Udruženje pravnika Crne Gore je, reagujući na to što je funkcioner Demokrata, Boris Bogdanović na sjednici Skupštine optužio TV E, M portal i Portal Analitika da ih plaćaju organizovane kriminalne grupe, izrazilo ozbiljnu zabrinutost zbog povećanja tendencija da se degradira ustavno zaštićeno pravo - sloboda štampe (čl. 49).
- U tom pogledu, Udruženje pravnika očekuje jasnu, hitnu i nedvosmislenu reakciju ministra pravde i ministarke kulture kako bi crnogorska javnost znala da li je to i zvanična politika Vlade - kazali su za Portal Analitika iz ovog Udruženja.
Upozoravaju i da dodatno zabrinjava činjenica da dok se, kažu, zvanično zagovara politika evropskih integracija istodobno se čitavim nizom političkih akcija devastiraju osnovne slobode i prava građana, sloboda medija, jednakost građana pred zakonom, zloupotrebljava institut pritvora, narušavaju akademske slobode i prava.
- Stoga, ukupna javnost sve više stiče utisak da iza formalne evropeizacije stoji ozbiljna "feudalizacija" društva kroz političku etnofederalizaciju, klerikalizaciju, napad na medijske i druge slobode, neskrivenu partitokratiju, nenaučni istorijski revizionizam, "inkvizicionu ruku pravde", nepoštojanje preporuka iz izvještaja EK i mišljenja VK, devastaciju institucionalne demokratije - zaključuju iz Udruženja pravnika Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Udruženje pravnika: Ministri pravde i kulture da se izjasne je li targetiranje novinara zvanična politika Vlade

Novinare, njihovu bezbjednost i dostojanstvo moramo štiti kako dolikuje, a ovakve optužbe bez dokaza moramo početi i zakonski da sankcionišemo - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter nakon što se poslanik i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović u parlamentu <a href="https://etv.me/politika/bogdanovic-targetirao-novinare-televizije-e-m-portala-i-portala-analitika-tvrdi-da-kriminalni-klanovi-placaju-po-tekstu-i-do-8-000-eura">beskrupulozno i bez jednog jedinog valjanog argumenta obrušio</a> na novinare Televizije E, M portala i Portala Analitika optužujući ih da im kriminalni klanovi po tekstu, koji njegovoj političkoj frakciji ne idu u prilog, plaćaju i do 8.000 eura.
Danas je, kaže, u Skupštini pozvao ministra pravde, da, između ostalog, ispita ovu sramnu tvrdnju koju je opisao kao još jedan atak ideološki otrovanih na slobodnu misao.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 179.3333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fp%2F1JuwE2T4KY%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Uz to je Demokratama poručio da „konačno izađu iz ormara“.
- Neka to bude s dokazima - makar jednom - zaključio je Huter.

Huter o Bogdanovićevom targetiranju novinara: Još jedan atak ideološki otrovanih na slobodnu misao, optužbe bez dokaza moramo početi zakonski da sankcionišemo

Još jedna u nizu izjava poslanika i funkcionera vladajuće koalicije Borisa Bogdanovića, u kojoj je bez ikakvih dokaza i elementarne odgovornosti danas optužio Portal Analitika, Televiziju E i M portal da su „na platnom spisku kavačkog i škaljarskog klana“ predstavlja drastičan primjer brutalnog targetiranja medija i novinara, koji ozbiljno ugrožava našu bezbjednost i profesionalni integritet.
Ne moramo podsjećati javnost da javne optužbe izrečene u Skupštini, i to bez ijednog iznesenog dokaza, grubo krše osnovna pravila demokratskog društva i slobode medija. Ove izjave nijesu samo klevetničke, već su prije svega opasne, jer dolaze iz usta javnog funkcionera sa imunitetom, koji koristi skupštinsku klupu da diskredituje i kriminalizuje novinare, bez ikakve pravne ili moralne odgovornosti.
Takva vrsta neargumentovanog etiketiranja, bazirana na, najblaže rečeno, političkoj paranoji, predstavlja najprizemniji oblik propagande i pokušaj da se novinari pretvore u mete, a profesionalni mediji u neprijatelje države.
Izmišljanjem brojki, navodnih relacija nepodobnih medija i kriminala, "šefova" i motivacija, Bogdanović je svjesno posegnuo za mehanizmima verbalnog linča, u nadi da će zaplašiti spriječiti novinare da njima postavljaju “nezgodna” pitanja ili da se bave istraživačkim novinarstvom koje očigledno smeta Demokratama.
Podsjećamo javnost da nije prvi put da predstavnici vlasti pokušavaju da uguše kritičku riječ naših novinara i profesionalno izvještavanje fabrikovanjem skandala i etiketiranjem neistomišljenika. Međutim, kada se novinari proglašavaju kriminalcima, a mediji predstavljaju kao produžena ruka mafije, bez ijednog materijalnog dokaza, tada više nije riječ samo o prepoznatljivom političkom folkloru, već o direktnoj prijetnji koja može imati ozbiljne posljedice po bezbjednost redakcija i novinara koji čine te redakcije.
Kompletna redakcija Analitike, uredništvo i menadžment portala, odbacuju i ove lažne tvrdnje koje je danas Bogdanović iznio, a da trepnuo nije. Naš rad je, podsjećamo još jednom one koji bi da nas unize, utemeljen na profesionalnim standardima, snažnoj novinarskoj etici i javnom interesu.
Svaki pokušaj da se novinarstvo izjednači sa kriminalom, a nezavisni mediji predstave kao "prepreka oporavku države", pokazuje duboko nerazumijevanje osnovnih postulata slobodnog demokratskog društva i ukazuje na autoritarne impulse onih koji bi da vladaju bez kontrole i odgovornosti.
Pozivamo sve domaće i međunarodne organizacije za zaštitu novinara i slobodu medija, diplomatski kor i građansku javnost da osude ovakvu vrstu diskreditacije medija i da zaštite ono što je suština svakog demokratskog poretka, a to je pravo novinara da slobodno i bez straha pišu.
Očekujemo da se oglasi i ministarka za kulturu i medije Tamara Vujović, kojoj smo ovim povodom uputili i zvanična pitanja, tražeći da se jasno izjasni šta misli o ovakvim neutemeljenim optužbama partijskog kolege na račun medija i novinara.&nbsp;
Dok čekamo odgovore, da ne bude da ga nijesmo ohrabrili - ako gospodin Bogdanović posjeduje bilo kakav dokaz za svoje tvrdnje, neka ga dostavi nadležnim institucijama. Ako ne, jedini minimum političke i ljudske odgovornosti bio bi da javno uputi izvinjenje zbog gnusnih laži izrečenih s mjesta koje bi trebalo da bude simbol pravde i zakonitosti, a ne mržnje i progona.
U suprotnom, zbog svega navedenog, iskoristićemo sve raspoložive pravne mehanizme kako bismo zaštitili sebe, naše novinare i redakciju od ovakvih opasnih napada, a od gospodina Bogdanovića zahtijevaćemo da za svaku izgovorenu neistinu snosi odgovornost pred nadležnim institucijama.

1084x550

Ne bavi se Bogdanović samo klevetanjem: Zaplašiti nas nećete, ali ćete optužbe morati da dokažete

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je u svom govoru o stanju nacije da nikada neće dopustiti Iranu da posjeduje nuklearno oružje i obećao da će nastaviti pregovore radi okončanja rata u Ukrajini.
&nbsp;Govoreći skoro sat i 50 minuta, Tramp je iskoristio zajedničku sjednicu Kongresa da prikaže dostignuća svoje administracije kao početak "zlatnog doba", prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
&nbsp;Kako navodi RSE, Tramp je Iran predstavio kao direktnu i stalnu prijetnju, prisjetivši se i američkih vojnih udara na tu zemlju u junu prošle godine.
&nbsp;- Nakon [operacije] Ponoćni čekić, upozoreni su da ne pokušavaju ponovo obnoviti svoj program naoružanja, posebno nuklearno oružje. Ipak, oni ponovo počinju sve ispočetka- rekao je Tramp.
&nbsp;On je kazao da je nejgova preferencija da se taj problem riješi kroz diplomatiju.
&nbsp;- Ali jedno je sigurno: nikada neću dopustiti da najveći svjetski sponzor terorizma, što oni daleko jesu, ima nuklearno oružje. Ne možemo to dopustiti- naveo je Tramp.
&nbsp;Njegove riječi dolaze usred masovnog američkog vojnog raspoređivanja na Bliskom istoku i uoči novih američko-iranskih pregovora zakazanih za 26. februar. Pregovori su primarno usmjereni na iranski nuklearni program, za koji Teheran insistira da je namijenjen u mirnodopske, civilne svrhe, poput proizvodnje električne energije.
&nbsp;Tramp je rekao da njegova administracija "radi veoma naporno" da okonča rat u Ukrajinu, pozivajući se na više mjeseci pregovora koji su prošle sedmice nastavljeni trilateralnim sastancima u Ženevi u Švajcarskoj.
&nbsp;Tramp je dodao da se rat nikada ne bi desio da je on bio predsjednik, i ponovo istakao strašnu ljudsku cijenu sukoba.
&nbsp;- Dvadeset i pet hiljada vojnika umire svakog mjeseca. Zamislite to, 25 &nbsp;vojnika umire mjesečno- rekao je Tramp.
&nbsp;On je pohvalio povećanu proizvodnju nafte i plina, tvrdeći da bi povećanje američke proizvodnje, zajedno s onim što je opisao kao "svijetli novi početak" u Venecueli, pomoglo smanjenju globalnih cijena energije.
&nbsp;Nazvavši Venecuelu "novim prijateljem i partnerom", Tramp je rekao da su SAD osigurale 80 miliona barela nafte nakon svrgavanja dugogodišnjeg venecuelanskog lidera Nikolasa Madura.
&nbsp;Govoreći o trgovini, Tramp je rekao da će carine koje plaćaju strane zemlje na kraju zamijeniti moderan sistem poreza na dohodak i olakšati finansijski teret za Amerikance.

Tramp: Nikada nećemo dopustiti Iranu da ima nuklearno oružje

Crna Gora može zaključiti pregovore o pristupanju Evropskoj uniji (EU) do kraja ove godine ako održi napredak u vladavini prava i političkoj stabilnosti, ocijenio je stalni izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Marjan Šarec.
&nbsp;Šarec je danas, predstavljajući nacrt izvještaja o napretku Crne Gore Odboru za vanjske poslove (AFET) EP, istakao da Crna Gora ostaje najnaprednija kandidatska zemlja za članstvo u EU.
&nbsp;On je rekao da je prošle godine ostvaren opipljiv napredak, da su dodatna pregovaračka poglavlja privremeno zatvorena, čime je njihov ukupan broj dostigao 13.
&nbsp;Šarec je podsjetio da je Crna Gora postavila ambiciozan cilj – da zaključi pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine.
&nbsp;- Ovaj izvještaj prepoznaje taj napredak. Istovremeno, jasno naglašava da odlučujuća faza procesa tek predstoji- ocijenio je Šarec.
&nbsp;On je rekao da Crna Gora ostaje potpuno usklađena sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere.
&nbsp;- Time potvrđuje svoju stratešku orijentaciju i geopolitičku pouzdanost. U vremenu pojačanog stranog miješanja, hibridnih prijetnji i dezinformacijskih kampanja, takvo usklađivanje šalje važnu poruku stabilnosti- kazao je Šarec.
&nbsp;On je istakao da srž procesa pristupanja ostaje vladavina prava i da su poglavlja 23 i 24 – Pravosuđe i osnovna prava te Pravda, sloboda i bezbjednost – i dalje ključna mjerila napretka.
&nbsp;Šarec je kazao da se u izvještaju poziva na dalje jačanje nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa, brže i transparentno imenovanje u pravosuđu i tužilaštvu i na održive rezultate u borbi protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala.
&nbsp;- Naglašavamo i potrebu za smanjenjem zaostalih predmeta u pravosuđu i za potpunim usklađivanjem vizne politike sa politikom EU- rekao je Šarec.
&nbsp;Prema njegovim riječima, u oblasti demokratije, izvještaj pozdravlja izmjene izbornog okvira, unapređenje nadzora nad finansiranjem kampanja i veću zastupljenost žena.
&nbsp;- Istovremeno, ukazuje na potrebu za konstruktivnim političkim dijalogom i stabilnošću, jer se reforme ne mogu efikasno sprovoditi bez saradnje između vlade i parlamenta- naveo je Šarec.
&nbsp;On je dodao da sloboda medija ostaje temeljna vrijednost.
&nbsp;- Osuđujemo sve oblike napada na novinare i ističemo važnost nezavisnih regulatornih organa i pluralističkog medijskog prostora. Civilno društvo mora biti uključeno u kreiranje politika – ne kao formalnost, već kao pravi partner- poručio je Šarec.
&nbsp;On je kazao da u socijalnoj sferi izvještaj bilježi kontinuiranu diskriminaciju ranjivih grupa i perzistentnost rodno zasnovanog nasilja.
&nbsp;Šarec je naveo da evropski put podrazumijeva i osiguravanje punog poštovanja osnovnih prava svih građana.
&nbsp;- Kada je riječ o ekonomiji, izvještaj pozdravlja učešće Crne Gore u Planu rasta EU za Zapadni Balkan i napredak u apsorpciji evropskih fondova. Podsticaćemo nastavak fiskalne odgovornosti, jačanje administrativnih kapaciteta i odlučnu borbu protiv korupcije u javnim nabavkama- rekao je Šarec.
&nbsp;On je dodao da je posebna pažnja posvećena životnoj sredini i energetici i da Poglavlje 27 ostaje jedno od najzahtjevnijih.
&nbsp;- Neophodni su konkretni koraci u pogledu poboljšanja kvaliteta vazduha, upravljanja otpadom, zaštite prirode i primjene klimatskih politika. Standardi zaštite životne sredine nijesu tehnički detalji – oni su dio evropskog identiteta i direktno su povezani sa kvalitetom života- istakao je Šarec.
&nbsp;On je ukazao da istraživanja javnog mnijenja pokazuju da gotovo 70 odsto crnogorskih građana podržava članstvo u EU.
&nbsp;- To je značajna poruka. Evropska perspektiva ostaje čvrsto ukorijenjena u društvu. Naš zadatak, kao Evropskog parlamenta, jeste da ostanemo dosljedni, pravedni i jasni- ocijenio je Šarec.
&nbsp;On smatra da je izvještaj uravnotežen, da prepoznaje postignuća, jasno identifikuje izazove i podstiče dalje reforme.
&nbsp;Šarec je istakao da je Crna Gora ostvarila značajan napredak.
&nbsp;- Međutim, konačni uspjeh zavisiće od održivih rezultata u oblasti vladavine prava, političke stabilnosti i sposobnosti da se strateški cilj članstva postavi iznad svakodnevne politike. Ukoliko se takva zrelost održi, cilj zaključivanja pregovora do kraja 2026. godine je dostižan- poručio je Šarec.
&nbsp;

Šarec: Crna Gora može do kraja godine zaključiti pregovore o pristupanju EU ako održi napredak u vladavini prava i političkoj stabilnosti

Legendarni Holanđanin, četvorostruki šampion Formule 1, sa samo 28 godina nagovijestio je da bi uskoro mogao da završi karijeru.
Maks Ferstapen sa Red Bulom ima važeći ugovor do kraja sezone 2028, koji mu garantuje 40 miliona eura godišnje. Kada primi posljednju platu, imaće 31 godinu, ali za razliku od Fernanda Alonsa i Luisa Hamiltona, ne vidi sebe kako se takmiči i u četrdesetim.
- Definitivno se vidim pri kraju karijere. Rekao bih da mi nova pravila ne pomažu da je produžim. Ipak, to mi je sve manje važno – zadovoljan sam svojim putem i onim što ostavljam iza sebe. Bez problema mogu sve da ostavim, već imam neke druge projekte - rekao je Ferstapen.
Jedan od projekata na koji je mislio je trka "24 časa Nirburgringa", u kojoj bi volio da učestvuje u skorijoj budućnosti. Riječ je o čuvenoj trci izdržljivosti koja se svake godine vozi 24 sata bez prekida na legendarnoj stazi Nirburgring u Njemačkoj, uključujući zahtjevnu dionicu Nordšlajfe dugu oko 20 kilometara. Učestvuju profesionalni i privatni timovi sa različitim klasama automobila, a trka je poznata po velikom broju krivina, promjenljivim vremenskim uslovima i izuzetno teškim uslovima vožnje danju i noću.
Ferstapen je istakao da bi radije više vremena provodio sa najbližima nego stalno bio na stazi.
- Kada imate 60 ili 70 godina, koga briga da li imate četiri ili deset titula? Kako starim, sve više želim da budem sa porodicom dok su svi tu. To čovjek vremenom shvati. Nedavno sam bio na skijanju sa prijateljima i porodicom i bilo je fenomenalno provesti nekoliko dana sa njima i uživati u životu. Želim da živim – život je samo jedan. Ne želim da provedem 25 godina za volanom. Možda ovo zvuči dramatično, ali ne želim da živim samo da bih se trkao - poručio je Holanđanin.
Mnogi su se nakon ovih izjava podsjetili njegovih riječi iz 2022. godine, kada je potpisao novi ugovor sa Red Bulom do 2028.
- Plan je da ostanem do 2028. Ne planiram da menjam tim. Srećan sam i tim je srećan. Ali nisam odlučio šta ću poslije 2028. Možda i stanem &nbsp;U Formuli 1 sam od 17. godine, to je mnogo vremena i mnogo sezona. Želim da se okušam i u drugim stvarima. Kada budem imao 31 godinu, ne znam da li ću tek tada biti na vrhuncu ili će početi pad. Volio bih da vozim i druge trke, poput onih izdržljivosti, da putujem… Možda ću željeti mirniji život i da vozim samo trke koje volim. Naravno, ako se 2028. budem borio za titulu, bilo bi glupo da tada odustanem. Teško je to sada znati - rekao je tada.
Prošle sezone Ferstapen je ostvario osam pobjeda, dok je Lando Noris imao sedam, ali je Britanac na kraju osvojio dva boda više i stigao do prve titule šampiona. U posljednjoj trci sezone, za Veliku nagradu Abu Dabija, Noris je bio treći, a Ferstapen prvi, što je 26-godišnjaku iz Bristola bilo dovoljno za titulu.
Nova sezona Formule 1 počinje 8. marta trkom za Veliku nagradu Australije u Melburnu. Prošle godine pobijedio je Noris, dok je Ferstapen na stazi "Albert Park" slavio 2023. godine.

Ferstapen najavio mogući odlazak iz F1

Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu Osnovnog suda kojom je utvrđeno da bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić nije dužna da nadoknadi štetu državi po osnovu presuda u korist smijenjenih direktora škola, odbivši žalbu kancelarije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
Osnovni sud je sredinom decembra presudio da Bratić nije dužna da isplati više od 15.000 eura, koliko je država isplatila u 29 predmeta zbog nezakonite smjene direktora vaspitno-obrazovnih ustanova. Država je na tu odluku uložila žalbu, ali je Viši sud 6. februara odbio žalbu i potvrdio prvostepenu presudu.
Prema ranijem pisanju medija, Viši sud je ocijenio da činjenica da je Bratić istog dana razriješila veći broj direktora, među kojima i jednog koji je u međuvremenu preminuo, sama po sebi ne dokazuje postojanje namjere ili krajnje nepažnje.
Podsjećamo, bivši direktori, koje je Bratić smijenila 2021. godine, u više sudskih postupaka dobili su sporove protiv države. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija ranije je saopšteno da ukupni troškovi po osnovu tih presuda prelaze 400.000 eura.
Nakon potvrde presude, Bratić se oglasila na svom Fejsbuk profilu, gdje je pozdravila odluku suda i zahvalila svom advokatu Aleksandru Rmušu.
– Hvala advokatu i bratu Aleksandar Rmuš koji je nosio ovo breme sa mnom! Pravosnažno! – napisala je Bratić.
Bratić je 17. februara uhapšena u okviru istrage Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je smjenom više od 140 direktora vrtića, osnovnih i srednjih škola pričinila štetu državi. Određen joj je pritvor do 30 dana, ali je vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, 21. februara ukinulo pritvor.

Tag: targetiranje-novinara