Crnogorska rukometašica Tatjana Brnović izabrana je za najboljeg pivota Evropskog prvenstva i uvrštena je u idealni timu šampionata.
Crna Gora je na tom takmičenju zauzela osmo mjesto, a Brnović je još jednom pokazala da je svjetska klasa!
Tim je izabran glasanjem navijača kroz aplikaciju Home of Handball, koje je privuklo gotovo 10.000 glasova.
Izbor je potvrdio i stručni panel koji čine osvajači EHF Lige šampiona Andrea Lekić i Ana Gros, stručnjak za trenere Per Johanson i dva predstavnika Evropske rukometne federacije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tatjana Brnović u idealnom timu EP

Predstavnici Vlade razgovaraće danas sa socijalnim partnerima, Unijom Slobodnih sindikata i Unijom poslodavaca, o povećanju obračunske vrijednosti koeficijenta. Privreda i sindikati postigli su načelnu saglasnost da se taj iznos uveća sa 90 na 100 eura. U Sindikatu procjenjuju da bi za to povećanje trebalo dodatnih 80 miliona eura i uvjeravaju da prostora za uštede ima ako bi se smanjili mandatorni troškovi.
I ove godine uoči pripreme i usvajanja budžeta Unija Slobodnih sindikata predložila je povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta.
Saglasnost dijela socijalnih partnera, poslodavaca i sindikata postoji da se iznos poveća sa 90 na 100 eura. Stav Vlade biće poznat nakon već dogovorenih razgovora.
To je za Javni servis kazao Marko Subotić iz Unije Slobodnih sindikata.
- Razgovori će biti - prema informaciji koju imamo - nastavljeni u ponedjeljak, a možda se donese konačna odluka po ovom pitanju - kaže on.
Sindikati već godinama insistiraju da se vrijednost koeficijenta poveća jer je postojeća na snazi od 2010. I to ne bi bilo značajno samo za rast plata, već i drugih dodataka za zaposlene pojašnjava Subotić.
- Ne samo kako bi trenutne zarade porasle, što je naravno primarni cilj, već da se podigne životni standard i da se inflacija u nekoj mjeri nadomjesti kroz taj potez. Uz to, da se povećavaju i brojna druga primanja koja povlači obračunska vrijednost sa sobom, poput dnevnica u zemlji, terenskog dodatka...Naravno, startni dio koji je 70 odsto definisan od obračunske vrijednosti bi se sa 63 popeo na 70 eura - ističe Subotić.
Unija sindikata uradila je analizu prema kojoj bi trebalo između 80 i 90 miliona eura za povećanje po osnovu obračunske vrijednosti.
Otišli su i korak dalje kako bi se taj novac mogao naći u budžetu, kaže Subotić.
- Počev od ugovora o dijelu koji jesu smanjeni u odnosu na prethodnu godinu, a i dalje su značajna stavka, pa do konsultantskih usluga koje samo rastu, izrade softvera te izdvajanja za političke partije, što je procentno poraslo sa 10 na 20 miliona, na osnovu tih nekoliko stavki. Mi smo na rashodnoj strani budžeta predočili gdje može da se uštedi nekih 60 do 70 miliona - rekao je Subotić.
Povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta obuhvatilo bi zaposlene u javnom sektoru, ali i dio privatnog, gdje je obračun određen drugačije, odnosno već iznad utvrđene vrijednosti na državnom nivou.
Da se ovo pitanje mora prioritetno riješiti, važno je, zaključio je Subotić, zbog činjenice da važenje opšteg kolektivnog ugovora ističe 31. decembra.

Obračunski koeficijent mogao bi porasti sa 90 na 100 eura

U vrijeme kad jedna partija na vlasti neumorno tolkuje o neophodnosti „čišćenja institucija“, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti crnogorsku društvenu i političku stvarnost krsti „blatom svakodnevice“. Kartaškim rječnikom, na taj su diskurs odgovorili: pratim i podižem!
Budući da čelnici Akademije (da, svi muškoga roda) sugerišu da se nauka ne može prljati „blatom svakodnevice“, želim samo kratko skrenuti pažnju na to da se cijeli spektar društvenih nauka bavi upravo time.
Akademici kažu da govore rijetko, ali argumentovano: Neće da ulaze u „blato svakodnevice“
Tako nam kritička analiza diskursa svojim metodološkim (naučnim) aparatom pokazuje da je posmatranje društvene situacije kao „blata svakodnevice“ precizan diskurzivni izbor. To je klasičan primjer simboličke degradacije (sociolog Pjer Burdije bi rekao simboličkoga nasilja): društvena realnost se predstavlja kao prljava, niža, nedostojna dodira s „visokom“ naukom. A onaj ko se ne želi „uprljati“ automatski se pozicionira iznad te stvarnosti (rječnikom akademika „iznad blata“) – i moralno, i intelektualno, i u konačnici klasno. Nema tu ni govora o akademskoj uzdržanosti. Ovo je nepatvoreni elitizam.
Kao štit se u toj argumentaciji diže tzv. Stenfordova lista, bibliometrijska rang lista najcitiranijih naučnika koju objavljuje Stenford univerzitet i koja zaista govori o izvrsnosti naučnika koji se na njoj nalaze, uglavnom iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka. Ali CANU nije, niti smije biti, udruženje STEM-ovaca.
CANU ima Odjeljenje društvenih nauka (da, nauka!), čiji je osnovni predmet, kako već rekoh, upravo ono što se danas pogrdno naziva „blatom“: politika, društveni konflikti, institucije, identiteti, jezik, vrijednosti. Drugim riječima – stvarnost, i to ne samo prošla, već i ona savremena.
A kad se Akademija hvali međunarodnom relevantnošću u prirodnim naukama, a istovremeno se povlači pred društvenom krizom u vlastitoj zemlji, to se ne može zvati akademskom mjerom. To se mjeri drugim skalama. Mogao bi biti kukavičluk. Mogla bi biti nezainteresovanost za život, nedoumice, nesnalaženja običnoga čovjeka i čitavoga crnogorskoga društva. Obrni-okreni – elitizam. Elitističko pranje ruku, da ostanemo u domenu higijene.
Vele uz to čelnici da CANU ima moralnu obavezu da se oglasi tek kad to od nje zatraže Skupština, Vlada ili predśednik države. Da razjasnimo nešto: takva definicija moralne odgovornosti nije neutralna. To je izrazito političko tumačenje koje nauku svodi na servis vlasti, pa makar i savjetodavni, što nije sinonim autonomnoj naučnoj instituciji kojoj je kao osnovna misija definisano da „svojim djelovanjem doprinosi ukupnom napretku države Crne Gore“. Ta se misija može ostvariti isključivo proaktivnošću, hrabrošću i integritetom onih za koje se smatra da bolje vide od ostatka društva.
Ali logika iza ovakvoga komentara čelnika CANU o moralnoj obavezi prema vlasti posve je prozirna: ako politika ćuti ili ne pita, Akademija je čista. Onda se – na momenat se čini paradoksalno ili čak kritički – tvrdi da izostanak poziva vlasti govori o nespremnosti politike da se suoči s autoritetom nauke. A zapravo time se diskurzivni krug savršeno zatvara: CANU ćuti jer ih ne zovu, a vlast ih ne zove jer im odgovara da ćute. Odgovornost ne stanuje na toj adresi, očito je i ona u blatu.
Reklo bi se da institucija pod Goricom ima savršenu nadmorsku visinu: dovoljno nisko da ne bude samoodrživa, a dovoljno visoko da joj „blato svakodnevice“ bude tuđi problem. Otud i izreka: Ko pod Goricom ak i malo stoji, oblikuje društvo bez dodira sa stvarnošću.
Biće da upravo zato Akademiji nije smetalo da iz blata izvuku npr. Milana Stojovića, koji je 90-ih gromoglasno proganjao novinare i pozivao u boj i čišćenje – etničko, naravno. Pa su osobi takve prošlosti i neizmijenjene sadašnjosti dodijelili da oblikuje struku Mediji i novinarstvo u okviru Enciklopedije Crne Gore, koju danas sa zadovoljstvom najavljuju. Kakav doprinos čistoći, koji se prosto i ne treba pojašnjavati. Zato i nijesu odgovarali na pitanja zainteresovane javnosti o svojoj odluci, a danas govore o transparentnosti i čude se što javnost ostaje gluva na neke njihove objave.
U konačnome, da bi CANU zaista postala simbol intelektualne relevantnosti kakvim se predstavlja, mora prihvatiti jednostavnu činjenicu: blato svakodnevice nije suprotnost nauci, nego njen materijal.
A akademija koja se gadi materijala od kojega je stvarnost napravljena ne stoji iznad društva, već izvan njega. I to nije znak akademske uzvišenosti, no institucionalnoga sljepila, skupo plaćenoga upravo iz tog istog „blata“ koje danas s tolikim prezirom imenuje.

Elitističko pranje ruku CANU: Odgovornost ne stanuje na toj adresi

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, a najviša dnevna temperatura vazduha kretaće se do 15 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se, uglavnom u jutranjim satima, ponegdje očekuje magla ili niska oblačnost.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren, u jutarnjim satima ponegdje pojačan, sjevernih smjerova.&nbsp;
Jutarnja temperatura vazduha od minus devet do šest, najviša dnevna od tri do 15 stepeni.

Danas pretežno sunčano, temperatura do 15 stepeni

U Višem sudu za 18. februar zakazan je početak suđenja biznismenu Saši Pekiću, policajcu Draganu Backoviću i braći Petru i Mirku Cicmilu, koje Specijalno državno tužilaštvo tereti, da su bili na čelu kriminalnih grupa, koje su švercovale cigarete. Optuženima će suditi krivičo vijeće sudije Branislava Lekovića.
Osim Pekića, Backovića i braće Cicmil optužnim aktom obuhvaćeni su Goran Janketić, Nikola Glomazić i Srđan Jokić ali i Backovićeve kolege -policajci Predrag Vučurović i Predrag Mijušković.
Specijalno državno tužilaštvo ranije je saopštilo da su ove dvije grupe, kako se sumja, švercom cigareta državni budžet oštetile za najmanje 17,5 miliona eura.
-Iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi proizlazi da su obje kriminalne organizacije, od kraja 2019. do marta 2021. godine, prokrijumčarili najmanje 22.539 paketa neocarinjenih cigareta različitih marki i nanijeli štetu budžetu od najmanje 17.551.143 eura, po osnovu neplaćenih poreza, carina i ostalih dažbina – saopštili su ranije iz SDT.
Tužilaštvo osim šverca cigareta Backoviću i Jokiću na teret stavlja i pranje novca, a policajce sumnjiči i za zloupotrebu službenog položaja.
Prema navodima SDT, članovi Pekićeve grupe bili su Jokić, Janketić, Backović i druge nepoznate osobe, a braće Cicmil i Backovića – Vučurović, Mijušković, Glomazić i, takođe, druge nepoznate osobe.
Pekićeva grupa je, kako se sumnja, sarađivala sa Backovićem i Cicimilom. Tužilštvo tvrdi da je Pekićeva grupa navodno nabavljala neocarinjene cigarete i prodavala ih Backoviću, Cicmilu i drugim nepodznatim kupcima a oni ih, kako se sumnja, prodavali u Bosnu i Hercegovinu.

Pekić, braća Cicmil, policajac Backović i ostali pred sudom 18. februara

Studenti u blokadi danas organizuju širom Srbije akciju pod sloganom „Raspiši pobjedu“ tokom koje će prikupljati potpise za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, a građani će tu inicijativu moći da podrže u više od sto opština i gradova, na skoro 500 štandova.
Prema posljednjim dostupnim podacima, potpisi će se prikupljati u 113 mjesta na 491 štandu.&nbsp;
Pored većih gradova, poput Beograda, Niša, Novog Sada i Kragujevca, na spisku su i brojna manja mjesta od sjevera do juga zemlje.
- Dođi da zajedno raspišemo pobjedu! Potpiši odluku! Ostavi nam kontakt, a mi ćemo ti redovno slati obavještenja o našem djelovanju i uputiti te kako možeš da postaneš aktivni učesnik ove borbe. Budi kontrolor. Učestvuj u podizanju svijesti u svojoj okolini. Od nedjelje nastavljamo zajedno - poručii su studenti.
U Beogradu je od 10 sati na Sudentskom trgu najavljen i "Novogodišnji bazar" sa programom za djecu i štandovima za donacije, koji će biti otvoreni do 20 sati, a građani su pozvani da donesu ukrase za kićenje zajedničke jelke, ali i poklone - slatkiše, grickalice i igračke, koje će studenti dijeliti potom širom Srbije.

Srpski studenti u akciji "Raspiši pobjedu": Građani daju potpise za izbore na skoro 500 lokacija

Eagle Hills udružio je snage sa italijanskom Coimom kako bi bivše kasarne Guido Reni pretvorili u živahni urbani centar, koji će kombinovati stanovanje, studentski život, luksuzne hotele i javne prostore za zajednicu. Prema izvještaju Arabian Gulf Business Insight, projekt revitalizacije bivših kasarna Guido Reni obuhvata pet hektara i 23 nekadašnja industrijska objekta. Planirana investicija iznosi 400 miliona eura (oko 463,3 miliona dolara) i predviđa razvoj stambenih jedinica, studentskog doma, hotelskih sadržaja, trgovina, kao i javnih prostora za zajednicu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251228091248_0edabad443bdda3377811b79a28d19e2f3a8554b76e5c9fc76c9438ea7bc4820.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251228091248_0edabad443bdda3377811b79a28d19e2f3a8554b76e5c9fc76c9438ea7bc4820" data-rendition-name="original" width="1536" height="814" loading="lazy" alt="Glavne znamenitosti u blizini bivše kasarne Guido Reni"> <figcaption>Glavne znamenitosti u blizini bivše kasarne Guido Reni(Photo: COIMA)</figcaption> </figure>  Projekat u Rimu nadovezuje se na postojeću saradnju Eagle Hillsa i Coime na restauraciji čuvenog hotela Des Bains u Veneciji, vrijednoj oko 200 miliona eura. Eagle Hills je u maju 2024. godine najavio i investiciju od tri milijarde eura u Rigi, glavnom gradu Letonije, gdje planira razvoj velikog projekta na obali sa oko 8.000 luksuznih stambenih jedinica. Iako datum početka i završetka radova još nije objavljen, ovaj potez dolazi nakon što Eagle Hills i Coima realizuju luksuznu restauraciju hotela Des Bains u Veneciji vrijednu 200 miliona eura. <h2>EAGLE HILLS I MOHAMED ALABBAR</h2> Osnivač Eagle Hills-a, Mohamed Alabbar, decenijama stoji iza nekih od najprepoznatljivijih razvojnih projekata na Bliskom istoku i u Evropi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251228091248_a0cc898fb49d58b10d4b6aa16e63254d2101b112dc3c4ce5286e60cf87e915b3.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251228091248_a0cc898fb49d58b10d4b6aa16e63254d2101b112dc3c4ce5286e60cf87e915b3" data-rendition-name="original" width="940" height="630" loading="lazy" alt="alabar"> </figure>  Poznat je po kreiranju Downtown Dubai i zajednice oko Burj Khalife, te po investicijama u luksuzne hotele i mješovite urbane projekte u 14 zemalja. Njegov pristup urbanom razvoju kombinuje luksuz, turizam i regeneraciju zapuštenih gradskih područja, s ciljem stvaranja projekata koji su istovremeno komercijalno uspješni i društveno korisni.

Eagle Hills mijenja lice Rima: Bivša kasarna postaje luksuzni urbani centar

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je u intervjuu objavljenom u subotu da se njegova zemlja nalazi u „totalnom ratu“ sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom.
- Po mom mišljenju, mi smo u totalnom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom. Oni žele da našu zemlju bace na koljena - kazao je Pezeškijan za iranske državne medije.
Dodao je da je, prema njegovom mišljenju, sukob Irana sa Zapadom ozbiljniji od rata protiv Iraka, koji je Iran vodio tokom osamdesetih godina prošlog vijeka.
- Tokom rata sa Irakom, situacija je bila jasna: oni su ispaljivali projektile i mi smo tačno znali gdje ćemo odgovoriti, ali sada smo okruženi sa svih strana - rekao je Pezeškijan.
Govoreći o teškoj ekonomskoj situaciji, naveo je da zemlja trpi snažan ekonomski pritisak zbog sankcija, smanjenih prihoda od nafte i uticaja sukoba, ali je naglasio da je prioritet njegove vlade zaštita života građana.
Ipak, Pezeškijan je ocijenio da su iranske oružane snage nakon junskog rata sa Izraelom jače i bolje opremljene.
- Naše voljene oružane snage obavljaju svoj posao s odlučnošću i sada su, u pogledu opreme i ljudstva, uprkos svim problemima, jače nego prije napada. Ukoliko dođe do novog napada, suočiće se s odlučnijim odgovorom - poručio je on.
Predsjednik je naveo da je rat doprinio jačanju unutrašnjeg jedinstva, a ne slabljenju zemlje, ističući da su državne službe funkcionisale bez prekida tokom sukoba. Takođe je pozvao građane Irana na jedinstvo i izbjegavanje javnih nesuglasica, navodeći da neprijatelji Irana nastoje da iskoriste unutrašnje podjele.
Pezeškijan je predstavio ekonomsku strategiju u 20 tačaka, čiji je cilj stabilizacija cijena osnovnih proizvoda i podrška domaćinstvima sa nižim prihodima, uključujući širu primjenu vaučera.
Naglasio je i da vlada mora smanjiti rashode, donijeti štedljiv budžet i povećati efikasnost.
Jedan od glavnih ciljeva je smanjenje rasipanja, posebno u potrošnji vode, električne energije i goriva. Pezeškijan je naveo da koristi radnu lampu umjesto osvjetljavanja cijele prostorije, kako bi smanjio potrošnju električne energije.

Iranski predsjednik upozorio: Mi smo u totalnom ratu sa SAD-om, Izraelom i Evropom

Na Kosovu su jutros u sedam sati počeli drugi parlamentarni izbori tokom ove godine, za koje se predizborna kampanja završila u ponoć.
Drugi ovogodišnji izbori se održavaju jer Pokret Samooprjedeljenje premijera Aljbina Kurtija, uprkos tome što je osvojio najviše glasova na izborima 9. februara, nije mogao da formira vladu.
U trci za 120 poslaničkih mjesta - 100 iz redova Albanaca i po 10 iz redova Srba i 10 iz drugih manjinskih zajednica koje žive na Kosovu, učestvuje 1.180 kandidata iz 24 politička subjekta, od toga 18 stranaka, tri koalicije, dve građanske inicijative i jedan nezavisan kandidat.
Pravo glasanja na ovim izborima ima 2.076.290 registrovanih birača, od toga 1.999.205 birača koji glasaju na biračkim mjestima na Kosovu i 77.085 birača koji su registrovani za glasanje poštom van Kosova (dijaspora).
Glasaće se u 948 biračkih centara, sa 2.614 biračkih mjesta na cijeloj teritoriji Kosova.
Iz redova srpske zajednice na izborima učestvuju Srpska lista, Za slobodu, pravdu i opstanak i Kosovski Savez. Oko 100.000 birača srpske nacionalnosti biraće svojih deset poslanika u Skupštini Kosova koja broji 120 mjesta.
Pokret Samoopredjeljenje na izborima učestvuje u koaliciji sa "GUXO", Alternativa i Albanska demohrišćanska partija.
Od Albanskih političkih stranaka na izborima učestvuju Demokratski savez Kosova, Demokratska partija Kosova, Alijansa za budućnost Kosova, Socijaldemokratska inicijativa (NISMA) i Albanska demokratska nacionalna stranka "Bali Kombetar".
Iz manjinskih, nesrpskih i nealbanskih zajednica, učestvuju Demokratska partija Turaka, Nova demokratska iniciiativa Kosova (iz egipatske zajednice), Socialdemokratska unija (partija koja predstavlja Bošnjake), Jedinstvena goranska partija (predstavlja Gorance), Ujedinjena romska partija Kosova i Progresivni pokret Roma.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani raspisla je krajem novembra nove izbore, jer nakon prethodnih, održanih u februaru ove godine, nijedan kandidat za mandatara Vlade Kosova nije uspio da obezbijedi dovoljan broj glasova poslanika.

Tag: tatjana-brnovic

Tatjana Brnović u idealnom timu EP

Obračunski koeficijent mogao bi porasti sa 90 na 100 eura

Elitističko pranje ruku CANU: Odgovornost ne stanuje na toj adresi

Danas pretežno sunčano, temperatura do 15 stepeni

Pekić, braća Cicmil, policajac Backović i ostali pred sudom 18. februara

PRATITE TVe UŽIVO