašto možda još nemamo medalju sa Svjetskog prvenstva, iako su u prošlosti generacije naših najboljih rukometašica išle na ova takmičenja sa najvećim mogućim ambicijama.
- Ako bismo poredili reprezentacije na Svjetskom, u odnosu na Evropsko prvenstvo, šampionat Starog kontinenta mnogo je kvalitetniji. Možda nam ne odgovaraju atipične selekcije, prije svega iz Azije. Radila sam u Kini i imala priliku da igram često protiv reprezentacija Južne Koreje i Japana između ostalog. Često smo znali da ih pobijedimo na takmičenjima, ali i da se istrošimo pred neke buduće obaveze- istakla je Lazović.
Crna Gora će šampionat otvoriti večeras (20.30) utakmicom protiv Farskih Ostrva. Dva dana kasnije rivalke će biti Paragvajke, a za kraj prve faze slijedi derbi protiv Španije. Stručni štab svakom rivalu pristupa maksimalno ozbiljno.
- Nikada ne potcjenjujem nikog. Obično se takav odnos vrati na loš način. Paragvaj je nezgodan tim takođe, igrali smo ne tako davno protiv njih i pobijedili ih tek u završnici, iako je rezultat možda pokazao da smo lakše došli do trijumfa. Dakle, za svakog rivala se spremamo izuzetno fokusirano- ne ostavlja dilemu selektorka.
Prvi rival dobro je poznat iz kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Naročito je u Torshavnu meč bio težak, a udarna snaga selekcije sa sjevera Starog kontinenta su tri danske rukometašice.
- Spremamo se za prvu utakmicu protiv Farskih Ostrva. To nam je u ovom trenutku najbitnije. Nakon toga slijede mečevi protiv Paragvaja i Španije. Tek poslije tih utakmica, možemo da pričamo o nekim očekivanjima od nastavka Svjetskog prvenstva- zaključila je Suzana Lazović.
Boje Crne Gore na šampionatu svijeta braniće:
GOLMANKE: Armel Atingre, Marija Marsenić i Andrea Škerović.
KRILA: Dijana Trivić, Ivona Pavićević, Nina Bulatović i Anastasija Marsenić.
PIVOTI: Tatjana Brnović, Ivana Godeč i Andrijana Tatar.
BEKOVI: Đurđina Jauković, Matea Pletikosić, Itana Grbić, Marija Božović, Katarina Džaferović, Jelena Vukčević i Elena Mitrović.

Lazović: Učinićemo sve da nastavimo da pišemo istoriju našeg rukometa

Kraj godine rezervisan je za „lavice“ i učešće na najvećim međunarodnim takmičenjima. Ove godine najveći izazov za izabranice selektorke Suzane Lazović je Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj i Holandiji, koje “lavice” počinju 26. novembra duelom protiv Farskih Ostva.
Uoči okupljanja koje je planirano za 17. novembar, selektorka Lazović saopštila je spisak na kojem je 21 igračica koja će konkurisati za mjesto u timu na planetarnoj smotri.
U nacionalni tim se vraća srednji bek Itana Grbić, koja je nakon EHF Euro 2024 pauzirala od nastupa u dresu „lavica“.
Na spisku je 12 igračica koje su bile u sastavu na posljednjem velikom takmičenju – EHF Euro 2024 – Armel Atingre, Dijana Trivić, Ivona Pavićević, Nina Bulatović, Tatjana Brnović, Ivana Godeč, Andrijana Tatar, Đurđina Jauković, Matea Pletikosić, Itana Grbić, Katarina Džaferović i Jelena Vukčević.
Na predstojećem Svjetskom prvenstvu selektorka Lazović neće moći da računa na desnog beka Tanju Ivanović koja je odradila operaciju kičmenog pršljena.
Prvi put poziv u A tim dobile su dvije kadetske reprezentativke– najbolja igračica ovogodišnjeg Evropskog prvenstva za igračice do 17 godina - Martina Knežević i srednji bek Ivana Savić.
Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj i Holandiji na programu je od 26. novembra do 14. decembra. Crna Gora će igrati u grupi D protiv Španije, Farskih Ostrva i Paragvaja.
Jedno od prva tri mjesta u grupi donosi plasman u glavnu rundu, u kojoj bi Đurđina Jauković i saigračice igrale u Dortmundu i to protiv tri prvoplasirana tima iz grupe C, u kojoj su pored domaćina - Njemačke, još Srbija, Island i Urugvaj.
Za našu reprezentaciju to će biti osmo učešće na prvenstvima svijeta, a najbolji rezultat je peto mjesto ostvareno 2019. godine.

Lazović objavila spisak za SP: Povratak Itane Grbić, nema Tanje Ivanović

Rukometaši Danske plasirali su se u finale Svjetskog prvenstva.
Danska je večeras u Oslu, u polufinalnom meču, savladala Portugal 40:27 i izborila četvrto uzastopno svjetsko finale.
Danska, koja je na prethodna tri šampionata osvojila trofej, do finala došla je sa maksimalnim učinkom.
Najefikasniji u pobjendičkoj selekciji bio je Matijas Gicel sa devet, dok je gol manje postigao Rasmus Šmid.
U selekciji Portugala najbolji je bio Antonio Areia sa pet golova.
Danska će u finalu, u nedjelju u 18 sati, igrati sa Hrvatskom.
Meč za treće mjesto, u kojem će rivali biti Francuska i Portugal, počeće tri sata ranije.

Danska izborila finale

Crnogorski trener Veselin Vujović sa Katarom nije uspio da zaustavi put rukometaša Mađarske ka četvrtfinalu Svjetskog prvenstva – 23:29 (12:12).
Bence Imre postigao je čak devet pogodaka za pobjednike.
Nekadašnji crnogorski reprezentativac Žarko Marković je sa šest pogodaka bio najefikasniji u poraženom timu.
Posljednji meč grupe 2 između Francuske i Sjeverne Makedonije neće imati rezultatski značaj pošto su Trikolori i Mađari obezbijedili prolaz dalje.
U grupi 2 rukometaši Danske su rutinski odradili posao sa Češkom – 28:22 (12:10).
Matijas Gidsel sa 10 pogodaka bio je najefikasniji u pobjedničkom timu. Simon Pitlik je postigao četiri gola manje.
Danijel Blaha sa pet golova odskočio je u reprezentaciji Češke.
U meču bez rezultatskog značaja Njemačka i Tunis će zatvoriti grupu 1.

Mađari u četvrtfinalu, Danci lako do pobjede nad Češkom

Sjedinjene Američke Države su 23. decembra prošle godine ponudile predsjedniku Venecuele Nikolasu Maduru da napusti svoju zemlju i ode u Tursku, ali je venecuelanski lider bijesno odbio taj plan, rekao je američki zvaničnik za Njujork tajms (New York Times).
Prema izvoru, Madurova reakcija jasno je pokazala da nije imao namjeru ozbiljno razmotriti prijedloge Vašingtona.
Njujork tajms je takođe izvijestio, pozivajući se na američkog zvaničnika, da su američke obavještajne službe izvele sajber-napad na energetski sektor Venecuele, prekinuvši isporuku električne energije u značajnom dijelu Karakasa kako bi prikrile dolazak američkih aviona.
Navodno je nestanak struje omogućio više od 150 vojnih aviona i helikoptera, uključujući dronove, borce i bombardere, koji su poletjeli s 20 različitih američkih mornaričkih baza i brodova, da izvedu svoje borbene misije.
Ovu informaciju je kasno sinoć potvrdio američki senator Lindzi Grejam koji je kazao da je Maduro "mogao biti u Turskoj, ali je u Njujorku" i da bi bilo bolje da je prihvatio ponudu.

Maduro u decembru imao ponudu da napusti Venecuelu i ode u Tursku, bijesno je odbio

U američkoj vojnoj operaciji u Venecueli ubijena su 32 kubanska državljanina, saopštila je kubanska vlada u nedjelju, dajući prvi zvanični broj stradalih u američkim napadima.
Kubanski vojni i policijski službenici nalazili su se na misiji koju je kubanska vojska izvodila na zahtjev vlade Venecuele, navodi se u saopštenju pročitanom na kubanskoj državnoj televiziji u nedjelju naveče.
Nije bilo jasno na čemu su Kubanci radili u toj južnoameričkoj zemlji, ali Kuba je bliski saveznik vlade Venecuele i godinama šalje vojne i policijske snage kako bi pomagale u operacijama. Glasine o pogibiji kružile su tokom tokom vikenda.
- Znate, mnogo Kubanaca je ubijeno juče. Bilo je mnogo smrti s druge strane. S naše strane nema poginulih - rekao je američki predsjednik Donald Tramp novinarima na Air Force One dok se u nedjelju naveče vraćao iz Floride u Vašington.
Američke snage u subotu su otele predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i njegovu suprugu kako bi se suočili s optužnicom u Njujorku koja ih tereti za učešće u zavjeri vezanoj za narkoterorizam.

Objavljeni prvi podaci o ubijenim u američkoj otmici Madura: Kuba priznala gubitke

Još je nešto manje od godinu i po do sljedećih predsjedničkih izbora u Francuskoj. Ipak, ta očekivana sudbonosna izborna trka već sada snažno utiče na političku svakodnevicu – dovela je do raspada koalicije i dodatno otežava ionako zahtjevan rad manjinske vlade. Liberalni predsjednik Emanuel Makron nakon dva mandata više ne može da se kandiduje – i postavlja se pitanje ko bi nakon njega u očekivanom drugom krugu mogao da pobijediti desno-nacionalnu Marin le Pen.
Onih koji imaju ambicije da zauzmu tu najvišu dužnost u Francuskoj ne nedostaje. Neki potencijalni kandidati već godinama su „u niskom startu“ – okupljaju pristalice i pokušavaju da se što bolje pozicioniraju uoči glasanja. O kojim to kandidatima je riječ?
<h2>Eduar Filip</h2>
Eduar Filip je 2017. bio prvi premijer tada novog predsjednika Makrona. Taj 55-godišnjak smatra se popularnim i obezbijedio je snažnu podršku na lokalnom nivou. Pozicionira se kao razborit političar centra i mogao bi da bude obećavajući kandidat stabilnosti. Sa svojom strankom „Horizonti“ dugo je bio prilično vjeran Makronov saveznik.
U međuvremenu on, međutim, vladi zadaje probleme. Dok je politički centar, sastavljen od predsjednikove stranke „Renesansa“ i stranaka „Horizonti“ i „MoDem“, ranije uglavnom glasao jedinstveno, Filip je u posljednje vrijeme uskratio podršku u ključnim raspravama o budžetu.
<h2>Gabrijel Atal</h2>
Taj 36-godišnjak takođe je bio premijer, a danas je šef poslaničke grupe i predsjednik stranke „Renesansa“. Ima visoke rejtinge popularnosti i vjerovatno bi najviše predstavljao nastavak Makronove politike. Već kao premijer smatran je mlađom verzijom predsjednika, koji ga je čak nazivao „političkim mlađim bratom“. U međuvremenu su, međutim, odnosi između ta dva političara narušeni. Atal se više ne ustručava da kritikuje planove vlade iz sopstvenog političkog tabora. Ostaje pitanje da li Francuska želi „Makrona 2.0“ ili će Atal uspjeti da se jasno distancira od aktuelnog predsjednika zemlje.
<h2>Žerald Darmanin</h2>
Aktuelni ministar pravosuđa, baš kao i Makron, dolazi iz sjeverne Francuske. Na ljestvici popularnosti otprilike je izjednačen s Atalom i Filipom. Prema anketi instituta Ifop, 26 odsto ispitanih želi da se on kandiduje na predsjedničkim izborima, što je nešto manje nego za Atala (29 odsto) i Filipa (37 odsto). Dugogodišnji ministar unutarnjih poslova poznat je po čvrstom pristupu borbi protiv kriminala i jasnim porukama kojima taj 43-godišnjak često daje i populistički prizvuk.
<h2>Bruno Retejo</h2>
Izrazito konzervativni predsjednik Republikanske stranke prošle godine nadmašio je regionalne „teškaše“ i svog unutarstranačkog konkurenta Lorana Vokijea, koji se dugo smatrao sigurnim predsjedničkim kandidatom. U posljednjim mjesecima, međutim, taj 65-godišnjak osjetno je izgubio na podršci. U nastojanju da se distancira od Makronovog tabora, taj privremeni ministar unutrašnjih poslova prijetnjama povlačenjem podstakao je ostavku premijera Sebastijana Lekornija, čime je na kraju i doveo do prekida saradnje Republikanske stranke s političkim centrom.
<h2>Jedan za sve i svi za jednog?</h2>
S obzirom na brojne kvazi-kandidature koje bi u borbi protiv desnice mogle međusobno jedna drugu da ometaju, David Lisnar, konzervativni gradonačelnik Kana, izašao je s neobičnom idejom. Umjesto jednog kandidata po stranci, predložio je da se imenuje samo jedna osoba za stranke centra i desnice, kako bi se povećale šanse za ulazak u drugi krug.
Pojedine stranke i predsjednički aspiranti s pravom se pitaju da li bi trebalo da ego i ponekad različita politička gledišta ustuknu pred ciljem da se spriječi pobjede Marin le Pen. Dosadašnje raspoloženje, međutim, pokazuje da ima malo oduševljenja za tako nešto.
Zajednička kandidatura ili odustajanje od protivkandidature teško je zamislivo u francuskom političkom pejzažu, obilježenom konfrontacijom i veoma samouverenim kandidatima. Tim prije što konzervativci žele jasan raskid s Makronom, a to njegova stranka teško može da prihvati. Ipak, kada bi se više velikih stranaka neočekivano udružilo oko jednog kandidata, to bi bila jasna poruka borbe protiv desnice.
<h2>„Kraljica Marin“ ili Bardelin štićenik?</h2>
Pritom uopšte nije ni sigurno da će Marin le Pen – koje se politička ljevica, liberali i konzervativci toliko boje – uopšte moći da se kandiduje. Sud joj proljetos, zbog pronevjere sredstava Evropske unije, na pet godina oduzeo pasivno biračko pravo – što je odmah i stupilo na snagu. Ali u idućim mjesecima žalbeni sud trebalo bi da odluči da li će presuda ostati na snazi i onemogućiti joj kandidaturu ili će desna nacionalistkinja po četvrti put pokušati da uđe u Jelisejsku palatu.
Već dugo je jasno da će, ako Le Pen ne bude smjela da učestvuje, desni nacionalisti u trku poslati njenog političkog štićenika Žordana Bardelu. Ta mlada politička zvijezda posljednjih godina osvojila je srca birača i u anketama je već prestigla svoj uzor, „kraljicu Marin“. Oboje imaju jasnu prednost pred svim ostalim mogućim predsjedničkim kandidatima. Bardela je važio za „ličnog jastreba Marin Le Pen“, dok je ona vodila politiku „detoksikacije“ stranke. Danas se taj 30-godišnjak predstavlja znatno umjerenije.
Na kraju ostaje samo jedno pitanje: kako će se postaviti lijevi politički tabor? Zeleni i socijalisti žele da nastupe sa zajedničkom kandidaturom. Ali trenutno u toj kombinaciji nisu ni tradicionalna ljevica oko Žan-Luka Melanšona, a ni najperspektivniji kandidat lijevog spektra, socijaldemokrata Rafael Gluksman. Da li će iko od njih imati šanse za ulazak u drugi krug – to će se tek vidjeti.

Borba za Makronovog nasljednika već je počela

Evropska unija pozvala je na smirivanje napetosti i na uzdržanost svih aktera u Venecueli, u izjavi koju su podržale sve članice, osim Mađarske, čiji je premijer Viktor Orban bliski saveznik američkog predsjednika Donalda Trampa.
Evropska unija poziva sve aktere na smirenost i uzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija i osiguralo mirno rješenje krize. EU podsjeća da se u svim okolnostima načela međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija moraju poštovati, a članice Savjeta bezbjednosti imaju posebnu odgovornost za poštovanje tih načela, koja su stub međunarodne bezbjednosne arhitekture, navodi se u izjavi, prenosi Index.
Dodaje se da je EU više puta poručila da Nikolas Maduro nema legitimitet demokratski izabranog predsjednika i da se zalagala za mirnu tranziciju u demokratiju pod vođstvom Venecuele, uz poštovanje njenog suvereniteta, jer pravo venecuelanskog naroda da odredi svoju budućnost mora da se poštuje.
- EU dijeli prioritet borbe protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i trgovine drogom, što je značajna bezbjednosna pretnja širom svijeta, ali istovremeno naglašava da se ti izazovi moraju rješavati održivom saradnjom, uz puno poštovanje međunarodnog prava i načela teritorijalnog integriteta i suvereniteta - piše u izjavi.
Dodaju da su u bliskom kontaktu sa Sjedinjenim Američkim Državama, kao i s regionalnim i međunarodnim partnerima, kako bi podržali i olakšali dijalog sa svim uključenim stranama, koji će dovesti do demokratskog, uključivog i mirnog rješenja krize, pod vođstvom Venecuelanaca.
EU poručuje da poštovanja volje venecuelanskog naroda ostaje jedini način da se u toj državi obnovi demokratija i riješi trenutna kriza i ističe da je u ovom kritičnom trenutku bitno da svi akteri u potpunosti poštuju ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo.
Svi politički zatvorenici koji su trenutno pritvoreni u Venecueli moraju biti bezuslovno pušteni na slobodu, a konzularna tijela članica EU blisko sarađuju kako bi se zaštitila bezbjednost građana EU, uključujući i one koji su nezakonito pritvoreni u Venecueli, dodaje se.

Članice EU pozivaju na smirivanje tenzija u Venecueli, Mađarska jedina odbila da podrži inicijativu

Britanski kralj Čarls odao je počast Evi Šlos, preživjeloj iz logora Aušvic i polusestri Ane Frank koja je umrla u 97. godini.
Šlos je bila suosnivač i počasna predsjednica Fondacije Ane Frank čiji je pokrovitelj kraljica Kamila, prenosi danas BBC.
Šlos i njena porodica su 1940-ih protjerani iz svog doma u Austriji. Živjeli su kao izbjeglice u Holandiji prije nego što su ih zarobili i poslali u ozloglašeni logor Aušvic.
U objavi preko društvenih mreža kralj Čarls je napisao "moja supruga i ja smo jako rastuženi viješću o smrti Eve Šlos".
"Nemoguće je shvatiti užase koje je preživjela kao mlada žena, a ipak je ona posvetila ostatak svog života prevazilaženju mržnje i predrasuda, promovisanju ljubaznosti, hrabrosti, razumijevanja i otpornosti svojim neumornim radom za Fondaciju An Frank Velika Britanija i učeći o holokaustu širom svijeta", napisao je on.
"Oboje smo privilegovani i ponosni što smo je poznavali i duboko je cijenimo", napisao je kralj.
Kada je Šlos i njenu porodicu oslobodila sovjetska armija u januaru 1945. ona i njena majka Elfride Frank bile su jedva žive. Njen brat i otac su umrli u logoru.
Elfride, poznata kao Frici, koja se vratila u Amsterdam, udala se za Ota Franka, oca Ane Frank koji je takođe uspio da preživi nacističke logore.
Posljednjih 40 godina Šlos je posvetila svoj život naporima da spriječi ponavljanje istorije.
Kao suosnivač Fondacije Ana Frank Velika Britanija, čuvala je sjećanje na Anu Frank i učila ljude o holokaustu.
Dnevnik Ane Frank, priča o životu Jevreja pod nacističkom okupacijom iz prve ruke, prodat je u više od 30 miliona primjeraka i preveden je na 70 jezika, i obavezno je štivo u školama širom svijeta.
Šlos je često putovala u Evropu, govorila mladima i posebno širila poruku da ne treba gajiti mržnju.
"Radila sam jako, jako predano da promijenim stavove ljudi", rekla je Šlos za BBC u junu 2021. godine.
"Svaka osoba koju ubijediš da ne bude rasista je pozitivna stvar", rekla je ona.
Šlos se 1951. preselila u London da studira fotografiju. Tamo je upoznala svog supruga Zvija Šlosa, njemačkog Jevrejina koji je pobjegao u Palestinu za vrijeme rata kada je njegov otac zatvoren u logoru Dahau.
Par se nastanio u Londonu i postali su britanski državljani.
Njen suprug je umro u Londonu 2016. godine. Za sobom su ostavili ćerke, zeta i unuke, saopštila je Fondacija.

Umrla Eva Šlos - preživjela iz logora Aušvic, i polusestra Ane Frank

Ove zle figure će učiniti sve da izbjegnu odgovornost za štetu koju su nanijeli, ali na kraju moraju snositi posljedice, piše u analizi za Guardian kolumnista i voditelj emisije Politics Weekly America Džonatan Fridlend.
Ovo nije baš novogodišnja odluka, i sigurno nije predviđanje. Razmišljajte o tome prije kao o nadi, ili čak molbi, za narednih 12 mjeseci. Neka naredna godina bude vrijeme kada će lideri koji su nanijeli toliko štete svojim zemljama, i daleko šire, konačno biti pozvani na odgovornost. Neka 2026. bude godina obračuna.
Počnite od čovjeka čiji je domet najveći
Po moći koju drži. Takva je priroda američkog izbornog sistema da će Donald Tramp, koji se vratio na vlast prije manje od godinu , u narednih 10 mjeseci biti suočen sa sudom birača. Njegovo ime neće biti na glasačkom listiću, ali, ne zavaravajte se, izbori za Kongres 3. novembra će dati presudu o drugom mandatu Trampove administracije.
Red poraza njegove partije u Kongresu bi bio sam po sebi zadovoljavajući, povrijedivši njegov ogroman ego, ali imao bi i praktično značenje. Malo ko predviđa da će Republikanci izgubiti kontrolu nad Senatom, gdje bi Demokrati morali osvojiti barem četiri mjesta da preuzmu vlast – gotovo nemoguće s obzirom na geografski raspored 35 mjesta koja su u igri u novembru. Ali, u normalnim okolnostima, trebalo bi biti najsigurnija politička prognoza da Predstavnički dom neće više biti u rukama republikanaca za godinu dana.
Takav obrt bi razbio aureolu nepobjedivosti koja je okruživala Trampa otkako je pobijedio Kamalu Haris, dopuštajući mu da zastrašuje i ucjenjuje mnoge američke institucije, uključujući većinu medija, da mu preda mnogo više moći nego što mu pripada. To bi ga učinilo “slabom patkom”, nesposobnim da kroz neprijateljski Dom donese nove zakone.
Prije svega, to bi značilo da se Tramp konačno suočava sa tijelom koje je i voljno i sposobno da ga drži odgovornim: demokratski Predstavnički dom bi imao apetit i snagu za ozbiljnu kontrolu. Opremljen pravom da poziva svjedoke, mogao bi istražiti sve, od troškova Trampovih tarifa za američke poreske obveznike, do nevjerovatno drskog obrasca korupcije i privatnog bogaćenja koji je karakterisao ovu administraciju. I stalno u rukavu imao bi prijetnju trećeg procesa opoziva.
Tako da novembar zaista može donijeti obračun za Trampa, zbog čega on neće stati ni pred čim da spriječi takav ishod. Otuda riječi upozorenja: “u normalnim okolnostima”. Tramp će učiniti okolnosti nenormalnim, ako to bude potrebno da zadrži Dom. Taj napor je već u toku, bilo kroz manipulaciju izbornih mapa u Teksasu, ili kroz poteze da se oteža glasanje u demokratskim područjima širom zemlje.
Postoje ohrabrujući znakovi da institucije počinju da se odupiru – svjedočimo prošlonedjeljnoj odluci Vrhovnog suda koja ograničava Trampovu upotrebu američkih trupa na ulicama gradova pod demokratskom vlasti – ali ovo će biti jedna od borbi 2026, dok predsjednik koristi svaku priliku da izbjegne odgovornost koju bi mu donio poraz u jesen.
Njegov “soul brother” u regiji: Benjamin Netanijahu
U čovjeku kojeg je ugostio u Mar-a-Lagu ove sedmice, na njihovom šestom i posljednjem sastanku 2025: Benjamin Netanijahu. Osim toga, izborni rizik koji prijeti Netanijahuu, čiji je prvi mandat premijera Izraela počeo 1996, je mnogo neposredniji: u nekom trenutku između sada i oktobra, Izraelci će izaći na izbore u trci koja bi ga mogla potpuno ukloniti s vlasti.
Ključna je odgovornost Netanijahua. Mnogi širom svijeta žele da to bude za ubistvo desetina hiljada Palestinaca u Gazi, za neumorne zračne napade koji su ostavili pojas u ruševinama i za uskraćivanje humanitarne pomoći. Ali unutar Izraela, najviše se traži odgovornost za smrtonosne propuste 7. oktobra 2023, za nepažnju i strateške greške koje su ostavile niz južnih zajednica, i stotine ljudi na muzičkom festivalu, izloženih smrtonosnom napadu Hamasa.
Izraelski zvaničnici na svim nivoima, civilni i vojni, platili su tu katastrofu svojim poslovima – osim jednog. Samo Netanijahu nikada nije priznao najmanju odgovornost, niti se izvinio za činjenicu da je najkrvaviji dan u istoriji zemlje bio za vrijeme njegove vlasti. Odbio je da uspostavi istražnu komisiju poput onih koje su brzo uslijedile nakon prethodnih katastrofa, radije postavljajući lažnu istragu sa lojalistima – ekvivalent, kako je rekao otac jednog ubijenog talca, kao da pitate ledeni breg ko je potopio Titanik. Dakle, jedina šansa Izraelaca da drže odgovornim čovjeka koji ih je vodio 18 od posljednjih 30 godina biće na glasačkom listiću.
Uloge nikada nisu bile veće. Mnogi izraelski aktivisti se plaše da bi ovi izbori mogli biti posljednja šansa da se spasu ključne demokratske institucije koje su dugo pod stalnim napadom Netanijahua. Poput Trampa u SAD ili Viktora Orbana u Mađarskoj, koji takođe izlazi pred birače ove godine, Netanijahu je u eskalirajućem ratu sa sudstvom i nezavisnim medijima, pritiskajući ih sve jače, nadajući se da će “zagušiti”. I, poput svog prijatelja u Vašingtonu, Netanijahu neće stati ni pred čim da spriječi pobjedu svojih protivnika: suočen sa optužbama za korupciju, mora ostati na vlasti da bi izbjegao zatvor. Odgovornost, politička i pravna, ga užasava.
Region u napetosti: Iran
I on nije jedini lider u regionu koji se boji bijesa svog naroda. Iranci su više puta pokušavali da iskažu bijes prema režimu koji vlada njihovom zemljom 47 godina, ali su često brutalno suzbijani. Protesti su ponovo izbili u posljednjim danima, a vlasti su koristile smrtonosnu silu brže nego ranije – iako postoje ohrabrujući znakovi da neki u sigurnosnim snagama nisu voljni da učestvuju u uobičajenom suzbijanju. Godinama su mnogi u Iranu gubili nadu u režim posvećen da postane regionalna sila podržavajući teror i haos na Bliskom istoku i šire, dok obični Iranci plaćaju cijenu kroz sankcije i ekonomske teškoće. Obračun za to je odgađan više puta. Ali zahtjev za promjenom je glasan i, kako kaže iranski stručnjak Ali Ansari, “Prije ili kasnije nešto će morati da popusti.”
Na ulicama ili na glasačkom listiću, odgovornost bi mogla doći 2026. U Britaniji, laburistička vlada ima dobar razlog da se boji, pripremajući se za velike gubitke u svim pravcima, bilo prema Plaid Cymru u Velsu, Škotskoj nacionalnoj partiji u Škotskoj, Zelenima naročito u Londonu, ili Reform UK gotovo svuda. U pravednom svijetu, Najdžel Faraž bi se bojao birača, zabrinut da bi ga držali odgovornim ne samo za njegovu prljavu prošlost, već i kao čovjeka koji je služio kao glavni propovjednik za najkatastrofalniju nacionalnu odluku nakon Minhena, naime referendum o Brexitu, koji slavi 10. godišnjicu u junu.
Priznajem, malo je vjerovatno da će 2026. Faraž platiti za svoju vodeću ulogu u tom kontinuiranom kolektivnom samopovređivanju. Ali na kraju, Tramp, Netanijahu, Orban i drugi moraju se suočiti sa obračunom za bol koji su prouzrokovali i štetu koju su nanijeli. Neka ovo bude ta godina.

Od Trampa do Netanijahua – neka 2026. bude godina obračuna

Premijerka Danske Mete Frederiksen je rekla predsjedniku SAD Donaldu Trampu da “prestane da prijeti” u vezi sa preuzimanjem Grenlanda.
“Apsolutno nema smisla govoriti o potrebi da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland”, rekla je, dodajući: “SAD nemaju pravo da anektiraju nijednu od tri nacije u Danskoj kraljevini.”
Njene izjave dolaze nakon što je Keti Miler – supruga jednog od Trampovih saradnika, Stivena Milera – objavila mapu Grenlanda u bojama američke zastave uz riječ “USKORO”.
Tramp je više puta iznosio mogućnost da Grenland postane anektirani dio SAD, ističući njegov strateški položaj i bogatstvo mineralima.
U izjavi, objavljenoj na sajtu danske vlade, Frederiksen je rekla da se obraća SAD “veoma direktno”.
Ona je navela da je Danska – “a samim tim i Grenland” – član NATO-a i da je pokrivena sigurnosnim garancijama saveza. Danska već ima odbrambeni sporazum sa SAD koji joj daje pristup Grenlandu, rekla je, i da je Danska povećala ulaganja u sigurnost u arktičkom regionu.
“Stoga bih snažno pozvala Sjedinjene Američke Države da prestanu sa prijetnjama prema istorijski bliskom savezniku i prema drugoj zemlji i drugom narodu koji su vrlo jasno rekli da nisu na prodaju”, poručila je ona.
Ranije je danski ambasador u SAD reagovao na objavu Miler – desničarske podkasterke i bivše Trampove saradnice u njegovom prvom mandatu – “prijateljskim podsjećanjem” da su dvije zemlje saveznici, uz napomenu da Danska očekuje poštovanje svog teritorijalnog integriteta.
Ova razmjena izjava dolazi nakon što su SAD u subotu izvele veliku vojnu operaciju u Venecueli, uhvativši njenog predsjednika Nikolas Madura i njegovu suprugu i prebacivši ih u Njujork.
Tramp je kasnije rekao da će SAD “voditi” Venecuelu, a američke naftne kompanije će “početi zarađivati za zemlju”.
Predsjednik SAD je ranije odbio da isključi upotrebu sile kako bi osigurao kontrolu nad Grenlandom, ogromnim ostrvom u Arktiku.
Tramp je tvrdio da bi uključivanje Grenlanda u SAD služilo američkim sigurnosnim interesima zbog njegovog strateškog položaja i bogatstva mineralima koji su ključni za visoku tehnologiju.
Nedavna odluka Trampove administracije da imenuje specijalnog izaslanika za Grenland izazvala je bijes u Danskoj.
Grenland, sa populacijom od 57.000 ljudi, ima široku autonomiju još od 1979, iako odbrana i spoljnopolitička pitanja ostaju u rukama Danske.
Dok većina Grenlanđana podržava eventualnu nezavisnost od Danske, ankete pokazuju ogromno protivljenje da postanu dio SAD.

Danska premijerka poručila Trampu da prestane da prijeti preuzimanjem Grenlanda

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin izjavio je da su uništena još četiri drona koja su letjela ka Moskvi, čime su oborene ukupno 32 bespilotne letjelice koje su letjele ka ruskoj prijestonici.
- Sistemi protivvazdušne odbrane Ministarstva odbrane oborili su četiri bespilotne letjelice koje su letjele ka Moskvi. Službe za vanredne situacije rade na mjestu pada - napisao je Sobjanjin na svom Max kanalu, prenosi Interfaks.
Gradonačelnik Moskve je ranije rekao da su snage protivvazdušne odbrane Ministarstva odbrane uništile 28 bespilotnih letjelica koje su letjele ka ruskoj prijestonici.

Tag: svjetsko-prvenstvo-u-rukometu