Francuski predsjednik Emanuel Makron zaprijetio je uvođenjem tarifa Kini u narednim mjesecima, ukoliko Peking ne smanji trgovinski deficit sa Evropskom unijom, prenose francuski mediji.
Prema njegovim riječima, EU će morati da razmotri protekcionističke mjere ako se Kina brzo i konkretno ne obaveže da će zaustaviti disbalans, što je od ključnog značaja za Evropu, prenosi Figaro.
Makron je poslije zvanične posjete Kini zaoštrio svoj stav i poručio da će Evropa preduzeti snažne mjere protiv te zemlje ako ne bude smanjen rastući trgovinski deficit sa EU, prenosi Tanjug.
- Rekao sam im da ako ne budu reagovali, mi Evropljani bićemo primorani u veoma bliskoj budućnosti da preduzmemo odlučne mjere, kao i SAD, i da uvedemo tarife na kinesku robu- rekao je Macron po povratku iz posjete Kini i susreta sa tamošnjim zvaničnicima.
Makron je dodao da Kina ugrožava srce evropskog modela industrije i inovacija, koji je istorijski zasnovan na proizvodnji automobila i mašinskih alata.
Prema njegovim riječima, povećane tarife koje je američki predsjednik Donald Tramp uveo Kini samo pogoršavaju situaciju.
- To pogoršava naše probleme pošto Kinezi preusmjeravaju robu na naše tržište- kazao je Macron, dodajući da je to pitanje života ili smrti za evropsku industriju.
Tokom posjete Kini, Macron je naglasio da Evropa, da bi smanjila trgovinski deficit, mora da prihvati kineska ulaganja.
&nbsp;- Mi ne možemo konstantno da uvozimo, kineske kompanije moraju da dođu u Evropu- poručio je Macron.
On je dodao da kineske investicije u Evropi, međutim, ne smiju da imaju za cilj uspostavljanje hegemonije i stvaranje zavisnosti.
U pitanju je desetak sektora, kao što su proizvodnja baterija i električnih vozila, prerada litijuma, energija vetra, elektronski uređaji, tehnologije reciklaže, industrijska robotika, vazdušne pumpe i proizvodnja modernih komponenata.
Makron je dodao da vjeruje da EU mora da u najosetljivijim sektorima, kao što je automobilska industrija, zaštiti sebe od kineskih električnih vozila, i da se istovremeno ponovo angažuje u sferi konkurentnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Makron zaprijetio tarifama Kini ako ne smanji trgovinski deficit sa EU

Posljednji teretni brodovi koji prevoze kinesku robu, zapakovanu prije 9. aprila koja je bez nedavno uvedenih carina predsjednika SAD-a Donalda Trampa, pristižu u američke luke.
Međutim, sljedeće sedmice se očekuje da će se stvari promijeniti u vezi s uvozom iz Kine.
Teret na brodovima iz Kine koji je utovaren nakon 9. aprila nosiće sa sobom carine od 145 odsto koje je Tramp uveo na robu iz te zemlje prošlog mjeseca. Sljedeće sedmice ta roba će stići, ali će biti manje brodova na moru i prevoziće manje tereta. Za mnoge uvoznike sada je postalo preskupo poslovati s Kinom.
U luci Šangaj u Kini najveći teretni brodovi stoje neaktivni. Brodske kompanije su počele koristiti manje brodove za prevoz tereta kako potražnja opada. Takođe, plovidbe iz Kine u SAD pale su za 60 odsto u aprilu, prema Fleksportu, logističkom i špediterskom brokeru.
Amerikanci se oslanjaju na Kinu za hiljade proizvoda, sve od televizora do dječijih kolica. Američke kompanije uvoze više igračaka, odjeće i obuće iz Kine nego bilo koja druga zemlja, prema podacima Komisije za međunarodnu trgovinu Sjedinjenih Američkih Država.
S manjim brojem teretnih brodova koji se očekuju u američkim lukama, lokalne ekonomije će patiti.
Većina uvoznika će morati izabrati da li će nastaviti prodavati proizvode iz Kine po više nego dvostruko većim cijenama ili potpuno prestati. Za potrošače to znači da će neke proizvode biti teško pronaći ili će možda biti preskupi za kupovinu.
Očekuje se da će uvoz u SAD tokom druge polovine 2025. godine pasti za najmanje 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok će pad iz Kine biti još veći za 75 odsto do 80 odsto.
Ako se pad ne nadomjesti uvozom robe iz drugih zemalja, doći će do ozbiljnog poremećaja u lancu nabavke zbog čega će cijene proizvoda nastaviti rasti, što će dovesti i do rasta inflacije, upozoravaju u SAD-u.

1250x600

Posljednji kineski brodovi s robom bez Trampovih carina pristižu u SAD, uvoznici strahuju od onog što slijedi

Boingov avion namijenjen kineskoj avio-kompaniji Ksiamen erlajns vratio se iz Pekinga u Sijetl, kao prva žrtva bilateralnih carina koje je pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp.
To je bio prvi od nekoliko aviona 737 Maks koji su čekali u Boingovom centru u Žoušanu na završne radove i isporuku kineskom prevozniku, prenosi SiEnEn (CNN).
Tramp je ovog mjeseca podigao osnovnu carinu na uvoz iz Kine na 145 odsto, na šta je Peking odgovorio carinom od 125 odsto na američku robu. Zbog toga bi kineska avio-kompanija koja nabavlja Boingove avione bila opterećena dodatnim velikim nametom, s obzirom da novi 737 Maks košta oko 55 miliona dolara.
Povratak Boingovog najprodavanijeg modela najnoviji je znak poremećaja u isporuci novih aviona, zbog ukidanja decenijama starog bescarinskog statusa avio industrije.
Konfuzija oko promjene carinskih stopa mogla bi da spriječi mnoge isporuke aviona, jer neki izvršni direktori avio-kompanija najavljuju da će prije odložiti nabavku, nego plaćati carine.

Prva žrtva bilateralnih carina: Kinezi vratili Boing

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je najavio da carine koje je Amerika uvela na robu koja dolazi iz Kine više neće rasti, a dodao je i da će ići u drugom pravcu, odnosno smanjenju iznosa.
- Ne želim da povećavam procenat jer u jednom trenutku ljudi prestaju da kupuju - bio je komentar američkog predsjednika.
Dodao je i da još nije odlučio koji će biti naredni korak u ovom kontekstu.
- Možda ne želim da povećavam i možda neću ići do tog nivoa. Možda ću sada krenuti u suprotnom pravcu i smanjiti carinu jer ljudi žele da kupuju, a to ne rade trenutno - rekao je Tramp.
Govorio je i o tome da mu se javio predsjednik Kine Si Đinping da raspravljaju o ovoj situaciji. Ipak, nije govorio o detaljima njihovih razgovora.
Američki predsjednik je s trgovinskim odnosima između Vašingtona i Pekinga povezao i situaciju s TikTokom, aplikacijom koja bi mogla biti zabranjena u SAD-u ako ga kineski vlasnik, firma Bajtdens (ByteDance), ne odluči prodati.
- Imamo dogovor na stolu za prodaju TikToka, ali ga mora odobriti Kina, pa ćemo to odložiti dok se ova situacija ne razriješi - rekao je on.
Podsjetimo, trenutno su na snazi carine na kinesku robu koja se uvozi u SAD u iznosu od 145 odsto. S druge strane, američka roba koja se uvozi u Kinu predmet je carine od 125 odsto.&nbsp;

Tramp najavio kraj trgovinskog rata s Kinom: Ljudi će prestati da kupuju

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa odobrila je izuzeća od visokih recipročnih tarifa za pametne telefone, računare i određenu drugu elektroniku koja se uglavnom uvozi iz Kine, čime je pružila veliko olakšanje tehnološkim kompanijama poput Epla (Apple) koje zavise od uvoznih proizvoda.
U obavještenju poslatom špediterima, američka Carinska i granična služba objavila je listu tarifnih kodova izuzetih iz uvoznih dažbina, sa retroaktivnim dejstvom od 5. aprila u 00:01 po istočnoameričkom vremenu.
Lista sadrži 20 kategorija proizvoda, uključujući i širi kod 8471 koji pokriva sve računare, laptopove, disk drajvove i uređaje za automatsku obradu podataka. Takođe su uključeni poluprovodnici, oprema, memorijski čipovi i ravni panel displeji.
U obavještenju nema objašnjenja za ovaj potez, ali kasno noćno izuzeće donosi dobrodošlo olakšanje velikim tehnološkim firmama kao što su Apple, Dell i mnogi drugi uvoznici.
Trampova odluka takođe izuzima navedenu elektroniku iz njegovih „osnovnih“ tarifa od 10 odsto na robu iz većine zemalja osim Kine, čime se smanjuju troškovi uvoza poluprovodnika iz Tajvana i iPhone uređaja proizvedenih u Indiji.
Na pitanje novinara u subotu, dok je bio u avionu Air Force One, o razlozima za ova izuzeća i planovima u vezi sa poluprovodnicima, Tramp je rekao da će odgovor dati u ponedjeljak.&nbsp;
- Bićemo vrlo konkretni u ponedjeljak… Kao zemlja, uzimamo mnogo novca, mnogo novca – kazao je Tramp.
Analitičar firme Wedbush Securities, Den Ajvs, nazvao je ovu najavu „najoptimističnijom viješću koju smo mogli čuti ovog vikenda“.
- Još uvijek postoji očigledna nesigurnost i nestabilnost u vezi sa pregovorima sa Kinom... ali velike tehnološke firme poput Apple-a, Nvidia-e, Microsofta i šira IT industrija mogu ovog vikenda konačno da odahnu - rekao je Ajvs.
Mnogi izvršni direktori tehnoloških kompanija dali su podršku Trampu za njegov drugi mandat, prisustvujući njegovoj inauguraciji 20. januara u Vašingtonu i proslavljajući s njim nakon toga. Izvršni direktor Apple-a, Tim Kuk, bio je domaćin balu uoči inauguracije i posjetio je Trampa u njegovoj kući na Floridi.
Kada su u pitanju uvozi iz Kine, izuzeće se odnosi isključivo na Trampove recipročne tarife, koje su ove nedjelje porasle na 125 posto, prema riječima jednog zvaničnika Bijele kuće. Trampove ranije tarife od 20 odsto na sve kineske uvoze, koje je povezao sa američkom fentanil krizom, ostaju na snazi.
Zvaničnik je dodao da će Tramp uskoro pokrenuti novu trgovinsku istragu u vezi sa nacionalnom bezbjednošću, kada su u pitanju poluprovodnici, što bi moglo dovesti do novih tarifa.
Portparolka Bijele kuće, Karolin Levit, izjavila je da je Tramp jasno stavio do znanja da Sjedinjene Države ne mogu da se oslanjaju na Kinu za proizvodnju ključnih tehnologija kao što su poluprovodnici, čipovi, pametni telefoni i laptopovi.
Ona je rekla da, po Trampovom nalogu, velike tehnološke firme, uključujući Apple, kao i proizvođači čipova Nvidia i Taiwan Semiconductor „ubrzano rade na prebacivanju proizvodnje u SAD što je prije moguće“.
<h2>BOLNE TARIFE</h2>
Izuzeća ukazuju na sve veće razumijevanje unutar Trampove administracije koliko bi tarife mogle negativno uticati na potrošače već iscrpljene inflacijom.
Čak i sa sniženom tarifom od 54 odsto na kineske proizvode, analitičari su predviđali da bi cijena vrhunskog iPhone-a mogla porasti sa 1.599 na 2.300 dolara. Sa tarifom od 125 posto, ekonomisti i analitičari tvrde da bi trgovina između SAD i Kine mogla praktično da stane.
Prema podacima američkog Zavoda za statistiku, pametni telefoni su bili najveći američki uvoz iz Kine u 2024. godini, u vrijednosti od 41,7 milijardi dolara, dok su laptopovi iz kineske proizvodnje bili drugi, sa 33,1 milijardu dolara.
Apple je nedavno unajmio teretne letove da prebaci 600 tona iPhone uređaja, ili čak 1,5 miliona komada, iz Indije u SAD, nakon što je povećao proizvodnju u toj zemlji u pokušaju da izbjegne Trampove tarife, izvijestio je Rojters u petak.
Tramp je prošle godine kampanju za povratak u Bijelu kuću bazirao uglavnom na obećanju da će oboriti cijene, nakon inflacije koja je narušila ekonomsku reputaciju bivšeg predsjednika Džoa Bajdena i njegovih demokratskih saveznika.
Međutim, Tramp je takođe obećao da će uvesti tarife koje su postale centralni dio njegove ekonomske agende, odbacujući uznemirenje na finansijskim tržištima i rast cijena kao neophodnu žrtvu za prestrojavanje svjetskog trgovinskog poretka prema njegovoj viziji.
Njegove takozvane „recipročne tarife“ izazvale su strah od recesije u SAD i kritike nekih republikanaca koji ne žele da izgube kontrolu nad Kongresom na narednim međuizborima, dok su ih demokrate žestoko napale.
Tramp je prošle nedjelje odložio povećanje tarifa za 57 trgovinskih partnera i Evropsku uniju, ostavljajući većinu zemalja na 10 odsto dok pokušavaju da pregovaraju o trgovinskim sporazumima sa Vašingtonom.
Predsjednik SAD, koji ovaj vikend provodi u svojoj rezidenciji na Floridi, rekao je novinarima u petak da je zadovoljan visokim tarifama za Kinu, ali da ima dobar odnos sa predsjednikom Si Đinpingom i vjeruje da će iz njihovog trgovinskog sukoba proizaći nešto pozitivno.
Finansijska tržišta su u petak ponovo bila u haosu, jer je Kina uzvratila Trampovim najnovijim povećanjem tarifa na američke proizvode, podižući ih na 125 posto, čime je dodatno povećana napetost u trgovinskom ratu koji prijeti da poremeti globalne lance snabdijevanja.
Američke berze su završile nestabilnu nedjelju u plusu, ali je zlato, kao sigurno utočište, dostiglo rekordnu vrijednost tokom trgovanja, dok su referentni desetogodišnji državni obveznički prinosi zabilježili najveći nedjeljni rast od 2001. godine, zajedno sa padom dolara, što ukazuje na manjak povjerenja u američku ekonomiju.

Tramp iz tarifa na uvoz izuzeo telefone, računare i drugu elektoniku

Najnovija runda američkih trgovinskih tarifa, najavljena u srijedu, oduzeće još više snage svjetskoj ekonomiji, koja se jedva oporavila od postpandemijskog inflatornog skoka, pritisnuta rekordnim dugom i uznemirena geopolitičkim sukobima.
U zavisnosti od toga kako predsjednik Donald Tramp i lideri drugih zemalja sada budu postupali, ovo bi takođe moglo ostati upamćeno kao prelomni trenutak za globalizovani sistem, koji je do sada uzimao zdravo za gotovo snagu i pouzdanost Amerike.
- Trampove tarife nose rizik uništenja globalnog poretka slobodne trgovine, čiji je predvodnik od Drugog svjetskog rata bila upravo Sjedinjene Američke Države - rekao je Takahide Kiuči, glavni ekonomista u Nomura Research Institutu.
Međutim, u narednim mjesecima će prevladati jednostavan efekat rasta cijena – i time smanjenja potražnje – uzrokovan novim nametima na hiljade roba koje kupuju i prodaju potrošači i preduzeća širom svijeta.
- Vidim ovo kao odvođenje američke i globalne ekonomije ka lošijim performansama, većoj neizvjesnosti i potencijalno nečemu što bismo mogli nazvati globalnom recesijom - rekao je Antonio Fatas, makroekonomista sa poslovne škole INSEAD u Francuskoj.
Govoreći u ružičnjaku Bijele kuće, Tramp je rekao da će uvesti osnovnu tarifu od 10% na sav uvoz i pokazao grafikon sa višim carinama na neke od najvećih trgovinskih partnera SAD, uključujući 34% na Kinu i 20% na Evropsku uniju.
Tarifa od 25% na automobile i auto-dijelove potvrđena je ranije. Tramp je rekao da će tarife vratiti strateški vitalne proizvodne kapacitete u Sjedinjene Države.
Pod novim globalnim nametima koje je Tramp uveo, američka prosječna carinska stopa na sav uvoz skočila je na 22% – nivo posljednji put viđen oko 1910. godine – sa samo 2,5% u 2024, rekao je Olu Sonola, šef ekonomskih istraživanja za SAD u Fitch Ratings.
- Ovo mijenja pravila igre, ne samo za američku ekonomiju, već i za globalnu. Mnoge zemlje će vjerovatno završiti u recesiji - rekao je Sonola.
Izvršna direktorka MMF-a Kristalina Georgieva rekla je na Rojtersovom događaju ove sedmice da za sad ne vidi globalnu recesiju. Dodala je da MMF uskoro očekuje malu korekciju naniže svoje prognoze globalnog rasta od 3,3% za 2025. godinu.
Međutim, uticaj na nacionalne ekonomije biće vrlo različit, s obzirom na spektar tarifa koje variraju od 10% za Britaniju do 49% za Kambodžu.
Ako rezultat bude širi trgovinski rat, to bi imalo još veće posljedice za proizvođače poput Kine, koja bi morala da traži nova tržišta suočena sa slabom domaćom potrošnjom.
- Azijske ekonomije biće pogođene jače od većine drugih američkim recipročnim tarifama. Ne samo da azijske ekonomije imaju više carine od mnogih drugih, već su i mnogo zavisnije od američke potražnje za robom - rekao je Marcel Thieliant, direktor za Azijsko-pacifički region u Capital Economics.
Ako tarife gurnu same SAD u recesiju, to će ozbiljno pogoditi zemlje u razvoju, čija je sudbina blisko povezana sa sudbinom najveće svjetske ekonomije.
Akcije su potonule, a investitori su pojačano tražili sigurnost u obveznicama, zlatu i japanskom jenu u četvrtak, zbog pojačanih ekonomskih briga.
<h2>„Obrnuti svijet“</h2>
Lančani efekti na centralne banke i vlade takođe bi mogli biti veliki.
Raspad lanca snabdijevanja, koji je godinama držao cijene pod kontrolom, mogao bi dovesti do svijeta u kojem inflacija teži da bude „viša“ od 2%, što centralne banke trenutno smatraju upravljivim ciljem.
To bi zakomplikovalo odluke za Banku Japana, koja bi se mogla suočiti s pritiskom da suzbije inflaciju dodatnim povećanjem kamatnih stopa, baš dok njeni glavni ekonomski rivali planiraju sniženja, i dok njen izvoz trpi udar zbog američkih tarifa.
Ali, malo je toga što zemlje mogu učiniti osim ublažavanja ekonomskih posljedica i traženja izuzeća od Vašingtona. Izvoznici automobila &nbsp;- Japan i Južna Koreja - pogođeni recipročnim tarifama od 24%, odnosno 25%, već su najavili hitne mjere za podršku pogođenim preduzećima.
Iako su saveznici SAD, obje zemlje su bile označene od Trampa kao najgori prestupnici u nepoštenim trgovinskim praksama.
Japanski ministar trgovine upozorio je da američke tarife mogu prekršiti pravila Svjetske trgovinske organizacije (STO), ali je samo rekao da će Tokio razmotriti „razne opcije“ odgovora.&nbsp;
- S obzirom na jake bezbjednosne veze sa Sjedinjenim Državama, Japan nema nikakve karte za igru kako bi dobio ustupke - rekao je Kiuči iz Nomure.
Australijski premijer kritikovao je tarife kao nešto što „nije čin prijatelja“, ali je odbacio recipročnu reakciju.
Slaba ekonomska aktivnost ostaviće neke vlade u još većem problemu pri otplati rekordnog svjetskog duga od 318 triliona dolara i pronalaženju sredstava za budžetske prioritete poput odbrane, klimatskih mjera i socijalne zaštite.
A šta ako tarife ne reultiraju Trampovim ciljem - privatnim investicijama u američku industriju, s obzirom na to da se SAD već suočava sa nedostatkom radne snage i skoro punom zaposlenošću?
Neki analitičari smatraju da će pokušati druge metode smanjenja američkog trgovinskog deficita – na primjer, traženjem od drugih zemalja da podrže prilagođavanje deviznih kurseva kako bi američki izvoznici imali koristi.
- Nastavićemo da ga viđamo kako predlaže potencijalno još rizičnije načine za suočavanje sa kontinuiranim slabljenjem snage dolara - rekla je Freja Beamiš, glavna ekonomistkinja investicione firme TS Lombard.
Takvi potezi mogli bi ugroziti privilegovani status dolara kao svjetske rezervne valute – iako malo ko predviđa takav ishod, jer trenutno nema realne alternative dolaru.
Ipak, predsjednica Evropske centralne banke Kristina Lagard rekla je u srijedu na događaju u Irskoj da Evropa mora djelovati odmah i ubrzati ekonomske reforme kako bi opstala u onome što je nazvala „obrnutim svijetom“.
- Svi su imali koristi od hegemonije SAD, koja je bila posvećena multilateralnom, pravilima vođenom poretku - rekla je o posthladnoratovskom periodu niske inflacije i rastuće trgovine.
- Danas se suočavamo sa zatvaranjem, fragmentacijom i neizvjesnošću – kazala je ona.

Trampove tarife dodatno će opteretiti posrnulu svjetsku ekonomiju

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastao se sa Nj. E. Šarlotom Samelin, ambasadorkom Kraljevine Švedske u Crnoj Gori.
- Mandić je izrazio zadovoljstvo povodom njihovog ponovnog susreta, dodajući da Crna Gora Kraljevinu Švedsku posmatra kao iskrenog prijatelja. Sagovornici su se prisjetili predsjednikove zvanične posjete Švedskoj krajem 2024. godine na poziv tamošnjeg predsjednika parlamenta Andreasa Norlena, naglasivši da su u današnjem vremenu, upravo takve posjete ključ snaženja bilateralne saradnje - navodi se u saopštenju.
Komentarišući aktuelnosti vezane za proces evropskih integracija naše zemlje, konstatovano je da sada, više nego ikada, Crna Gora treba snažnu podršku i razumijevanje zemalja članica, jer naša država u poslednje dvije godine postiže istorijske rezultate koji nas kandiduju za prvu narednu članicu EU.

Mandić i Samelin: Crna Gora treba snažnu podršku i razumijevanje zemalja članica

Na raskrsnici u blizini Trgovinske škole u Podgorici danas je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj je oboren motociklista, potvrđeno je Portalu ETV iz OKC Uprave policije.
Povrijeđeni motociklista je vozilom Hitne pomoći prevezen u bolnicu radi ukazivanja ljekarske pomoći. Policija je izašla na lice mjesta i u toku je uviđaj kojim će biti utvrđene okolnosti pod kojima je došlo do nezgode.
Stepen povreda za sada nije poznat.

Podgorica: Povrijeđen motociklista

Jedan planinar je poginuo na planini Visočici (BiH), a u toku je akcija spašavanja njegovog prijatelja, potvrđeno je za Klix.ba iz Gorske službe spašavanja (GSS) Prenj.
U akciju spašavanja je uključen i GSS Sarajevo, kao i policija MUP-a HNK.
"Na planini Visočica, na dijelu teritorije grada Konjica, smrtno je stradala jedna osoba. GSS Prenj na poziv PU Konjic je upućen na teren", naveli su.
Kažu da je teren na koji idu nepristupačan te da su u kontaktu s drugim planinarom.
On im je kazao da je njegov prijatelj pao i poginuo, a on se nalazi u njegovoj neposrednoj blizini te je alarmirao policiju i GSS.

BiH: Poginuo planinar na Visočici, spasioci pokušavaju spasiti njegovog prijatelja

Rakija je proizvod sa snažnim tržišnim potencijalom koji doprinosi razvoju domaće poljoprivrede, turizma i lokalne ekonomije, a tradicionalna proizvodnja ovog pića prerasta u kulturni resurs od nacionalnog značaja, sa ambicijom da postane prepoznatljiv crnogorski brend.
To je poruka sa petog Rakija festa, u organizaciji hotela Crowne plaza Podgorica.
Proizvođač crnogorske rakije, Milovan Jocović iz Nikšića kazao je da destilerija koju predstavlja proizvodi pet vrsta rakija, od jabuke, dunje, šljive i loze, kao i rakiju od kruške.
Govoreći o obimu proizvodnje, naveo je da se godišnje proizvede oko 1.500 litara jakog destilata, što odgovara približno 4.000 boca od 0,7 litara.
“Specifičnost naše rakije leži u dugom procesu odležavanja. Naša rakija odležava u hrastovim buradima pet godina, nakon čega izlazi na tržište“, objasnio je Jocović.
On je podsjetio i na dugu tradiciju pečenja rakije u Crnoj Gori.
„Tradicionalno pečenje rakije u Crnoj Gori odavno je poznato. Radi se o klasičnom postupku destilacije, gdje se prvo odvaja prva rakija, a zatim se proces nastavlja, čime se dobija finalni proizvod“, rekao je Jocović.
Proizvođač rakije iz Srbije, Vladimir Ćurčić, kazao je da proizvode rakiju od šljive i kruške, navodeći da njegova destilerija postoji 20 godina
„Godišnje proizvedemo oko 20 hiljada litara jakog destilata, oko 50 hiljada boca. Naša rakija se proizvodi u kraju Dragačevo, koje je specifično geografsko područje u blizini Čačka, poznato po dobrim voćnjacima, iz kojih dolaze i veoma kvalitetne rakije“, istakao je Ćurčić.
Smatra da je crnogorsko tržište u ozbiljnom rastu sa rakijama naročito od šljive, navodeći da u tom dijelu vide svoje učešće na tržištu.
U ime crnogorskog proizvođača, Ksenija Despot kazala je da na Cetinju rakiju proizvode više od šest godina, dok je distribucija krenula prije godinu dana.
„Proizvodimo rakije od dunje, šljive i loze, a godišnje proizvedemo oko deset tona rakije Naša rakija je specifična po totalno „manitom“, pozitivnom pristupu. Mi smo jedna potpuno ‘manita’ ekipa sa Cetinja, u najpozitivnijem smislu te riječi““, navela je Despot.
U ime proizvođača iz Srbije Nikolina Knežević naglasila je da se sve njihove rakije proizvode u Nišu isključivo od voća sa sopstvenih zasada, navodeći da proces odležavanja traje od tri do osam godina, u domaćim hrastovim buradima, u zavisnosti od edicije.
„Naša osnovna linija je edicija 3, koja predstavlja ulaznicu u svijet rakija, koja sadrži dvije sorte šljive . Edicija 5 je ekskluzivna rakija koja je odležala dvije godine duže od edicije 3. U sebi sadrži jednu sortu više. Posebno smo ponosni na Ediciju 8 , koja je limitirana edicija šljivovice, a odležala osam godina u hrastovom buretu“, navela je Knežević.
Kazala je da su tek počeli sa radom na crnogorskom tržištu, navodeći da se nada da će od naredne godine publici predstaviti nove proizvode.
Posjetilac Bane Žugić kazao je da je prvi put na događaju, a da su utisci fenomenalni.
„Drago mi je što vlada ovakva atmosfera i što je ponuda izlagača zaista izvanredna. Mislim da je spoj ambijenta, kvaliteta proizvoda i samog prostora doprinio uspjehu događaja. Atmosfera je, zahvaljujući rakiji i samom proizvodu, fenomenalna. Prostor je dobar i sve se nekako poklopilo, tako da imamo jedan vrhunski događaj“, naveo je Žugić.
Kazao je da je imao priliku da na nekoliko štandova proba različite vrste rakija, navodeći da ga je posebno zainteresovao način na koji izlagači predstavljaju svoje proizvode.
„Probali smo različite, zanimljive rakije. Kako dolazim iz medija i kreativnih industrija, primijetio sam koliko je kreativnosti potrebno da bi se došlo do kupca i predstavio finalni proizvod, pored samog kvaliteta rakije“, rekao je Žugić.
Promoter Rakija festa, Leka Dedivanović, istakao je da su utisci sa petog izdanja ove manifestacije izuzetno pozitivni, naglašavajući konstantan rast interesovanja i broja izlagača iz godine u godinu.
Posebno zadovoljstvo, kako je kazao, predstavlja sve veće učešće domaćih proizvođača iz Crne Gore, kojih je ove godine bilo znatno više nego prethodnih.
„Ono što nas posebno raduje jeste veliki broj domaćih proizvođača. Nadam se da će već naredne godine broj crnogorskih izlagača premašiti i broj gostiju iz inostranstva“, rekao je Dedivanović.
Smatra da Rakija fest ima važnu ulogu u razvoju rakijske kulture, razmjeni iskustava i unapređenju kvaliteta proizvoda.
„Zahvaljujući ovakvim manifestacijama razvija se rakijska kultura, ljudi razmjenjuju znanja, recepte i iskustva. Ovo je jedan dobar iskorak koji treba promovisati ne samo u Crnoj Gori, već i u cijelom regionu“, kazao je Dedivanović.
PR i marketing menadžerka Hotela Crowne Plaza Podgorica, Jelena Gardović kazala je da ovogodišnji Rakija fest donosi najbogatiju ponudu do sada.
„Ove godine na festivalu učestvuje 32 izlagača iz Crne Gore i zemalja regiona, koji predstavljaju 37 brendova i gotovo 200 etiketa rakija. To predstavlja značajan rast u broju izlagača, a vidimo i povećanje broja posjetilaca, što nas izuzetno raduje“, navela je Gardović.
Pojasnila je da događaj okuplja proizvođače, distributere i ljubitelje rakije, navodeći da to predstavlja sjajnu priliku za poslovno umrežavanje.
„Ono što mi želimo jeste da afirmišemo rakiju kao proizvod koji je neophodno promovisati, i koji zaslužuje status nacionalnog brenda. &nbsp;Organizacijom Rakija Festa, Crowne Plaza Podgorica nastavlja da podržava domaću i regionalnu proizvodnju, promoviše autentične lokalne brendove i doprinosi očuvanju kulturnog nasljeđa“, rekla je Gardović.
Na taj način, kako je dodala, hotel potvrđuje svoju ulogu, ne samo kao mjesta boravka, već i kao prostora u kojem se razvijaju i događaju inicijative od značaja za lokalnu zajednicu.
Posjetilac Saša Palibrk kazao je da pored toga što imaju priliku da uživaju u ponudi, posjetioci festivala imaju priliku da vide da naš region zaista ima proizvode svjetskog kvaliteta, „koji mogu da pariraju onome što viđamo u filmovima i na rafovima poznatih svjetskih proizvođača.“
On je naglasio da je festival prilika da se javnost upozna sa ljudima koji stoje iza autentičnih brendova.
„Ono što me posebno raduje jeste da su domaći i regionalni proizvođači, po kvalitetu, mnogo bolji od onoga što nam se inače nudi na tržištu. Pozivam ljude da prisustvuju ovim događajima i da se upoznaju sa malim proizvođačima koji u svoje proizvode unose radost, energiju i ličnu priču“, istakao je Palibrk.
I Aleksandra Pandurica je kazala da je da je po prvi put prisustvovala Rakija Festu, i da ima izuzetno pozitivne utiske.
Ona je naglasila da je posebno značajno to što festival daje prostor domaćim proizvođačima i njeguje tradiciju.
„Ono što mi se posebno dopada u vezi sa ovim festivalom jeste mogućnost da se na ovaj način promovišu domaći proizvođači, kvalitet i tradicija“, navela je Pandurica.
Rakija Fest 2025. je realizovan se uz podršku Turističke organizacije Podgorice i kompanije Aqua Bianca.

Proizvodnja rakije u Crnoj Gori prerasta u resurs od nacionalnog značaja

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: tarife