Projekt Tanja Waterfront prostire se na strateški odabranoj lokaciji uz zaliv Tangiera, spajajući bogatu kulturnu baštinu grada sa modernim urbanim konceptom. Prema Eagle Hillsu, cilj projekta je stvaranje „novog, prestižnog i trend destinacije“ koja transformiše lučku zonu u moderan i atraktivan gradski prostor. Kako navodi kompanija, projekat integriše stanovanje, turizam, maloprodaju, rekreaciju i kulturu u jedinstvenu urbanu cjelinu. Panoramski pogled na Mediteran, pješačke aleje i zelene površine dodatno obogaćuju životni stil stanara i posjetilaca.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116141120_9a87e19e8e3f3eeee610d6be8b7a94c45973b9526c10674c17c1d7d358d240ff.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116141120_9a87e19e8e3f3eeee610d6be8b7a94c45973b9526c10674c17c1d7d358d240ff" data-rendition-name="original" width="1536" height="720" loading="lazy" alt="Projekat Tanja Waterfront"> <figcaption>Projekat Tanja Waterfront(Photo: EAGLE HILLS)</figcaption> </figure>  <h2>Alabar: Vizonar iza Eagle Hills</h2> Vlasnik i osnivač Eagle Hills je Alabara, investitor i vizionar poznat po realizaciji luksuznih urbanih projekata širom Bliskog istoka, Afrike i Evrope.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116141120_26e0f978c4ee739820904cdb865d2a78ae91478e0ac8d95cdce52b42e47244af.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251116141120_26e0f978c4ee739820904cdb865d2a78ae91478e0ac8d95cdce52b42e47244af" data-rendition-name="original" width="1024" height="730" loading="lazy" alt="Mohamed Alabar"> <figcaption>Mohamed Alabar(Photo: Media Biro)</figcaption> </figure>  Pod njegovim vođstvom, Eagle Hills je izgradio reputaciju kompanije koja kombinuje luksuz, održivost i integraciju lokalne kulture. Tanja Waterfront je jedan od najambicioznijih projekata kompanije u Maroku i predstavlja njen strateški ulazak u sjevernu Afriku, s ciljem podizanja standarda urbanog života i turizma. <h2>Stambene zajednice: Tanja Alya, Tanja Dia i Tanja Uno</h2> Kompleks je podijeljen u tri stambene zone, svaka sa različitim karakteristikama: <ul> <li><a href="https://eaglehillsmorocco.com/tanja-waterfront/tanja-alya/">Tanja Alya</a> – luksuzni kvart sa pješačkim ulicama, buticima, restoranima i kafićima, bazenima i dječijim igralištima. Privatni parking i elegantni lobiji dodaju komfor i ekskluzivnost.</li> </ul>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116141120_52ff3a30527ea96d8899f91d2acdbffd1e4bf32d7e0b52679646676d1ea11d66.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251116141120_52ff3a30527ea96d8899f91d2acdbffd1e4bf32d7e0b52679646676d1ea11d66" data-rendition-name="original" width="1266" height="636" loading="lazy" alt="Projekat Tanja Waterfront"> <figcaption>Projekat Tanja Waterfront(Photo: EAGLE HILLS)</figcaption> </figure>  <ul> <li><a href="https://eaglehillsmorocco.com/tanja-waterfront/tanja-dia/">Tanja Dia</a> – stambeni objekti na površini od više od 5.000 m². U ponudi su stanovi sa 1, 2 ili 3 spavaće sobe i luksuzni duplexi. Donji spratovi sadrže komercijalne prostore i privatni parking, dok gornji spratovi nude uređene vrtove i privatne bazene.</li> </ul>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116141124_8edaef05770012330ad36c61cf580d607c1daaa75ebb8203fc0b15828cde9ba8.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251116141124_8edaef05770012330ad36c61cf580d607c1daaa75ebb8203fc0b15828cde9ba8" data-rendition-name="original" width="1536" height="1024" loading="lazy" alt="Projekat Tanja Waterfront"> <figcaption>Projekat Tanja Waterfront(Photo: EAGLE HILLS)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116141124_226a8f924ca2816196a48d9728e6b35224f798d1134a506105efafdf869a1d91.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251116141124_226a8f924ca2816196a48d9728e6b35224f798d1134a506105efafdf869a1d91" data-rendition-name="original" width="1536" height="1024" loading="lazy" alt="Projekat Tanja Waterfront"> <figcaption>Projekat Tanja Waterfront(Photo: EAGLE HILLS)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116141124_fed2f4edd7aed28d7f4237a161a74b3af40f539193a86361565a43d76a1557d9.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251116141124_fed2f4edd7aed28d7f4237a161a74b3af40f539193a86361565a43d76a1557d9" data-rendition-name="original" width="1536" height="720" loading="lazy" alt="Projekat Tanja Waterfront"> <figcaption>Projekat Tanja Waterfront(Photo: EAGLE HILLS)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116141124_ed75e29c1c116e8506b038400fb4d9e55963b7c5609012f2b2482fc426372778.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20251116141124_ed75e29c1c116e8506b038400fb4d9e55963b7c5609012f2b2482fc426372778" data-rendition-name="original" width="1536" height="1024" loading="lazy" alt="Projekat Tanja Waterfront"> <figcaption>Projekat Tanja Waterfront(Photo: EAGLE HILLS)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116141124_ec5c72573b15f2cf327be424cc32b4c666655c4d436b6a5bf6c18ac71c2ee1d9.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251116141124_ec5c72573b15f2cf327be424cc32b4c666655c4d436b6a5bf6c18ac71c2ee1d9" data-rendition-name="original" width="1274" height="638" loading="lazy" alt="Projekat Tanja Waterfront"> <figcaption>Projekat Tanja Waterfront(Photo: EAGLE HILLS)</figcaption> </figure>  <ul> <li><a href="https://eaglehillsmorocco.com/tanja-waterfront/tanja-uno/">Tanja Uno</a> – stambena zgrada površine oko 5.000 m², sa stanovima od 1–3 spavaće sobe i penthouse-ima, smještena iznad retail podijuma, sa pogledom na marinu i modernim zajedničkim sadržajima</li> </ul>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116141124_358c77063b8d577cae1e435c5d7bbc9656d4642273a474e84b40c3c6623f9d22.png" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251116141124_358c77063b8d577cae1e435c5d7bbc9656d4642273a474e84b40c3c6623f9d22" data-rendition-name="original" width="1045" height="530" loading="lazy" alt="Projekat Tanja Waterfront"> <figcaption>Projekat Tanja Waterfront(Photo: EAGLE HILLS)</figcaption> </figure>  Ukupno je predviđeno 68 stambenih jedinica u šest zgrada različite spratnosti (G+1, G+2, G+3). Tipovi stanova su: <ul> <li>1‑sobni: 60–68 m²</li> <li>2‑sobe: 85–124 m²</li> <li>3‑sobe: 130–180 m²</li> </ul>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116141124_279d7fb7511c7c4880c8e563dc98b1b031a187c265782f8fd4fd17288cc7094e.jpg" data-media-id="editor_12" data-image-id="20251116141124_279d7fb7511c7c4880c8e563dc98b1b031a187c265782f8fd4fd17288cc7094e" data-rendition-name="original" width="1536" height="720" loading="lazy" alt="Projekat Tanja Waterfront"> <figcaption>Projekat Tanja Waterfront(Photo: EAGLE HILLS)</figcaption> </figure>  <h2>Hotel The Bristol i nautički sadržaji</h2> Jedan od centralnih elemenata projekta je The Bristol Luxury Hotels &amp; Resorts Tangier, hotel sa pet zvijezdica sa spa centrom, restoranima i rooftop bazenom. Hotel će, prema Eagle Hillsu, predstavljati simbiozu modernog luksuza i marokanskog kulturnog nasljeđa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116141128_9b6d48dac69c3eb5463b01f38c7881b2a362323725d7b2dee59f0875aa924e06.webp" data-media-id="editor_13" data-image-id="20251116141128_9b6d48dac69c3eb5463b01f38c7881b2a362323725d7b2dee59f0875aa924e06" data-rendition-name="original" width="1536" height="640" loading="lazy" alt="Projekat Tanja Waterfront"> <figcaption>Projekat Tanja Waterfront(Photo: EAGLE HILLS)</figcaption> </figure>  Takođe je planirana Tanja Marina Bay &amp; Yacht Club, marina za jahting i nautiku, koja projekt čini atraktivnim i za međunarodne turiste, poslovne klijente i ljubitelje nautike. <h2>Retail, konferencijski centar i javni prostori</h2> <ul> <li>Retail zone: preko 40.000 m² komercijalnog prostora, uključujući zatvoreni tržni centar i otvorene ulice sa buticima i restoranima.</li> <li>Konferencijski centar: kapacitet do 1.500 osoba, idealan za velike događaje i poslovne konferencije.</li> <li>Javni prostori i zelene površine: šetališta uz more, trgovi, parkovi i dječija igrališta, stvarajući kvalitetan i multifunkcionalan urbani ambijent.</li> </ul> <h2>Arhitektura i dizajn</h2> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvAgB_SbxJw0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Tanja Waterfront kombinuje savremeni dizajn sa tradicionalnim marokanskim elementima: <ul> <li>bijele fasade i kameni detalji</li> <li>zellige pločice i pergole inspirisane lokalnom arhitekturom</li> <li>integracija zelenih površina i trgova za društvene i kulturne aktivnosti</li> </ul> Tanja Waterfront predstavlja prekretnicu u urbanom i turističkom razvoju Tangiera. Projekt kombinuje luksuz, komercijalne sadržaje, konferencijske kapacitete i nautiku, uz očuvanje kulturnog identiteta i ekološke principe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116141128_7676e10b7307fa0f4cde506cb685d0cd25d63e6810524f7934d6758882df4a2a.jpg" data-media-id="editor_15" data-image-id="20251116141128_7676e10b7307fa0f4cde506cb685d0cd25d63e6810524f7934d6758882df4a2a" data-rendition-name="original" width="1536" height="720" loading="lazy" alt="Projekat Tanja Waterfront"> <figcaption>Projekat Tanja Waterfront(Photo: EAGLE HILLS)</figcaption> </figure>  Eagle Hills stvara novu ikonu obalnog života u Maroku, mjesto gdje se tradicija i moderni standardi spajaju u sofisticiranu i održivu cjelinu.

PROMO SADRŽAJ

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tanja Waterfront: Luksuzni obalni projekt koji transformiše Maroko

Fudbalska reprezentacija Crne Gore respektuje Hrvatsku, ali nema straha, želi da izađe na teren i pruži maksimum, kazao je selektor Mirko Vučinić.&nbsp;
Govoreći o sjutrašnjem kvalifikacionom duelu sa Hrvatskom, on je istakao da je kvalitet rivala još veći motiv da njegovi igrači pruže još više.
- Igramo protiv ekipe koja je u vrhu evropskog i svjetskog fudbala. To nam je samo motiv da pružimo još više i idemo, zašto da ne, na pobjedu - kazao je Vučinić na konferenciji za novinare.
Vučinić je, komentarišući hrvatskog asa Luku Modrića, kazao da on treba da bude uzor svima, ne samo igračima iz Crne Gore i Hravtske.
- Svi znamo ko je Modrić, da je veliki šampion i koliko dugo traje. Nije lako biti u samom vrhu svjetskog fudbala toliko godina. Njegova glavna strana je glava koja ga drži u vrhu svih ovih godina. Ono što sam kazao igračima, a i meni što su govorili moji treneri, kada si na vrhu, najlakše je pasti. Treba sve uraditi da se što duže ostane na vrhu - rekao je Vučinić.
Prema njegovim riječima, meč na Gibraltaru je arhiviran, najvažnije je da je ostvarena pobjeda i sada je fukus na Hrvatsku.
- Sada je samo Hrvatska u fokusu. Imamo veliki respekt za njih, ali nemamo straha. Hrvatska će želeti da nametne svoju igru, nije isto braniti se ispred svog gola ili na 40-45 metara, ali tražićemo šansu iz kontri - rekao je Vučinić.
On je, upoređujući selekciju koju on vodi sa onom čiji je selektor bio Zlatko Kranjčar, kazao da su tada "sve oči" bile uperene u njega i da je on bio taj teg na vagi.
- Nije to bilo tako, ali sam imao veliku podršku u Radomiru Đaloviću koji je uklizavao, pomjerao njihovz ekipu u nazad, a nas vukao naprijed. Nama treba sjutra deset Đalovića koji će da istrče na teren i daju sve od sebe. Trkom, voljom i željom - rekao je Vučinić.
Govoreći o zdrastvenom biltenu, kazao je da je Nikola Šipčić pod znakom pitanja.
- Što se tiče Milana Vukotića mislili smo da mu je ruka slomljena, ali nije. Boli ga, razgovaraću sa njim i vidjećemo mogu li da raačunam na njega. Isto važi za Nikolu Krstovića, koja osjeća bol u leđima - rekao je Vučinić.
On je istakao da je kapiten Stevan Jovetić spreman i da je na raspolaganju za duel sa Hrvatskom.
- Jovetić je spreman, da nije ne bi ni bio tu - istakao je Vučinić.
Defanzivac Lacija Adam Marušić kazao je da crnogorski fudbaleri treba sjutra istrče na teren, pruže sve od sebe i vjeruju da mogu da ostvare pozitivan rezultat.
- Hrvati imaju zajedništvo, igraju u odličnim klubovima i pokazuju fantastične rezultate. U vrhu su svjetskog i evropskog fudbala. Samo ime budi motiv više, ali u reprezentaciji uvijek mora da se uđe motivisano i da 100 odsto - rekao je Marušić.
On je podsjetio da od marta zbog povreda nije bio dio reprezentacije.&nbsp;
&nbsp;- Propustio sam zbog povreda okupljanja. Imamo novu energiju, drugačije se radi. Dosta je i mladih momaka u odnosu na ranije, koji mogu da budu nosioci reprezentacije. Drago mi je zbog toga jer ih dosta igra u svojim klubovima. Radi se dobro na treninzima i treba da nastavimo tako - rekao je Marušić.
Duel Crne Gore i Hrvatske na programu je sjutra u 20 sati i 45 minuta &nbsp;na Gradskom stadionu u Podgorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dr_SdbJkPoTg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vučinić: Respektujemo Hrvatsku, ali nemamo straha

Gost 65. emisije “Ne pričam ti o tome” bio je džez pijanista i kompozitor Vladimir Maraš.
U prvoj od dvije emisije njegovih gostovanja bilo je riječi o počecima u podgoričkim folklornim društvima a kojima je proputovao Evropu, o ulasku u svijet rok muzike sa sastavom “Ročni mir”.&nbsp;
Pričalo se i početku devedesetih, kada je bio klavijaturista grupe “Gospoda Glembajevi”, sa kojima je proveo pet godina svirajući ljeti u kultnom sutomorskom kafiću “Bumerang”, kada su važili za najbolji EkV kaver band u regionu.
Govorio je i o vremenu koje je proveo kao dio “Jazz Mutant Quarteta” Rambo Amadeusa u Beogradu, te kako je počeo saradnju sa Lazom Ristovskim i postao najvažniji saradnik Kornelija Kovača u projektima druge polovine devedesetih.
Urednik i voditelj emisije Željko Milović.
Budite večeras uz TV E od 21 sat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Ds2PrSC3iKyA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gost emisije "Ne pričam ti o tome" džez pijanista i kompozitor Vladimir maraš

Predsjednik SAD-a Donald Tramp ponovo razmatra ponudu lidera Venecuele Nikolasa Madura koja bi Americi dala skoro pa potpunu kontrolu nad ogromnim rezervama nafte koje ima ova država, otkriva Njujork tajms.
Kako piše ovaj američki medij, već nekoliko dana Tramp okuplja svoje najbliže saradnike, uključujući potpredsjednika SAD-a Džej Di Vensa i ministra odbrane Pita Hegseta, kako bi razmatrali situaciju s Venecuelom.
Maduro je, kako tvrdi Njujork tajms, napravio nekoliko ponuda kako bi izbjegao vojnu konfrontaciju sa SAD-om. Dok su sve odbijene odmah, jedna od njih je ponovo na stolu.
Naime, Maduro je SAD-u ponudio kontrolu nad rezervama nafte, koji iznose više od 300 milijardi barela, kako bi izbjegao gubitak vlasti i rat protiv Amerike.
Dok je ponuda, kao i neke prethodne iz Karakasa, odbijena u startu, sada je ponovo u razmatranju, a potez Trampa da u Karipsko more pošalje nosač aviona Gerald Ford, najveći kojeg posjeduje Amerika, shvaćen je kao jačanje pozicije SAD-a u ovom okršaju.
Njujork tajms piše kako je ovo povratak takozvane "diplomatije vojnih brodova" iz 19. vijeka, kada su zapadne zemlje pod prijetnjom svoje mornarice primoravale centralnoameričke i južnoameričke nacije da postupaju u skladu sa njihovim zahtjevima.
Podsjetimo, zvaničnici SAD-a u javnosti govore kako je grupisanje vojske u Karipskom moru pritisak na Venecuelu zbog navodnog sponzorisanja narkokartela, ali američki mediji otkrivaju da je pravi razlog nastojanje pojedinih dijelova Trampove administracije da se promijeni vlast u Venecueli.

Madurova ponuda ponovo na stolu: Tramp razmatra preuzimanje kontrole nad ogromnim rezervama nafte

Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi Balkanske istraživačke mreže (BIRN) bile su pod kontrolom Bezbjednosno informativne agencije (BIA), a učestvovale su kreiranju skaredne mape ekstremista krajnje desnice u Crnoj Gori u kojoj je targertirano više građanskih altivista, među kojima i dvije novinarke, kazao je predsjednik Evropskoga pokreta u Crnoj Gori &nbsp;Momčilo Radoluvić.
Radulović je na Cetinjskom forumu, u okviru panela "Dezinformacije, toksični narativi i istorijski revizionizam", kazao, pored ostalog, da se nakon objave ove mape sastajao sa onima koji stoje iza BIRN-a i da su imali žestoke rasprave.&nbsp;
- Moram reći da su dosta nevoljno neke stvari primili k znanju i dosta nevoljno uradili neke stvari koje su, ipak, dale rezultate i vidljive su makar u toj strukturi. Ona više ne okuplja radikalne elemente koji su pod direktnom kontrolom BIA, makar troje njih unutra, od kojih je jedna osoba odavde, a dvoje iz Srbije. Imate situaciju da morate da se borite - istakao je Radulović.
Ta borba je, naglasio je, fantastično iznijeta i za sada je rezultirala sa više presuda u korist targetiranih novinara i građanskih aktivista.
- Određena struktura BIRN-a se morala povući makar u tom slučaju - zaključio je Radulović.
Novinarka Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović autorke su skandaloznog propagandnog uratka BIRN-a objavljenog 16. novembra 2022. godine u kojem je targetirano devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnji desničari i vjerski fanatici.
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tužbe protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, pred Osnovnim sudom u Podgorici podnijeli su novinarka Antene M Tanja Pavićević, novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Osnovni sud Podgorica je u aprilu ove godine donio prvostepenu presudu po kojoj je Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović 1.000 eura zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpresuda-jovanovic-i-tomovic-postupale-nesavjesno-krive-za-klevetanje-tanje-pavicevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se, pored ostalog, u obrazloženju presude.
I Opštinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv BIRN-a, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Radulović: Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi BIRN-a bile pod kontrolom BIA

Iako se Spajić zarekao pred predstavnikom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom da se neće otvarati teme koje dijele narod u Crnoj Gori, prvi su poslanici PES-a otvorili temu da li je aneksija 1918. godine Crne Gore bila nasilna ili ne. To je otvorilo Pandorinu kutiju daljih velikosrpskih laži koje samo neobrazovane i polupismene neznalice mogu otvarati. Ako nešto uopšte čitaju onda su to najvjerovatnije takve istoričarske „velesile“ kao što je Aleksandar Raković, Čedomir Antić i slični. Konačno, Spajić je paradigma te filozofije po kojoj je laž istina i obratno. A onda su počeli da se javljaju neki koji su se prije 20 godina skinuli sa majčinog mlijeka, koji u životu nijesu pročitali bilo što o istoriji Crne Gore, posebno iz partije koja je ideološki sljedbenik organizatora „Sarajevo safarija“ i poštovalac svih ratnih zločinaca u istoriji srpskog naroda, SNP-a, sa nevjerovatnom idejom da nasilnu aneksiju Crne Gore 1918. godine nazove „istorijskom voljom naroda u Crnoj Gori“?! Kako to oni znaju? Ko im je to rekao? Je li tzv. Podgorička skupština mjerilo na osnovu čega to tvrde? Pa pošto su naprasno postali evropejci, baš bih volio da mi ti pametnjakovići navedu ijednu zemlju koja je priznala Podgoričku skupštinu kao izraz volje crnogorskog naroda, uključujući i SSSR? <h2> PODGORIČKA SKUPŠTINA</h2> Evo, ja se intenzivno bavim proučavanjem svega što je svjetska štampa pisala o tim vremenima, pokupovao sam gomilu antikvarnih knjiga koje se bave godinama kada je nasilno anektirana Crna Gora i ne nađoh nijednu zemlju koja tzv. Podgoričku skupštinu smatra legalnom i legitimnom, osim onih koji su je organizovali. To jest, država Srbija. Pasionirano se baveći tom temom i stavom velikih sila prema tzv. Podgoričkoj skupštini, baziranih na delegacijama koje su slali u Crnu Goru, a kojih je bilo na desetine, jedini zaključak koji se može izvesti je da sve velike sile plebiscitarno smatraju Podgoričku skupštinu ujdurmom vlastodržaca Srbije i okupacione srpske vojske u Crnoj Gori. O tome se može objaviti na stotine dokumenata. Da te neobrazovane i nezainteresovane partijske populiste interesuje da saznaju istinu i išta iz istorije Crne Gore, lako bi se uvjerili u istinitost ovoga što pišem. Poznata manipulacija, u Vučićevom stilu, da se radi o italijanskoj propagandi, što je zvanični Beograd besmisleno ponavljao, obesmišljena je izvještajima delegacija Britanskog parlamenta i američkog predśednika Vudroa Vilsona. Da tu partijsku boraniju iz SNP-a interesuje istorija svoje zemlje pročitali bi rasprave o zločinima u Crnoj Gori o kojima je raspravljao britanski parlament 1920. godine, nakon izvještaja grofa de Salisa, koji je kao izaslanik britanskog parlamenta i Forin ofisa boravio 1919. godine u Crnoj Gori, izvukavši jedva živu glavu, zahvaljujući francuskim vojnicima, kada su ga srpske snage uhvatile u Virpazaru. Sve o čemu pišem mogu dokumentovati faksimilima originala iz arhiva i svjetske štampe. Volio bih da mi ta partijska nepamet iz SNP predoči bar jedan dokument, osim iz srpskih izvora, kojim mogu potvrditi svoje laži. Čikago tribjun je imao svog izvještača u Parizu, pa ću prenijeti pisanje Čikago tribjuna što su izvještači izvjestili svoje vlade po povratku iz Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611" data-rendition-name="original" width="648" height="496" loading="lazy" alt="Izvod o Anglo-američkoj komisiji"><figcaption>Izvod o Anglo-američkoj komisiji</figcaption></figure>  <h2>IZVJEŠTAČI O OKUPACIJI CRNE GORE</h2> Čikago tribjun iz 1919. godine: POD SRPSKOM OKUPACIJOM, CRNA GIRA DANAS PREDSTAVLJA MJESTO NAJKRVAVIJEG POKOLJA U EVROPI Zvanični posmatrači donijeli užasavajuće izvještaje u Pariz Pariz, 3. septembra 1919. godine – Američka i britanska vojna intervencija u Crnoj Gori radi sprječavanja raširenog masakra crnogorskih rojalista od strane Srba, u preporuci neutralnih posmatrača koji su došli u Pariz juče i koji danas pišu energične izvještaje svojim vladama. „Pod srpskom okupacijom, Crna Gora danas predstavlja mjesto najkrvavijega pokolja u Evropi“, izjavio je zvaničnik koji se vratio. „Ukoliko se Engleska i Amerika ne umiješaju, niti jedan crnogorski rojalista neće ostati živ. Srbi ih masovno ubijaju“. Konfiskovana hrana Amerikance posebno zanimaju izvještaji koje su donijeli neutralni posmatrači, prema kojima je cio kontigent američke hrane koju je Huverova administracija uputila u Crnu Goru, dospio u ruke Srba. Crnogorci se prvo moraju odreći sopstvene zemlje i zakleti na vjernost srpskom kralju Petru, da bi dobili išta od tih zaliha. Ukoliko to ne učine, bacaju ih u zatvor. Zatvori u Cetinju i Kotoru su, prema zvaničnicima, puni Crnogoraca, a svakodnevno se dovode crnogorski komiti uhvaćeni u brdima i nad njima se vrši egzekucija. Žele kralja nazad Jedan od zvaničnika koji se vratio, odbio je da mu se navede ime, rekao je: „Crnogorci su možda spremni na promjenu starog oblika svoje patrijarhalne Vlade, ali trenutno svi Crnogorci žele povratak svojega kralja da ih spasi srpskog jarma“. Ušli su u rat na strani Antante, a sada ne samo da su sklonjeni sa mjesta na Mirovnoj konferenciji i ne samo da im je uskraćeno pravo na samoopredjeljenje, već je njihov kralj protjeran u egzil, a njihova zemlja je stavljena pod stranu vlast. Ukoliko se Nikola vrati u Crnu Goru, cijela država će ustati s njim. Revolt protiv Srbije sada je u punom zamahu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded" data-rendition-name="original" width="937" height="1108" loading="lazy" alt="Čikago tribjun"><figcaption>Čikago tribjun</figcaption></figure>  Uskoro se očekuje zvanična objava određenih Vladinih izvještaja kojima se reguliše gore navedeno i nalaže američka i britanska vojna intervencija. Kralj Nikola i njegov dvor ostaju u Parizu, gdje primaju kraljevske subvencije od britanske i francuske vlade, koje takođe daju akreditacije ministrima na crnogorskome dvoru. <h2> FRANCUSKA SRAMOTA</h2> Britanija je tražila da sa američkim trupama u potpunosti okupiraju Crnu Goru i izbace iz zemlhe sve ostale vojne jedinice, uključujući i srpsku vojsku, kako bi se održao fer i legitiman referendum crnogorskog naroda o njegovoj budućnosti, poštujući zakone Kraljevine Crne Gore. Pogađate, tu inicijativu nije podržala Francuska, čija je uloga u nestanku Crne Gore jedna od najvećih sramota te države. Izvinjenje čovjeku koji je tobožnji nasljednik kraljevske loze Petrovića je više nego nedovoljno za iskupljenje Francuske zbog sramne uloge koju je odigrala u zabrani napuštanja Francuske kralju Nikoli, prijeteći mu prekidom diplomatskih odnosa i blokadom svih bankarskih računa, stavljanjem veta na izvještaj grofa de Salisa, urgiranjem kod srpske vlade na Krfu da što prije okupira Crnu Goru prije nego se kralj Nikola vrati u nju, okretanjem leđa na ponašanje srpskih okupacionih trupa na terenu u Crnoj Gori, masovnim hapšenjima, ubistvima, zločinima neshvatljivih ljudskom umu, poput stavljanja mački pod ženske kotule i njihovo šibanje do smrti osobe pod čiju kotulu su ih stavljali, itd. Šerman Majls, izaslanik američkog predśednika Vudroa Vilsona, u svom izvještaju direktno izražava stav da tzv. Podgorička skupština nije izraz volje crnogorskog naroda, već da je „posljedica vojne moći“ srpskih snaga, navodeći da je „na Cetinju general major iz Srbije, koji mi je nagovjestio da je on ... svarni guverner Crne Gore“. Izvještaj, takođe, govori o sistematskom „srpskom zlostavljanju Crnogoraca“ nad kojima sprovode „tešku represiju“. U izvještaju se navode i zločini prema Albancima, o tome da „u 15 sela u okrugu Rugova nije žive duše ostalo. Osam stotina je masakrirano, ne računajući ljude koji su pružali otpor... U Plavu i Gusinju 333 žena, đece i staraca je masakrirano“. Takođe se govori o logoru u Skadru, u kojem su se nalazili loše obučeni i odjeveni, po snijegu, žene đeca i starci, izbačeni iz svojih domova bez mogućnosti da sa sobom uzmu bilo koju topliju obuću ili odjeću. <h2> SRAMNE INICIJATIVE </h2> Nema te kolumne u koju mogu stati sve činjenice koje inicijative članova PES-a i SDP-a čine sramnim, bezočnim i nesojskim. Umjesto da se pokriju ušima od sramote, oni se još drsko obraćaju preko medija kao da predstavljaju nekakve istorijske autoritete koji nešto znaju o onome o čemu pričaju. Sa gađenjem mogu konstatovati da je nesrećna Crna Gora kad vidim ko sve dobija javni prostor i njegove izjave prenose u medijima. Samo ovakvi izborni zakoni, kakvi su u Crnoj Gori, mogu svakakvu fukaru izbaciti u prvi plan i omogućiti im da primaju ogromne prinadležnosti od zemlje koju organski mrze i lažima je diskredituju na svakom koraku. Pod hitno Crna Gora mora donijeti zakon o izborima koji će se obavljati sa otvorenim listama, tako da građani mogu da razne bezveznjakoviće vrate na nivo koji uzaslužuju, koji im pripada po intelektualnim kapacitetima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija"><figcaption>Krfska deklaracija</figcaption></figure>  Volio bih da mi ti „istorijski autoriteti“ objasne kako je to čuvenom Krfskom deklaracijom iz jula 1917. godine srpsko rukovodstvo predviđelo kakve će odluke donijeti manipulativno izabrani delegati tzv. Podgoričke skupštine krajem 1918. godine, dakle godinu i nekoliko mjeseci nakon Krfske deklaracije, u kojoj nema dinastije Petrović, ni Crne Gore? Biće da su bili vidoviti, ili što je mnogo vjerovatnije, samo je najavljen plan kojim će se izvršiti nasilna aneksija Crne Gore, detronizovati dinastija Petrović i stvoriti Velika Srbija iz Niške deklaracije iz decembra 1914. godine. To je jedina istina! Vrijeme je da se predśednik vlade počne ponašati odgovorno i počne poštovati svoja obećanja, zakone Crne Gore, biti stvarni predvodnik svih ministarstava i davati ton strateškom opredjeljenju države, umjesto što se stalno otvaraju teme koje ne vode Crnu Goru evropskim integracijama, već konstantnim suprotstavljanjima, mržnji, sukobima i bestijalnim pokušajima stranih službi da Crnu Goru vrate u devedesete godine. Što je cilj revizije i laži o otvaranju teme nasilne aneksije Crne Gore iz 1918. godine, priče o legalizacije konate na Rumiji, što nijedna normalna država ne bi uradila, jer se radi o neurbanizovanom prostoru na visini od skoro 1,5 hiljada metara, što je cilj vraćanja imbecilne priče o povratku kapele Karađorđevića na Jezerski vrh, koji je zakonom zaštićen kao autentični prostor, sa najvećim kulturnim i umjetničkim značajem za Crnu Goru? Da ne govorimo da se to bez krvi ne može uraditi. <h2> NJUJORK TAJMS 1922.</h2> „Kada su srpske trupe, predvođene francuskim oficirima, ušle u Crnu Goru i izvršile aneksiju savezničke Crne Gore silom i krvoprolićem; i kada se crnogorski narod podigao na oružje protiv novih ugnjetavača, predsjednik Vilson, na jednoj od śednica Mirovne konferencije, sastavio je poruku koja je proslijeđena crnogorskom narodu posredstvom Crnogorske vlade i francuskih vojnih vlasti. Prema ovom telegramu, predstavnici velikih sila apelovali su na crnogorski narod da zaustave krvoproliće, uz uvjeravanje da će im biti omogućeno pravo slobodnog samoopredjeljenja. Termin 'slobodno samoopredjeljenje' može se razumjeti samo na dva načina: kao pravo na samoopredjeljenje kako ga predviđa crnogorski Ustav ili samoopredeljenje kakvo je odobreno čak i neprijateljskim provincijama, kao što su Šlezvig, Gornja Šleska i sl. Ukoliko je poruka predśednika Vilsona crnogorskom narodu značila prvi metod, onda je Crna Gora trebalo da bude obnovljena na isti način kao Belgija i Srbija. Ukoliko je, međutim, pod pojmom 'slobodno samoopredjeljenje' podrazumjevan drugi metod, onda je ono trebalo biti sprovedeno plebiscitom, koji bi prirodno značio povlačenje srpske okupacione vojske, dok bi glasanje kontrolisale velike savezničke sile. Međutim, ni jedno ni drugo nije još sprovedeno u praksi, tako da pitanje Crne Gore i dalje ostaje otvoreno, dok su velike sile trebale da to riješe u korist ustavne slobode crnogorskog naroda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49" data-rendition-name="original" width="412" height="280" loading="lazy" alt="Njujork Tajms 1922."><figcaption>Njujork Tajms 1922.</figcaption></figure>  Uzimajući u obzir sve prethodne činjenice, kraljevska Vlada Crne Gore ne može da vjeruje da bi Vlada SAD – najcivilizovanije države na svijetu – počinila akt koji bi značio raskidanje diplomatskih odnosa sa Crnom Gorom. Takav akt ne samo da bi pomogao kriminalnim namjerama Beograda, već bi prenebregao sve principe međunarodnog morala i pravde, a SAD bi bile krive za nepoštovanje date riječi o poštovanju suvereniteta Crne Gore“. Njujork Tajms 16. april 1922. godine

Lažometar 26

Rasprava i radionica pod nazivom „Strateški pogled na proširenje EU i nedostatak diskusije u Njemačkoj“ već je u samom naslovu ukazala na problem o kojem se od dolaska nove vlade početkom maja govori u Berlinu.
Tu raspravu je organizovalo Njemačko društvo za spoljnu politiku (DGAP).
Mnogi koji se u njemačkoj prijestonici bave Zapadnim Balkanom mišljenja su da demohrišćansko-socijaldemokratskojvladi Fridriha Merca, uprkos usredsređenosti na spoljnu politiku, region Zapadnog Balkana nije visoko na listi prioriteta.
Doduše, na mjesto ministra spoljnih poslova došao je Johan Vadeful, koji kroz razne dužnosti i članstva u parlamentarnim tijelima ovaj region prati već godinama, ali uprkos tome ovom regionu ne posvećuje toliku pažnju kao njegova prethodnica na toj poziciji, Analena Berbok.
Prvi znak je i ukidanje funkcije posebnog izaslanika za zapadni Balkan, funkcije koju je obavljao političar Zelenih Manuel Zaracin.
<h2>Velika očekivanja od Njemačke</h2>
I predstojeća, prva posjeta novog ministra spoljnih poslova regionu, ne ukazuje, kako je tokom rasprave u DGAP-u rekao poslanik njemačkih Zelenih Boris Mijatović, na to da Njemačka regionu pridaje posebnu pažnju. „Šest zemalja u dva dana“, pri čemu je posjeta Bosni i Hercegovini u nedjelju uveče označena kao „radna“.
Pri tom se od Njemačke, kako je tokom rasprave rekla državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova Crne Gore Biljana Papović, mnogo očekuje kada je u pitanju postavljanje smjernica i određivanje tempa napretka zemalja.
Od šest zemalja regiona zapadnog Balkana, Crna Gora i Albanija su otišle najdalje, pri čemu Crna Gora sljedeće godine očekuje zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja. Cilj za ulazak je 2028. godina.
- Mi se držimo krilatice "28 u 28" - kaže u razgovoru za Dojče vele Papović, aludirajući na želju Podgorice da Crna Gora 2028. postane 28. članica Evropske unije.
Kao realnu mogućnost vidi da napredak Crne Gore u procesu evropskih integracija može da ima širi efekat na region i može da posluži možda i snaženju podrške Evropskoj uniji u zemljama regiona, prije svega Srbiji ali i šire.
<h2>Opasnost blokada zbog bilateralnih problema</h2>
Ali ne radi se samo o ispunjenju kriterijuma, već i o dinamici unutar same Evropske unije i njenoj spremnosti za prijem novih članica. Nakon zatvaranja poglavlja sledi mukotrpan proces ratifikacije u državama članicama. Podrška prijemu novih članica je, čak i u zemljama čiji građani ne slove kao evroskeptični, niska – u Njemačkoj ispod 49 odsto za naspram 47 odsto protiv.
Osim toga, tu je i problem blokade zbog bilateralnih pitanja, poput aktuelne bugarske blokade pregovora Sjeverne Makedonije. Mijatović je rekao da se u Sjevernoj Makedoniji s pravom pitaju: „Šta ako ispunimo i ove zahtjeve Bugarske, nakon što smo već zbog Grčke promijenili ime, i ako se nakon toga pojavi neki novi zahtjev?“
I Slovenija je godinama zbog graničnog spora u Piranskom zalivu kočila ulazak Hrvatske u EU. Crna Gora je imala sa članicom EU Hrvatskom bilateralnih problema, ali su oni, kako kaže Papović, u međuvremenu riješeni.
- Od samog početka pregovora Hrvatska je bila izuzetno snažan partner Crnoj Gori u ovom procesu i mnogo su pomogli u ostvarivanju mnogih obaveza na ovom našem putu. Tačno je da postoje mnoga otvorena pitanja između Hrvatske i Crne Gore i mi smo već u prethodnoj godini formirali radni tim koji radi na rješavanju ovih otvorenih pitanja i trudimo se da ovim zahtjevima pristupimo kao prioritetu. Svakako ne vidimo da bi Hrvatska blokirala ulazak Crne Gore u Uniju i naše puno članstvo - kaže Papović.
<h2>Naredna godina ključna</h2>
Zaključak rasprave, u kojoj je učestvovao i Tomas Haglajtner, direktor Odeljenja za strategiju proširenja pri Evropskoj komisiji, jeste da se napokon, 22 godine od famoznog „obećanja iz Soluna“, kojim je svim zemljama regiona pružena evropska perspektiva, u procesu približavanja punopravnom članstvu nešto događa.
Nikola Ksavijeref iz DGAP-a smatra da će 2026. biti ključna u ovom procesu, i to ne samo zbog kretanja u samim državama kandidatima, nego i unutar same Unije, pri čemu se ukazuje na izbore u Mađarskoj.
- Mislim da sljedeća godina može definisati, ne samo za Crnu Goru nego i za ostale zemlje, postoji li uopšte šansa za članstvo, kao i pitanje modaliteta kojim će se taj proces odvijati - kazao je Ksavijeref.

Dok se Crna Gora nada brzom ulasku u EU, zvanični Berlin previđa cijeli region?

Srbija je najlošije rangirana zemlja Zapadnog Balkana prema Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2025. godinu, dok se Crna Gora nalazi na 10. mjestu.
Nalazi se na četvrtom mestu, od 44 evropske zemlje koje su analizirane.
Lošije rangirane su jedino Rusija, Ukrajina i Italija.
Godišnje izvještaje o Indeksu organizovanog kriminala objavljuje Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC), organizacija civilnog društva sa sedištem u Ženevi.
Prema ovogodišnjem, izvještaju za 2025. godinu, Bosna i Hercegovina (BiH) je na šestom mjestu. Podaci za Kosovo nisu objavljeni.
Globalni indeks organizovanog kriminala procjenjuje nivo kriminala i otpornost na organizovani kriminal u 193 države svijeta.
Izvršni direktor GI-TOC, Mark Šov ukazao je na to da organizovani kriminal "potkopava demokratiju, suverenitet država, pa čak i međunarodni mir i bezbjednost".
- Globalni indeks organizovanog kriminala nije samo alat za mjerenje kriminala: on je ogledalo koje reflektuje šta se dešava unutar država i međunarodnog sistema - poručio je Šov.
<h2>"Kavački i škaljarski klan - ključan uticaj na kriminalni pejzaž Crne Gore"</h2>
Kada je riječ o nivou otpornosti na kriminal, Crna Gora je na 37. mjestu.
U izvještaju se podvlači da je Crna Gora dom dvije dominantne mafijaške grupe – kavačkog i škaljarskog klana, koji imaju značajan uticaj na kriminalni pejzaž zemlje.
Napominju da se njihove operacije protežu širom Crne Gore, ali i u druge države.
- Uprkos pojačanim naporima policije, uključujući hapšenja ključnih članova, ove grupe i dalje kontrolišu kriminalna tržišta kroz regrutovanje novih članova, čak i u zatvorima - piše u izvještaju.
Glavni izvori prihoda klanova su trgovina kokainom i pranje novca, pri čemu Europol procjenjuje da kontrolišu najmanje 30 odsto kokaina koji iz Južne Amerike stiže u Evropu, navodi se.
Klanovi, dodaje se, održavaju jake veze sa kriminalnim organizacijama u EU, Latinskoj Americi i na Zapadnom Balkanu, dok luke Bar i Kotor predstavljaju ključne ulazne tačke za šverc kokaina.
- Dodatno, bave se iznudom i reketiranjem, koristeći nasilje i zastrašivanje za očuvanje svojih kriminalnih aktivnosti, što je dovelo do eskalacije sukoba i porasta broja ubistava između klanova - piše u izvještaju uz napomenu da je Crna Gora među zemljama sa najviše incidenata sa vatrenim oružjem u regionu.
Autori izvještaja ukazuju i da su procurjele enkriptovane komunikacije otkrile kako se kriminalni prihodi koriste za političku zaštitu i uticaj na pravosuđe i policiju.
- Akteri povezani sa državom održavaju duboke veze sa organizovanim kriminalom, olakšavajući nezakonite aktivnosti kroz korupciju i regulatorne slabosti - navodi se u izvještaju.
Dodaju da su visoki zvaničnici bili umiješani u transnacionalne kriminalne aktivnosti, uključujući trgovinu drogom, ilegalnu trgovinu duvanom i nelegalnu seču šuma.
- Iako se sprovode istrage i hapšenja, stalna umiješanost državnih zvaničnika slabi efikasnost organa reda - zaključuju i ukazuju na dokaze o miješanju kriminalnih grupa u izbore u Crnoj Gori.
Takođe napominju i da privatni sektor u Crnoj Gori omogućava rad organizovanog kriminala, naročito kroz trgovinu nekretninama i finansijske kriminalne aktivnosti.
Osim toga, ističe se da je finansijski kriminal u Crnoj Gori duboko ukorijenjen i da ga karakterišu loše upravljanje javnim sredstvima, nepravilnosti u finansiranju političkih aktivnosti i korupcija velikih razmjera.
- Nepravilnosti u korišćenju sredstava EU i prevare u procesima privatizacije dodatno ističu sistemske slabosti u finansijskom sektoru - dodaje se.
Takođe, izvještaj pokazuje da je trgovina ljudima i dalje prisutan problem u Crnoj Gori.
Posljednjih godina među žrtvama je zabilježen značajan porast broja ruskih državljanki i državljana, navedeno je.
Pored toga, romska djeca često bivaju prisiljena na prosjačenje i nelegalna vjenčanja, dok nadležni često takve slučajeve tretiraju kao "kulturnu praksu".
Zaključak je i da bezbjednost granica predstavlja izazov, s obzirom na to da Crna Gora služi kao ključna tranzitna tačka za razne ilegalne aktivnosti.
Autori izvještaja napominju da uprkos obavezama da se suzbije organizovani kriminal i korupcija, političke podjele i nestabilnosti i dalje ometaju efektivno upravljanje i sprovođenje zakonodavnih reformi.
Takođe ističu da visoko-profilisane oslobađajuće presude u slučajevima pranja novca izazivaju zabrinutost u vezi sa nezavisnošću pravosuđa i kvalitetom istraga.
<h2>"U Srbiji ključni državni akteri"</h2>
Po nivou kriminala u vrhu, po otpornosti na kriminal pri dnu liste - na 35. poziciji od 44 analizirane evropske države Globalnog indeksa.
U Srbiji "državni akteri imaju ključnu ulogu u pejzažu organizovanog kriminala", ocijenili su autori izvještaja, ukazujući da političke elite navodno utiču na ključna kriminalna tržišta.
Dodaju da korupcija unutar državnih institucija olakšava i nezakonite finansijske transakcije i štiti kriminalne poslove, te da su "visoki državni zvaničnici povezivani s ozloglašenim figurama iz svijeta organizovanog kriminala".
- Srbija ostaje jedno od glavnih čvorišta krijumčarenja na Zapadnom Balkanu - napominje se.
Takođe, prema izvještaju, Srbija predstavlja sastavni dio rute za krijumčarenju heroina ka zapadnoj Evropi, dok srpske kriminalne mreže igraju značajnu ulogu u globalnom krijumčarenju kokaina.
Izvještaj podvlači i da je ova zemlja "domaćin nekoliko mafijaških grupa" koje, uprkos hapšenjima ključnih članova, i dalje dominiraju različitim segmentima evropske trgovine drogom.
- Navijačke grupe fudbalskih klubova takođe su uključene u kriminalne aktivnosti, pružajući logističku podršku za krijumčarske operacije i učestvujući u paravojnim aktivnostima - dodaju.
Spominje se i u kontekstu trgovine oružjem.
Srbija je, navode, tranzitna zemlja u toj trgovini, pri čemu oružje koje potiče iz ratova u bivšoj Jugoslaviji, kao i iz Turske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i potencijalno Ukrajine - prolazi kroz Srbiju ka zapadnoj Evropi.
- Kriminalne mreže sa Kosova, iz Albanije i Srbije olakšavaju ovu trgovinu, dok su korumpirani državni zvaničnici navodno bili umiješani u ilegalne pošiljke oružja - ističe se.
Dodaje se i da je u posljednjih nekoliko godina zabilježen "porast krijumčarenja oružja iz Srbije na Kosovo, uključujući oružje vojnog tipa".
Autori Globalnog indeksa bave se i ulogom Srbije u trgovini ljudima.
- Izvještaji ukazuju da su pojedinci iz vlasti i policije umešani u prinudni rad, trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije i krijumčarenje oružja velikih razmjera, uz minimalnu odgovornost - navodi se.
Spominju se i rastuće veze sa Rusijom, Kinom i zalivskim državama koje "izazivaju zabrinutost zbog netransparentnosti stranih ulaganja i infrastrukturnih projekata". To, kako se ističe, podstiče sumnje na korupciju.
Finansijski kriminal u Srbiji veoma je ukorijenjen, ocjenjuje se i dodaje da su u njih "često umiješani visoki državni zvaničnici".
Privatni sektor u Srbiji, navodi se u izvještaju, duboko je ispreplijetan s organizovanim kriminalom - "veliki broj preduzeća posluje pod uticajem visokih političkih funkcionera", zbog čega "dobijaju povlašćen tretman u tenderima i investicijama, često služeći kao posrednici za tokove nezakonitog novca".
S druge strane, napominju, preduzeća koja nisu povezana s političkim krugovima trpe stalne pritiske i inspekcije.
Ukazuju i da vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) ima značajan uticaj na javne institucije, medije i izborni proces, što doprinosi sumnjama u demokratsko upravljanje.
U Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2025. godinu navode i da se organizovane kriminalne grupe u Srbiji koriste za zastrašivanje političkih protivnika i manipulaciju izbornim procesima.
Pored toga, dodaje se da politička elita posjeduje gotovo neograničenu moć, a da javnost na drugoj strani ima nizak stepen povjerenja u demokratske institucije.
U tom kontekstu, zaključuje se i da "široko rasprostranjeni protesti odražavaju nezadovoljstvo upravljanjem".
Globalni indeks bavi se i korišćenjem bezbjednosnih službi u političke svrhe u Srbiji.
Takvo korišćenje, "zajedno sa izvještajima o vezama između pripadnika organa reda i grupa organizovanog kriminala", dodatno je, kažu, "smanjilo povjerenje javnosti".
- Iako je Srbija uspostavila antikorupcijske agencije i uvela mjere za unapređenje odgovornosti, njihova efikasnost je oslabljena slabim sprovođenjem, nedostatkom resursa i institucionalne nezavisnosti - jedan je od zaključaka.
Napominje se i da slučajevi korupcije i organizovanog kriminala često ne dovode do osuđujućih presuda.
<h2>"Korupcija prisutna na svim nivoima vlasti u BiH"</h2>
Kada je riječ o otpornosti na kriminal BiH je među najniže rangiranim zemljama – na 42. mjestu.
Državni akteri uključeni u kriminal imaju ključnu ulogu u omogućavanju organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini, piše u izvještaju.
- Korupcija je prisutna na svim nivoima vlasti, a visoki zvaničnici su povezani sa trgovinom drogom, finansijskim kriminalom i nezakonitom eksploatacijom prirodnih resursa - ističe se u izvještaju.
Podsjećaju da su nekim od vodećih političkih ličnosti uvedene međunarodne sankcije zbog njihovog doprinosa korupciji i podrivanja državnih institucija.
Autori izvještaja ukazuju i na to da su neki policijski službenici uhapšeni zbog direktnog učešća u švercerskim operacijama, dok su političari koristili svoj uticaj kako bi zaštitili kriminalne mreže.
Kao poseban problem, podvlači se trgovina ljudima. Autori izvještaja napominju da su žene i djevojke izložene su seksualnoj eksploataciji, dok su romska djeca često žrtve prinudnog prosjačenja, seksualne trgovine i kućnog ropstva.
Dodaju i da je krijumčarenja migranata duboko ukorijenjeno, te da BiH predstavlja ključnu tranzitnu tačku duž balkanske migrantske rute, a da korupcija među pripadnicima granične policije dodatno pogoršava problem.
- Ovo tržište je usko povezano s krijumčarenjem oružja, pri čemu izvještaji ukazuju da kriminalne organizacije prodaju oružje migrantima uključenim u mreže krijumčarenja - napominje se.
Rat u Ukrajini, dodaje se, doveo je do porasta trgovine oružjem, pri čemu oružje iz BiH, uprkos regulatornim ograničenjima, navodno dospijeva u zone sukoba.
Napominju i da zemlja funkcioniše kao tranzitni centar za kokain iz Južne Amerike namijenjen zapadnoevropskom tržištu.
U izvještaju se ocjenjuje i da strani akteri imaju značajan uticaj na organizovani kriminal u zemlji, iskorišćavajući slabu kontrolu granica i podijeljen politički sistem.
- Regionalne kriminalne organizacije iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Albanije imaju snažno prisustvo, sarađujući sa lokalnim akterima u švercu droge i oružja - dodaje se u dokumentu.
Pored toga, turski, saudijski i zapadnoazijski akteri uključeni su u ilegalne finansijske šeme, dok grupe koje podržava Rusija koriste političku bliskost bh. entiteta Republike Srpske sa Moskvom, za jačanje uticaja.
Ističe se da je finansijski kriminal je rasprostranjen u Bosni i Hercegovini, da mnoge privatne kompanije služe kao posrednici u pranju novca i finansijskim prevarama, a da preduzeća u vlasništvu politički povezanih osoba imaju povlašćen položaj u postupcima javnih nabavki.
Kao jedan od rasprostranjenih problema podvlači se i nezakonita sječa šuma u koju su, kako navode, često umiješane političke elite i lokalni zvaničnici.
Dodaju i da se nezakonita eksploatacija uglja i drveta takođe sprovodi uz podršku političkih figura koje izdaju lažne dozvole u zamjenu za mito.
Zaključuje se da se BiH suočava sa stalnim izazovima u oblasti političkog upravljanja, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, a da podijeljen politički pejzaž zemlje, posebno secesionističke politike RS i njeno odbijanje da poštuje institucije na državnom nivou, dodatno komplikuju upravljanje.
Takođe u izvještaju Globalnog indeksa organizovanog kriminala navedeno je da se pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini suočava sa neefikasnošću, političkim miješanjem i neujednačenom primenom zakona, što otežava efikasno procesuiranje organizovanog kriminala i korupcije.
Posebno je, smatraju, problematična praksa otkupa zatvorskih kazni do godinu dana.

Tag: tanja-waterfront

Tanja Waterfront: Luksuzni obalni projekt koji transformiše Maroko

Vučinić: Respektujemo Hrvatsku, ali nemamo straha

Tanja Waterfront: Luksuzni obalni projekt koji transformiše Maroko

Gost emisije "Ne pričam ti o tome" džez pijanista i kompozitor Vladimir maraš

Madurova ponuda ponovo na stolu: Tramp razmatra preuzimanje kontrole nad ogromnim rezervama nafte

PRATITE TVe UŽIVO