<p><b>Jelena Jovanović</b> i <b>Dušica Tomović</b> se neće izviniti i uraditi sve da izbjegnu optužbu, iako je ponašanje crnogorskih sudova simptomatično, pa oni zakažu jedno ročište dok sud u Sarajevu donese pet presuda protiv kreatorki sporne Birnove mape - rekla je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, novinarka i bivša odbornica SO Nikšić <b>Tanja Knežević Perišić</b>.</p>
<p>Suđenje u Osnovnom sudu u Podgorici vodi se po tužbi građanskog aktiviste i direktora NVO Forum Luča <b>Nebojše Mrvaljevića </b>protiv novinarke Jelene Jovanović i bivše urednice Dušice Tomović, zbog objavljivanja kontroverzne Birnove mape u kojoj su on i još osam osoba iz Crne Gore označeni kao krajnji desničari i vjerski ekstremisti.&nbsp;</p>
<p>Činjenica je, kaže Knežević -Perišić, da su targetirani na osnovu ,,rekla-kazala”, a na suđenju se čulo da su uz to uzeli i mišljenja nekih lokalnih medija.</p>
<p>- Kako reče Jovanovićka ,,to je vrijednosni sud”. Na osnovu čega izrečen? Na osnovu kojih činjenica? Ono što je meni najviše zasmetalo, jer stvarno se ne bojim ničega, šta god pričali ili napadali, to ne utiče na mene. Shvaćate li? Možda je to kontraproduktivno što kažem, ali što me više napadaju ja sam jača, to samo može da ojača čovjeka, zato što si prinuđen da se braniš i da u njihovim besmislicama tražiš neki smisao. E sad - kad imaš sudije koje znaju svoj posao, kao što su to sudije Opštinskog suda u Sarajevu, koje su, zamislite, presudile nama u korist već pet presuda, a vi ovdje čekate tri godine. Sad je Nebojša došao na red, mislim da je jedno Tanja Pavićević dobila nekakvu presudu. Tri godine čekate ročište, prvo, a ovamo ste optuženi - rekla je Knežević- Perišić.</p>
<p>Podsjeća da su u toj mapi označeni kao dio desničarske organizacije koje su najveća prijetnja Evropi i svijetu, te da predstavljaju i ozbiljne bezbjednosne smetnje koje vezuju rat na području bivše Jugoslavije, te da glorifikuju ratne zločince koji su osuđeni pred Haškim sudom.</p>
<p>- Ko god zna mene, <b>Nebojšu (Mrvaljević)</b>, <b>Kaću (Krsmanović)</b>, <b>Tanju (Pavićević)</b>, pa mi se upravo protiv toga borimo cijeli život. To je takva sprdnja i takav bezobrazluk da i dalje nemam riječi - zaključila je Knežević-Perišić.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FxzxAmLb46mc%3Fsi%3DzKRFsP8yEsVaAuZ9&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Knežević-Perišić: Crnogorski sudovi zakažu jedno ročište dok sud u Sarajevu donese pet presuda protiv kreatorki sporne Birnove mape

<p>Ovo što je danas rekao <b>Bojan Božović</b> duboko je problematično. On govori da se u bezbjednosnom sektoru i pravosudnom sistemu mogu dešavati veliki propusti - a da niko za to ne snosi odgovornost - ocijenila je novinarka <b>Tanja Pavićević </b>osvrnuvši se na izjavu ministra pravde koja je uslijedila nakon sastanka čelnika bezbjednosnog sektora i sudstva kod premijera <b>Milojka Spajića </b>zbog bjekstva <b>Miloša Medenice</b> osuđenog na 10 godina zatvora i bivše specijalne tužiteljke <b>Lidije Mitrović</b> koja je trebalo da odsluži sedam mjeseci.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7084%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fnakon-sastanka-kod-spajica-bozovic-najavio-radne-timove-i-strozi-nadzor&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Božović je, kako je naglasila Pavićević, rekao da je to sistemska greška - a ne individualna krivica.</p>
<p>- Tu odgovornost treba da bude veća, a ne manja. Ovdje se pokazuje da sektor bezbjednosti može da istrpi propuste - a da nema odgovornosti. Ovo je opasno jer se normalizuje nefunkcionalnost institucija - naglasila je Pavićević gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E.</p>
<p>Neophodno je, podvlači novinarka, da neka odgovornost postoji.</p>
<p>- Mora se vidjeti što su i koje greške kako bi građani bili uvjereni da se ovakve stvari neće ponavljati - jasna je Pavićević.</p>
<p>Onda, kaže ona, kada govorimo o reformama i putu u Evropsku uniju (EU) shvatamo da je to samo deklarativna priča.</p>
<p>Osvrnuvši se na slučaj odbjegle bivše tužiteljke Lidije Mitrović, Pavićević je istakla da o tome možemo govoriti iz dvije ravni: njenog otvorenog pisma i nejavljanja na izdržavanje zatvorske kazne.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fotvoreno-pismo-lidije-mitrovic-ne-idem-na-izdrzavanje-kazne-za-djelo-koje-nijesam-pocinila-novovic-pokrio-i-kontrolise-visi-i-apelacioni-sud&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Kada je u pitanju njeno pismo: neću se baviti istinitošću, ali ono govori o početku njenog progona. Sjećamo se da je <b>Olivera Injac</b> i sama priznala da je malo prekršila Ustav... Sada dolazimo do navoda Mitrović. Time ozbiljne institucije treba da se pozabave. Na ove stvari sistem i država ne treba da odgovaraju saopštenjima. Neko treba da pogleda njene navode jer govore o vrsti zarobljenog sistema koji je privatna batina koja se koristi u obračunu sa nekim ljudima - ocijenila je Pavićević.</p>
<p>Ovo, kaže ona, nije samo stvar glavnog specijalnog tužioca <b>Vladimira Novovića</b> nego nezavisnih organa.</p>
<p>- Ovo su ozbiljne optužbe, a govorimo o ženi koja je bila dio ovog sistema, koja ga savršeno dobro poznaje i koja kaže da je njen progon počeo kada je rekla da neće da ne postupa u skladu da dokumetnacijom koju je pribavila i u skladu sa svojim uvjerenjima - navela je Pavićević.</p>
<p>Povjerenje u bezbjednosni sektor je, podvlači Pavićević, odavno ozbiljno poljuljano, a građani ne vide državu kao sistem koji će da ih zaštiti.</p>
<p>- Time što se Mitrović nije javila na izdržavanje kazne, ukoliko je nevina, s ljudske strane mogu da razumijem, ali je tim činom napravila štetu sebi. Sa ljudske strane mogu i to da razumijem jer je nepravda strašna stvar. Čovjek nekad emotivno razmišlja, a ne raciom... - kazala je Pavćević naglašavajući i da joj je neobično da neko za zloupotrebu položaja dobije samo sedam mjeseci.</p>
<p>Slučaj sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Miloša Medenice, koji je pobjegao na dan kada mu je osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora, je takođe, ističe Pavićević, sistemski.</p>
<p>- Vraćamo se na to da naši bezbjedonosni i pravosudni sistem ne funkcionišu kako bi trebalo da bi se građani osjećali sigurno. To što Medenica nije dostupan, a navodno se javlja video porukama dodatno ukazuje na to da nemamo nikakvu zaštitu i da bezbjednosni sektor nije čvrst sistem i da nemaju kontrolu nad ovim društvom - rekla je Pavićević.</p>
<p>Mi, kaže, možemo da iščekujemo sljedeće izbore i da se nadamo da će se promijeniti politčki establišment u Crnoj Gori.</p>
<p>- Nakon dva masakra na Cetinju, iskopavanja tunela do depoa Višeg suda, pucnjava, bjekstava, da li mi više možemo da govorimo o bezbjednosti i sigurnosti? Kada je bio drugi masakr na Cetinju, većina javnosti se bavila time ko su djeca koja su iz najčistnijh namjera pokrenula proteste tražeći odgovonost... Crnogorska javnost nije odreagovala na to kako je trebalo. Neformalna grupa studenata „Kamo śutra?“ nije imala dovoljno podrške da bi to sve opstalo. Moramo na javnu scenu da vratimo odgovornost i stid - poručila je Pavićević.</p>

Anja Ivanović

1250x600

Pavićević: Opasno je što nam Božović govori da se u bezbjednosnom i pravosudnom sistemu mogu dešavati veliki propusti - a da niko ne snosi odgovornost

<p>U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte:</p>
<p><b>Tema dana: Raport kod premijera<br/>
</b><br/>
- Koji su zaključci sastanka čelika sektora bezbjednosti i premijera Spajića<br/>
<br/>
- Slučaj bjekstva bivše tužiteljke Mitrović otvorilo pitanje povjerenja u institucije pravosuđa<br/>
<br/>
- Ministartvo javne uprave pozvalo Skupštinu opštine Kotor da skrati svoj mandat<br/>
<br/>
- Od ponoći skuplje sve vrste goriva</p>
<p>Gošća emisije je novinarka Tanja Pavićević.</p>
<p>Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi: Vladan Šturanović.</p>

Informativna emisija 24 sata: Gošća Tanja Pavićević

<p>Legitimizacija četničkog vođe, ratnog zločinca i dokazanog kolaboracionistu Pavla Đurišića već se dogodila. On više nije samo mračna figura iz prošlosti koju, uz obilje istorijske dokumentacije, pamte još živa djeca i unuci poklanih ljudi, već postaje uzor koji se otvoreno zagovara.</p>
<p>To što crkveni velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori jednog od najokrutnijih koljača proglašavaju herojem nije incident, već javno ispoljena ideologija koju oni dosljedno baštine. Iz rata u rat.</p>
<p>Crnogorska vlast, proruska i prosrpska, ma šta govorili u Briselu, ovu tiraniju nad istinom i zdravim razumom nije osudila. Naprotiv, podržala ju je ćutanjem.</p>
<h2><b>Korijeni</b></h2>
<p>Crna Gora je država sa hiljadugodišnjom, burnom i odbrambenom istorijom. Tokom njenog trajanja više puta je osvajana i gašena od susjedne Srbije. Posljednji put 1918. godine, kada je regent Aleksandar Karađorđević, uz saglasnost velikih sila, izbrisao ime zemlje u kojoj je rođen, a čiji je kralj bio njegov đed. Tada je ugasio i Crnogorsku crkvu, pripojio je SPC-u, a Crnogorce koji su se borili za pravo, čast i slobodu ubijao, proganjao, izgladnjivao...</p>
<p>Crnoj Gori ime su vratili komunisti. Izgradili su zemlju, infrastrukturno i institucionalno. Ali, zarad bratstva i jedinstva, o 1918. godini se u školama nije učilo.</p>
<p>Bez previše otpora i odbrane vlastitog integriteta, Crnoj Gori su se desile devedesete.</p>
<p>Crnogorci, ponešeni projektovanom srpskom mitomanijom, smijenili su tada crnogorsko komunističko rukovodstvo koje je jedino bilo brana uključivanju Crne Gore u pogrom koji slijedi, a koji su na jeziv način osjetile gotovo sve ex-Ju republike.</p>
<p>Srbija je započinjala ratove pod izgovorom odbrane Jugoslavije, a istina je bila da je srpski državni vrh realizovao ideju akademika SANU o Velikoj Srbiji.</p>
<h2><b>Mladi, obrazovani, pametni...</b></h2>
<p>AB revolucija iznijela je novu crnogorsku političku elitu. Mladi, pametni, obrazovani... Sa njima je stigla još jedna figura koja je narednih decenija igrala važnu političku ulogu – Amfilohije Radović.</p>
<p>Jedni su bili podložni beogradskom državnom vrhu. Drugi je blagosiljao kriminalce koji su „oslobađali“ Jugoslaviju pljačkajući, silujući, ubijajući i granatirajući tuđe gradove.</p>
<p>A i u crnogorskom dvorištu, za račun velikosrpske ideologije, dešavali su se zločini devedesetih: deportacije izbjeglica iz Bosne 1992, Morinj, Bukovica, Kaluđerski laz… Država je gledala i ćutala.</p>
<h2><b>Crnogorski “nacionalisti”</b></h2>
<p>Dok je Crna Gora tonula u vrtlog velikosrpske ideologije i klerikalnog pritiska, DPS je prolazio svoj put preživljavanja kroz pragmatizam.</p>
<p>Umjesto jasnog stajanja na stranu državnog suvereniteta i građanske multietničnosti, DPS je često birao kompromis. Cijena je bila velika: antifašizam je pripreman da postane relikt, a SPC se pozicionirala kao važan faktor – država u državi.</p>
<p>A bilo je i svijetlih tačaka – Liberalni savez Crne Gore, istinski antiratni glas, Savez reformskih snaga, SDP, manjinske partije. Pokazivali su da postoji druga Crna Gora – čojska i junačka. I baš zato su nazivani izdajnicima, separatistima i nacionalistima. Trpjeli su pritiske, torturu i progon.</p>
<h2><b>Raskol DPS i mirnodopski period</b></h2>
<p>Tek je 1997. godina označila prelomni trenutak u crnogorskoj politici – raskol u DPS-u koji je duboko promijenio političku scenu. Dok je jedna frakcija, predvođena Milom Đukanovićem, odvajala Crnu Goru od savezništva sa Miloševićevim režimom, druga je ostajala čvrsto vezana za Beograd i njegovu, po sve, pogubnu politiku.</p>
<p>Raskol je otvorio put ka promjenama koje će uslijediti tokom narednih godina, ali i učvrstio duboke podjele u društvu.</p>
<p>S druge strane, potpuno autonomno od svih donoseći odluke, Amfilohije je, godinu prije obnove nezavisnosti, na Rumiji, uz direktnu pomoć vojske kojom je upravljao Beograd i policije kojom se rukovodilo iz Podgorice, podigao limenu crkvu na vrh planine, čime je uzurpirao prostor koji je vjekovima bio mjesto zajedničkog hodočašća pravoslavaca, muslimana i katolika.</p>
<p>Ovim činom on nije samo prekinuo tradiciju zajedničkog hodočašća i iznošenja krsta kneza Vladimira, već je stvorio simbol dominacije SPC-a i nad drugim vjerama, ali i nad državom. SPC je sa Rumije krenula da šalje poruke koje su često išle u pravcu očuvanja upravo koncepta Velike Srbije i protivljenja crnogorskoj nezavisnosti, na šta je vladajuća garnitura ćutala.</p>
<p>Međutim, uprkos jačanju SPC-a, Crna Gora je nastavila da se kreće ka obnovi svoje samostalnosti. Put do referenduma 2006. bio je isprepleten borbama za očuvanje identiteta, pravde i prava na samoopredjeljenje.</p>
<p>DPS je, pod vođstvom Đukanovića, uspio da konsoliduje podršku i iskoristi trenutak da Crna Gora povrati svoju nezavisnost, što je kulminiralo istorijskim referendumom koji je otvorio novo poglavlje za državu i narod.</p>
<h2><b>Nenaučene lekcije</b></h2>
<p>I bi država.</p>
<p>Ali, nakon obnove nezavisnosti, ništa suštinski veliko se nije desilo. DPS je promovisao ustavni patriotizam, a nastavio koketiranje sa SPC-om. Vlast je protivzakonito prepisala imovinu na SPC. Prepise su obavili ljudi iz katastra uz amin nadležnih.</p>
<p>Do raskola dolazi 2019. godine, kada DPS novim zakonom pokušava da vrati u državno vlasništvo crkve i manastire građene do 1918.</p>
<p>Amfilohije, potpomognut medijima, proruskim partijama i navodno građanskim pokretom URA, pokreće crkvenu kontrarevoluciju. Litije su u dijelu javnosti predstavljene kao emancipatorski pokret.</p>
<h2><b>Devedesete opet</b></h2>
<p>Avgusta 2020. slavilo se uz crne zastave sa kosturskim glavama i pjesmu „Veseli se srpski rode“.</p>
<p>Posljednjih pet godina SPC rukovodi svakom porom društva, diže četnike na tron heroja i prijeti da Crna Gora mora biti pripojena Srbiji ili će doći do „ukrajinizacije“.</p>
<p>Ljudi koji se bune, kao i članovi LSCG devedesetih, proglašavani su ekstremistima i nacionalistima i postajali su target.</p>
<p>Dio medija i civilnog sektora ćutao je, čineći se saučesnicima. Drugi dio je, iz lukrativnih razloga, potvrđivao da su kritičari vlasti i SPC-a – nacionalisti, iako su svi odlično znali i razumjeli kuda ide Crna Gora.</p>
<p>Još 2020. godine, mnogi intelektualci iz Crne Gore i regiona upozoravali su Abazovića da koalicija sa baštinicima bjelaško-četničke ideologije ne vodi progresu, već fašizmu.</p>
<p>Dakle, znali su svi sve odlično. Ovo nije spontani folklor, nego politički projekat normalizacije zločina i potčinjavanja države. I zato sada, kada živimo u fašisoidnom društvu, ne pitajte se.</p>
<p>Da, za ovo ste se borili.</p>

Kako je normalizovan četnički narativ u Crnoj Gori

<p>Reakcije koje smo imali u vezi sa procesuiranjem 35 ljudi, bez da je iko od tih ljudi obaviješten o procesu, samo dodatno potvrđuju da se ovdje ne radi o zaštiti javnog reda, već o pokušaju zastrašivanja građana koji legitimno i potpuno mirno izlaze na protest - ocjenjuje za Antenu M novinarka i građanska aktivistkinja Tanja Pavićević.</p>
<p>Napominje da je od više stotina ljudi koji su bili prisutni ispred Vile Gorica procesuirano njih 35.</p>
<p>- I to selektivno, uz namjeru da se pošalje poruka da će kritika vlasti i institucija biti kažnjavana - podvlači Pavićević.</p>
<p>Podsjetimo, STEGA je ovim povodom zatražila prijem kod ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera.</p>
<p>Sagovornica Antene M ističe da za sada nema informaciju da li će i kada Satler primiti njihove predstavnike.</p>
<p>- Kada je riječ o Savjetu za građansku kontrolu rada policije, važno je reći jednu stvar koja se namjerno zamagljuje, a to je da je Aida Petrović na samom događaju bila prisutna kao članica Savjeta, u okviru svog mandata, a ne kao učesnica protesta. S jedne strane, Aida je žena koja se beskompromisno 35 godina bori za bolje društvo, a sa druge strane, posao Aide, kao članice Savjeta je da kontroliše rad policije. U ovom prevertiranom postupku, policija goni Aidu, jer je radila svoj posao, čime se direktno urušava i obesmišljava sama ideja civilnog nadzora nad policijom - ukazuje Pavićević.</p>
<p>U cjelini, navodi novinarka i građanska aktivistkinja, sve ovo što gledamo jeste ozbiljan institucionalni problem.</p>
<p>- Policija primjenjuje silu bez odgovornosti, građani se procesuiraju bez jasnih kriterijuma, a mehanizmi kontrole se pokušavaju zastrašiti i disciplinovati. To nije dobar signal za društvo koje tvrdi da ide u pravcu vladavine prava - poručuje Pavićević.</p>

Pavićević: Selektivnim procesuiranjem se šalje poruka da će kritika vlasti biti kažnjavana

<p>Kad predsjednik Crne Gore kaže da je Amfilohije Radović zaslužan za smjenu vlasti, on priznaje političku ulogu crkve. Takav čin nije poštovanje vjerskog subjekta - nego direktan udar na ustavni poredak i sve građane koji vjeruju u građansku i sekualrnu, a ne teokratsku Crnu Goru - poručila je novinarka <b>Tanja Pavićević </b>osvrnuvši se na odluku <b>Jakova Milatovića</b> da bivšem mitropolitu posthumno dodijeli najviši državni orden.</p>
<p>Pavićević je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, ocijenila da je ova odluka primjer promjene vrjednosnog sistema u Crnoj Gori i ustvrdila da je Milatović u pravu samo u jednoj stvari: da lideri nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF)<b> Andrija Mandić</b> i <b>Milan Knežević</b> nijesu bili sposobni da smijene vlast, te da je zato Amfilohije stvar uzeo u svoje ruke.</p>
<p>- On je i posthumno promijenio kompletno biće i bit Crne Gore - dodala je Pavićević.</p>
<h2>LITIJE OTVORILE VRATA REVANŠIZMU</h2>
<p>Litije, kako je naglasila Pavićević, nijesu bile građanski pokret - iako smo u tom periodu slušali navode o njihovom emancipatorskom karakteru.</p>
<p>- Pokrenute su da bi se odbranio interes crkvene zajednice čije je sjedište u drugoj zemlji. Ti događaji su otvorili vrata revanšizmu. On je bio jedan od stubova narativa koji je dubinski promijenio Crnu Goru i mijenjao njen sekularni i građanski karakter - navela je Pavićević.</p>
<p>Nakon smrti Amfilohija sva njegova, kako je kazala, „silna đeca“ nijesu se pobunila kada su zgaženi njegovi amaneti.</p>
<p>- Postoji kod njega i nešto pozitivno: dva puta je držao pomen srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću koji je živ - i koji nije mogao da zakorači u Crnu Goru. Vidjeli ste što su radila njegova đeca poslije njegove smrti: dozvolili su da se na njegovoj sahrani pojavi upravo Vučić. Oni vrlo rado baštine njegovo najgore nasljeđe: pravljenje jedne teriotrije, jednog naroda i jedne crkve - što je ustvari fašizam - jasna je Pavićević.</p>
<p>Ocijenila je da partije koje su se 2020. godine dohvatile vlasti sada samo mijenjaju uloge.</p>
<p>- Demokrate sada rade ono što je nekad radila Ura. Kada se potroši njihov kapacitet, to će nastaviti da radi Pokret Evropa sad (PES) - a sve se radi da bi jačao nekadašnji Demokratski front (DF) i <b>Andrija Mandić </b>bio premijer 2027. godine - ocijenila je Pavićević.</p>
<h2>RESOR KULTURE KAPITULIRAO PRED CRKVOM</h2>
<p>Odluka ministarke kulture i medija <b>Tamare Vujović</b> da podrži podizanje spomenika Amfilohiju pokazuje, stava je Pavićević, koliko je kulturni resor kapitulirao pred crkvom.</p>
<p>- Amfilohije nije govorio o pravoslavlju &nbsp;i ljubavi, bavio se desničarskim pitanjima. Vujović nikad nije reagovala na krađu baštine Crne Gore, ali reaguje kad dodatno treba udariti po ruci medija koji su kritički nastrojeni prema vlasti - ukazala je Pavićević.</p>
<p>Podsjećajući na nedavno podizanje spomenika Pavlu Đurišiću - četničkom komandantu, zločincu i koljaču u Gornjem Zaostru kod Berana, te dodjeljivanje najviših državnih nagrada njenim negatorima poput <b>Bećira Vukovića</b> i <b>Milutina Mićovića</b>, Pavićević je ocijenila da je sve sinhronizovano.</p>
<p>- To je ista rijeka koja vodi ka istom cilju. Država ne samo da toleriše nego i nagrađuje pojave koje negiraju njen identitet. Svjedočimo sistemskom pokušaju da se negiranje istorije predstavi kao pomirenje - naglasila je Pavićević ističući da država time postaje saučesnik u fabrikovanju i relativizaciji zločina.</p>
<p>Riječ je, kako je dodala, i o svjesnom urušavanju povjerenja građana u institucije.</p>
<p>- Istorijski fakti su fakti - ne može ničiji narativ da ih mijenja. Svjedočimo vremenu u kojem je talas revizionizma krenuo. Za pola godine će vjerovatno donijeti zakon o rehabilitaciji četničkog pokreta što je u Srbiji učinjeno 2004. godine - navela je Pavićević.</p>
<h2>VUČIĆEVA RECEPTURA</h2>
<p>Konstatovala je da na čelu države trenutno imamo ljude koji ne znaju da rade svoj posao i da su upravo zato tu i postavljeni.</p>
<p>- Kada ministarka medija podrži napade na medije - to znači da se Ministarstvo kulture i medija, a samim tim i država, odreklo svoje obaveze da štiti slobodu izražavanja, a ministarka da učestvuje u gašenju slobodne riječi - poručila je Pavićević.</p>
<p>Sve što se dešava u Crnoj Gori od ranije se, podvlači novinarka, dešava u Srbiji.</p>
<p>- Od gušenja slobode medija, kontrolisanja medijskog prostora, držanja društva u mraku... To je receptura Aleksandra Vučiča. Oslobodioci su preuzeli taj model - decidna je Pavićević.</p>

Pavićević: Milatović odlikovanjem Amfilohija priznaje političku ulogu crkve, to je direktan udar na ustavni poredak, građansku i sekularnu Crnu Goru

<p>Gledajte informativnu emisiju 24 sata večeras u 19 sati na Televiziji E. Naša gošča biće novinarka <b>Tanja Pavićević.</b></p>
<p>Tema dana su Amfilohijeve "zasluge":</p>
<p>- Predsjednik Crne Gore<b> Jakov Milatović</b> tvrdi da nije prekršio zakon time što će u petak zvanično posthumno odlikovati Amfilohija. Tvrdi da je imao ključnu ulogu u demokratizaciji Crne Gore u smislu smjene decenijske vlasti.</p>
<p>A izvještavamo i o drugim temama:</p>
<p>- Smjena<b> Ivana Bulatovića</b> sa pozicije izvršnog direktora Elektroprivrede Crne Gore nezakonit je i nejasan potez, smatraju stručnjaci u elektro-energetskom sektoru. Manjinski akcionari, kako su kazali Televiziji E, upozoravali su Bulatovića na to da će biti iskorišćen u političke svrhe.</p>
<p>- Tokom zasijedanja Skupštine poslanici raspravljali o više važnih izvještaja, uključujući primjenu Zakona o javnim okupljanjima, bezbjednosti saobraćaja.. Pojedini poslanici kritikovali profesionalnost policije i kršenje prezumpcije nevinosti. Ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b> odgovorio na optužbe negirajući politička zapošljavanja i ukazujući na nedostatke u pravosuđu.</p>
<p>- Požar uz veliki dim i pucnjava u šatorskom naselju nazvanom "Ćacilend" ispred Narodne skupštine Srbije u Beogradu. Predsjednik <b>Aleksandar Vučić</b> izjavio da je izveden teroristički napad.</p>
<p>Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi: <b>Amra Tahirović</b></p>

Informativna emisija 24 sata na TV E: Gošća Tanja Pavićević

<p>Građani Crne Gore odreagovali su onako kako treba, onako kako bi njihovi preci to od njih očekivali, čuvali su svoje antifašističko nasljeđe - rekla je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, novinarka <b>Tanja Pavićević</b>.</p>
<p>Ne stišavaju se reakcije i pozivi na odgovornost nakon nezakonite dodjele najvećeg državnog priznanja, Trinestojulske nagrade. Građani su se pobunili, raskrinkani su detalji u vezi sa knjigom koja ne postoji, za koju je <b>Bećir Vuković</b> nagrađen, Ministrastvo kulture izbjegava odgovornost, Nacionalna biblioteka „Đurđe Crnojević“ traži insititucionlanu zaštitu zbog zloupotrebe imena ove institucije, a u najavi su i tužbe. Novinarka Tanja Pavićević kaže da bi, tragajući za institucionalnim odgovorima, trebalo sagledati širu društveno-političku sliku.</p>
<p>- Pokret Evropa sad radi isto što je nekada radila URA – izigrava trojanskog konja. PES je tu da bi pričao evropsku priču, a Demokrate upodobljavaju institucije sistema za narativ Demokratskog fronta i Srpske pravoslavne crkve. Kada tako stvari sagledamo, onda razumijemo zašto se iz sistema pokušavaju skloniti profesionalci i dovesti ideološki podobni, oni koji će podržati narativ koji forsiraju Demokratski front i Srpska pravoslavna crkva. Uzimajući u obzir sve činjenice, pretjerlo se pri dodjeli Trinaestojulske nagrade. Dodijeljena je zbog narativa, odnosno, ideologije koja glorifikuje četnički pokret – kaže Pavićević.</p>
<p>Podsjeća da je u slučaju Bećira Vukovića prekršen zakon, po više osnova, a da prosrpske i proruske strukture okreću narativ kako da je riječ o dobrom pjesniku.</p>
<p>- To uopšte nije tema. Ovdje je tema – gdje je prekršen zakon, kako je prekršen i kako su mogli tom čovjeku da dodijele nagradu. Tužbe će stići. Naučnik Dragan Hajduković (jedan od ovogodišnjih kandidata za Trinestojulsku nagradu) najavio je tužbu Upravnom sudu. Vjerujem da će se još neko prisjetiti da se obrati državnim organima. To je uradila i Nacionalna biblioteka. Ministarstvo kulture se prozvalo nenadležnim, iako jesu nadležni. Ali, ako shvatimo koja je pozicija Demokrata, onda je jasno zbog čega ministarka kulture neće da preuzme odgovornost za nešto što se tiče njenog resora. Upravo zato da bi se pustio narativ koji odgovara Demokratskom frontu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi – navela je dugogodišnja novinarka.</p>
<p>Vjeruje, ipak, da institucije i dalje imaju profesionalce u svojim redovima, što se, kako kaže, vidi i u slučaju sinovca<b> Andrije Mandića</b>.</p>
<p>- Očekujem od druge strane da se brani na identičan način kao što je radila do sada, a to je da je to antisrpska histerija, da je to udar na svesrpsku priču… To su sve zamjene teza. Iako znaju da im se ne vjeruje, nastavljaju s istim narativom, jer za sve ovo što se radi postoje dokazi - istakla je Pavićević.</p>
<p>Do 2020. godine, podsjeća ona, Srpska pravoslavna crkva nije poštovala crnogorske zakone i bila je država u državi.</p>
<p>- Danas nijesu zaštećeni, nego je crkva ta koja danas kadrira u Crnoj Gori i koja kreira politike. To što su oni zaštićeni očigledno je dugo pripremana priča. Intimno vjerujem da je ova priča i ova okupacija Crne Gore iznutra pripremana od 2006. pa na ovamo. 2016. godine imali smo pokušaj državnog udara, 2020. su napravljeni temelji da bi se Crna Gora osvojila. Zbog toga državne institucije, zbog toga tužilaštvo ne reaguje. Na izložbi “Sunovrat Crne Gore” postavljeni su panoi na kojima sa naslovnicama iz medija u posljednje dvije godine, koje su tretirale govor mržnje. Odabrane su upravo one izjave koje bi trebalo tužilaštvo da obradi i krivično goni ljude koji su to izgovorili. To se nije desilo, jasno vam je i zbog čega - naglasila je Pavićević.</p>
<p>Smatra da nikad direktniji udari i ataci na antifašističko nasljeđe od DF-a i Srpske pravoslavne crkve nijesu viđeni kao u posljednjih pet godina. Crnu Goru su, tvrdi, ponizili i razorili.</p>
<p>- Crna Gora je ekonomski razorena, sakralno nasljeđe predato je drugoj državi. Sada je na redu reebranding njihovog narativa. Odnosno, ide se ka tome da se izjednače partizanski i četnički pokret, što je u Srbiji urađeno 2004. godine. Ti posljednji udari upravo su proizveli iskru u kamenu. To se desilo ispred Vile Gorica, ljudi su se skupili spontano da izraze svoj revolt, jer ne mogu da dozvole da najveći državni praznik, odnosno, da najvažniji datum bude oskrnavljen na način kako je to i uradio Andrija Mandić u svom govoru. Dodijelio je nagrade ljudima protivzakonito. U govoru je, maltene, poručio da su 13. jul podigli četnici, a ne partizani, nigdje se ne pominje Komunistička partija - ističe Pavićević.</p>
<p>Policija se prema građanima na mirnom skupu ispred Vile Gorica ponašala, kaže, represivno.</p>
<p>- Neko im je dao komandu. Oni su naprosto u jednom trenutku krenuli. Vidjelo se to po biber spreju koji je završio na licima i očima starih ljudi, kao i dekana FCJK Aleksandra Radomana, koji je bio na svim protestima. Ako je ko nenasilan i neagresivan - to je taj čovjek. Principijelno je reagovao na svaku moguću nepravdu i na svako kršenje zakona. Gledala sam lica policajaca, neku su zaista bili postiđeni. Kod nekih sam vidjela mržnju, oni su zaista htjeli da naude tim ljudima. U njima smo vidjeli ono što ćemo gledati, vjerovatno i ubuduće. Demokrate gledaju da naprave aparat sile, represije, onako kako njima odgovara i onako kako odgovara ideologiji koju oni neće izgovoriti, ali koju će podržati. Zbog toga jesu tu gdje jesu - rekla je Pavićević.</p>
<p>Antifašistički nerv u Crnoj Gori postoji, kao i potreba za pravdom, jer se građani okreću vrijednostima na kojima su, kako ističe, vaspitani i učeni. Govoreći o situaciji u kojoj je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović izviždan kod spomenika Partizanu borcu na Gorici, Pavićević podsjeća da se na polaganju vijenca okupio veliki broj ljudi, koji su došli da iskažu svoj revolt.</p>
<p>- Oni su došli da pokažu da spomenik kosturnica, u kojem se nalaze ostaci narodnih heroja, ne zaslužuje takvu vrstu poniženja, da nosioci četničke ideologije dođu i licemjerno pričaju priče u koje ne vjeruju i polažu vijence. Građani su došli i sve što se desilo bilo je spontano. Položili su vijenac. Stigla je informacija da će doći gradonačelnik Mujović da govori. Građani su zbog toga ostali. Kad je Mujović krenuo da govori, okrenuli su leđa i zviždali. Nijesu htjeli da čuju priču koja ne odgovara istini. Nijesu htjeli da dozvole da antifašiste opjevavaju ljudi koji, s druge strane, glorifikuju Nikolaja Velimirovića, saradnika fašista. Građani Crne Gore su odreagovali onako kako treba da reaguju, onako kako bi njihovi preci od njih očekivali, čuvali su svoje antifašističko nasljeđe - zaključila je Pavićević.</p>

Pavićević: Posljednji udari na antifašističko nasljeđe proizveli su iskru u kamenu

<p>U obavezi smo prema onima koji su već živote položili za sve ovo što mi živimo od 1945. pa na ovamo da pokažemo svoj otpor - istakla je za informativnu emisiju Televizije "24 sata" novinarka <b>Tanja Pavićević</b>.</p> <p>Dan državnosti i ustanka protiv fašizma - 13. jul Crna Gora dočekuje u ambijentu istorijskog revizionizma, govora mržnje i sistematskog negiranja crnogorskog identiteta. Veličaju se kolaboracionisti, vrijeđa se crnogorski jezik, a institucije ćute. Sagovornici Televizije E upozoravaju - da ovo nije slučajnost, već dobro osmišljena strategija koja ima za cilj poništenje svega što je ovaj datum značio kroz istoriju.&nbsp;</p> <p>Sagovornici Televizije E ocjenjuju da je riječ o osmišljenoj strategiji, koja za cilj ima potpuno uništenje crnogorskog istorijskog i nacionalnog bića</p> <p>Pavićević smatra da je sve bilo jasno od 30. avgusta naveče kada su se prvi put kroz crnogorske gradove zavijorile crne zastave sa kosturskim glavama.&nbsp;</p> <p>- Sve je počelo odatle. Nakon toga imamo ovog Stanivukovića koji u sred Podgorice izgovara kako su Crnogorci izmišljena nacija i kako ne postoje, a nakon njega je uslijedio čitav serijal - od Marka Kovačevića i namještanja sata, do krađe crnogorskog Ora Dada Đurića, do nazivanja Duklje prvom srpskom državom. A mi se dobro sjećamo da su svi Crnogorci svojevremeno nazivani dukljanima u pežorativnom smislu - ističe Pavićević.</p> <p>Predstavnica nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje Sara Čabarkapa kazala je za TV E da nam to pokazuje zapravo koliko je vlast odlučila tim ćutanjem nekako to i odobri.</p> <p>- Jer ako mi nemamo odgovor na negativne pojave, one nastavljaju da se dešavaju. I u svakom društvu postoji mali procenat ljudi koji imaju ekstremne stavove, ali naše društvo umjesto da sankcioniše te ljude njima daje prilično visoke državne funkcije - ističe Čabarkapa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712190732_efa371e7d1a13e99b27583cd9c4a63cdbfa8eb35c7d628d30a3e00a3205c84c3.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250712190732_efa371e7d1a13e99b27583cd9c4a63cdbfa8eb35c7d628d30a3e00a3205c84c3" data-rendition-name="original" width="1917" height="1078" loading="lazy" alt="Sara Čabarkapa"> <figcaption>Sara Čabarkapa<span>(Photo: TV E)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>A jedan od njih je predsjednik crnogorskog parlamenta <b>Andrija Mandić</b>, lider u negiranju svega crnogorskog, kažu sagovornici Televiuije E.</p> <p>On dobija podršku od onih u parlamentarnoj većini od kojih se to najmanje očekivalo. Albanske partije i Bošnjačka stranka, kažu sagovornici TV E, glasno ćute na nacionalističke ispade kolega u parlamentu.</p> <p>Pavićević ocjenjuje da su oni, na njenu duboku žalost, postali saučesnici.</p> <p>- Jer biti u parlamentarnoj većini kojom rukovodi i diriguje Andrija Mandić - to nije učestvovanje, to je saučesništvo - ističe Pavićević.</p> <p>Smatra da to Crnogorci neće dozvoliti.</p> <p>- Pod tim ne mislim na Crnogorce samo nacionalno, nego na sve građane. Oni imaju snažan antifašistički nerv. Nama je u našem biću da prihvatamo sve oko sebe. Ovo je zajednički dom i zajedničko građenje kuće. Mi na ovo pristati nećemo, jer sada je zaista previše - poručila je Pavićević.</p> <p>Sagovornici TV E ističu da je 13. jul dan slobode i antifašizma, ono što danas, kako kažu, iz vlasti pokušavaju da obesmisle.</p> <p>Čabarkapa kaže da se dešava sad da jedan zakon koji se odnosi na pravo na slobodno okupljanje da izmijene da bi građani plaćali kazne ako organizuju neku blokadu saobraćajnica.</p> <p>- Dešava se, vidjeli smo kod kolumniste <b>Brana Mandića</b>, da je sloboda govora bila ugrožena - podsjeća ona.</p>

Pavićević: U obavezi smo da pokažemo svoj otpor, Čabarkapa: Ako nemamo odgovor na negativne pojave, one nastavljaju da se dešavaju

<p>Širom Sjedinjenih Američkih Država građanke i građani svake subote organizuju proteste zbog politike predsjednika te države <b>Donalda Trampa.</b></p>
<p>Crnogorska novinarka i aktivistkinja <b>Tanja Pavićević </b>prisustvovala je protestu u kalifornijskom gradu Sonoma, odakle je Portalu ETV poslala snimke.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FE0bn2FQIrIw%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>- Ovo što se dešava u Sonomi je dio opšte pobune u gotovo svim američkim gradovima. Demonstranti su nosili transparente s porukama „No kings protest“, „Zaustavite mržnju“, „Demokratija nije na prodaju“, „Ameriku &nbsp;su izgradili imigranti“...- kaže Pavićević.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Frk-wUOrGZJ0%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Protest je protekao mirno, uz prisustvo policije koja nije intervenisala.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fd1elE7FTo80&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Situacija u SAD, prema riječima Pavićević, svakodnevno se zaoštrava zbog dešavanja u Los Anđelesu i najavljene vojne parade.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FUo1nb1a4Wdo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F3dAH39hF3LM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

Kaćuša Krsmanović

VIDEO: Protesti u Americi, Trampu poruka da demokratija nije na prodaju

<p>Federalni američki sudija je trajno zabranio objavljivanje izvještaja nekadašnjeg specijalnog istražitelja Džeka Smita o načinu na koji je predsjednik SAD<b> Donald Tramp</b> držao strogo povjerljiva dokumenta.</p>
<p>Smitova istraga dovela je do podizanja optužnice koja je svojevremeno smatrana najopasnijom po Trampa u konkurenciji četiri krivična postupka, vođena protiv njega 2024. godine uoči njegovog ponovnog izbora ovog republikanca za predsjednika SAD.</p>
<p>Odluku je donijela sudija Ejlin Kenon, koju je Tramp predložio za sudiju u prvom predsjedničkom mandatu (2017–2021). Ona je time odobrila predsjednikov zahtjev da izvještaj o istrazi ostane pod velom tajne.</p>
<p>Izvještaj se tiče načina na koji je Tramp čuvao osjetljivu dokumentaciju na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi pošto mu se završio prvi predsjednički mandat. U postupku vođenom protiv njega Smit je tvrdio da je Tramp ometao nastojanja vlade – to jest administracije demokratskog predsjednika Džozefa Bajdena – da ta dokumenta povrati od njega.</p>
<p>Smit i njegov tim sastavili su izvještaj u dva toma o njegovom rukovanju dokumentima i njegovim pokušajima da preokrene izborne rezultate iz 2020. godine u svoju korist. Na tim izborima Tramp je izgubio od Bajdena.</p>
<p>Smit je odustao od obje istrage poslije pobjede Trampa 2024. godine, a zbog duge prakse ministarstva pravde da se protiv aktuelnih predsjednika federalni krivični postupci ne mogu voditi.</p>
<p>Tramp je tvrdio da su oba postupka bila politički motivisana.</p>
<p>Odluka Ejlin Kenon onemogućava svakog budućeg državnog tužioca da objelodani sadržaj izvještaja.</p>

Sudija trajno onemogućio objavljivanje Smitovog izvještaja o istrazi protiv Trampa o dokumentaciji

<p>Nigerijska policija saopštila je danas da je 38 ljudi ubijeno, a da je nekoliko oteto u prošlonedjeljnom napadu na sjeverozapadu zemlje. Vlasti su dobile obavještajne podatke prije napada koji se dogodio u četvrtak, ali je loše stanje puteva spriječilo policiju da na vrijeme stigne do mjesta zločina, rekao je portparol policije.</p>
<p>- Dok smo mi stigli na lice mjesta, napadači su već ubili 38 ljudi, a istovremeno oteli mnoge stanovnike - rekao je on.</p>
<p>Napad u Tungan Dusteu, zajednici u državi Zamfara, najnoviji je napad na civile u Nigeriji, gde su ovakvi napadi i otmice česti.</p>

U sukobima u Nigeriji ubijeno 38 osoba

<p>Meksiko je u ponedjeljak bio u stanju visoke pripravnosti, škole su bile zatvorene, a putnici su ostali nasukani, jer su članovi moćnog kartela pokrenuli nasilne ispade nakon smrti najtraženijeg narko-bosa u zemlji.</p>
<p>U nekim gradovima turisti i stanovnici pozvani su da ostanu u svojim smještajima i kućama.</p>
<p>Vazduhoplovne kompanije, uključujući Air Canada, United Airlines i Aeromexico, otkazale su letove za Puerto Valartu, primorski ljetovalište gdje su zapanjeni turisti snimili oblake dima koji se dižu u nebo od požara, prenosi "France24".</p>

Turisti blokirani nakon nasilja u Meksiku

<p>Sniježna oluja pogodila je sjeveroistočne djelove Sjedinjenih Američkih Država, a među najpogođenijim gradovima je Njujork. Zbog vanredne situacije u gradu, gradonačelnik Njujork <b>Zohran Mamdani</b> donio je odluku o zatvaranju škola.</p>
<p>Mamdani je takođe pozvao građane Njujork da ne izlaze iz svojih domova osim ukoliko to nije neophodno, a zabranio je i saobraćaj za sva vozila, osim onih koja moraju biti na ulicama.</p>
<p>Sniježna oluja pogodila je i druge gradove u ovom dijelu SAD-a. U saveznim državama Nju Džersi, Konektikat i Masačuse proglašeno je vanredno stanje.</p>
<p>Takođe, zbog oluje su nastali veliki problemi u avio-saobraćaju.</p>
<p>Više od 15.000 letova je odgođeno, dok je 3.500 potpuno otkazano na aerodromima JFK, LaGuardia i Newark, koji se nalaze u blizini New Yorka.</p>

Tag: tanja-pavicevic