Ministarstvo vanjskih poslova nije upoznato sa zahtjevom Hrvatskog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori u vezi sa restitucijom nekadašnjih crkvenih objekata na području Boke Kotorske. Međutim, pitanje koje se odnosi na restituciju imovine Katoličke crkve predmet je razmatranja nadležne Mješovite komisije, u skladu sa normama i okvirom koji predviđa Temeljni ugovor između Crne Gore i Svete Stolice.
To je Pobjedi rečeno iz resora na čijem je čelu Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka) povodom dijela zahtjeva pripadnika hrvatske nacionalne manjine o kojima je prošle sedmice za naš list govorio čelnik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir Deković.
On je tada ukazao na činjenicu da pripadnici zajednice koju predstavlja i dalje ne mogu da riješe pitanje vraćanja imovine oduzete 1959. godine, u drugom talasu nacionalizacije koju je sprovela tadašnja Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a koja je originalnim vlasnicima pravosnažno dosuđena još davne 2014. godine. Uz ovo, HNV traži da se riješe i pitanja imovine koja je nezakonito prepisivana na druga lica tokom 90-ih godina prošlog vijeka. No, Deković je istakao da HNV od osnivanja 2007. godine „inicira i podstiče restituciju nepravedno oduzete zemlje Hrvatima i Katoličkoj crkvi u Crnoj Gori“.
- Opšte je poznata priča da u Kotoru, recimo, imate desetak katoličkih crkava koje su danas državne institucije Crne Gore: od Kina „Boka“ (Crkva Gospe od anđela), preko koncertne dvorane Muzičke škole „Vida Matjan“ (Crkva Svetog duha), gradskog Lapidarijuma (Crkva Svetog Mihaila), do Multimedijalne dvorane grada Kotora (Crkva Svetog Pavla) – rekao je Deković ranije za Pobjedu.
Za ovaj i ovakav zahtjev HNV bi se moglo reći jedino da je „zalutao“ među ostala imovinska pitanja koja bi trebalo da se riješe u okviru bilateralnih pregovora sa Hrvatskom, i od čijeg ishoda zavisi zatvaranje pojedinih poglavlja na pristupnom putu Crne Gore ka Evropskoj uniji. Naime, pitanja imovine, koja je bila i koja je sada u vlasništvu Katoličke crkve, definisana su Temeljnim ugovorom između Crne Gore i Svete Stolice. To ne mijenja činjenicu da je riječ o vjerskoj zajednici kojoj (mahom) pripadaju članovi hrvatske nacionalne zajednice, ali značajno mijenja obim potraživanja Hrvatske prema našoj državi, u slučaju da je nama susjedna članica EU uvrstila među svoje zahtjeve stav HNV-a o vjerskim objektima u Boki Kotorskoj.
<h2>Restitucija</h2>
Kako bi se moglo razlučiti što su želje, a što mogućnosti svih pomenutih i zainteresovanih strana, odgovore su iz "Pobjede" potražili direktno od MVP. Iz Ibrahimovićevog resora je precizirano kako na njihovu adresu nijesu stizali zahtjevi Svete Stolice za restituciju svih objekata na teritoriji Crne Gore koji su nekada pripadali katoličkoj crkvi, odnosno u kojima se služila vjerska služba.
- Bez obzira na tu okolnost, informišemo da je pitanje restitucije crkvene imovine jedno od pitanja koje je normirano Temeljnim ugovorom između Crne Gore i Svete Stolice – istakli su u odgovorima Pobjedi.
Dalje su podsjetili kako je članom 12, stav 1, pomenutog Temeljnog ugovora propisano da se „restitucija dobara, otuđenih ili nacionalizovanih bez naknade, sprovodi u skladu sa zakonom koji uređuje načine i uslove vraćanja dobara u vlasništvo nadležnih crkvenih vlasti“.
- Temeljnim ugovorom je, takođe, predviđeno da Crna Gora i Sveta Stolica međusobnim dogovorom, diplomatskim putem, rješavaju sva otvorena i tehnička pitanja koja se mogu odnositi na primjenu odredaba ugovora. U tu svrhu formirana je Mješovita komisija, sastavljena od predstavnika obje strane, koja će raspravljati o pitanjima od zajedničkog interesa koja zahtijevaju nova ili dodatna rješenja, a svoje prijedloge će podnositi nadležnim vlastima na odobrenje – pojasnili su iz MVP.
Sva pitanja dvije strane i dalje se rješavaju na sjednicama ove komisije i do sada je održano pet sastanaka, posljednji u Podgorici 22. marta 2024. godine. U maju ove godine crnogorska strana je dobila novi sastav Mješovite komisije.
- Očekuje se da se, kroz direktan dijalog, u narednom periodu dogovori termin održavanja naredne sjednice Mješovite komisije za implementaciju Temeljnog ugovora između Crne Gore i Svete Stolice – dodali su iz resornog ministarstva.
Uz to, iz MVP su takođe rekli da „nijesu upoznati sa zahtjevom HNV u Crnoj Gori u vezi sa restitucijom nekadašnjih crkvenih objekata na području Boke Kotorske“, među kojima su četiri već pomenuta koja se nalaze u Kotoru.
- Međutim, pitanje koje se odnosi na restituciju imovine Katoličke crkve predmet je razmatranja nadležne Mješovite komisije, u skladu sa normama i okvirom koji predviđa Temeljni ugovor između Crne Gore i Svete Stolice – naveli su u odgovoru na ovo pitanje.
Očekivano, iz MVP nije bilo konkretnog stava o tome da li smatraju ispravnim da se zahtjev HNV nađe među bilateralnim pitanjima koje Crna Gora pokušava da riješi sa Hrvatskom, kako bi što prije zatvorila pojedina pregovaračka poglavlja u procesu pristupanja EU.
- Kada je riječ o bilateralnim pitanjima između Crne Gore i Republike Hrvatske, ona se razmatraju sa zvaničnicima Republike Hrvatske kroz redovan i otvoren dijalog. Crna Gora ostaje posvećena zaštiti prava manjinskih zajednica, u skladu sa međunarodnim standardima, Ustavom i pozitivno-pravnim propisima države, po čemu je naša zemlja prepoznata u regionu – zaključuju iz MVP.
<h2>Zahtjevi</h2>
Iako su iz resora Ibrahimovića potvrdili da je imovina Katoličke crkve regulisana odnosom Crne Gore sa Svetom Stolicom, dosadašnji pregovori sa Hrvatskom u susret zatvaranju Poglavlja 31 stalno nailaze na nove „kamene spoticanja“.
Ozbiljniji prolemi počeli su krajem juna prošle godine, kada je u Skupštini usvojena Rezolucija o genocidu u Jasenovcu. Hrvatska je na to odgovorila određivanjem statusa persona non grata liderima tri stranke vladajuće većine: predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću (Nova srpska demokratija), potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću (Demokrate) i Milanu Kneževiću (Demokratska narodna partija).
Uz to, susjedi su dodatno „zaoštrili retoriku“, te napisali non-pejper, koji je u javnost dospio početkom decembra prošle godine kojim su najavili da Crna Gora neće tako lako moći da dobije „zeleno svjetlo“ za zatvaranje Poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.
U nezvaničnom dokumentu, Crna Gora se poziva da obezbijedi „pravednu i dostojnu naknadu svima koji su bili zarobljeni u logorima u Crnoj Gori tokom Domovinskog rata“, te da ona podrazumijeva „sveobuhvatnu naknadu za sve logoraše“. Traženo je da se potvrdi vlasništvo Republike Hrvatske nad Školskim brodom „Jadran“, uključujući njegov povratak susjedima u skladu sa Ugovorom o pitanjima sukcesije koji su potipisale države nastale iz nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Jedna od nezaobilaznih stavki je definisanje granice dvije države na moru, pošto je i dalje na snazi Protokol o privremenom graničnom režimu iz 2002. godine.
Tačka sporenja je, navodno, i odnos prema hrvatskoj nacionalnoj manjini u Crnoj Gori, kojima „treba obezbijediti zaštitu i očuvanje identiteta“, a pripadnici te manjine moraju imati „zadovoljena manjinska prava koja se tiču obrazovanja“, uz vraćanje određene imovine hrvatskoj zajednici.
Od Crne Gore se takođe očekuje „otklanjanje problema koji sprečavaju pomirenje i opstruiraju dobru saradnju dvije države“ – konkretno: procesuiranje ratnih zločinaca od strane Crne Gore, rješavanje sudbine 14 nestalih, vidno obilježavanje logora u Morinju gdje su bili zarobljeni i mučeni hrvatski državljani, što je na određeni način već učinjeno. Ali, ostalo je neriješeno pitanje o bazenu u Kotoru, koji sada nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, nekadašnjeg upravnika pomenutog logora.
Konačno, očekuje se da budu onemogućeni „pokušaji zloupotrebe hrvatske kulture i identiteta“ u smislu „prekrajanja istorije te zemlje“, pozivajući se na kampanju uoči popisa u našoj zemlji krajem 2023. godine kada su se pojavili bilbordi na kojima su brojne osobe iz Hrvatske prikazane kao pripadnici srpske kulture u Crnoj Gori.
Ministarstvo vanjskih poslova je reagovalo intenziviranjem direktnih sastanaka sa predstvnicima Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske kojim rukovodi Gordan Grlić Radman, kako bi se ubrzalo rješavanje spornih pitanja iz bilateralnih odnosa dvije države. Tada je Hrvatskoj ustupljen Dom kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi kod Tivta, kao objekat koji je tamošnja lokalna zajednica izgradila početkom 20. vijeka za potrebe svojih okupljanja i svetkovina.
Nakon što je dio vlasti preko Ministarstva odbrane, kojim rukovodi Dragan Krapović (Demokrate), uputilo nove provokacije izdavanjem značaka sa siluetom Školskog broda „Jadran“ i najava njegove zaštite kao crnogorskog kulturnog dobra, te uklanjanja spomen-ploče na ulazu u nekadašnji logor u Morinju, Hrvatska je reagovala „podizanjem uloga“. Na pregovaračkom stolu tako su se našla odšteta - više od 17 miliona eura - logorašima iz Morinja i najmanje dvije milijarde eura duga po osnovu vojnog dijela sukcesije nakon raspada SFRJ.
I pored pokušaja da se pitanja o povratu imovine pripadnika hrvatske nacionalne manjine, koja je svojevremeno bila predmet nacionalizacije, „pridruže“ podužoj listi, MVP je očigledno zauzelo čvrst stav da neće proći zahtjevi koji se odnose na vjerske objekte, pošto je za njih ipak nadležna Sveta Stolica, a ne Hrvatska. Jer, ako je crnogorska strana do sada već pristala na mnoge druge ustupke, to ne znači da treba i da ispunjava nerealne želje i, u krajnjem, tome podređuje svoje odnose sa svim drugim državama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Restituciju imovine Katoličke crkve razmatra Mješovita komisija Crne Gore i Svete Stolice

U Domu zdravlja Herceg Novi od petka, 20. februara počeće adaptacija dva odjeljenja, a riječ je o Službi izabranog doktora za odrasle i Centra za djecu sa posebnim potrebama, u okviru javnog poziva vrijednog oko 250 hiljada eura sa PDV-om. Posao je povjeren hercegnovskoj firmi Bokić DOO, prenosi Portal RTHN.
Prema riječima direktorice dr Vesne Кovač, u Domu zdravlja će nakon realizacije ovog projekta biti obezbjeđen dodatni prostor za rad medicinskih sestara, kako bi i njihove vještine došle do izražaja.
– Sada su sestre bile na ovom šalteru. Кomunikacija sa pacijentima je otežana, obzirom da je puno tehničara na šalteru, međusobno se nadvikuju. Teško je uspostaviti komunikaciju sa pacijentom koji je u hodniku, tako da mislim da ćemo na ovaj način popraviti usluge i za nas koji smo zaposleni, ali i za pacijente koji dolaze po uslugu – navodi ona.
Dr Кovač je informisala šta je u planu kada je riječ o Centru za rani razvoj djeteta.
– Radi se centar za djecu s posebnim potrebama, odnosno taj Centar za rani razvoj, gdje će se isto tako adaptirati prostor da bi bio bolji, adekvatniji i udobniji za pacijente i da bi se dobile ordinacije gdi bi logopedi, defektolozi mogli nesmetano da rade. Da bi, na neki način, bili izolovani, da im ne smeta zvuk da im ne smeta graja, tako da se dobije jedan prostor, takođe, za jednu kvalitetniju zdravstvenu zaštitu – ističe ona.
U toku su pripremni radovi, zbog čega su odjeljenja izabranih ljekara premještena u prostorije specijalističkih službi.
– Gdje ćemo, uz pomoć kolega koji rade na tom službama, uspjeti nekako međusobno da se dogovorimo i da usaglasimo teren, da se ne poklapamo, a da ne smetamo jedni drugima. Tako da smo uradili malo unaprijed, kako bi smo se nekako se i mi i pacijenti pripremili, odnosno uhodali, da znaju gdje će da nas nađu. Znači, stavili smo na ulazu u Dom zdravlja obavještenje gdje neko može da se nađe – objasnila je dr Кovač.
Pošto će Služba izabranog doktora biti izolovana, pacijenti kojima je potrebna usluga psihijatra, moraće da ulaze sa zapadne strane zgrade, gdje se ulazi u laboratoriju i na odjeljenje za fizikalnu terapiju.
Dr Кovač apeluje na građane Herceg Novog da budu strpljivi dok radovi ne budu privedeni kraju, a kako dodaje, nada se da će posao biti završen do početka ljetnje turističke sezone.
Zgrada Doma zdravlja napravljena je 1981. godine i za to vrijeme bila je veoma savremena, a i danas je vrlo funkcionalna, ali reforme zdravstvenog sistema iziskuju određene adaptacije.

Herceg Novi: Zbog radova u Domu zdravlja izabrani ljekari premješteni u prostorije specijalističkih službi

Službenici Uprave carina su, u proteklih mjesec u više odvojenih akcija, spriječili promet nedozvoljene i neprijavljene robe i oduzela dva miliona tableta i roba vrijednosti 28.000 eura. U CI Slobodna zona ”Luka Bar” izvršena je kontrola pošiljke koja je prispjela u luku Bar, a koja je bila deklarisana kao multivitamini i minerali za životinje. Prema dostavljenoj dokumentaciji, pošiljku je činilo 1.700 paketa bruto mase 20.025 kilograma, vrijednosti 103.000 američkih dolara, obuhvaćenih jednom fakturom za 13 različitih artikala. - Kontrolom je utvrđena nepravilnost u deklarisanju jednog od proizvoda, nakon čega je izvršena analiza spektrometrijskim uređajem Rigaku ResQ CQL, a potom i laboratorijska provjera od strane Instituta za ljekove i medicinska sredstva. Daljom analizom je utvrđeno prisustvo zabranjenih supstanci furazolidon i dimetridazol, koje nijesu bile navedene na deklaraciji proizvoda - saopšteno je iz Uprave carina. Zbog utvrđenih nepravilnosti oduzeto je 2.000.000 komada tableta spornog proizvoda, procijenjene vrijednosti 12.470 američkih dolara. Kako dodaju, u odvojenoj akciji na graničnom prelazu Dobrakovo, carinski službenici su zaplijenili robu vrijednosti skoro 28.000 eura, koju su činili skupocjeni mobilni telefoni, optička sočiva i medicinski alkohol i parfemi pronađeni u autobusu crnogorskih registarskih oznaka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021809024_5350e584405d9ce6b94aacdea666d2966c83e74de712342b65c711d41d381961.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026021809024_5350e584405d9ce6b94aacdea666d2966c83e74de712342b65c711d41d381961" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Oduzeta roba"> </figure>  Protiv vozača je podnijeta krivična prijava zbog sumnje na nedozvoljenu trgovinu. Iz Uprave carina su poručili da nastavljaju sa pojačanim kontrolama u cilju zaštite zdravlja građana i suzbijanja svih oblika nezakonite trgovine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021809024_7211d1e13a4c7a1770365205929a3843575bf8305e7c9ca4cc53d72494fb2267.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026021809024_7211d1e13a4c7a1770365205929a3843575bf8305e7c9ca4cc53d72494fb2267" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Oduzeta roba"> </figure>  &nbsp;

Oduzeto dva miliona tableta i roba vrijednosti skoro 28.000 eura

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 18 saobraćajnih nezgoda, a sedam osoba povrijeđeno je lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano osam nezgoda, a Baru tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Herceg Novom, Tivtu, Budvi, Bijelom Polju, Nikšiću i Pljevljima.
Izdata su 443 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 39 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela četiri para registarskih tablica.

Za dan 18 saobraćajki, lakše povrijeđeno sedam osoba

Britanski premijer Kir Starmer razgovarao je sinoć s predsjednikom Donaldom Trampom o mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine, koji se uz posredovanje Sjedinjenih Država vode u Ženevi, kao i o razgovorima između SAD i Irana u vezi sa njihovim nuklearnim sporom, saopštio je portparol Dauning strita.
Starmer je sa Trampom razgovarao i o situaciji u Gazi i naglasio važnost obezbjeđivanja dodatnog pristupa za dostavljanje humanitarne pomoći, dodao je portparol.
Pregovarači iz Ukrajine i Rusije završili su juče prvi od dva dana mirovnih pregovora u Ženevi, koji se vode uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, dok je Tramp vršio pritisak na Kijev da brzo reaguje kako bi se postigao dogovor.
Odvojeno od toga, iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči izjavio je da su Teheran i Vašington juče postigli saglasnost o „vodećim principima“ s ciljem rješavanja njihovog dugogodišnjeg spora oko nuklearnog programa, ali je naglasio da to ne znači da je konačni sporazum na pomolu.

Tag: temeljni-ugovor-izmedu-svete-stolice-i-crne-gore

Restituciju imovine Katoličke crkve razmatra Mješovita komisija Crne Gore i Svete Stolice

Herceg Novi: Zbog radova u Domu zdravlja izabrani ljekari premješteni u prostorije specijalističkih službi

Oduzeto dva miliona tableta i roba vrijednosti skoro 28.000 eura

Za dan 18 saobraćajki, lakše povrijeđeno sedam osoba

Starmer i Tramp razgovarali o Rusiji, Ukrajini i Iranu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO