Najmanje 18 osoba poginulo je u tajfunu Fung-vong koji je pogodio sjeverozapadne Filipine, izazvavši poplave, klizišta i nestanak struje, saopštili su zvaničnici.
Nakon što je oslabio u tropsku oluju iznad Južnog kineskog mora, Fung-vong se trenutno kreće ka kineskom regionu Tajvanu, gdje bi mogao da stigne u četvrtak, prenio je AP.
Oluja je pogodila sjeverne Filipine samo sedmicu nakon što je tajfun Kalmaegi pogodio centralne provincije, usmrtivši najmanje 232 osobe, a kasnije i Vijetnam, gdje je poginulo najmanje pet osoba.
Fung-vong je bio super tajfun sa maksimalnim vjetrovima jačine 185 kilometara na sat kada je u nedjelju stigao do kopna u provinciji Aurora, prenosi Tanjug.
Oluja je oslabila dok je tokom noći prelazila preko sjevernih planinskih provincija i poljoprivrednih ravnica prije nego što je stigla do Južnog kineskog mora, naveli su meteorolozi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Najmanje 18 mrtvih u tajfunu koji je pogodio Filipine

Najmanje petoro ljudi poginulo je u Vijetnamu nakon što je tajfun Kalmaegi pogodio obalna područja razornim vjetrovima i obilnim padavinama, saopštili su zvaničnici u petak, nakon smrtonosnog prolaska oluje kroz Filipine, gdje je poginulo najmanje 188 ljudi.
Oluja je kasno u četvrtak stigla do kopna u centralnom Vijetnamu, iščupavši drveće, oštetivši kuće i izazvavši nestanke struje, prije nego što je oslabila dok se kretala prema unutrašnjosti. Vlasti su upozorile na nastavak obilnih kiša – do 200 milimetara – u centralnim pokrajinama od Thanh Hoe do Quang Trija. Takođe su saopštile da bi porast nivoa rijeka od Huea do Dak Laka mogao izazvati poplave i klizišta.
U međuvremenu je rastao broj žrtava na Filipinima; zvaničnici su naveli da se još 135 ljudi vodi kao nestalo, dok je 96 osoba povrijeđeno. U Vijetnamu je Agencija za upravljanje katastrofama saopštila da je sedam ljudi povrijeđeno i da je oko 2.800 domova oštećeno. Oko 1,3 miliona ljudi ostalo je bez električne energije.
Mobilisana vojska 
&nbsp;
Državna vijetnamska novinska agencija izvijestila je da je željeznička pruga u Quang Ngaiju oštećena. Fotografije i video-snimci na društvenim mrežama prikazuju otkinute krovove, poplavljene kuće i ulice prekrivene srušenim drvećem i krhotinama.
Vlada je saopštila da je mobilisala više od 268.000 vojnika za potragu i spašavanje te upozorila na potencijalne poplave u nizijskim područjima. To bi moglo uticati na poljoprivredu u Središnjem gorju, glavnom vijetnamskom regionu uzgoja kafe.
Kalmaegi je 13. tajfun koji se ove godine formirao u Južnom kineskom moru. Vijetnam i Filipini veoma su osjetljivi na tropske oluje i tajfune zbog svog položaja duž pacifičkog pojasa tajfuna, pa često trpe veliku štetu i gubitke tokom vrhunca sezone oluja.

Tajfun usmrtio 188 ljudi na Filipinima, najmanje petoro stradalo u Vijetnamu

Tajfun Kalmaegi pogodio je u četvrtak Vijetnam, nakon što je na Filipinima odnio najmanje 114 života i potopio čitave gradove.
Prema vijetnamskim medijima i informacijama vladinog portala, više od 260.000 pripadnika vojske nalazi se u pripravnosti za spašavanje, dok vjetrovi jačine do 149 km/h pogađaju obalu zemlje.
Vlada je saopštila da je šest aerodroma privremeno zatvoreno te da će stotine letova biti otkazane ili odgođene. Vijetnam, koji se već bori s rekordnim kišama i poplavama, sada se suočava s jednim od najsnažnijih tajfuna koji su pogodili Aziju ove godine.
Ministarstvo zaštite okoliša objavilo je u saopštenju koje prenosi agencija AFP (Agence France-Presse) da se „oluja trenutno nalazi na kopnu, u provincijama Dak Lak i Gia Lai“.
Prema nacionalnom meteorološkom zavodu, stotine lokaliteta u sedam gradova i provincija izložene su visokom riziku od poplava i klizišta u narednim satima.
Iz više provincija već stižu izvještaji o materijalnoj šteti — od otkinutih krovova i razbijenih staklenih fasada hotela do iščupanog drveća koje blokira puteve i gradske ulice. U području Quy Non zabilježeno je obaranje stabala i razbijeni prozori na hotelima.
<h2>Zatražili pomoć</h2>
Kalmaegi je stigao do vijetnamskog kopna u 19:29 po lokalnom vremenu. Oko pola sata kasnije, stotine stanovnika iz dvije opštine u provinciji Dak Lak zatražile su pomoć, prenijeli su lokalni mediji.
Mnogi su prijavili urušavanje i plavljenje svojih kuća, dok oluja i dalje donosi jake vjetrove i obilne padavine. Provincija Dak Lak nalazi se oko 350 kilometara sjeveroistočno od Ho Ši Mina.
Vijetnamski meteorolozi upozoravaju da bi Kalmaegi mogao izazvati talase visoke i do osam metara na Južnom kineskom moru.
Vojska je rasporedila više od 260.000 vojnika i službenika, kao i više od 6.700 vozila i letjelica, uključujući šest aviona, radi pomoći u spašavanju i ublažavanju posljedica oluje.
Novinar agencije AFP javio je da su zvaničnici u srijedu ujutro obilazili obalne zajednice, upozoravajući stanovnike na hitnu evakuaciju.
<h2>Onlajn sastanak</h2>
Prema lokalnim medijima, premijer Vijetnama Fam Min održao je onlajn sastanak kako bi koordinirao hitne intervencije.&nbsp;
- Moramo stići do izoliranih područja i osigurati da ljudi imaju hranu, pitku vodu i osnovne potrepštine - poručio je premijer.
Prije nego što je stigao do Vijetnama, tajfun, lokalno poznat kao Tino, ostavio je za sobom katastrofalne posljedice na Filipinima.
Najmanje 114 osoba izgubilo je život, a desetine hiljada su evakuisane, posebno iz centralnih regija i s ostrva Cebu, popularne turističke destinacije, gdje su poplave odnosile automobile s ulica.
U samo 24 sata Kalmaegi je na ostrvu donio količinu kiše koja uobičajeno padne tokom cijelog mjeseca, izazvavši bujice blata i krhotina koje su se slijevale niz planine u urbana područja.
<h2>Mukotrpan posao čišćenja</h2>
Preživjeli koji su se uspjeli skloniti na viši teren posmatrali su kako poplavna voda nosi autobuse i kontejnere, dok su mnoga siromašna naselja gotovo potpuno uništena.
Stanovnici su započeli mukotrpan posao čišćenja blata i traženja ostataka svojih domova.
Rano u četvrtak, predsjednik Filipina Ferdinand Markos Mlađi proglasio je vanredno stanje, nakon što su ispunjeni kriteriji koji uključuju masovne žrtve, veliku štetu i poremećaj osnovnih sredstava za život u pogođenim područjima.

Tajfun Kalmaegi stigao u Vijetnam: Na Filipinima odnio najmanje 114 života

Stotine hiljada ljudi na Filipinima je raseljeno zbog snažne oluje koja je stigla do kopna neposredno prije ponoći.
Stanovnici su u utorak potražili utočište na krovovima kuća, a automobili su plutali po poplavljenim ulicama dok je tajfun Kalmaegi harao centralnim Filipinima, usmrtivši najmanje dvije osobe.
Od ujutru tajfun se kretao prema zapadu preko ostrva Cebu i Negros, s vjetrovima od 150 kilometara na sat i udarima od 185 km/h, koji su rušili drveće i obarali dalekovode.
- Ljudi koji su ostali na krovovima traže da budu spašeni - rekao je telefonom za AFP službenik za informisanje Cebua Ron Ramos, dodajući da su čak i neki centri za evakuaciju poplavljeni.
Don del Rosario (28) bio je među onima u Cebu Cityju koji su potražili utočište na gornjem spratu dok je bjesnila oluja. Kaže da nikada nije vidio ovakvu oluju.
- Voda je rasla tako brzo. Koliko sam čuo, poplave su počele oko 3:00 ujutro. Do 4:00 ujutro već su bile nekontrolisane i ljudi nisu mogli izaći iz svojih kuća - rekao je on.
Stotine ljudi koji još žive u šatorskim naseljima nakon što je zemljotres jačine 6,9 ​​stepeni Rihterove skale pogodio ostrvo krajem septembra takođe su prisilno evakuisani radi vlastite sigurnosti.
Rafaelito Alejandro, zamjenik administratora u Uredu civilne zaštite, rekao je lokalnom radiju da je 387.000 ljudi premješteno s puta tajfuna, dok je jedna osoba poginula u padu drveta u provinciji Bohol.
Filipine u prosjeku pogodi 20 oluja i tajfuna svake godine, rutinski pogađajući područja sklona katastrofama gdje milioni žive u siromaštvu.
Naučnici upozoravaju da oluje postaju sve češće i snažnije zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Tajfun hara Filipinima, ljudi spas traže i na krovovima kuća

Nekoliko hiljada ljudi evakuisano je danas iz priobalnih područja Filipina kojima prijeti tajfun Kalmaegi, koji se kreće ka istočnom ostrvu Lejte sa vjetrovima brzine od 120 od 150 kilometara na sat, saopštila je tamošnja meteorološka služba.
- Evakuacije su u toku u Palu i Tanauanu - rekao je šef za upravljanje vanrednim situacijama Roel Montesa.
Ta dva okruga, sa ukupnim brojem stanovnika od 140.000 prema posljednjem popisu iz 2024. godine, već su bila teško pogođena 2013. godine super tajfunom Hajan, u kojem je poginulo najmanje 6.000 ljudi.
Svake godine oko 20 oluja ili tajfuna pogodi Filipine ili im se približi, dok su najsiromašniji regioni zemlje generalno najteže pogođeni.
Meteorolozi očekuju da će tri do pet oluja pogoditi ovu azijsku naciju prije kraja godine.
Prema riječima stručnjaka, klimatske promjene doprinose češćim i intenzivnijim ekstremnim vremenskim prilikama.

Filipini se spremaju za tajfun Kalmaegi, hiljade ljudi evakuisano

Snažan tajfun Kadžiki pogodio je danas obalne provincije Vijetnama, a najugroženija je provincija Ha Tin. 
 
Kako prenosi BBC, škole i aerodromi unaprijed su zatvoreni, a gotovo 600 hiljada ljudi širom zemlje dobilo je naredbu da napuste svoje domove prije dolaska tajfuna. 
 
Navodi se da su jaki vjetrovi i kiše rušili drveće i skidali krovove s kuća. 
 
Vijetnamski meteorološki centar saopštio je da bi tajfun mogao izazvati bujične poplave i klizišta, a 400 opština u šest provincija stavljeno je u stanje pripravnosti. 
 
Prije dolaska tajfuna, stanovnicima središnjih provincija Than Hoa, Kuang Tri, Hue i Da Nang naređena je evakuacija. 
 
Vlasti su ranije rekle da bi tajfun mogao biti najjača oluja u zemlji ove godine. 
 
Meteorološka služba kasnije je saopštila da je intenzitet oluje smanjen, ali da brzina vjetra ostaje visoka. 
 
Tajfun Kadžiki dolazi manje od godinu dana nakon što je zemlju pogodio tajfun Jagi, najsnažnija oluja u posljednjih 30 godina. 
 
Tada je u nevremenu samo u Vijetnamu poginulo 300 ljudi.

Tajfun Kadžiki pogodio Vijetnam

Tajfun Kajiki, praćen obilnim kišama, pogodio je danas sjevernu i centralnu obalu Vijetnama, obarajući drveće i poplavljujući kuće, prenosi agencija Mina. 
 
Prema podacima državne meteorološke agencije, Kajiki je stigao na obale pokrajina Nghe An i Ha Tinh praćen vjetrovima brzine od 166 kilometara na sat (km/h), da bi poslije oslabili i sada se brzina vjetra kreće između 118 i 133 km/h, prenosi Rojters. 
 
- Zastrašujuće je. Kada pogledam sa viših spratova vidim talase visoke i do dva metra, a voda je poplavila okolne puteve- kazao je Dang Xuan Phuong, stanovnik turističkog mjesta Cua La u pokrajini Nghe An. 
 
Državni mediji izvještavaju da je u nekoliko djelova provincije Ha Tinh došlo do nestanka struje, da su krovovi odletjeli, a plutajuće ribarske farme odnijela je vodena masa. 
 
Vijetnam je ranije zatvorio aerodrome, obustavio nastavu u školama i započeo masovnu evakuaciju pripremajući se za najjaču oluju ove godine. 
 
Vlada Vijetnama saopštila je ranije danas da je iz obalnih područja evakuisano oko 30 hiljada ljudi. 
 
Meteorološki zavod je procijenio da bi do kraja utorka moglo da padne 500 milimetara kiše u nekoliko djelova sjevernog Vijetnama.

Snažan tajfun pogodio Vijetnam

Zbog tajfuna Podul danas su zatvorene škole i vladine kancelarije na Tajvanu, a vlasti upozoravaju na obilne kiše koje bi mogle nanijeti štetu poljoprivredi u regionu.
Jutros se tajfun Podul kreće jugoistočno od ostrva brzinom od 155 kilometara na sat i očekuje se da će kasnije tokom dana stići do kopna, kao i da će okruzi i gradovi na istočnoj obali i ostrvska grupa Pengu u Tajvanskom moreuzu pretrpjeti najveći udar.
Pogođena područja su južno od glavnog grada, Tajpeja, a tu je i glavni međunarodni aerodrom. Oko deset letova na područja ka putanji oluje je odloženo.
Veći dio centralnog i južnog Tajvana je posljednjih nedjelja teško pogođen obilnim kišama, koje su prouzrokovale ozbiljnu štetu na usjevima, a istovremeno su dovele do nestanka struje u ruralnim područjima, gdje je sanacija trajala nedjeljama.

Zbog tajfuna Podul na Tajvanu zatvorene škole i vladine kancelarije

Skoro 70.000 ljudi hitno je evakuisano iz Manile, glavnog grada Filipina, zbog poplava izazvanih tajfunom "Vifa", saopštili su spasilački timovi.
Dvije osobe se vode kao nestale, a škole i vladine kancelarije u Manili su danas zatvorene zbog izlivanja reke Marikina nakon sinoćnjih obilnih kiša.
Više od 23.000 ljudi koji žive blizu te rijeke su noćas raseljeni, a iz okolnih gradova je evakuisano oko 44.000 ljudi.
Poplave su se danas smanjile, ali više hiljada ljudi i dalje ne može da priđe svojim kućama.
Prošle nedjelje je zbog prolaska tajfuna "Vifa" na Filipinima poginulo najmanje šest ljudi, a još šest je nestalo, prema podacima Nacionalnog savjeta za smanjenje rizika i upravljanje katastrofama.
Filipine svake godine pogodi ili prođe najmanje 20 oluja i tajfuna, a od njih najviše strada infrastruktura siromašnijih djelova zemlje.
Naučnici tvrde da su klimatske promjene uzrok sve češćih ekstremnih vremenskih nepogoda širom svijeta.

Iz Manile evakuisano oko 70.000 ljudi zbog tajfuna Vifa

Sedam osoba je poginulo i tri su povrijeđene u klizištima na sjeveru Filipina, pošto je arhipelag pretrpio prolazak tajfuna Man-ji, saopštile su vlasti.
Klizišta su se pokrenula u provinciji Nueva Viskaja, sjeverno od Manile na ostrvu Luzon.
Stotine hiljada osoba je evakuisano sa tog područja.

Na Filipinima sedam osoba poginulo u klizištima izazvanih tajfunom

Ženski rukometni klub OTP Group Budućnost sa zadovoljstvom obavještava javnost da se u plavi dres vraća Ivona Pavićević, koja će predstavljati veliko pojačanje za narednu sezonu.
Iskusna crnogorska reprezentativka, rođena u Podgorici prije 29 godina, nakon aktuelne sezone u kojoj nastupa u Rumuniji, ponovo se vraća u glavni grad i klub u kojem je ostavila dubok trag.
Ovo će biti njen treći angažman u Budućnosti, čiji je dres nosila od 2015. do 2️019, kao i od 2️020. do ove godine.
Pavićević iza sebe ima bogato iskustvo na najvećoj evropskoj sceni – devet sezona nastupala je u EHF Ligi šampiona u dresu našeg kluba, a u narednoj biće jedan od glavnih aduta Budućnosti u najkvalitetnijem evropskom takmičenju.
Standardna je članica reprezentacije Crne Gore, sa kojom je osvojila bronzanu medalju na EHF Euro 2️022. a važnu ulogu u državnom timu imala je i na nedavno završenom Svjetskom prvenstvu na kojem je Crna Gora osvojila osmo mjesto.
Povratak Ivone Pavićević predstavlja snažan iskorak u jačanju ekipe i dodatnu potvrdu ambicija ŽRK OTP Group Budućnost u EHF Ligi šampiona naredne sezone.

Ivona Pavićević ponovo u plavom dresu

Institut za bolesti djece nabavio je aparat za funkcionalno ispitivanje sluha Eclipse - 25.&nbsp;
Ukupna vrijednost aparata je preko 58.000,00 eura a sredstva su obezbijeđena najevećim dijelom iz donacije.&nbsp;
CEDIS je obezbijedio 30.000,00 eura, dok je Vojska Crne Gore donirala preko devet hilhada eura, Skupština Crne Gore i Concord Invest d.o.o. Podgorica po pet hilhada, NVO Bajker blizu hiljadu eura, a preostali dio, preko osam hiljada obezbijedio je KCCG iz sopstvenih sredstava.
Izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) Vladimir Ivanović sa svojim savjetnikom, Jagošem Pupovićem, obišao je Institut za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore, povodom ove nabavke.
Donacija u iznosu od 30.000 eura realizovana je na osnovu ugovora o donaciji potpisanog u aprilu ove godine između CEDIS-a i Kliničkog centra Crne Gore. Ugovor o donaciji potpisali su Vladimir Ivanović, direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema, i dr mr sc. Aleksandar Radović, direktor Kliničkog centra Crne Gore, čime je nastavljena dugogodišnja saradnja dvije institucije.
- Donacija Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore predstavlja samo još jednu u nizu potvrda, najprije društveno odgovorne orijentacije CEDIS-a, ali i snažnog partnerskog odnosa sa KCCG, kao i svim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori. Posebno nam je drago što su sredstva usmjerena Institutu za bolesti djece, imajući u vidu da je ovogodišnji fokus CEDIS-a u okviru društveno odgovornog poslovanja usmjeren na podršku najmlađima. Na osnovu ugovora potpisanog u aprilu ove godine, obezbijeđena su sredstva za nabavku aparata koji se koristi u svakodnevnom radu Instituta. Ovakvim ulaganjima želimo da damo konkretan doprinos jačanju zdravstvenog sistema i unapređenju uslova liječenja djece u Crnoj Gori. Vjerujemo da će ovaj aparat značajno unaprijediti dijagnostiku, olakšati rad medicinskog osoblja i doprinijeti kvalitetnijoj zdravstvenoj zaštiti naših mališana - kazao je Ivanović.
Dr Velibor Majić, direktor Instituta za bolesti djece, ukazao je da je na ovaj način obezbjeđen jedan savremeni aparat za dijagnostiku oštećenja sluha kod djece. Uz donaciju CEDIS i uz pomoć drugih donacija u kojima su učestvovali Vojska Crne Gore, Concord Invest iz Podgorice, Skupština Crne Gore i Bajkeri dobre volje, Klinički centar je nadomjestio nedostajuća sredstva.
Dr Majić je istakao da će ovaj aparat olakšati proces dijagnostike sluha kako medicinskom kadru, tako i pacijentima.
- Za pojedine procedure koje radi ovaj aparat pacijenti su morali biti upućivani u regionalne centre. Pregled je sada kraći, ali i pouzdaniji. Ovo je veliki benefit za svu djecu koja imaju problem sa sluhom i ostalim problemima ravnoteže. Djeca su budućnost svake države, a ovaj aparat i naš kadar – doktorka Milena i doktor Danilo, će doprinijeti njihovom pravilnom razvoju i punom integrisanju u sistem školstva - istakao je on.
Dr Milena Pupović, spec. otorinolaringologije i supspec. audiologije u Institutu za bolesti djece dodatno je pojasnila kako će aparat funkcionisati i koji će biti njegovi benefiti.
- Ovaj aparat nam je značajno smanjio dužinu trajanja pregleda zato što se sada ispitivanje radi isključivo u prirodnom snu ili u opštoj anesteziji. Ranije nam je dva i po sata trebalo da odredimo prag sluha kod djece, sada ispitivanje završavamo za oko 45 minuta. Imamo veliki broj djece sa slušnim aparatima kod kojih nam je važno da odredimo prag sluha za svaku frekvenciju. Kroz ORL ambulantu je ove godine prošlo oko 9.000 pacijenata zakazanih pacijenata, kroz interventnu ambulantu 9.000, a kroz kabinet za audiološku njegu oko 900 djece. Od njih, skoro 10 posto je koji zahtijevaju ovu obradu. Ove godine je urađeno negdje oko 200 funkcionalnih ispitivanja sluha i nekih 900 audiometrija, što je veliki broj - saopštila je dr Pupović.
Ova značajna donacija Kliničkom centru samo je jedna od društveno odgovornih aktivnosti kojima CEDIS podržava zdravstvo u Crnoj Gori.
- Zdravstvo predstavlja jednu od primarnih oblasti kada je u pitanju društveno odgovornog poslovanja CEDIS-a. Tokom ove godine, za ovu oblast izdvojeno je više od 44.000 eura. Pored donacije Kliničkom centru Crne Gore, kompanija je donirala i 13.068 eura Bolnici „Vaso Ćuković“ u Risnu za nabavku operacione lampe, čime su stvoreni uslovi za korišćenje još jedne operacione sale, što je od posebnog značaja za pacijente i lokalnu zajednicu - naveo je izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CDIS), Vladimir Ivanović.

Institut za bolesti djece nabavio aparat za funkcionalno ispitivanje sluha

Mirko Vučinić ostaje na klupi fudbalske reprezentacije Crne Gore.
To je odluka sa današnje sjednice Izvršnog odbora Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG).
- Vučinić je dobio povjerenje Izvršnog odbora da vodi nacionalni tim tokom naredne godine, u prijateljskim utakmicama koje će reprezentacija odigrati u martu i maju/junu, odnosno mečevima UEFA Lige nacija koji su na programu od septembra do novembra sljedeće godine - navode iz FSCG.
Podsjećamo, Vučinič je na toj poziciji nedavno zamijenio Roberta Prosinečkog.

Ima povjerenje FSCG: Vučinić ostaje selektor 'sokola'

Budžet Glavnog grada, projektovan na 164,2 miliona eura, nije kreiran u interesu građana, te ga DPS neće podržati, poručio je u Drugačijoj vezi šef Kluba odbornika te stranke Andrija Klikovac.
- Kada kažete da je budžet 164 miliona eura i da je po iznosu najveći od svih prethodnih, građani bi vjerojatno pomislili da je to odlično i da grad ima više para, ali tu su dva ključna argumenta. Prvi da će iz prethodne godine u 2006. godinu biti prenešeno gotovo 38 miliona eura sredstava građana Podgorice, koja nisu utrušena u prethodnoj godini, jer lokalna administracija nije bila sposobna da realizuje projekte koje su obećavali građanima. S druge strane, kada vidite da svi prihodi grada rastu, a da je broj poreznih obveznika koji uplaćaju isti, onda je jasna činjenica da su sve veći nameti, koje lokalna administracija zajedno sa državnom administracijom nameće građanima. Jasno je da mi nećemo podržati ovakav budžet - poručuje Klikovac.
<h2>Botun ključna stavka budžeta, rebalans neminovan ako gradnja ne počne</h2>
U budžetu je za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu opredijeljeno 17 miliona eura što, kako navodi Klikovac, jasno ukazuje na činjenicu da Glavni grad neće odustati od ovog projekta. Ipak, dodaje, da budžet ne prikazuje realne prilike koje će uslijediti naredne godine.
- Mi ćemo već u prvim mjesecima ove godine znati da li tamo ima ili nema gradnje. Ukoliko nema gradnje, mi već u februaru ili martu mjesecu moramo raditi rebalans budžeta, jer nije mala stavka da preko 10 odsto sredstava u budžetu neće biti utrošena po toj namjeni. Vjerujem da će gospodin Mujović, zajedno sa gospodinom Spajićem, uraditi sve što je moguće kako bi se došlo do gradnje postrojenja u Botunu, jer u ovom trenutku će, ukoliko ne dođe do gradnje, biti ugrožena ukupna finansijska održivost sistema Glavnog rada - ističe Klikovac.
Po ovom pitanju od DNP-a, kako kaže, ne očekuju ništa.
- Vi ste imali u prethodne tri godine gospodina Kneževića koji nema u šta se nije zakleo, a da to nije prekršio. Imate DNP koji očigledno strahuje za fotelje u lokalnoj administraciji, da bi mogli da nastave ove vrste zloupotreba prilikom partijskog zapošljavanja. I sada vidite odbornike DNP, za koje se ne zna jesu li bliži centrali partije, gospodinu Kneževiću, ili su bliži predsjednici lokalnog parlamenta, gospođi Borovinić Bojović. Tako da je pitanje za sami DNP, da li oni zaista nastupaju kao jedinstvena politička cijelina ili tamo postoje neke vrste političkih frakcija - kaže Klikovac.
<h2>Botunjani ne vjeruju Spajiću, Milatovićeva medijacija stvara kontraefekat</h2>
Osvrnuvši se na ponudu Vlade Crne Gore Botunjanima, Klikovac kaže da je ključni problem što oni ne vjeruju premijeru Spajiću.
- Oni ne vjeruju gospodinu Spajiću iz prostog razloga što je recimo obećao deset autoputeva, a ne počinje nijedan. Gospodin Spajić je obećao milijardu investicija iz Japana, a te milijarde nema. I sad se postavlja osnovno pitanje zašto gospodinu Spajiću da vjeruju mještani Botuna u vezi teme rješenja problema crvenog mulja u tom mjestu, ako recimo za pet godina, od kada je gospodin Spajić u vladama i kao ministar financija i kasnije premijer, ništa nije uradio da pokrene to pitanje za pet godina. U takvoj jednoj situaciji imate problem da nekoga ubijedite da vam zaista vjeruje i iz tih razloga mještani Botuna mislim da sve manje imaju i prostora da povjeruju ovakvim garancijama - pojašnjava sagovornik Antene M.
Komentarišući to što je predsjednik Jakov Milatović primio na razgovor mještane Botuna, Klikovac kaže da to samo stvara kontraefekat.
- Vidjećete da je u slopu svih aktivnosti koje je imao, gdje je vršio neke vrste medijacija i što nije u sladu sa Ustavom i njegovom ulogom u političkom životu, da je bio prilično neuspješan. Jedino što je uspio jeste da sruši tendu ispred budućeg KFC objekta u Podgorici. Mene samo interesuje šta može gospodin Milatović garantovati mještanima Botuna. Za gospodina Milatovića je puno bolje da se pozabavi onim temama koje su definisane Ustavom, a koje treba predsjednik adekvatno da vrši - poručuje Klikovac.
<h2>Najava ostavke gradonačelnika otvara mogućnost političke krize u Podgorici</h2>
Govoreći o najavi gradonačelnika Mujovića da će, ukoliko ne dođe do početka izgradnje postrojenja u Botunu, podnijeti ostavku, Klikovac vjeruje da će on ostati dosljedan onome što je javno poručio.
- Ali isto tako vjerujem da, ukoliko dođe do nekog prolongiranja roka, da će uvažiti činjenicu da je rok prolongiran i da teku i dalje pregovori, te da oni nijesu završeni i da u toj situaciji on neće podnijeti ostavku do 31. decembra - uvjeren je Klikovac.
Ukoliko Mujović podnese ostavku, Klikovac objašnja potencijalne scenarije.
- U tom trenutku neka nova većina može da predloži kandidata za gradonačelnika Podgorice, da se uđe u tu proceduru i da se vidi da li će taj predlog dobiti potrebnu većinu u lokalnom parlamentu. S druge strane, ukoliko se to ne desi, mi ulazimo u jednu duboku političku krizu na nivou Podgorice. Tada ćemo najvjerojatnije ići na nove lokalne izbore ili ukoliko ne dođe do zakazivanja sjednica u periodu od šest mjeseci, Vlada može da odredi prinudnu upravu na nivou Glavnog grada - pojašnjava Klikovac.
<h2>Sporno finansiranje RTV Podgorica i sumnje na partijsko zapošljavanje</h2>
Za DPS je, naglašava Klikovac, problematično i to što je 2,2 miliona eura opredijeljeno za finansiranje lokalnog javnog emitera RTV Podgorica.
- Nećemo da dozvolimo da se tamo zapošljavaju, od novca građana Podgorice, braća, sestre, kumovi, rodbina lokalnih funkcionera, da se angažuju po ugovorima o dijelu razni ljudi, da se bave montažom, snimanjem, pored zaposlenih u toj medijskoj kući. Da se razne usluge fakturišu na tu medijsku kuću bez ikakvog osnova i pravnog utemeljenja. A nećemo i da dozvolimo ni da građani Podgorice finansiraju nečiju propagandnu organizovanu grupu koja je mimo svih zakona ove države zapošljena u toj medijskoj kući - ističe šef Kluba odbornika DPS-a u Glavnom gradu.
<h2>Neusvajanje budžeta vodi privremenom finansiranju i usporavanju kapitalnih projekata</h2>
Ukoliko se, pak, budžet ne usvoji, Klikovac pojašnjava da se donosi odluka o privremenom finansiranju.
- Svaki naredni mjesec biće utrošena jedna dvanestina sredstava iz prethodnog budžeta, znači za 2025. godinu, tako da će grad nastaviti da funkcioniše u smislu isplate zarada, socijalnih davanja i svih izdataka i biće usporen u smislu realizacije nekih kapitalnih projekata u zavisnosti od dinamike realizacije tih projekata i dogovora sa izvođačem - navodi Klikovac.
Budžet za narednu godinu je test opstanka vlasti u Glavnom gradu, smatra Klikovac i zaključuje da, ukoliko ne bude usvojen u lokalnom parlamentu, to jasno pokazuje da aktuelna vlast u Podgorici ne funkcioniše i da se ulazi u period duboke političke krize.

Klikovac u DRV: Budžet za narednu godinu je test opstanka vlasti u Glavnom gradu, ukoliko se ne usvoji, Podgorica ulazi u period duboke političke krize

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

Nećete ime i djelo Vitomira Nikolića zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve, nećete praviti nove bećirovske skandale po Crnoj Gori. Ostavićete moga oca, njegovo ime i djelo na miru zauvijek - poručila je kćerka pjesnika Danica Nikolić u reagovanju povodm dodjelu nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
Kako ističe, četnici iz nikšićke vlasti opet tajno i podmuklo, kao što samo oni umiju, pokušavaju da prisvoje Vitomira Nikolića - ovog puta dodjelom nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
- Izmislili su konkurs Književne zajednice "Vladimir Mijušković", skriven od najvećeg dijela javnosti, kao što su sakrili sastav žirija i dobitnika "nagrade". Ništa vi nećete dodjeljivati sa imenom Vitomira Nikolića. Ne može - poručila je Nikolić.&nbsp;
Dodaje da su se sjetili samo zato što im ime i djelo Vitomira Nikolića trebaju da operu svoje svakodnevne fašističke i četničke ispade, te da njega prikažu kao "svoga".
- Da izlažirate njegovu biografiju kao što ste bezbroj puta pokušali i dalje pokušavate, da prećutite "Noć sa Dubrovnikom" kao da se nikad nije desila, da poništite njegov antiratni angažman i antifašističku tradiciju čitave jedne porodice, da "dokažete" da nije bio Crnogorac i crnogorski pjesnik, da ga uprljate svim onim što svakodnevno radite na razgradnji države, izazivanju međunacionalne i međuvjerske mržnje... Ne može. Prije svega ne može jer ste Vitomir Nikolić i vi, bando izdajnička, dvije galaksije koje se ni za milijardu godina neće dodirnuti. Vaši ideološki preci su od njega napravili ratno siroče i ne postoji način da njegovo ime bude u istom korpusu sa vama - ističe Nikolić.&nbsp;
Ne može, kako dodaje, zato što su opet pokušali da mimo konsultacije sa mjom kao jedinim nosiocem autorskih prava na djela Vitomira Nikolića, a samim tim i nosiocem prava na poštovanje djela i moralnih prava (Zakon o autorskom i srodnim pravima), zloupotrijebe njegovo ime i djelo za svoje prljave ideološke rabote.&nbsp;
- Niti ste me obavijestili o konkursu i o dodjeli nagrade, niti pitali za dozvolu, niti na bilo koji način pokušali (svakako ne biste uspjeli) da me uključite u rad nepoznatog žirija, komisije ili čega već. Sram vas bilo. Da je živ, prezirao bi vas jednako kao što je prezirao vašeg idola Rista Radovića i mijenjao bi program na televiziji kada se pojavite. Gonio bi vas za svaku laž i krivotvorenje njegove biografije koje ste pokušali da plasirate. Došao bi lično da vam pljune na konkurs i nagradu, taman da na nju stavite njegovu sliku u prirodnoj veličini - naglasila je Nikolić.&nbsp;
A pošto on ne može da dođe jer, kako navodi, leži mrtav dobrano zahvaljujući tome što su njihovi "ratni drugovi" razarali njegov rodni Mostar, voljeno Sarajevo i gospodin Grad Dubrovnik, doći će ona.&nbsp;
- Da vidim šta ćete da uradite. Vidimo se u petak u Nikšiću - poručila je Nikolić..

Nikolić: Nećete ime i djelo mog oca zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve

Bivšem ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutinu Simoviću određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu.
On je uhapšen jutros po nalogu SDT-a.
Njegov branilac, advokat Miroslav Adžić, za Portal ETV je kazao da se Simoviću na teret stavlja zloupotreba službenog položaja, odnosno da je u periodu od 2017. do 2020. godine kao ministar poljoprivrede zloupotrijebio pravo na reprezentaciju.
- Na teret mu se stavlja da je u roku od tri godine u desetak slučajeva zloupotrijebio pravo na reprezentaciju u ukupnom iznosu od oko 5.000 eura, te da je riječ o vise računa u iznosu od &nbsp;100 do oko 500 eura - rekao je Adžić.&nbsp;
Simović je, dodaje advokat, tokom saslusanja pred specijalnom tužiocem Sinisom Milićem iznio svoju odbranu i detaljno objasnio sve čega se mogao sjetiti iz tog perioda, a vezano za krivično djelo koje mu se stavlja na teret.&nbsp;
Advokat Adžić na kraju je dodao da za sada nije poznato da li će tužilac Milić zatražiti od Višeg suda da se Simoviću odredi pritvor.

Simoviću zadržavanje do 72 sata: SDT ga tereti za zloupotrebu "tešku" 5.000 eura

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.
Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.
Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.
Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".
Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.

Tag: tajfun