Rukometašice Norveške osvojile su naslov prvakinja svijeta - peti put u istoriji.
U velikom finalu u Roterdamu, u sjajnoj rukometnoj predstavi, one su bile bolje od Njemačke, rezultatom 23:20 (11:11).
Duel dvije selekcije koje su pokazale najviše na šampionatu od početka do kraja bio je više nego uzbudljiv i neizvjestan. Sa izuzetkom nekoliko minuta drugog poluvremena, niti jedna ekipa nije uspijevala osjetnije da se odlijepi, tako da je odluka o zlatu pala u završnim minutima utakmice.
Podsjetimo, Norvežanke su na ovo SP stigle kao vlasnice srebra za prošlog. Sa druge strane, Njemačka je osvojila medalju na SP nakon punih 18 godina.&nbsp;
Pored odbrana, večerašnje finale obilježile su Heni Reistad i Tale Deila sa po pet golova. U selekciji Njemačke, najefikasnije su bile Alina Grajsels, Emili Fogel i Viola Lojhter sa po četiri pogotka.
Prvo poluvrijeme je, prema očekivanjima, donijelo jako tvrdu igru, tokom koje nijedan suparnik nije mogao ni do prednosti od dva gola. Obje ekipe igrale su izuzetno čvrsto u odbrani, a nakon 30 minuta bilo je neriješeno - 11:11.
U uvodnom dijelu drugog poluvremena, Norveška je uspjela da se odlijepi, i to uz tri uzastopna gola. Dva puta pogađala je Deila, jednom Reistad, a na semaforu je bilo 16:13. I od tada su Skandinavke bile potpuno zaustavljene - čak šest minuta bile su bez datog gola, što je Njemačkoj omogućilo da priđe na 16:15.
U 46. minutu uslijedilo je izjednačenje - Kine je pogodila za 17:17, a potom su Njemice primorale suparnice na grešku u napadu i stigle su do prilike za preokret. No, nijesu je iskoristile - na drugoj strani precizna je bila Deila, a potom i Reistad, te je Norveška ponovo imala prednost (19:17).
Pet minuta prije kraja, pri rezultatu 20:19, Grajsels nije iskoristila šansu da poravna, pa je Aune vratila Norvešku na plus dva. Sve je bilo riješeno u 58. minutu - Aune je još jednom pogodila, na semaforu je bilo 22:19 i Norvežankama je preostalo da mirno privedu utakmicu kraju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Norvežanke peti put šampionke svijeta u rukometu

Ženska rukometna reprezentacije Francuske osvojila je bronzanu medalju na 27. Svjetskom prvenstvu.
Francuske rukometašice savladale su danas u Roterdamu, u meču za treće mjesto, selekciju Holandije, nakon produžetaka, 33:31.
Utakmica je u regularnom toku završena neriješeno 26:26.
To je Francuskoj prvo bronzano odličje na šampionatima svijeta, na kojima je osvajala i tri zlatne i četiri srebrne medalje.
Za titulu prvaka, u 17 sati i 30 minuta, igraće Norveša i Njemačka.

Francuskinje osvojile bronzu u Roterdamu

Individualna statistika rukometašica Crne Gore na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj i Holandiji, na kojem su "lavice" zauzele 8. mjesto je izuzetno dobra. Naša selekcija ima najboljeg asistenta na šampionatu, a to je srednji bek Matea Pletikosić. Ona je sa 41 asistencijom lider u toj kategoriji uoči finalnog vikenda planetarne smotre.
Đurđina Jauković i Dijana Trivić su najbolji strijelci naše selekcije na šampionatu sa 29 golova.
Armel Atingre je upisala najviše odbrana od čuvarki mreže našeg tima, a najbolji procenat odbranjenih šuteva - 40.4 odsto ima Marija Marsenić.
Od nje su samo bolje Holanđanka Jara ten Holte i Kubanka Danielis Herans Rejes - po 73.
Dijana Trivić je lider našeg tima kada su u pitanju ukradene lopte.

Pletikosić lider po broju asistencija na Svjetskom prvenstvu

Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore poražena je od favorita Norveške u četvrtfinalu Svjetskog prevenstva u Dortmundu.
Norvežanke su slavile 32:23.
Lavice su dobro otvorile meč, međutim, Norvežanke su ubrzo uspjele da stvore razliku koju su čuvale do kraja meča.
Iako je odbrana lavica fukcionisala dobro, bilo je previše grešaka i nerealizovanih napada.
Ranije danas, jedan od favorita Njemačka je savladala Brazil 30:23.
Sjutra igraju Danska i Francuska, u drugom meču Holandija i Mađarska.

Norveška zaustavila ''lavice'': Naša reprezentacija poražena u četvrtfinalu

Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore igraće sjutra u Dortmundu sa Njemačkom utakmicu drugog kola glavne runde 27. Svjetskog prvenstva. 
 
Crnogorskim rukometašicama trijumf nad Njemačkom ne garantuje plasman u četvrtfinale, bio bi im neophodan bar još bod u subotnjem duelu protiv Srbije.
Njemačka ima maksimalan učinak u dosadašnjem dijelu šampionata.
U prvoj fazi savladala je Island 32:25, Urugvaj 38:12 i Srbiju 31:20, dok je na startu Glavne runde &nbsp;pobijedila Farska Ostrva 36:26.&nbsp;
Bek crnogorske reprezentacije Jelena Vukčević očekuje tešku takmicu.
- Njemačka je veoma zahtjevna ekipa, ali uz naš karakter i ako budemo ispoštovale sve zadatke koji se od nas budu tražili, moći ćemo da joj pariramo- rekla je Vukčević.
Ona je ponovila da je odbrana najjače oružje crnogorske reprezentacije.
- U napadu imamo raznovrstan repertoar, sa različitim tipovima bekova - više koje vole da šutiraju, jake su i korpulentne, a imamo i niže i brze. Možemo da ih iznenadimo, u zavisnosti od toga kako ih osjetimo i kako otvorimo utakmicu- rekla je Vukčević.
Utakmica u dvorani Vestfalen počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, dva i po sata ranije, sastaće se Srbija i Farska Ostrva.
Drugo kolo komletiraće duel Španije i Islanda, u 20 sati i 30 minuta.

Crnogorske rukometašice sjutra sa Njemačkom

Pred crnogorskim rukometašicama je novo veliko takmičenje, Svjetsko prvenstvo, na kojima u prošlosti “lavice” nisu imale mnogo uspjeha, kao što je to slučaj na kontinentalnim šampionatima – međutim selektorka Suzana Lazović se nada da će i ova generacija nastaviti da piše istoriju na najljepši mogući način.
Naša reprezentacija je najbolji rezultat na šampionatima svijeta ostvarila prije šest godina u Japanu, kada je osvojila peto mjesto, a Lazović ističe da je najbitnije da ekipa u svakom trenutku igra najbolje u granicama svojih mogućnosti.
- Svi jedva čekamo prvenstvo. Igračice u klubovima održavaju i podižu formu. Tokom priprema nemamo puno vremena. Neophodno je da neke stvari taktički spremimo i izađemo na šampionat kao tim i da “izginemo” na terenu. Cilj je da iz svake utakmice ekipa izvuče maksimum, da ispoštujemo jedni druge na terenu- rekla je Suzana za Meridiansport.
Krupnih riječi pred šampionat svijeta nema, ali motiv je i ovog puta ogroman, da se zemlja predstavi na najbolji mogući način.
- Sa razlogom se od Crne Gore očekuju veliki rezultati, medalje. Međutim, ne želim da obećavam takve stvari. Mogu samo da garantujem da ćemo učiniti sve da nastavimo da pišemo istoriju crnogorskog rukometa. Za veliki rezultat neophodno je da se mnogo stvari poklopi. Naročito u trenucima kada se pravi smjena generacija. Imali smo praktično na svakom okupljanju neku debitantkinju. To je veoma važna stvar za nas i pokazatelj da stižu i nove generacije dobrih rukometašica- objašnjava selektorka.
Javnost uvijek sa posebnom pažnjom prati nastupe “lavica” na velikim takmičenjima. Stizale su medalje sa prvenstava Evrope, Olimpijskih igara, ali odličja sa Mundijala još nema.
- Mi smo narod koji uvijek želi najbolje moguće rezultate. Mislim da smo baš zbog takvog pristupa i uspješni u većini sportova. Mala smo zemlja, ali imamo veliko srce. Zadatak stručnog štaba je da rastereti igračice, da one sa uživanjem izađu na teren jer je to jedini put do dobrih rezultata- kaže Suzana.
Povukla je mlada selektorka paralelu između prvenstava Evrope i svijeta i navela zašto možda još nemamo medalju sa Svjetskog prvenstva, iako su u prošlosti generacije naših najboljih rukometašica išle na ova takmičenja sa najvećim mogućim ambicijama.
- Ako bismo poredili reprezentacije na Svjetskom, u odnosu na Evropsko prvenstvo, šampionat Starog kontinenta mnogo je kvalitetniji. Možda nam ne odgovaraju atipične selekcije, prije svega iz Azije. Radila sam u Kini i imala priliku da igram često protiv reprezentacija Južne Koreje i Japana između ostalog. Često smo znali da ih pobijedimo na takmičenjima, ali i da se istrošimo pred neke buduće obaveze- istakla je Lazović.
Crna Gora će šampionat otvoriti večeras (20.30) utakmicom protiv Farskih Ostrva. Dva dana kasnije rivalke će biti Paragvajke, a za kraj prve faze slijedi derbi protiv Španije. Stručni štab svakom rivalu pristupa maksimalno ozbiljno.
- Nikada ne potcjenjujem nikog. Obično se takav odnos vrati na loš način. Paragvaj je nezgodan tim takođe, igrali smo ne tako davno protiv njih i pobijedili ih tek u završnici, iako je rezultat možda pokazao da smo lakše došli do trijumfa. Dakle, za svakog rivala se spremamo izuzetno fokusirano- ne ostavlja dilemu selektorka.
Prvi rival dobro je poznat iz kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Naročito je u Torshavnu meč bio težak, a udarna snaga selekcije sa sjevera Starog kontinenta su tri danske rukometašice.
- Spremamo se za prvu utakmicu protiv Farskih Ostrva. To nam je u ovom trenutku najbitnije. Nakon toga slijede mečevi protiv Paragvaja i Španije. Tek poslije tih utakmica, možemo da pričamo o nekim očekivanjima od nastavka Svjetskog prvenstva- zaključila je Suzana Lazović.
Boje Crne Gore na šampionatu svijeta braniće:
GOLMANKE: Armel Atingre, Marija Marsenić i Andrea Škerović.
KRILA: Dijana Trivić, Ivona Pavićević, Nina Bulatović i Anastasija Marsenić.
PIVOTI: Tatjana Brnović, Ivana Godeč i Andrijana Tatar.
BEKOVI: Đurđina Jauković, Matea Pletikosić, Itana Grbić, Marija Božović, Katarina Džaferović, Jelena Vukčević i Elena Mitrović.

Lazović: Učinićemo sve da nastavimo da pišemo istoriju našeg rukometa

Kraj godine rezervisan je za „lavice“ i učešće na najvećim međunarodnim takmičenjima. Ove godine najveći izazov za izabranice selektorke Suzane Lazović je Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj i Holandiji, koje “lavice” počinju 26. novembra duelom protiv Farskih Ostva.
Uoči okupljanja koje je planirano za 17. novembar, selektorka Lazović saopštila je spisak na kojem je 21 igračica koja će konkurisati za mjesto u timu na planetarnoj smotri.
U nacionalni tim se vraća srednji bek Itana Grbić, koja je nakon EHF Euro 2024 pauzirala od nastupa u dresu „lavica“.
Na spisku je 12 igračica koje su bile u sastavu na posljednjem velikom takmičenju – EHF Euro 2024 – Armel Atingre, Dijana Trivić, Ivona Pavićević, Nina Bulatović, Tatjana Brnović, Ivana Godeč, Andrijana Tatar, Đurđina Jauković, Matea Pletikosić, Itana Grbić, Katarina Džaferović i Jelena Vukčević.
Na predstojećem Svjetskom prvenstvu selektorka Lazović neće moći da računa na desnog beka Tanju Ivanović koja je odradila operaciju kičmenog pršljena.
Prvi put poziv u A tim dobile su dvije kadetske reprezentativke– najbolja igračica ovogodišnjeg Evropskog prvenstva za igračice do 17 godina - Martina Knežević i srednji bek Ivana Savić.
Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj i Holandiji na programu je od 26. novembra do 14. decembra. Crna Gora će igrati u grupi D protiv Španije, Farskih Ostrva i Paragvaja.
Jedno od prva tri mjesta u grupi donosi plasman u glavnu rundu, u kojoj bi Đurđina Jauković i saigračice igrale u Dortmundu i to protiv tri prvoplasirana tima iz grupe C, u kojoj su pored domaćina - Njemačke, još Srbija, Island i Urugvaj.
Za našu reprezentaciju to će biti osmo učešće na prvenstvima svijeta, a najbolji rezultat je peto mjesto ostvareno 2019. godine.

Lazović objavila spisak za SP: Povratak Itane Grbić, nema Tanje Ivanović

Rukometaši Danske plasirali su se u finale Svjetskog prvenstva.
Danska je večeras u Oslu, u polufinalnom meču, savladala Portugal 40:27 i izborila četvrto uzastopno svjetsko finale.
Danska, koja je na prethodna tri šampionata osvojila trofej, do finala došla je sa maksimalnim učinkom.
Najefikasniji u pobjendičkoj selekciji bio je Matijas Gicel sa devet, dok je gol manje postigao Rasmus Šmid.
U selekciji Portugala najbolji je bio Antonio Areia sa pet golova.
Danska će u finalu, u nedjelju u 18 sati, igrati sa Hrvatskom.
Meč za treće mjesto, u kojem će rivali biti Francuska i Portugal, počeće tri sata ranije.

Danska izborila finale

Crnogorski trener Veselin Vujović sa Katarom nije uspio da zaustavi put rukometaša Mađarske ka četvrtfinalu Svjetskog prvenstva – 23:29 (12:12).
Bence Imre postigao je čak devet pogodaka za pobjednike.
Nekadašnji crnogorski reprezentativac Žarko Marković je sa šest pogodaka bio najefikasniji u poraženom timu.
Posljednji meč grupe 2 između Francuske i Sjeverne Makedonije neće imati rezultatski značaj pošto su Trikolori i Mađari obezbijedili prolaz dalje.
U grupi 2 rukometaši Danske su rutinski odradili posao sa Češkom – 28:22 (12:10).
Matijas Gidsel sa 10 pogodaka bio je najefikasniji u pobjedničkom timu. Simon Pitlik je postigao četiri gola manje.
Danijel Blaha sa pet golova odskočio je u reprezentaciji Češke.
U meču bez rezultatskog značaja Njemačka i Tunis će zatvoriti grupu 1.

Mađari u četvrtfinalu, Danci lako do pobjede nad Češkom

Američki predsjednik Donald Tramp objavio je fotografije na kojima se vidi kako on i članovi njegovog tima za nacionalnu bezbjednost iz rezidencije Mar-a-Lago prate američku vojnu operaciju u Venecueli, tokom koje je uhapšen predsjednik te zemlje Nikolas Maduro zajedno sa suprugom Silijom Flores. Fotografije su objavljene na Trampovoj društvenoj mreži Truth Social, a prikazuju ga kako sjedi za dugim stolom sa državnim sekretarom Markom Rubijom, savjetnikom za unutrašnju bezbjednost Stivenom Milerom, ministrom odbrane Pitom Hegsetom te direktorom CIA-e Džonom Retklifom. U prostoriji su vidljivi komunikacijski uređaji i ekrani, dok se u pozadini nalaze saradnici i pripadnici osiguranja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260103220112_287449418bf05b6fc7578e56f20d8f958e01f3e4427c37fbf0c3171c1ed60b8b.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260103220112_287449418bf05b6fc7578e56f20d8f958e01f3e4427c37fbf0c3171c1ed60b8b" data-rendition-name="original" width="653" height="980" loading="lazy" alt="Donald Tramp//Maduro/hapšenje"> </figure>  Prema navodima Trampa, snimci su nastali u ranim jutarnjim satima u subotu, u vrijeme kada su američke snage izvele, kako je rekao, „veliki napad“ u Venecueli, koji je rezultirao hapšenjem Madura. Fotografije pružaju rijedak uvid iza kulisa i način na koji je Tramp sa Floride u realnom vremenu pratio vojnu akciju. Tramp je za Fox News ispričao kako je vojska izgradila repliku sigurne kuće u kojoj se Maduro skrivao, kako bi specijalci mogli vježbati upad. Podsjetimo, Tramp se nakon operacije obratio javnosti na konferenciji za medije, navodeći da je napad izveden oko dva sata poslije ponoći te da predstavlja „spektakularnu vojnu akciju kakva nije viđena od Drugog svjetskog rata“, s ciljem privođenja Madura pravdi zbog optužbi za narkoterorizam protiv Sjedinjenih Američkih Država. Američki predsjednik je izjavio da su u operaciji bili angažovani svi raspoloživi kapaciteti, te da SAD nijesu pretrpjele nikakve gubitke ni u ljudstvu ni u opremi. Naglasio je da je riječ o preciznoj i smrtonosnoj akciji, uporedivoj sa ranijim operacijama eliminacije visokorangiranih meta, te poručio da SAD imaju „najopremljeniju vojsku na svijetu“. Tramp je najavio da će SAD privremeno voditi Venecuelu dok se ne osigura, kako je rekao, sigurna tranzicija vlasti, ističući da Vašington želi mir, slobodu i pravdu za građane te zemlje. Tvrdi da većina droge koja morem stiže u SAD dolazi iz Venecuele, što je naveo kao jedan od ključnih razloga za intervenciju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260103220112_a94963dfcee5b4e21afe893e33e29d8e4907026804d65f8896234fb68a4a658f.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260103220112_a94963dfcee5b4e21afe893e33e29d8e4907026804d65f8896234fb68a4a658f" data-rendition-name="original" width="980" height="653" loading="lazy" alt="Donald Tramp//Maduro/hapšenje"> </figure>  Posebno se osvrnuo na pitanje nafte, naglasivši da Venecuela posjeduje najveće rezerve na svijetu, ali da ih ne koristi na odgovarajući način. Najavio je ulazak američkih kompanija, velika ulaganja i obnovu infrastrukture, poručivši da će „partnerstvo sa Amerikom Venecuelu učiniti bogatom i sigurnom državom“, te upozorio da bi se sličan scenario mogao dogoditi i drugima „za koje se procijeni da to zaslužuju“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260103220112_0828ade4e7797282c8e4c21f8f4b8c350e216c08032bb9a5bbe17f9cbb1b1415.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260103220112_0828ade4e7797282c8e4c21f8f4b8c350e216c08032bb9a5bbe17f9cbb1b1415" data-rendition-name="original" width="980" height="653" loading="lazy" alt="Donald Tramp//Maduro/hapšenje"> </figure>

Tramp objavio fotografije na kojima uživo prati hapšenje Madura: Specijalci vježbali na replici sigurne kuće

Prethodna godina bila je dosta obećavajuća, ali na kraju i razočaravajuća. Po mom mišljenju, ono što je najviše obilježilo prethodnu godinu su studentski protesti na početku godine, a još značajnije je bilo pokušavanje gušenja tih protesta, povezivanje studenata s kriminalnim klanovima i ostali pokušaji ograničavanja slobode mišljenja i kritičkog razmišljanja u Crnoj Gori, kazala je za Televizuju E politikološkinja i docentkinja Univerziteta Donja Gorica Nikoleta Đukanović.&nbsp;
Prema njenim riječima, ovo jasno govori o svim rezultatima procesa demokratizacije koje simuliramo ili pokušavamo realizovati posljednjih nekoliko godina i decenija.&nbsp;
- Taj trend se preslikao i na sve ostale pokušaje – javne riječi, okupljanja, koja su ponekad bila ugušena ili završena hapšenjima, što jasno pokazuje naše demokratske kapacitete - istakla je Đukanović.
S druge strane, kako je dodala, bilo je vrlo pozitivno to što su studenti dali svoj glas i svoju riječ te ostvarili veliki pomak u protestima koji nijesu karakteristični za Crnu Goru.
- Nakon toga, važno je istaći proces evropskih integracija. Polako, ali uspješno se zatvaraju pregovaračka poglavlja. Međutim, taj proces je postao više političko-tehnički, bez prave realizacije reformi. Nekada je integracija i evropeizacija bila sinonim za demokratizaciju. Danas govorimo isključivo o uspješnosti pregovaranja, zatvaranju poglavlja i usvajanju zakona i strategija bez njihove implementacije. S tehničkog aspekta, napravljen je pomak, iako bi mnogo više moglo biti urađeno - podvukla je Đukanović.&nbsp;
Kako je kazala politikološkinja, uzimajući u obzir koliko političkih partija čini većinu u parlamentu, od kojih većina nije proevropski orijentisana - ovaj pomak je značajan, ali konkretnih rezultata po pitanju napretka nema.
- 2026. godina biće politički izazovna za Crnu Goru. Političke partije se već pripremaju za izbore 2027. i vjerujem da će koristiti proces integracija da ga predstave kao svoja dostignuća. Očekujem više političkih manipulacija, prepucavanja između stranaka, formiranja novih partija i prekomponovanja političke scene. Postoji veliki broj nezadovoljnih birača i apstinenata, što predstavlja potencijal za nove političke aktere - ocjenjuje Đukanović.&nbsp;
Đukanović smatra da EU nije dovoljno koherentna i jednoglasna, pa će sigurno biti mimoilaženja među državama članicama.&nbsp;
- Fokus bi trebao biti na reformama, a ulazak u EU sredstvo, a ne cilj, što trenutno nije slučaj - dodala je Đukanović.&nbsp;
Đukanović se osvrnula i na izbornu reformu iz jula 2025. godine, ističući da ona nije trebala da se desi na ovakav način.&nbsp;
- Izborna reforma koja je napravljena u julu ove godine nije trebala da se desi Crnoj Gori, jer ona ima određene naznake onog što je trebalo da se desi – izbori u jednom danu su odlično rješenje, ali zakazivati izbore 2027. i na taj način produžiti protivustavno mandate tako velikom broju opštinskih parlamenata, da ne govorimo o tome koliko je glasača zakinuto za svoje pravo glasa, mislim da je to bio samo jedan politički kompromis koji apsolutno nije dobar za društvo niti za građane. Ja čisto sumnjam da će implementacija teći tako lako, a od te izborne reforme dobili smo samo rezultat ta dva zakona – izbora odbornika i poslanika i finansiranje političkih partija, koja su realizovana za dvadeset dana – dok se sada upravo radi nova radna grupa za izmjenu istog zakona koji je u julu donesen - istakla je Đukanović.&nbsp;
Dodaje da izborna reforma, koja je bila karakteristika ove godine, nije nešto na šta treba da budemo ponosni.
Đukanović je na kraju istakla da je nju za ovu godinu bilo karakteristično dodjeljivanje Trinaestojulske nagrade.
- Mislim da, polako, ali sigurno, uništavamo sve ono što jesu identitetski elementi Crne Gore. Mislim da to vlast radi smišljeno, i sve ono što je pratilo reagovanje građana tim povodom, kao i mnogo kasnije reakcije, u stvari govori koliko mi nijesmo spremni ni za kakav demokratski dijalog, a kamo li za neke evropske vrijednosti koje su karakteristične u mnogo razvijenijim demokratskim državama - zaključila je Đukanović.&nbsp;
V.Lj.&nbsp;

Đukanović: Pokušaji gušenja studentskih protesta i ograničavanje slobode mišljenja obilježili 2025. u Crnoj Gori

Američki predsjednik Donald Tramp je izjavio da su američki vojnici mogli ubiti venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura da je to bilo potrebno.
- To se moglo dogoditi. Pokušao je otići na sigurno mjesto, a to sigurno mjesto je potpuno od čelika. Nije uspio stići do vrata jer su naši momci bili tako brzi - rekao je, govoreći o napadu Sjedinjenih Američkih Država na Venecuelu te hapšenju Madura i njegove supruge Cilije Flores.
Tvrdi da je američka vojska bila vrlo učinkovita u borbi protiv venecuelanskih snaga, za koje je naveo da su pružile veliki otpor. Naime, prema njegovim riječima, bilo je mnogo pucnjave, prenosi CNN.
Maduro je trenutno na brodu USS Iwo Jima te će biti prevezen u New York, gdje njega i njegovu suprugu ondašnje tužilaštvo tereti za narkoterorizam.

Tramp: Mogli smo ubiti Madura da je to bilo potrebno

Na parlamentarnim izborima održanim 28. decembra 2025. godine, pokret Samoopredjeljenje osvojio je više glasova nego na izborima 2021. godine, kada je došao na vlast.
Prema prebrojanim redovnim glasovima i glasovima iz diplomatsko-konzularnih predstavništava, Samoopredjeljenje je osvojilo više od 447.000 glasova. Poređenja radi, 2021. godine ovaj pokret je imao više od 438.000 glasova, dok je na izborima u februaru 2025. osvojio 339.350 glasova.
Još nijesu prebrojani glasovi pristigli poštom, uslovni glasovi i glasovi osoba sa invaliditetom, koji bi mogli uticati na konačni raspored mandata.
Prema posljednjim rezultatima, Samoopredjeljenje je osvojilo 50 odsto glasova i imaće 56 poslaničkih mandata. Demokratska partija Kosova (DPK) osvojila je 20,75 odsto glasova i dobiće 23 mandata, Demokratski savez Kosova (DSK) 13,44 odsto i 15 mandata, dok je Alijansa za budućnost Kosova (ABK) osvojila 5,57 odsto glasova i imaće šest poslanika.
Sastav novog saziva
Deseti saziv Skupštine dominantno će činiti poslanici koji su mandate osvojili i na prethodnim izborima. Mandat je obnovilo 90 poslanika, dok će 17 njih prvi put ući u parlament.
Iz Samoopredjeljenja je mandate ponovo osvojilo 42 poslanika, iz DPK-a 16, iz DSK-a 11, a iz ABK-a pet poslanika.
U novom sazivu biće 37 poslanica, a primjena rodne kvote značiće da pojedini muški kandidati iz DPK-a i ABK-a ostanu bez mandata. U Samoopredjeljenju je, zahvaljujući broju osvojenih glasova, mandat obezbijedila 21 žena i bez primjene kvote.
Najviše glasova po kandidatima
Predsjednik Samoopredjeljenja Aljbin Kurti osvojio je najviše glasova među kandidatima – više od 367.000. Slijede Gljauk Konjufca sa preko 286.000 i Aljbuljena Hadžiju sa 152.000 glasova.
U DPK-u najviše glasova osvojio je Bedri Hamza sa 156.000, dok je u DSK-u prednjačio Ljumi rAbdidžiku sa više od 84.000 glasova. U Alijansi za budućnost Kosova najviše glasova osvojio je Ramuš Haradinaj, sa više od 41.000 glasova.

Kosovo: Samoopredjeljenje osvojilo više glasova nego 2021. godine

Ukrajina i Moldavija zvanično su se uključile u roming prostor Evropske unije (EU) od 1. januara.
To je Generalni direktorat Evropske komisije za proširenje i istočno susjedstvo objavio na mreži Iks (bivši Tviter).
- Ljudi iz Ukrajine i Moldavije sada mogu da zovu, šalju tekstove i koriste svoje mobilne podatke sa lokalnih telefonskih brojeva za komunikaciju sa 27 zemalja EU bez dodatnih troškova, a isto važi i u obrnutom smjeru - piše u objavi.
Pored toga što je zgodno i štedi troškove ovaj korak ima duboki značaj za EU agendu za proširenje i ukazuje na posvećenost Brisela tome da podržava reforme i integraciju zemalja kandidata, čak i prije punopravnog članstva u Uniji, piše portal EUalive.&nbsp;
Slično tome, cilj Brisela za 2026. godinu jeste da se čitav zapadnobalkanski region uključi u režim mobilne telefonije "u romingu kao kod kuće", koji bi građanima šest partnera sa Zapadnog Balkana omogućio da u EU telefoniraju, šalju poruke i koriste mobilni internet po domaćim tarifama.
Za sredinu 2026. godine predviđeno je priključenje Srbije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Albanije.
Time bi se slijedio primjer Moldavije i Ukrajine koje su se području EU rominga pridružile 1. januara.

EU ukinula roming za Ukrajinu i Moldaviju: Priključenje našeg regiona planirano za sredinu godine

Istražitelji pokušavaju da utvrde kako i zašto se smrtonosni požar u baru na švajcarskom skijalištu, tokom proslave Nove godine, proširio tolikom brzinom.
Vlasti su juče na konferenciji za novinare saopštile da izgleda kako su vatru u podrumu bara Le Constellation u Crans-Montani izazvale prskalice pričvršćene na boce šampanjca, koje su bile držane „preblizu plafonu“, prenosi Index.
Međutim, ključno pitanje za istražitelje sada je kako je požar zahvatio prostor takvom silinom da je poginulo najmanje 40 ljudi, a 119 je povrijeđeno, mnogi teško. Posebna pažnja posvećuje se i bezbjednosnim standardima samog bara.
<h2>Dvije upečatljive fotografije</h2>
BBC je analizirao snimke koje su napravili preživjeli i svjedoci i razgovarao sa stručnjacima za protivpožarnu bezbjednost kako bi pokušao da rekonstruiše šta je pošlo po zlu. Na društvenim mrežama su se naširoko dijelile dvije upečatljive fotografije na kojima se vidi kako ljudi iznad glava nose boce šampanjca s upaljenim prskalicama, okruženi gomilom.
Na jednoj fotografiji vidi se kako se plamen počinje skupljati na plafonu iznad ljudi koji drže pet takvih boca. Druga fotografija, snimljena iz bližeg ugla, prikazuje osobu s kacigom na glavi koja drži bocu s upaljenom prskalicom dok sjedi na ramenima druge osobe koja nosi masku Gaja Foksa (Guy Fawkes). Iskre s boce na toj snimci djeluju još bliže plafonu.
BBC je utvrdio da su fotografije snimljene nakon ponoći 1. januara, provjerom da ne postoje ranije verzije i poređenjem s javno dostupnim fotografijama bara Le Constellation, koristeći detalje poput uređenja prostora i prepoznatljivih cijevi. Takođe, nije pronađen nikakav dokaz da su snimci manipulisani vještačkom inteligencijom.
Na drugim snimcima s večeri požara, koje je BBC potvrdio kao autentične, vidi se kako neki gosti snimaju plamen dok se u pozadini čuje glasna klupska muzika. Na jednom snimku dio ljudi počinje da žuri ka izlaznom stepeništu uz povike.
<h2>Materijal na plafonu bara</h2>
Državna tužiteljka kantona Valais, Beatrisa Pilu (Béatrice Pilloud), kazala je u petak da sve ukazuje na to da je požar počeo zbog prskalica pričvršćenih na boce šampanjca koje su bile „preblizu plafonu“.
Istražitelji se bave i pitanjem materijala na plafonu bara, kao i time da li je bio u skladu s bezbjednosnim propisima. Dva stručnjaka za protivpožarnu bezbjednost izjavila su za BBC da materijali vidljivi na fotografijama i snimcima Le Constellationa liče na takozvanu „egg box“ pjenu, vrstu zvučno-apsorbujućeg materijala napravljenog od poliuretana (PU).
Na fotografiji na kojoj se vide boce podignute uvis, plamen je vidljiv upravo na dijelu plafona prekrivenom materijalom nalik pjeni. Poliuretanska pjena se često prije ugradnje tretira protivpožarnim sredstvima kako bi se koristila kao zvučna izolacija u fabrikama i zabavnim prostorima. Međutim, ako nije tretirana, može biti izuzetno zapaljiva.
„Jednom kada se zapali, poliuretanska akustična pjena može pokazati veoma brzo širenje plamena zbog velike površine, uz stvaranje gustog, otrovnog dima, što značajno ubrzava razvoj požara i smanjuje vrijeme za bjekstvo“, rekao je dr Piter Vilkinson (Peter Wilkinson) sa Univerziteta Lafboro (Loughborough).
Profesor Edvin Galea (Edwin Galea) sa Univerziteta u Griniču (Greenwich) upozorio je da se efikasnost protivpožarnog tretmana na poliuretanskoj pjeni s vremenom može smanjiti. Švajcarske vlasti za sada ne mogu da potvrde koja je vrsta pjene korišćena u baru, niti da li je bila u skladu s bezbjednosnim standardima.
<h2>Flashover</h2>
Na konferenciji za novinare zvaničnici su govorili o pojavi takozvanog „flešovera“ (flashover) u baru. Profesor Galea je objasnio da je riječ o trenutku kada se vreli gasovi podignu do plafona, dostignu kritičnu temperaturu i gotovo trenutno zapale cio prostor.
Prema riječima Majkla Klipela (Michael Klippel), stručnjaka za protivpožarnu bezbjednost sa Univerziteta ETH u Cirihu (Zürich), „preživljavanje nakon flešovera je izuzetno malo vjerovatno“.
<h2>Izlazi iz bara</h2>
Istražitelji će se baviti i izlaznim putevima u baru, koji se prostire na dvije etaže – prizemlje i podrum. Smatra se da je požar izbio u podrumu, gdje su i snimljene sporne fotografije. Na snimcima se vidi kako ljudi pokušavaju da ugase vatru prije nego što krenu da bježe iz podruma uskim stepeništem.
Profesor Galea je upozorio da stepeništa mogu postati smrtonosna uska grla, gdje ljudi posrću i bivaju pregaženi. Dodao je da, čak i ako postoje drugi izlazi, ljudi u panici i u nepoznatom prostoru najčešće pokušavaju da izađu putem kojim su ušli.
Zvaničnici su potvrdili da je u zgradi postojao više od jednog izlaza, ali su dodali da trenutno „ne mogu reći“ da li je izlaz za nuždu u vrijeme požara bio otvoren ili zatvoren.
Državni savjetnik kantona Valais, Stefan Gancer (Stéphane Ganzer), rekao je: „Ne postoji samo jedan izlaz, iako se čini da je u trenutku požara većina ljudi izašla kroz glavni ulaz. Ali riječ je o javnoj zgradi. Ona je očigledno bila opremljena izlazom za nuždu.“
<h2>Prskalice na bocama korišćene i ranije</h2>
Pilu je novinarima kazala da su ispitani vlasnici bara, kao i osobe koje su uspjele da pobjegnu iz požara. Vlasnik bara je rekao lokalnim medijima da je objekat u posljednjih deset godina bio pregledan tri puta i da je sve rađeno u skladu s propisima.
Istražitelji analiziraju i druge snimke iz tog lokala. Jedan snimak koji je BBC pronašao pokazuje da su se prskalice na bocama koristile u baru još tokom 2024. godine. Na njemu se vide žene s prepoznatljivim kacigama kako nose boce s prskalicama do gostiju, nakon čega ih skidaju i toče piće.
Snimak je objavljen na YouTubeu u maju 2024. godine na nalogu @ConstellationCransMontana, iako nije moguće sa sigurnošću utvrditi kada je tačno snimljen.

Zašto je požar u Švajcarskoj bio tako smrtonosan?

Predsjednik Nikolas Maduro proglasio je vanredno stanje u Venecueli nakon serije snažnih eksplozija koje su tokom noći potresle više djelova Karakasa i njegove okoline. Prema navodima vlasti, riječ je o „američkoj agresiji“, a kao krajnji cilj napada navodi se preuzimanje kontrole nad venecuelanskim naftnim i mineralnim resursima.
Očevici i svjetske agencije izvještavaju da je najmanje sedam eksplozija odjeknulo u različitim djelovima prijestonice, kao i u priobalnim zonama i u blizini ključnih vojnih objekata. Dim je viđen iznad aerodroma La Karlota, dok je u južnim djelovima grada, u blizini velike vojne baze, došlo do prekida u snabdijevanju električnom energijom. Mediji navode da su avioni kružili iznad Karakasa, a da je stanovništvo u pojedinim kvartovima evakuisano iz zgrada nakon detonacija.
Ministarstvo vanjskih poslova Venecuele oštro je osudilo, kako je navedeno, „američku agresiju“, dok je Maduro naložio hitno raspoređivanje sveobuhvatne odbrane i aktiviranje pojačanih planova mobilizacije. Državni vrh pozvao je bezbjednosne strukture i saveznike u zemlji da budu u punoj pripravnosti.
Istovremeno, novinarka CBS News Dženifer Džejkobs, pozivajući se na američke zvaničnike, objavila je da je predsjednik Donald Tramp naredio udare na više ciljeva u Venecueli, uključujući i vojne objekte. Američki zvaničnici su, međutim, za New York Times odbili da direktno potvrde umiješanost SAD-a, navodeći da su „svjesni izvještaja o eksplozijama“.
Reakcije iz regiona i međunarodne zajednice uslijedile su brzo. Predsjednik Kolumbije Gustavo Petro pozvao je Organizacija američkih država i Ujedinjene nacije da održe hitan sastanak povodom, kako je naveo, „bombardovanja Venecuele od strane američkih snaga“.
Napetosti između Vašingtona i Karakasa eskalirale su prethodnih mjeseci, nakon što su SAD intenzivirale vojne operacije u Karipskom moru protiv plovila za koja tvrde da su povezana sa trgovinom drogom. Tramp je ranije više puta poručio da su Sjedinjene Države spremne da ciljaju navodne narko-kartele i na kopnu, što je Venecuela ocijenila kao direktnu prijetnju svom suverenitetu.
Prema navodima CBS Newsa, američki predsjednik je nekoliko dana prije same operacije dao „zeleno svjetlo“ vojsci za sprovođenje kopnenih napada u Venecueli. Kako su za tu mrežu izjavila dva američka zvaničnika, pod uslovom anonimnosti, vojni vrh je razmatrao izvođenje misije tokom božićnih praznika, ali su tada prioritet dobili američki vazdušni napadi na ciljeve ISIL-a u Nigeriji. Izvori navode i da je američka vojska čekala povoljne vremenske uslove za uspjeh operacije.

Vanredno stanje u Venecueli: Eksplozije potresle Karakas, Maduro optužio SAD, djelovi grada ostali bez struje

Svečana dodjela Povelje „Ivan Crnojević“ biće upriličena u Vladinom domu, u subotu, 4. januara, sa početkom u 12 časova, povodom Dana osnivanja Prijestonice Cetinje.
Najviše priznanje Prijestonice tom prilikom biće uručeno docentu dr Mihailu Vukmiroviću i Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, za doprinos razvoju nauke, kulture i afirmaciji crnogorskog identiteta.

Tag: svjetsko-prvenstvo-u-rukometu