Tajna služba Sjedinjenih Američkih Država rano jutros je pucala na naoružanog muškarca iz Indijane, koji se nalazio jedan blok od Bijele kuće, nakon što su lokalne policijske vlasti obavijestile agenciju o "suicidalnoj osobi", saopštila je Agencija.
- Pripadnici Tajne službe su učestvovali u pucnjavi nakon oružanog susreta sa osobom od interesa, odmah nakon ponoći 9. marta na 17. i G ulici NW - potvrdio je portparol Tajne službe Entoni Đuljielmi na platformi X, prenio je Njujork post.
Savezni agenti su primijetili automobil muškarca parkiran u blizini raskrsnice 17. i F ulice, blizu Ajzenhauerove izvršne kancelarije, jedan blok zapadno od Zapadnog krila Bijele kuće.
Neidentifikovani muškarac je pješice krenuo prema čuvenoj Aveniji Pensilvanija, gdje su ga agenti Tajne službe zatekli odmah nakon ponoći.
Došlo je do "naoružane konfrontacije" kada je muškarac izvadio vatreno oružje.
Agenti Tajne službe su bili primorani da otvore vatru na muškarca, koji je zatim prebačen u lokalnu bolnicu u nepoznatom stanju, saopštila je agencija.
Niko od članova Tajne službe nije povrijeđen, navodi se u saopštenju agencije.
Predsjednik SAD Donald Tramp je u vrijeme pucnjave boravio na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi.
Vjeruje se da je muškarac, za koga je rečeno da je suicidalan, doputovo iz Indijane u Vašington u subotu, zbog čega je lokalna policija obavijestila Tajnu službu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pucnjava kod Bijele kuće, agenti Tajne službe pucali na naoružanu osobu

Predsjednik SAD Džo Bajden izjavio je dan poslije novog navodnog pokušaja atentata na republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa da je Tajnoj službi SAD, policijskoj službi zaduženoj za zaštitu američkih predsjednika i bivših predsjednika, "potrebna veća pomoć".
Poslije pokušaja atentata na Trampa u julu ostavku je dala tadašnja šefica Tajne službe. Drugi navodni pokušaj ubistva Trampa pokreće pitanje obezbjeđenja koje ga okružuje.
Američki demokratski predsjednik Bajden koji je izjavio: "Hvala Bogu da je Tramp dobro", poslije vijesti o sumnji na novi pokušaj atentata rekao je da smatra da je Tajnoj službi potrebno više osoblja".
Bajden je danas u kratkim izjavama novinarima u Bijeloj kući, zatražio od američkog Kongresa da odgovori na te dodatne potrebe.&nbsp;
Agenti američke tajne službe otvorili su juče vatru na osobu naoružanu poluautomatskom puškom koja je navodno uperila oružje ka golf klubu bivšeg predsjednika Donalda Trampa na Floridi, u momentu dok je on na tim terenima igrao golf.

Bajden: Tajnoj službi potrebna veća pomoć i više ljudstva

Kosovski premijer Aljbin Kurti optužio je Srbiju da se direktno miješala u parlamentarne izbore na Kosovu 9. februara i da utiče na izbore srpskih i poslanika drugih manjina.
- Državni aparat Srbije uložio je izuzetne napore da nanese štetu rivalskim srpskim entitetima, posebno Stranci slobode, pravde i opstanka i Srpskoj demokratskoj stranci, kao i biračima subjekata iz drugih zajednica, uglavnom Roma i Aškalija - rekao je Kurti, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Stranku za slobodu, pravdu i opstanak predvodi Nenad Rašić, koji je ministar u Kurtijevoj vladi, imenovanoj nakon smjene vodeće srpske stranke sa podrškom Beograda, Srpske liste, iz kosovskih institucija.
Rašić je, govoreći sa Kurtijem na konferenciji u Prištini, kazao da vlasti Srbije koriste kosovske Srbe kao mehanizam upravljanja, ali i kao element destruktivnosti.
- Ne žele da imamo punu integraciju i harmoničan život na Kosovu, već upravo suprotno - rekao je Rašić.
Kurti je kazao da su se pojedini predstavnici gotovo svih drugih srpskih političkih subjekata povukli iz trke nakon prijetnji koje su dobili.
On je naveo da su ti slučajevi zabilježeni u četiri opštine sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, ali i u ostalih šest opština na jugu zemlje.
- Za većinu ovih slučajeva naše institucije imaju dokaze koje, zarad privatnosti i sigurnosti građana Srbije, nije korisno iznositi u javnost - rekao je Kurti.
Posmatračka misija Evropske unije (EU) je u predstavljanju svojih preliminarnih nalaza o izborima 9. februara istakla da se Srbija umiješala u izbore pritiskom na srpske birače na Kosovu.
Njemačka je takođe optužila Srbiju za miješanje u izbore na Kosovu.
Prema podacima Centralne izborne komisije Kosova, Srpska lista, koja uživa podršku zvaničnog Beograda, dobila je više od 38 hiljada glasova, dok je Rašićeva stranka dobila oko četiri hiljade glasova.
Ustav Kosova garantuje srpskoj zajednici deset od 120 mjesta u Skupštini i još deset drugim nevećinskim zajednicama.
Kurti je optužio Srbiju za hibridnu intervenciju, kroz finansijske mamce i uslovljavanje, ucjene, zastrašivanja i prijetnje da bi se birači natjerali da glasaju za Srpsku listu.
On je naveo “da su kosovske vlasti identifikovale sedam instanci ili državnih aktera, prvi je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, drugi glavni terorista Milan Radoičić, šef Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije Petar Petković, Srpska obavještajna agencija (BIA), srpski mediji pod kontrolom Vlade, Srpska lista i nelegalne srpske strukture”.
- Predsjednik Srbije je sam pozvao sve srpske državne i nedržavne aktere da se uključe u kosovske izbore. U tom cilju izvršnu ulogu imao je glavni terorista Milan Radoičić, odnosno čovjek koji je dobio zaduženje za Kosovo od predsjednika Srbije - rekao je Kurti.
Kurti je kazao da je Srbija koristila najmanje deset metoda da se umiješa u izbore, kao što su finansijski mamci kroz obezbjeđivanje mjesečne isplate od oko 170 eura za sve punoljetne osobe, prijetnje gubitkom finansijskih beneficija, podjele među rivalima Srpske liste, ucjene i pritiske da se ne podrže drugi subjekti osim Srpske liste, između ostalog.

Kurti: Imamo dokaze da se Srbija miješala u izbore na Kosovu

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić smatra da je potezanje pitanja dvojnog državljanstva i srpskog jezika pred izbore u Nikšiću pokazatelj nedostatka svijesti za realne potrebe građana.
Čarapićeva izjava dolazi nakon što je lider koalicije Za budućnost Crne Gore i predsjednik Skupštine Andrija Mandić u intervjuu za Politiku rekao da se ulazi u fazu otpočinjanja širokog dijaloga o inicijativi za proglašenje srpskog jezika službenim u Ustavu Crne Gore, te da će njegov pravni tim detaljno proučiti i "plavi kartom" kao jednu vrstu pristupa statusa državljana jedne zemlje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.9963%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-otpocinjemo-sirok-dijalog-srpski-ne-moze-biti-jezik-drugog-reda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Potezanje pitanja dvojnog državljanstva i srpskog jezika pred nikšićke izbore je pokazatelj nedostatka svijesti za realne potrebe građana i obilje neznanja kako da se radi posao u opštem interesu. Prosto - nemaju plan za Nikšić pa im stoga i ne treba više davati povjerenje - poručio je Čarapić, čija partija je u Vladi sa Mandićevim predstavnicima.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCarapicVasilije%2Fstatus%2F1898704664477958466&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Čarapić kritikuje Mandića: Nemaju plan za Nikšić pa im ne treba više davati povjerenje

Sjedinjene Američke Države postale su jedina zemlja na svijetu koja je glasala protiv rezolucije Ujedinjenih nacija za proglašenje Međunarodnog dana nade, dok je 180 zemalja podržalo inicijativu, a dvije su se suzdržale na glasanju prije par dana.&nbsp;
Ova neobična odluka, koja je izazvala široku raspravu na društvenim mrežama i u međunarodnim medijima, naglašava sve dublje podjele između američke vanjske politike pod administracijom Donalda Trampa i globalnog multilateralizma.
Rezolucija, usvojena na Generalnoj skupštini UN-a dokumentom A/79/L.54, proglasila je 16. jul Međunarodnim danom nade, s ciljem promovisanja nade kao "podučive i naučive vještine" za suočavanje s očajem i podsticanje solidarnosti u zajednicama širom svijeta, prema izjavama organizacije International Day of Hope.
Inicijativa, koja se bazira na nauci, pričama i strategijama za podsticanje nade, dobila je široku potporu, uključujući zemlje s dugogodišnjim geopolitičkim sukobima poput Ukrajine i Rusije, Sjeverne i Južne Koreje te Izraela i Libana.&nbsp;
Sjedinjene Države su, međutim, jedine glasale protiv, uz obrazloženje koje je iznio predstavnik misije SAD-a pri UN-u, kritikujući rezoluciju kao "program meke globalne uprave koji nije u skladu s američkim suverenitetom".
Ova pozicija odražava opštu sumnju Trampove administracije prema međunarodnim inicijativama, uključujući Agendu 2030 i Ciljeve održivog razvoja (SDG), koje su opisane kao "poražene u izbornim kutijama" u SAD-u, dodano je u izjavi.
Međunarodni dan nade, kako je navedeno na zvaničnoj veb-stranici inicijative, planira petodnevnu globalnu kampanju koja uključuje suncokretove vrtove, murale i javne događaje kako bi se podstakli nada i solidarnost. Sjedinjene Američke Države ostaju zabilježene kao jedina zemlja koja se usprotivila - danu nade.&nbsp;

Trampova Amerika jedina protiv Dana nade

Novi Remitlijev imigracioni indeks procijenio je 82 različite zemlje, a za 2025. godinu Island je proglašen najboljom zemljom za useljenje na osnovu 24 faktora koje su analizirali.
Postoji mnogo toga što treba uzeti u obzir ako razmišljate o preseljenju u novu zemlju, u poređenju sa samo planiranjem odmora. Zato je Remitlijev potpuno novi imigracijski indeks, koji se sastoji od 24 faktora, od velike pomoći.
Za ovo istraživanje procijenjene su 82 različite zemlje, o faktorima kao što su povezanost i javni prevoz, zdravstvena zaštita, zapošljavanje, troškovi života, sreća i zajednica migranata. Zatim je svaki dobio ukupnu ocjenu od 100.
Na vrhu liste kao najbolja zemlja na svijetu za preseljenje 2025. nalazi se Island - sjevernoatlantsko ostrvo koje je dobilo 58,4 boda u imigracionom indeksu.
Posljednjih mjeseci Island je proglašen i za najsigurniju državu na svijetu, kao i za treću najsrećniju i treću najopušteniju, dok je istovremeno i jedan od najboljih izbora za žene solo putnice.
Glavni grad Rejkjavik, dom za blizu 140.000 ljudi je neosporno jedna od najšarmantnijih stvari u njemu. Ovdje postoji opipljiv osjećaj zajedništva u ultra-"hygge" pekarama, barovima i restoranima. Najbolje od svega, potpuno je prohodan – sve glavne znamenitosti, kao što su upečatljiva ekspresionistička crkva Halgrimskirkja i Laugavegur, glavna ulica, nalaze se na 20 minuta hoda jedna od druge.
Takođe je i sjajna "baza" za istraživanje islandskog pejzaža - poluostrvo Snafelsnes je nevjerovatno lijepa regija na zapadnom Islandu, a tu je i Zlatni krug, kultna ruta koja obuhvata vodopade, gejzire i geotermalne izvore.
Na listi Island prati Švajcarska sa 55,8 bodova, a iza njih je Luksemburg sa 55,7.
Listu top 10 najboljih zemalja za preseljenje u 2025. godini čine:
Island
Švajcarska
Luksemburg
Norveška
Ujedinjeni Arapski Emirati
Irska
SAD
Danska
Holandija
Australija

Evropska zemlja snova: Najbolja destinacija za selidbu u 2025.

&nbsp;Informacija Televizije E i Portala ETV od prije dva dana - o planovima ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da iz policije, kroz brojne isforsirane i nezakonite disciplinske postupke, otjeraju politički nepodobne službenike - izazvala je burnu reakciju unutar MUP-a. &nbsp; KRIVIČNE PRIJAVE &nbsp; Devetorica dugogodišnjih starješina iz regionalnog centra ,,Sjever”, koji su nedavno dobili poziv za pokretanje disciplinskog postupka 17. marta, podnijeće kolektivnu krivičnu prijavu protiv više ovlašćenih policijskih službenika, saznaje Portal ETV. &nbsp; Targetirane starješine, protiv kojih pokrenuti su disciplinski postupci, ocjenjuju da je sve urađeno protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Pravilniku o utvrđivanju diciplinske odgovornosti i Zakonu o upravnom postupku. Istovremeno tvrde i da je sve urađeno bez prethodnog upoznavanja službenika i bez uzimanja izjave na zapisnik kao obavezujuće dokazne radnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izvori naše redakcije ističu da će krivičnu prijavu podnijeti ove doskorašnje starješine: Marjan Račić, Predrag Kukalj, Radun Stojanović (sva trojica su svojevremeno bili na čelu Centra bezbjednosti Berane), Džemal Šabović, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Plav, Radosav Tomčić, bivši načelnik CB Bijelo Polje, Almir Ćatović, bivši komandir stanice policije CB Bijelo Polje, Sead Husović, bivši komandir stanice policije OB Rožaje, Danko Gogić, bivši pomoćnik načelnika CB Bijelo Polje i Dejan Petrović, bivši komandir stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Plav. MILOVAN PAVIĆEVIĆ PRVA META Televizija E i Portale ETV su već izvijestili da je bivši načelnik Centra bezbjednosti Milovan Pavićević, sada neraspoređeni službenik Ministarstva unutrašnjih poslova, dobio poziv za disiplinski postupak za danas, 6. marta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević"> <figcaption>NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pozivu uopšte nije naznačeno zbog čega mu se disciplinski sudi, da li se i kako ogriješio o pravila ponašanja i policijski kodeks. Kako smo izvijestili prije dva dana, Pavićević je samo jedan od policijskih službenika koji se našao na spisku nepodobnih koji su sredinom prošle godine počeli da prave ministar unutrašnjih poslova Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović. &nbsp; Nakon konačnog odlaska Zorana Brđanina sa čelnog mjesta u Upravi policije, Šaranović i Šćepanović su krenuli u akciju čišćenja policije od, kako su to nezvanično nazvali, ,,ljudi bivšeg režima”. &nbsp; Za izvođenje akcije svojim ljudima od povjerenja u Upravi policije i ANB-a naznačili su da, koristeći zaštićeni kanal info streem, unose kompromitujuće informacije o politički nepodobnim službenicima, čak i ako te ocjene nemaju utemeljenja u činjenicama. &nbsp;&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, načelnik Odjeljenja za koordinaciju, podršku i razvoj rada policije Đorđe Peković neposredni je rukovodilac koji predlaže pokretanje, kako ističu naši izvori iz policije, nezakonitog disciplinskog postupka protiv većine policijskih službenika. Peković je, ističu izvori naše televizije, u prijateljskim, kumovskim odnosima sa vršiocem dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; A poziv za već pokrenuti disciplinski postupak - javnu raspravu - policijskim službenicima upućuje Ljubica Damjanović koja je prethodno prihvatila nepotpune spise predmeta od strane disciplinskog tužioca. Time je akcija politički motivisanih disciplinskih postupaka ušla u direktno kršenje obaveznih zakonskih i podzakonskih obavezujućih procedura. &nbsp; Upravo zato je, prema informacijama Televizije E, bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević već angažovao advokata koji priprema krivične prijave protiv svih koji su postupali mimo zakona. &nbsp; Ta najava je, prema saznanjima naše redakcije bila poticaj i ostalim nekadašnjim policijskim starješinama da se od politički najavljenih čistki brane kontranapadom – podnošenjem kolektivnih i individualnih krivičnih prijava. &nbsp; PRIJAVE PROTIV ĐURĐEVIĆA &nbsp; Kako ističu izvori naše redakcije, krivična prijava će biti podnijeta protiv Harisa Đurđevića, aktulenog načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” koji je, tvrde targetirane starješine, neovlašćeno preuzeo obavezu neposrednog rukovodioca i protivno zakonskim i podzakonskim propisima, predložio disciplinskom tužiocu pokretanje disciplinskog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prijavom će biti, kao i u slučaju starjšeina Milovana Pavićevića, obuhvaćena i predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, kao i svi članovi disciplinske komisije. &nbsp; VOLKOV: POSTUPCI BEZ OBRAZLOŽENJA &nbsp; Advokat Mihailo Volkov za Portal ETV i Televiziju E ističe da je upoznat sa dešavanjima u MUP-u i Upravi policije i sve doživljava, citiramo, ,,kao neki trik-pokušaj Ministarstva unutrašnjih poslova da skrene pažnju sa onoga što zaista treba biti tema u ovom momentu”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov"> <figcaption>KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  – Određeni broj policijskih službenika angažovao me je kao punomoćnika u dvije pravne stvari: u disciplinskim postupcima koji se vode protiv njih, a određeni broj policijskih službenika je zavrijedio da dobije i rješenje o privremenom udaljenju sa rada tzv suspenzija. I jedan i drugi segment u ovoj pravnoj stvari je besmislen i potpuno nezakonit – ističe poznatii advokat. Zakon o unutrašnjim poslovima izričito propisuje da se u slučaju pokrenutog disciplinskog postupka, policijski službenik može udaljiti s rada, ali da je neophodno obrazložiti takvu odluku. - Svako rješenje koje sam pročitao o suspenziji, apsolutno mu nedostaje taj segment – davanja stručnih razloga, a podjsetiću one koji bi to trebalo da znaju da Zakon o upravnom postupku, član 22. stav 7, jasno kaže da obrazloženje rješenja mora da ima i svoj razloge za tu odluku - napominje Volkov. (ZLO)UPOTREBA ANB-A Informacije kojima raspolaže naša redakcija otkrivaju kako su Šaranović i Šćepanović unaprijed pripremili progon i odredili lica za čistku u policiji. Kao instrument je korišćena Agencija za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f" data-rendition-name="original" width="1035" height="778" loading="lazy" alt="DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Sve je dogovoreno sa tadašnjim vrhom ANB-a, na čijem je čelu bio Boris Milić. Najveći dio bezbjednosnih provjera je završen u prvoj polovini 2024 godine i na osnovu tih provjera pokrenuti su disciplinski postupci. Međutim, najveći dio postupaka obustavio je prethodni disciplinski tužilac, ocjenjujući da su pravno neosnovani. &nbsp; To, međutim, nije značilo odustajanje od progona. Više od pola godine od kako su završene bezbjednosne provjere, pojedini službenici su raspoređeni u sistem tokom decembra 2024. i januara 2025. godine. I to nakon što su im urađene naručene - negativne provjere. Tako se fiktivno stvorio osnov, pa su, oslanjajući se na provjere od prošle godine, preko Ljubice Damjanović, predsjednice disciplinske komisije ponovo pokrenuti &nbsp;disciplinski postupci. &nbsp; -Kroz spise sam mogao da se upoznam, da disciplinski postupci su pokrenuti na bazi navodne loše bezbjednosne procjene koja je urađena u prvom kvartalu prošle godine. Vjerovali ili ne, poslije godinu od dana kada su navodno utvrđene bezbjednosne smetnje za policijske službenike, moji klijenti ni dan danas ne znaju šta im se stavlja na teret - zaključuje Mihailo Volkov. GLASOVI POBUNE Nakon što je čitava akcija progona postala dostupna javnosti, kada su targetirani policajci počeli da najavljuju krivične prijave, čuli su se neki drugačiji glasovi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. &nbsp; I, prema iskazima policijskih starješina sa terena - kojima je već proradila kolegijalna savjest - izgleda da su disciplinske postupke u određenim situacijama predlagala neovlašćena lica. &nbsp; Premda ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović insistira na nastavku čišćenja policije od nepodobnih, neki se disciplinski postupci odgađaju. To djeluje kao znak da bi akcija političkih čistki u MUP-u mogla da bude kontraprodutivna po čelnike policije - Šaranovića i Šćepanovića. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šaranović i Šćepanović u problemu: proganjani policajci spremaju brojne krivične prijave!

Povećava se broj policijskih službenika koji su se odlučili da podnesu krivične prijave zbog nezakonitih disciplinskih postupaka koje su pokrenuti po nalogu policijskih čelnika Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića. Povodom najavljenih disciplinskih postupaka u MUP-u i Upravi policije, vrh Agencije za nacionalnu bezbjednost informisao je policijske čelnike da se dokumenta ANB-a, označena kao Interno, ne mogu koristiti za bilo kakav disciplinski postupak, saznaje Portal ETV. &nbsp; POVLAČENJE ANB-A Prema tim informacijama, dokumenta Agencije o bezbjednosnim provjerama koje su tražene za neke bivše policijske starješine nijesu dokazi ni pravne činjenice već su - &nbsp;operativnog karaktera. Stoga je, po nalogu Ivice Janovića, i obustavljena dalja procedura rada na bezbjednosnim provjerama, sve dok se ne obavi revizija negativnih bezbjednosnih provjera koje su rađene sredinom prošle godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190344_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250307190344_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="PREVENTIVNO DJELOVANJE: Ivica Janović, čelnik ANB-a"> <figcaption>PREVENTIVNO DJELOVANJE: Ivica Janović, čelnik ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako su izvijestili Televizija E i Portal ETV u više priloga, Agencija za nacionalnu bezbjednost je, po zahtjevu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, obavila niz bezbjednosnih provjera bivših policijskih starješina. Provjeravani su ljudi koji su već bili predmet provjere, jer su zauzimali važne pozicije u policijskoj službi. Očito da su ih čelnici MUP-a i Uprave policije u međuvremenu proglasili politički nepodobnim, pa su traženi načini da se udalje s posla. &nbsp; -Medijski izvještaji o brojnim disciplinskim postupcima u policiji privukli su pažnju vrha Agencije, posebno direktora Ivice Janovića. Zato je sugerisano da nadležni službenici odgvorno provjere validnost pojedinih ocjena. Istovremeno, za kraće vrijeme je došlo do suspenzije provjera za koje nalozi dolaze od vrha Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije – ističe izvor Portala ETV iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190344_c7dfb1103e8ffbe7f8f6f32a3a53b3ecaca51b852d33258910bb6009da606b24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250307190344_c7dfb1103e8ffbe7f8f6f32a3a53b3ecaca51b852d33258910bb6009da606b24" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="OPERATIVNI DOKUMENTI A NE DOKAZI ZA DISCIPLINSKI POSTUPAK: Zgrada ANB-a"> <figcaption>OPERATIVNI DOKUMENTI A NE DOKAZI ZA DISCIPLINSKI POSTUPAK: Zgrada ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NARASTA BUNA U MUP-U U međuvremenu, sve je više javnih glasova protesta u policiji. Prema informacijama naše redakcije, najmanje petnaest policijskih službenika, uglavnom bivših starješina organa, angažovalo je advokate radi krivičnih prijava za zloupotrebu službenog položaja i nesavjestan rad u službi. &nbsp; Istovremeno, u planu su i tužbe za diskriminaciju i mobing u građanskoj parnici. To su prve reakcije nakon politički zasnovanih brojnih disciplinskih postupaka protiv bivših starješina, očito politički nepodobnih. &nbsp; Kako je Televizija E već izvijestila, na meti krivičnih prijava koje spremaju targetirane policijeske starješine je više funkcionera u MUP-u. Prije svega, Haris Đurđević, načelnik regionalnog centra ,,Sjever”, potom Ljubica Damjanović, predsjednica disciplinske komisije, a na meti su svi članovi disciplinske komisije, a spremne su tužbe i protiv disciplisnkih tužilaca. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190348_a72e921b437a11eb9b250d7ac5699a6111fe26ddfc0e82366adff3c0d2739a75.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250307190348_a72e921b437a11eb9b250d7ac5699a6111fe26ddfc0e82366adff3c0d2739a75" data-rendition-name="original" width="955" height="684" loading="lazy" alt="DOKAZI: Članovi Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DOKAZI: Članovi Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema navodima advokata koje je kosnultovala Televizija E, prekršen i su Zakon o unutrašnjim poslovima (članovi 108 i 108a), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (članovi 98,99,100), kao i Pravilnik o utvrđivanju disciplinske odgovornosti policijskih službenika (članovi od 7 do 12). &nbsp;&nbsp; BUMERANG EFEKAT &nbsp; Prema najavama advokata koji zastupaju targetirane starješine, krivične prijave protiv visokih policijskih službenika koji izvršavaju Šaranovićeve i Šćepanovićeve naloge - podnose se zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju. &nbsp; -Jer su &nbsp;kao službena lica prekoračenjem granica svojih ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti teže povrijedili prava podnosilaca krivične prijave. Istovremeno, time je nanijeta ia materijalna štetu suspendovanim službenicima, ili onima koji su udaljeni s posla – istakao je između ostalog, advokat Mihailo Volkov. &nbsp; Prema svim dostupnim podacima, kreatori plana političkih čistki u MUP-u i UP, &nbsp;Šaranović i Šćepanović sada se suočavaju sa bumerang efektom: ono što su planirali politički nepodobnim policijskim službenicima, sada im postaje teret o vratu i ugrožava pozicije čelnika MUP-a i UP. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

ANB ne želi ulogu u akciji Šaranovića i Šćepanovića

Glavno ročište na suđenju po tužbi novinarke Tanje Pavićević protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović, danas je u Osnovnom sudu završeno.
Jovanović i Tomović se do sada nijesu pojavile ni na jednom ročištu, a i današnju raspravu su namjeravale da odlože - nepojavljujući se, a prilažući preko svoje advokatice predstavku u kojoj su nanovo pokazale da je kritika vlasti i crkve za njih – ekstremizam.
Pavićević je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je, oslonivši se na „znanje lokalnih saradnica“, sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima su Pavićević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski i nacionalni ekstremisti.&nbsp;
Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle zbog obaveza da pristupe“, ističući da ne može decidno da se izjasni da li imaju namjeru da pred sudom daju iskaz u svojstvu parnične stranke „s tim što pretpostavlja da ukoliko to nijesu učinile do sada, da takve namjeru nemaju“.
Umjesto iskaza tuženih Jovanović i Tomović, koji su na prošlom ročištu tražili i advokat tužilje i sutkinja, tužene su neposredno prije početka današnjeg ročišta, preko svoje advokatice, dostavile podnesak u kojem optužuju Pavićević da je ekstremistkinja jer je bila na protestu Bogougodnica ispred Hrama u Podgorici, jer je potpisnica peticije protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, te zato što je bila na protestu ispred Vile Gorica uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i jer je bila na protestu podrške Bobanu Batrićeviću, iako se taj protest desio gotovo pola godine nakon što je objavljena skandalozna BIRN-ova mapa, a optužnica protiv univerzitetskog profesora „pala“.
Na skandalozne i nedokazane navode iz Birn mape su reagovale domaće i regionalne organizacije, kao i eksperti iz oblasti ekstremizma.
Jovanović i Tomović su u podnesku pomenule i dokument SOCTA, navodeći kako se u tom dokumentu navodi da je „procjena ozbiljnih i organizovanih prijetnji po bezbjednost u Crnoj Gori identifikovala prisustvo nekoliko radikalnih grupa u zemlji“, te da je Vlada Crne Gore 2022. godine izrazila zabrinutost zbog porasta vjerskog ekstremizma, ali da su „vlasti tada procijenile da je nivo prijetnje od terorizma u Crnoj Gori nizak“.
Sutkinja Radović je ponudila odlaganje završetka ročišta kako bi se tužilja upoznala sa navodima, ali je Pavićević to odbila i na licu mjesta dematovala navode uz jasnu konstataciju da tužene nijesu dostavile niti jedan dokaz o njenom bilo religioznom bilo nacionalnom ekstremizmu, te da sa svim što su činile i dalje čine pokušavaju da ograniče i ugroze njeno pravo na slobodu govora, kretanja, okupljajna, te da pominjanje SOCTA-e uz njeno ime daje osnov za novu tužbu.
- Kao što su javnost prije dvije godine zapljusnule dezinformacijama koje su demantovane, sada opet čine isto sa sudom, dostavljaju dezinformacije – kako bi odložile kraj suđenja - kazala je Pavićević.
Takođe, u podnesku su Jovanović i Tomović, reagujući na iskaz Pavićević dat na prošlom ročištu da ne bi uopšte reagovala da su njih dvije napisale kolumnu koja dozvoljava vrijednosne sudove, ustvrdile da „kolumna predstavlja jedan od novinarskih žanrova, isto kao i vijest, analiza, intervju, istraživanje“.&nbsp;
- Student prve godine novinarstva zna da postoje faktografski i analitički žanrovi. One su javnosti predstavile navodno faktografski žanr da bi se sada pozivale na vrijednosne sudove - pojasnila je Pavićević.
Nakon izjašnjenja Pavićević i čitanja dokaza dostavljenih uz tužbu, sutkinja je zaključila glavnu raspravu i prisutnima saopštila da će odluka biti donešena u zakonskom roku.&nbsp;
Prema Zakonu o parničnm postupku, sud će donijeti presudu najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorki skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru, a u Sarajevu je protiv BIRN-a i direktora Denisa Džidića podnešeno osam pojedinačnih tužbi, od čega su 4 za sada dobile epilog u vidu sudske presude da su crnogorski građani oklevetani.

Tužene pokušale da odlože suđenje; bez pojavljivanja kroz podnesak iznijele nove skandalozne tvrdnje

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.