Crnogorska rukometašica Tatjana Brnović izabrana je za najboljeg pivota Evropskog prvenstva i uvrštena je u idealni timu šampionata.
Crna Gora je na tom takmičenju zauzela osmo mjesto, a Brnović je još jednom pokazala da je svjetska klasa!
Tim je izabran glasanjem navijača kroz aplikaciju Home of Handball, koje je privuklo gotovo 10.000 glasova.
Izbor je potvrdio i stručni panel koji čine osvajači EHF Lige šampiona Andrea Lekić i Ana Gros, stručnjak za trenere Per Johanson i dva predstavnika Evropske rukometne federacije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tatjana Brnović u idealnom timu EP

Predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i poslanik Socijaldemokrata, Boris Mugoša, zahvalio se učesnicima maratonske sjednica ovog Odbora, koja je bila posvećena Sporazumu sa UAE, koji su Vlada i Skupština Crne Gore juče planirali da usvoje, i poručio da niko nije protiv investicija, ali da se Ustav i zakonodavstvo moraju poštovati.
- Juče smo održali konstruktivnu sedmočasovnu sjednicu Odbora za ekonomiju, finansije i budžet povodom sporazuma sa UAE. Poslanici, predstavnici NVO, opštine Ulcinj i dr. iznijeli su brojne argumente koji se tiču formalnih i suštinskih nedostataka u navedenim sporazumima- &nbsp;kazao je Mugoša.
Poručio je da je na javnosti da prosudi kakve su odgovore dobili od predstavnika izvršne vlasti &nbsp;na veoma konkretna pitanja.
- Niko nije protiv investicija. Takve i slične dnevnopolitičke manipulacije su jasno ogoljene prethodnih nekoliko dana. Mora se poštovati Ustav i nacionalno zakonodavstvo, kao i obaveze na EU putu- istakao je Mugoša.
&nbsp;On je poručio da, ako je bilo grešaka u prošlosti a bilo je, ne smijemo praviti još veće greške u sadašnjosti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1913171546966737305&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Niko nije protiv investicija, te dnevnopolitičke manipulacije su ogoljene prethodnih dana

Sređivanje biračkog spiska jedno je od najkompleksnijih pitanja u izbornoj reformi i za njegovo rješavanje mora postojati politička volja, kazao je predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša, navodeći da će to biti prvi test za Odbor za izbornu reformu. 
 
Mugoša je u intervjuu agenciji MINA rekao da problemi u biračkom spisku postoje više decenija, da po tom pitanju nije urađeno puno i da tome u narednom periodu treba posvetiti posebnu pažnju. 
 
- Pitanje uređenja biračkog spiska je možda i najkompleksnije pitanje koje nas čeka u izbornoj reformi. Sva ostala mogu da se riješe normativnim promjenama, izmjenom zakonskih odredbi, ali pitanje ažurnosti biračkog spiska će možda biti i najizazovnije- kazao je Mugoša. 
 
On je naglasio da, prilikom sređivanja biračkog spiska, treba voditi računa o dostignutim međunarodnim standardima, imajući vidu i određena pozitivna zakonska rješenja koja će možda biti promijenjena. 
 
- Pitanje biračkog spiska je i pitanje političke volje koja mora da postoji, tako da bih rekao da će jedan od prvih zadataka i prvi test za Odbor za izbornu reformu biti upravo i ovo pitanje- rekao je Mugoša. 
 
On je kazao da je popis stanovništva pokazao neslaganja kada je u pitanju odnos broja birača i punoljetnih građana koji žive u Crnoj Gori, dodajući da sporna dimenzija biračkog spiska najviše proizilazi iz neažurnosti registra prebivališta. 
 
Govoreći o slučaju duplih birača, Mugoša je naveo da rješenje za to ne postoji u sadašnjem pravnom okviru. 
 
- Kao jedna od ideja u javnosti se pominjalo zaključivanje međunarodnih sporazuma, gdje bi Crna Gora mogla da uporedi zbirku podataka sa podacima biračkog spiska drugih država- &nbsp;rekao je Mugoša. 
 
Upitan da li se pitanje duplih birača može riješiti zaključivanjem tih sporazuma i ko je nadležan za rješavanje tog pitanja, on je odgovorio da će najveće očekivanje u tom smislu biti od Ministarstva unutrašnjih poslova, koje vodi birački spisak i baze podataka. 
 
- Što se tiče duplo upisanih birača, to pitanje se, prema mom mišljenju, jedino može urediti nekim međunarodnim sporazumima, ukoliko bi postojala volja na širem političkom regionalnom nivou da do toga uopšte dođe- smatra Mugoša. 
 
On je, govoreći o legitimnosti i legalnosti biračkog spiska, rekao da postoji legalitet jer je birački spisak definisan zakonskim procedurama, dok je pitanje njegovog legitimiteta složenije, zato što nije samo pravno, već i šire politikološko pitanje. 
 
Mugoša je kazao da nelogičnost po pitanju odnosa između broja punoljetnih građana koje je pokazao popis i birača u biračkom spisku, ukazuje da postoji problem sa povjerenjem u birački spisak. 
 
On je, govoreći o izbornoj reformi, rekao da to što Odbor od 2015. godine ne daje očekivane i željene rezultate, govori o manjku političke volje. 
 
- Ne mislim da ne postoji želja za reformom, već da isplivaju neki prioritetni politički problemi koji se uvijek nađu u fokusu i budu značajniji od izborne reforme i zbog toga se zanemari ili blokira rad Odbora- dodao je Mugoša. 
 
Prema njegovim riječima, za izbornu reformu potrebni su politička stabilnost i politička volja. 
 
Mugoša je rekao da je u prethodnih deset godina, koliko se čeka izborna reforma, iznjedreno mnogo problema u izbornom kontekstu i ambijentu u Crnoj Gori. 
 
On je istakao da ne bi bio zadovoljan ukoliko bi izborna reforma bila „kozmetička“ i podsjetio da svi izvještaji međunarodnih organizacija govore o tome da je Crnoj Gori potrebna sveobuhvatna, sistemska i korjenita reforma. 
 
- Ne možemo se zadovoljiti samo promjenom određenih zakonskih odredbi, već se moramo posvetiti svemu što je deset godina zanemarivano- rekao je Mugoša. 
 
On je kazao da se u radu Odbora za izbornu reformu najdalje odmaklo sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata, što je jedna od ključnih stvari koju treba završiti u ovom mandatu tog tijela. 
 
- Tu su naravno i pitanja koja već duže vrijeme opterećuju javnost, a tiču se depolitizacije izborne administracije, dok su značajna i pitanja otvorenih izbornih lista, neposrednog izbora predsjednika opština i izbora u jednom danu- naveo je Mugoša. 
 
On je kazao da su politički akteri deklarativno saglasni sa idejom održavanja izbora u jednom danu. 
 
Prema riječima Mugoše, izbori u jednom danu bi doprinijeli prestanku kontinuirane izborne kampanje u Crnoj Gori, a time bi se riješilo i pitanje „izbornog turizma“. 
 
- Kao član radne grupe koju je formiralo Ministarstvo javne uprave, a koja treba da predloži koncept zakona o lokalnim izborima, mogu reći da se u toj radnoj grupi vrijedno radi na svim tim rješenjima koji se tiču lokalnih izbora- rekao je Mugoša. 
 
On je istakao da je mandat radne grupe oročen na predloge, dok će na Odboru za izbornu reformu biti da odluči koja od tih rješenja će uvažiti i da li će ići sa konceptom jedinstvenog izbornog zakona, ili će on biti razdvojen na nacionalni i lokalni nivo. 
 
Mugoša je podsjetio da za održavanje izbora u jednom danu treba postići i politički konsenzus kada bi oni bili održani, dodajući da to otvara i pitanje skraćenja mandata određenim jedinicama lokalne samuprave. 
 
- Ovdje nijesu problem pravna rješenja, već najveće izazove vidim među političkim akterima - kada će se oni dogovoriti da izbori budu sprovedeni i kada će se jedinicama lokalne samouprave, saglasno tome, skratiti mandat- naveo je Mugoša. 
 
On je naglasio da i po pitanju otvorenih lista postoji relativna saglasnost političkih aktera. 
 
- Smatram da bi otvorene liste donijele dodatni kvalitet reprezentativnosti, a pored toga bi i afirmisale odgovornost samih političara- rekao je Mugoša. 
 
Kako je istakao, mora se posebno voditi računa o tome da otvorene izborne liste ne budu na uštrb predstavljenosti žena. 
 
Mugoša je kazao da otvorene liste donose i određene izazove koji se tiču edukacije biračkih odbora i dodao da su za takav sistem potrebni bolje edukovani odbori i izborne komisije. 
 
On je rekao da postoje različiti modeli otvorenih lista, od jednog preferencijalnog glasa ili više kandidata za koje će građani moći glasati, pa ostaje da se vidi za šta će se Odbor za izbornu reformu, kao predlagač, izjasniti. 
 
Upitan da li očekuje da Odbor za izbornu reformu završi posao i da ne bude više pomjeranja rokova, Mugoša je rekao da izvjesna tolerancija po pitanju rokova mora da postoji. 
 
- Čini mi se da Odbor ovoga puta mora da pokaže drugačiji pristup i demonstrira crnogorskoj javnosti da je to tijelo gdje se zaista radi, gdje se predlažu rješenja koja će unaprijediti izborni sistem- kazao je Mugoša. 
 
On je ocijenio da će osnovni izazovi u narodnom periodu u radu Odbora biti potencijalni politički problemi, koji nemaju direktne veze sa izbornim sistemom i radom tog skupštinskog tijela. 
 
Prema riječima Mugoše, ohrabruju zahtjevi i očekivanja međunarodnih partnera u odnosu na izbornu reformu u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji (EU). 
 
- Ako imamo realnu ambiciju da postanemo naredna članica EU, moramo da razmišljamo o usklađivanju izbornog sistema sa pravnom tekovinom EU i šta su standardi po pitanju sprovođenja izbora za Evropski parlament- rekao je Mugoša. 
 
On je istakao da će najmanje šest mjeseci biti potrebno za implementaciju određenih rješenja i da je jedan od međunarodnih standarda da se izborna reforma ne sprovodi u godini izbora, pa bi sve po pitanju izglasavanja i implementacije zakona trebalo da bude gotovo najkasnije početkom naredne godine. 
 
Upitan o situaciji u Šavniku, gdje izbori nijesu završeni od oktobra 2022. godine, Mugoša je kazao da to što u Opštinskoj zbornoj komisiji (OIK) ne može da se donese odluka o ponavljanju izbora, najbolje pokazuje koliko je potrebna depolitizovana izborna administracija. 
 
- Politički subjekti imaju privilegiju da imenuju svoje predstavnike u raznim institucijama u Crnoj Gori i smatram da bi odricanje makar od tog dijela predstavljenosti u izbornoj administraciji bio značajan iskorak- rekao je Mugoša. 
 
On je objasnio da je nemogućnost DIK-a da preuzme nadležnost OIK-a u slučaju Šavnika, dovela do situacije da izbori ne mogu da se završe. 
 
Kako je rekao Mugoša, jedan od predloga koji figurira je i stvaranje mogućnosti DIK-u da, u bilo kojim izborima, preuzme nadležnost OIK-a kada ne radi svoj posao u skladu sa zakonom. 
 
On je zaključio da ostaje da se vidi da li će tražiti neko ad hoc rješenje za Šavnik, ili će ta opština čekati održavanje izbora u jednom danu.

Mugoša: Sređivanje biračkog spiska jedno od najkompleksnijih pitanja, mora postojati politička volja da se riješi problem

Art grupa Montenegro broji više od 200 članova, dok Plesni savez Crne Gore broji više od 2.000 licenciranih takmičara, što je stvarno velika brojka na nivou jedne male Crne Gore - rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, direktorica kluba i plesna trenerica u Art grupi Montenegro Milica Kapetanović dodajući da misli da kvalitetno rade svoj posao.
Dio plesne Art grupe Montegro, juniorke od 13 do 16 godina izvele su u studiju Televizije E kompleksnu plesnu tačku koja je premijerno predstavljena na takmičenju u Lazarevcu. Kapetanović ističe da su registrovani kao sportsko-plesni klub, te da se svrstavaju u sportiste i u tom duhu djecu uče i treniraju.
Ocijenila je da se dovoljno ne ulaže u ples od Ministarstva sporta i nekih drugih institucija, te da oni to ne prepoznaju još. 
Šou dens, prema njenim riječima, podrazumijeva elemente priče, osnove i koreografiju koju prati dobra muzika.
- Moderni plesovi obuhvataju performing razne discipline, takođe se zovu i savremeni plesovi, a to su moderan dens, džez, šou dens, akrobatika. Tu se mogu svrstati i latino plesovi i sada već popularan novi stil, a to je strit i hip hop - rekla je Kapetanović.
U Art grupi Montenegro se djeca bave i gimnastikom za koju gošća emisije "Srećan dan" kaže da je jako važna, pogotovu u borbi protiv gojaznosti djece.
- Gimnastika je važna i kad ne možemo da ispratimo više upotrebu moderne tehnologije kod djece, poput telefona, kompjutera, pa se trudimo da ponudimo nešto novo, inovativno. Mi smo se dugo godina bavili samo i isključivo gimnastikom, onda smo odlučili da sve to spojimo sa plesom. Mislim da je to kombinacija koja ne može nikoga da ostavi ravnodušnim, barem do sada nije - istakla je Kapetanović.
Djecu iz plesnog kluba Art Montenegro krasi rad, red i disciplina.
- Imamo puno treninga, tri puta sedmično po sat i po, nekad dva, a kad su državna takmičenja onda i po tri sata. Oni su nekako navikli na to - naglasila je Kapetanović.
U decembru je održan Kup Crne Gore, a slijedi državno prvenstvo u plesu, a Crna Gora se može pohvaliti da ima više od 2.000 licenciranih igrača. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqGTLDDItYko&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kapetanović: Art grupa Montenegro ima više od 200 članova, u Plesnom savezu više od 2.000 licenciranih takmičara

Palestinska fotoreporterka Fatima Hasuna, ubijena zajedno s deset članova porodice u izraelskom vazdušnom napadu na njen dom u sjevernom pojasu Gaze, zvijezda je dokumentarca koji će biti prikazan na filmskom festivalu u Kanu sljedećeg mjeseca.
Diplomirala na Univerzitetskoj školi primijenjenih nauka u Gazi, Fatima nije bila samo fotograf, bila je vizualni svjedok stvarnosti koja je iz dana u dan sve surovija.&nbsp;
Nekoliko sati prije nego što je ubijena, objavila je fotografiju zalaska sunca sa svog balkona, napisavši: "Ovo je prvi zalazak sunca nakon dugo vremena".
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 125%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FPALESTINIANJOURNALISTSSYNDICATE%2Fposts%2F708810871480116%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Što se tiče neizbježne smrti, ako umrem, želim glasnu smrt, ne želim sebe u udarnim vijestima, niti u broju s grupom, želim smrt za koju svijet čuje, trag koji traje zauvijek i besmrtne slike koje ni vrijeme ni mjesto ne mogu pokopati - napisala je u objavi malo prije ubistva.
Dan prije nego što je ubijena, Udruženje nezavisne kinematografije za distribuciju (ACID) objavilo je da je dokumentarni film "Stavi svoju dušu na ruku i hodaj", prognane iranske rediteljke Sedejf Farsi, odabran za Filmski festival u Kanu sljedeći mjesec.
Fatima je centralni lik u filmu, a njen odabir mogao je biti prekretnica u njenoj karijeri i prilika da svoju viziju podijeli sa svijetom.
U intervjuu za francuski dnevnik Le Monde, iranska rediteljka opisala je Fatimu dirljivim riječima, rekavši da je "bila sunce".
- Pratila je rat u Gazi, povremeno sarađivala s medijima slanjem fotografija i videa. Svaki dan mi je slala fotografije, pisane poruke i audio zapise. Svako jutro bih se probudio i pitao se je li još uvijek živa - opisala je ona.
Od početka izraelskog rata protiv Gaze, Međunarodna federacija novinara (IFJ) procjenjuje da je najmanje 157 novinara i medijskih radnika ubijeno, a drugi izvještaji sugerišu da bi stvarni broj mogao premašiti 200.

Izrael ubio palestinsku fotografkinju dan nakon što je film o njoj izabran za prikazivanje u Kanu

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: tatjana-brnovic

Tatjana Brnović u idealnom timu EP

Mugoša: Niko nije protiv investicija, te dnevnopolitičke manipulacije su ogoljene prethodnih dana

Mugoša: Sređivanje biračkog spiska jedno od najkompleksnijih pitanja, mora postojati politička volja da se riješi problem

Kapetanović: Art grupa Montenegro ima više od 200 članova, u Plesnom savezu više od 2.000 licenciranih takmičara

Izrael ubio palestinsku fotografkinju dan nakon što je film o njoj izabran za prikazivanje u Kanu

PRATITE TVe UŽIVO