Služba predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića raspisala je tender za nabavku vozila na lizing.&nbsp;
Za novo putničko SUV vozilo Milatovićeva služba je spremna da izdvoji 66,5 hiljada eura u šta je uračunat i PDV.
Prema specifikacijama objavljenim na sajtu javnih nabavki, traži se crno metalik vozilo, sa četvorocilindričnim benzin/hibrid motorom, snage najmanje 180 kw.&nbsp;
Među tehničkim karakteristikama istaknuta su i bež kožna sjedišta sa grijanjem, grijanje volana, zatamnjena stakla pozadi...
Ponude se podnose preko ESJN-a zaključno do &nbsp;5. maja u 12 sati, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crni metalik, kožna sjedišta, grijani volan: Milatovićeva služba kupuje SUV od 66,5 hiljada eura

Konzorcijum koji čine „HSV Preduzeće za hidrogradnju, niskogradnju i visokogradnju“ doo Vlasotince, Privredno društvo „Opticus Ing“ doo Beograd - Rakovica i Privredno društvo za projektovanje, inžinjering i izvođenje radova „Kolubara“ doo Mionica izabran je za posao vrijedan blizu 20 milona eura - izmještanje korita rijeke Ćehotine, zahvaljujući, kako tvrdi više nezvaničnih sagovornika Portala ETV, vezama sa direktorom Rudnika uglja Pljevlja Nemanjom Lakovićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025033106034_89c30127133b060bce34a7cbe1238717a954ca92a51986dc3bacac515078ae3f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025033106034_89c30127133b060bce34a7cbe1238717a954ca92a51986dc3bacac515078ae3f" data-rendition-name="original" width="2560" height="2106" loading="lazy" alt="Nemanja Laković"> <figcaption>SNAŽNE VEZE SA SRPSKIM KOMPANIJAMA: Nemanja Laković(Photo: Pvportal)</figcaption> </figure>  Komisija Rudnika uglja isključila je drugi konzorcijum iz postupka javne nabavke, iako je njihova ponuda bila jeftinija.&nbsp; - Laković je rođeni Pljevljak, ali je svoj život vezao za Srbiju, gdje živi. On je u Crnoj Gori na privremenom radu. Naravno da je prihvatio poziciju direktora Rudnika uglja, jer mu omogućava sklapanje unosnih poslova. Da je napravio i te kako dobre konekcije sa novim čelnicima elektroenergetskih kompanija u Crnoj Gori bilo je jasno i kada je, kao vlasnik i direktor kompanije „Synergy tech“ iz Beograda, u konzorcijumu sa firmom „Roto-Term“, dobio u novembru 2022. godine 2,5 miliona vrijedan posao toplifikacije Pljevalja. Koji do danas nije završen – kažu naši izvori iz Pljevalja.&nbsp; Laković je taj posao sklopio sa Elektroprivredom Crne Gore čija je kćerka kompanija Rudnik uglja Pljevlja, a na čije čelo je on imenovan svega godinu i po kasnije – u aprilu 2024. Proizilazi da se Laković odlično snalazi i dobro kotira u krugovima aktuelnih čelnika elektroenergetskog sektora naše zemlje i da ima njihovo povjerenje.&nbsp; Međutim, odlično se snalazi i u susjednoj Srbiji, što potvrđuju i podaci iz njegove zvanične biografije. Od maja 2015. do marta 2024. godine bio je direktor kompanije „Synergy tech“ d.o.o Beograd, koja je, kako piše, izvodila niz važnih projekata u energetskom sektoru Srbije i Hrvatske, od januara 2012. do maja 2015. godine, bio je direktor kompanije OIP Engineering ltd, gdje je vodio i niz regionalnih projekata energetskog sektora...&nbsp; - On je lobirao da posao izmještanja korita Ćehotine dobije konzorcijum koji je na kraju i izabran. Nalog je bio da se pošto-poto isključi iz postupka konzorcijum sa jeftinijom ponudom, a kako je ovo projekat od javnog interesa nije bilo presudno da kompanije budu registrovane u Crnoj Gori – kažu izvori Portala ETV. &nbsp; <h2>Niz propusta Komisije</h2> Konzorcijum čija je ponuda eliminisana dostavio je žalbu Komisiji za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki i to, kako saznajemo, zbog bitne povrede pravila postupka, pogrešno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.&nbsp; Žalbu je u ime konzorcijuma podnijela kompanija „Aguamont“ iz Herceg Novog. Osim ove firme konzorcijum čine i kompanije „Aqua Mont Service“ d.o.o. Beograd i „Hidrotehnika – Hidroenergetika“ ad Beograd. Nema informacija na što se sve žalio ovaj konzorcijum. Ali, prema riječima naših sagovornika iz Rudnika uglja Pljevlja, ima dosta toga „zbog čega ovaj tender mora biti oboren, osim ako Laković ne uspije da utiče i na ovu komisiju“. Naši sagovornici tvrde da je kod izabranog ponuđača problematičan ugovor kompanija koje čine konzorcijum, a kojim uređuju međusobna prava i obaveze i određuju nosioca projekta, te preciziraju ko je od njih zadužen za koji posao u odnosu na tender na koji su se javili i u kolikom procentu.&nbsp; - U ugovoru za drugog člana konzorcijuma „Kolubara“ Mionica piše da je zadužen za izvođenje pojedinih vrsta radova na građenju objekta – izvođenje mašinskih radova. Nije precizno navedeno koji su to radovi koje će obavljati. Izborom ponuđača sa ovakvim ugovorom prekršen je zakon, jer naručilac posla, odnosno Rudnik uglja, na osnovu takvog dokumenta nije mogao imati mogućnost da utvrdi da je učešće ovog člana konzorcijuma („Kolubara“ Mionica) od 33 odsto istinito predstavljeno – objašnjavaju naši sagovornici.&nbsp; U tom ugovoru, kako kažu, sporno je i što nije predviđena solidarna odgovornost svih članova konzurcijuma, već piše da će snositi pojedinačnu odgovornost svako za svoj dio posla, a podjela poslova nije precizirana. Ponuda je morala biti odbijena, kako tvrde, i zato što je u odluci o izboru konzorcijuma pogrešno naveden naziv ponuđača, odnosno nije napisano da se radi o zajedničkoj ponudi „HSV Preduzeće za hidrogradnju, niskogradnju i visokogradnju“ doo Vlasotince sa podugovaračem d.o.o. „Geo – Start“ Podgorica i ponuđačima Privredno društvo za projektovanje, inženjering i izvođenje radova „Kolubara d.o.o. Mionica“ i Privredno društvo „Opticus Ing“ d.o.o. Beograd. - Ovaj konzorcijum nije mogao proći na tenderu jer nosilac zajedničke ponude nije naveo naziv podugovarača koji je zadužen za izvođenje geodetskih radova, kao ni njegovo procentualno učešće u ukupnoj ponudi. Prekršen je Zakon o javnim nabavkama koji je decediran da „ponuđač koji namjerava da angažuje podugovarača dužan je da u ponudi i izjavi privrednog subjekta navede: 1) dio predmeta nabavke koji namjerava da ustupi sa podacima o nazivu i opisu dijela predmeta nabavke i da precizira procentualni udio u predmetu nabavke i 2) podatke o podugovaraču (naziv, sjedište, poreski identifikacioni broj, broj računa, ime ovlašćenog lica)“ – objašnjavaju naši sagovornici. Ugovor o zajedničkom nastupu izabranog ponuđača, prema informacijama Portala ETV, neispravan je i u dijelu procentualne podjele poslova između članova konzorcijuma, jer „proizilazi da je ukupan procenat angažovanih ponuđača i podugovarača 100,59 procenata“?!&nbsp; - Ovakva ponuda nije smjela da prođe – decidirani su sagovornici Portala ETV. Još jedan razlog zbog kojeg je ponuđač koji je dobio tender trebalo da bude isključen iz postupka javne nabavke, kako tvrde izvori Portala ETV, su i „dvije potvrde koje su dostavile članice konzorcijuma „kao dokaz da posjeduju iskustvo i kvalitet za obavljanje istih ili sličnih poslova predviđenih tenderom, a koje izdaje investitor za kojeg su radili takve poslove“. - Međutim dostavljene potvrde ne sadrže detaljan opis radova. Potvrda dostavljena za „HSV“ Vlasotince, koju je izdalo preduzeće JVP „Srbijavode“ ne sadrži informacije na kojim je to poslovima bilo angažvano ovo preduzeće. Ni iz druge potvrde dostavljene za firmu „Kolubara“ Mionica, koju je izdalo preduzeće „Serbia Zijin Copper“ ne može se zaključiti o kojoj vrsti radova je riječ, a za koje su bili angažovani. Na osnovu ovakve dvije potvrde nije se moglo ocijeniti da li izabrani ponuđač ispunjava tražene uslove stručne i tehničke sposobnosti – kategorični su izvori Portala ETV, koji spornim smatraju i što su „Kolubara“ Mionica i nosilac konzorcijuma „HSV“ Vlasotince „u dijelu koji se odnosi na dozvole, odnosno licence naveli rješenja Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Crne Gore svojih crnogorskih kćerki kompanija“. <h2>Brojne optužbe</h2> Da li je kompanija „Aguamont“ u žalbi ukazala na sve ove propuste nije bilo moguće saznati, ali, prema informacijama Portala ETV, na konzorcijum na čijem je čelu ovo preduzeće, pravi se ogroman pritisak da povuku žalbu. &nbsp; Da se stavi tačka na tender za izmještanje korita rijeke Ćehotine snažan pritisak pravi Laković. Rudnik uglja Pljevlja, na čijem je čelu, u subotu je, saopštenjem za javnost pozvao Komisiju za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki da brzo djeluje, uz tvrdnju da je žalba usporila projekat izmještanja Ćehotine, zbog čega prijete nesagledive štete elektroenergetskom sistemu Crne Gore. Istakli su i kako se žalba hercegnovske kompanije odnosi na dokumentaciju izabranog konzorcijuma, odnosno da ne spore odluku o njihovom isključenju iz postupka javne nabavke. Rudnik nije saopštio detalje iz žalbe. Posebno su naglasili da je izmještanje korita rijeke Ćehotine projekat od najvećeg državnog značaja.&nbsp; Izvori Portala ETV i ranije su upozoravali na moguću korupciju u skupom poslu izmještanja korita Ćehotine. Objavili smo 25. januara priču o potencijalnim zloupotrebama i „namještanju poslova“ izabranim ponuđačima na tenderima, što su iz Rudnika negirali. Nezvanični sagovornici Portala ETV tvrdili su tada da je za posao miniranja korita vrijednost ugovorenih radova enormno veća od stvarne vrijednosti, ali i da su sve poslove koji su povjereni preduzeću „Mining Mont“, na tenderu vrijednom 580.000 eura, mogli da urade zapošljeni u Rudniku uglja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122712128_3e8525be4ca4d76585e7fce60c8ca8180a3725d9198c2ed6bbbb82313ecf3e43.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024122712128_3e8525be4ca4d76585e7fce60c8ca8180a3725d9198c2ed6bbbb82313ecf3e43" data-rendition-name="original" width="800" height="513" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Rudnik uglja Pljevlja)</figcaption> </figure>  Prema njihovim riječima, vlasnik izabrane kompanije Velizar Anđelić, bivši je savjetnik izvršnog direktora Rudnika, zbog čega su uvjereni da se u ovom slučaju radilo o „namještanju posla“.&nbsp; - Navedene finansijske vrijednosti, od kako kažete vašeg izvora, a tiču se plaćanja od strane RUP-a izvođaču, predstavljaju pogrešno tumačenje ugovora i cifara – bili su tada kategorični iz Rudnika u odgovorima na naša pitanja. Negirali su i tvrdnje naših izvora da su tenderom traženi i izvođači radova za poslove koji su već završeni, a uradili su ih radnici Rudnika. Vlada je u julu prošle godine usvojila prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Prema prvim procjenama ovaj posao trebalo je da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om. Istog dana raspisana su još dva tendera - za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova za izmještanje rijeke Ćehotine i za stručni nadzor. Prvi vrijednosti 300.000 eura, drugi 500.000.&nbsp; Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20. Male su šanse da će ovo pitanje zanimati i Specijalno državno tužilaštvo i da će se zainteresovati za potencijalno brutalnu pljačku države mogućim namještanjem skupog tendera. Specijalni tužilac Vladimir Novović i njegov tim uglavnom se ne bave sumnjivim poslovima nosilaca funkcija i rukovodilaca državnih preduzeća koji su na pozicijama nakon 2020. godine.

Kaćuša Krsmanović

Stoji li Laković iza izbora konzorcijuma za posao vrijedan skoro 20 miliona eura?

Nakon nekoliko neuspjelih tendera, Uprava za saobraćaj raspisala je novi za sanaciju mosta Kruče, na magistralnom putu Bar - Ulcinj.
Vrijednost radova je 1,4 miliona eura, odnosno skoro 1,7 miliona sa uračunatim PDV-om. Cijena je veća nekih 250.000 eura u odnosu prethodni tender koji je bio raspisan krajem prošle godine, odnosno 370.000 eura u odnosu na prvi iz februara 2024.
Most Kruče nalazi se na magistralnom putu Bar - Ulcinj, na km 16+200. Kako je ranije objašnjeno u glavnom projektu sanacije, za čiju izradu je bio zadužen "Projectman" iz Podgorice, most treba sanirati kroz faze, na polovinama, u odnosu na podužnu osu, tako da se obezbijedi saobraćaj na jednoj polovini.
Sanacija treba da omogući povećanje stabilnosti, trajnosti konstrukcije i unapređenje bezbjednosti saobraćaja.
- Izvođač radova dužan je da prije početka radova pribavi dozvolu za privremenu izmjenu režima saobraćaja, a u skladu sa Zakonom o putevima. Izvođаč je dužаn dа prije početkа rаdovа postаvi privremenu sаobrаćаjnu signаlizаciju, da obezbijedi mjesto nа kojem se izvode predmetni radovi i da za vrijeme trajanja predmetnih radova organizuje bezbjedan saobraćaj u uslovima gradnje na mjestu izvođenja radova - navedeno je, pored ostalog, u tenderskoj dokumentacija.
Takođe, izvođač je dužan da, shodno Zakonu o putevima, redovno održava ovu dionicu i biće odgovoran za bezbjednost svih aktivnosti na gradilištu, sigurnost susjednih objekata, samog puta i radova...
Nakon sanacije most će ispunjavati uslove trenutnih važećih EC propisa, kroz zahtjeve nosivosti za kombinacije opterećenja, pokretno opterećenje LM 1, koji su definisan kroz EC 1 i nacionalnim aneksima Crne Gore. Tehničko rješenje se zasniva na sanaciji lokalnih ostećenja, i povećanje nosivosti globalnog sistema.
Rok za završetak radova je devet mjeseci od dana uvođenja izvođača u posao. Ponude se mogu dostavljati do 30. aprila, kada se očekuje da budu i otvorene.

Tamara Klikovac

Nova šansa za sanaciju mosta Kruče: Tender ponovljen, cijena porasla na 1,7 miliona

Predstavnici konzorcijuma kojeg predvodi kompanija Aquamont iz Herceg Novog, ulozila je žalbu na izbor izabranog Konzorcijuma za Projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine. To je, kako su rekli iz Rudnika uglja, dodatno usporilo realizaciju projekta.
U kompaniji podsjećaju da je tenderska Komisija RUP-a taj konzorcijum isključila iz postupka javne nabavke zbog nepotpune dokumentacije o ispunjenosti uslova, sposobnosti privrednog subjekta koji su predviđeni tenderskom dokumentacijom (sposobnost za obavljanje djelatnosti, ekonomsko finansijska sposobnost, stručna i tehnička sposobnost).
Žalba koja je podnijeta Komisiji odnosi se na dokumentaciju izabranog Kozorcijuma, dok se u žalbi ne spori odluka o njihovom isključenju iz postupka javne nabavke.
- Predstavnici RUP-a i komisije za javne nabave kompanije ne spore zakonsko pravo tog konzorcijuma na žalbu predatu poslednjeg dana do isteka roka. Ono što nas zabrinjava je činjenica da prolongiranje odluka o izboru izvođača radova na ovom projektu može izavati nesagledive štete po elektroenergetski sistem Crne Gore ukoliko se projekat ne sprovede u planiranom roku - saopšteno je iz Rudnika uglja.
Napominju da je projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine od najvećeg državnog značaja, jer, kako su rekli, bez stabilnog rada Rudnika uglja i TE “Pljevlja” nema ni energetske stabilnosti Crne Gore. 
U RUP-u kažu da se projekat mora završiti u znatno kraćem roku u koordinaciji sa projektom ekološke rekonstrukcije do kraja građevinske sezone 2025. godine.
- Sa ovim projektom uveliko se kasnilo zbog neadekvatnih odluka u prethodnom periodu i UT uslova iz 2019. godine po kojima projekat nije mogao biti realizovan. Stoga smo ubrzali radove, a po dobijanju dozvole novi menadžment je krenuo sa radovima i tenderski procedurama kako bi na vrijeme završili ovaj izuzetno važan projekat. Rudnik uglja je tokom prošle godine, u cilju smanjenja troškova projekta, i ubrzanja rada na projektu samostalno i uspješno izveo radove u vrijednosti od 2,96 miliona eura - naglašeno je u saopštenju.
Podsjećaju da je RUP krajem prethodne godine raspisao međunarodni tender za dio poslova na projektu izmještanja korita rijeke Ćehotine u vrijednosti od 16,2 miliona eura bez PDV-a na kojem su se prijavlia dva regionalna konzorcijuma. 
- Višečlana komisija RUP-a izvršila je evaluaciju prispjelih ponuda i donijela adekvatnu odluku o rangiranju i izboru ponuđača. Inaće, izabrani konzorcijum predstavlja kompanije sa iskustvom u ovoj oblasti. Te kompanije poslednjih godinu upravo realizuju projekat izgradnje obaloutvrda na rijeci Lim u Beranama i Bijelom Polju, a projekat je finasiran od strane Svjetske banke - navedeno je u saopštenju.
U RUP-u ističu da će 2025. biti najteža godina za kompaniju i elektroenergetski sistem Crne Gore zbog realizacije dva važna investiciona projekta - izmještanje korita rijeke Ćehotine i ekološke rekonstrukcije TE “Pljevlja” koje treba završiti u ovoj godini. 
- Zbog važnosti i brzine realizacije projekta, menadžment Rudnika uglja očekuje brzo djelovanje nadležnih institucija povodom navedene žalbe kako bi priveli kraju sve tendreske procedure i ušli u ovaj posao od izuzetne važnosti za budući stabilni rad energetskog sektora Crne Gore - zaključeno je u saopštenju.

RUP: Žalba usporila projekat izmještanja Ćehotine, prijeti nesaglediva šteta po elektroenergetskom sistemu

Uprava za saobraćaj raspisala je novi tender za izgradnju obilaznice oko Rožaja, odnosno za preostale radove druge faze.&nbsp;
Procijenjena vrijednost radova je 12 miliona eura bez PDV, odnosno dva miliona više nego što je bilo predviđeno prethodnim javnim pozivom.&nbsp;
- Ponuđeni rok za završetak radova ne može biti kraći od 350 ni duži od 450 kalendarskih dana od dana uvođenja izvođača u posao - saopšteno je iz Uprava za saobraćaj.
Druga faza obilaznice je duga 2,6 kilometara i povezuje magistralni put Berane-Rožaje u mjestu Dimiškin, sa ranije izgrađenom prvom fazom i regionalnim putem Rožaje - Peć, u mjestu Crnja. Kako su rekli iz Uprave za saobraćaj, dio radova je izveo Euro-asfalt i partneri po ugovoru koji je kasnije raskinut.
Obilaznica oko Rožaja se gradi zbog potrebe izmještanja tranzitnog saobraćaja iz grada.

Raspisan novi tender za obilaznicu oko Rožaja: Cijena veća dva miliona eura

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom izdvojiće do 800.000 eura za remont tri trajekta "Grbalj", "Teodo" i "Perast" kojima u aprilu ističu sertifikati o sposobnosti za plovidbu. To se navodi u tenderskoj dokumentaciji objavljenoj juče na sajtu Javnih nabavki. Uslovi za raspisivanje tendera stekli su se nakon što je nedavno imenovan novi-stari direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj kojem je 8. marta istekao ugovor. Iz kompanije su napominjali da bez potpisa direktora kompanije nije moguće krenuti u postupak za remont plovila za koji je, u najboljem slučaju, potrebno minimum 60 dana. <h2>Servis pogona i motora "težak" 360.000</h2> Nakon što je Vlada na telefonskoj sjednici 21. marta ponovo imenovala Mikijelja, krenulo se u akciju pripreme sezone i nakon sedmicu raspisani su tenderi vrijedni 661.157 eura, uz PDV koji iznosi 138.842 eura. Najviše novca predviđeno je za remont "Grblja" - 360.000 eura bez PDV-a čija opravka, kako je nedavno rekao rukovodilac trajektne linije Morskog dobra, kapetan Aleksandar Crvenko, može biti izvedena jedino u dva brodogradilišta - Bijela i Mali Lošinj.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032900030_9b16b3b8d50081244536736ead774c19e4b7f3297f313650c3024144f72118c1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032900030_9b16b3b8d50081244536736ead774c19e4b7f3297f313650c3024144f72118c1" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='Trajekt "Grbalj"'><figcaption>Trajekt "Grbalj"(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Za "Grbalj" predstoji servisiranje pogona i motora, koje se radi svakih sedam godina. Generalni servis oba motora Cummins KTA19 M3 biće obavljeno po propisanim standardima ovlašćenog servisera/distributera. Kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, "Grbalj" će, pored ostalog, proći servis hidrauličnih pumpi, zamjenu cijevi, kontrolu ležajeva, mjerenje otpora izolacije, kontrolu manica za podizanje i spuštanje rampi i otklanjanje nedostataka... Vršiće se provjera elektronike upravljačke jedinice, zamjena filtera/odvlaživača vazduha na tanku podmazivanja, provjera stanja propelera, zamjena zglobova, provjere kanala za podmazivanje, balansiranje i montaža... Ponude se podnose do 28. aprila, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje. Svake dvije godine brodovi moraju da idu na suvi dok, da bi se provjerio donji dio, odnosno, trup broda. To su osnovne stvari koje će biti obavljene za trajekte "Teodo" i "Perast". Za servisiranje trajekta "Teodo" biće izdvojeno 149.000 eura bez PDV-a. Pored ostalog, planirani su bojenje imena broda, gaznih marki, luke upisa i opstalih oznaka, montaža i kontrola propelera, kontrola pada i loma spoja propelerne osovine i kopče, kontrola i mjerenje ležajeva osovinskog voda, čišćenje ležajeva i rashladnih kanala, montaža kompletnog sklopa kormila, ispumpavanje zauljanih voda, intervencije na glavnom motoru, servis protivpožarnih pumpi u mašinskom prostoru, otvaranje pumpe, zamjena ležajeva, zamjena čaura...  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032900030_172b35352686628d8126c065e3c3984cb130876340265120829e9472d2fb5d32.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025032900030_172b35352686628d8126c065e3c3984cb130876340265120829e9472d2fb5d32" data-rendition-name="original" width="1024" height="678" loading="lazy" alt="Teodo"><figcaption>Trajekt "Teodo"(Photo: ferry-site.dk)</figcaption></figure>  Najmanje novca biće potrebno za remont "Perasta" - 95.000 eura bez PDV-a. U servis se, pored ostalog, ubraja uklanjanje korozije, demontaža i montaža guma na bokovima broda, montaža i kontrola propelera, čišćenje i poliranje osovina, montaža kompletnog sklopa kormila, nabavka i ugradnja rasprskača glavnog motora, zamjena oštećenih ležajeva ukoliko bude potrebna... Ponude za remont oba broda dostavljaju se do 11. aprila, kada će biti i otvorene. <h2>Flota kompletirana do špica sezone</h2> Kako je rekao kapetan Aleksandar Crvenka, ova dva plovila biće van pogona dva mjeseca, dok će za trajekt "Grbalj" biti potrebno više vremena zbog generalnog remonta. Očekuje se da bude u funkciji do špica turističke sezone, prije 10. jula. - Kada dođe termin za servisiranje, mi moramo da ispoštujemo sve procedure, kako bi dobili garanciju za "Teodo" i "Perast", a "Grbalj" će nakon remonta, da završi kompletnu klasu. Najbrža procedura za "Teodo" i "Perast" je nekih 60 dana, dok za "Grbalj" to duži period - naveo je za RTHN Crvenko, izrazivši nadu da će sve biti spremno za predstojeću turističku sezonu, kada je u pitanju prevoz s jedne na drugu stranu obale Bokokotorskog zaliva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032900034_ad888122798e34b90ebc027cc8ec53e2ce51632837d6a65e219c3a88c32ba9ee.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025032900034_ad888122798e34b90ebc027cc8ec53e2ce51632837d6a65e219c3a88c32ba9ee" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Aleksandar Crvenko"><figcaption>Aleksandar Crvenko(Photo: RTHN)</figcaption></figure>  JP Morsko dobro preuzelo je trajektnu liniju od kompanije Pomorski saobraćaj u februaru 2023. godine, a prvih dana saobraćao je samo trajekt "Vasilije" iznajmljen od kompanije Briv. Kasnije su kupljeni "30. avgust“ i "Ruka pravde", nakon čega su floti priključena i plovila koja su pripadala Pomorskom saobraćaju. Crvenko je siguran da će flota kojom raspolažu odgovoriti dinamici i efikasnosti prevoza vozila na liniji Kamenari - Lepetane. On je rekao da su trajekti "Ruka pravde" i "30. avgust“ bili na remontu prošle godine, a da će ove biti obavljena standardna procedura - pregled sa roniocima. - Trajekt "Igalo" se skoro vratio sa remonta i on je spreman, kao i dvije manje catare, Kamenari i Lepetane, tako da raspolažemo sa dovoljnom flotom. Očekujem da neće biti nikakvih problema što se tiče početka sezone - rekao je za RTHN Crvenko. Morsko dobro raspisalo je tender i za nabavku farbe i cinka protektora za trajekte, vrijednosti 80.000 eura sa PDV-om.

Za remont tri trajekta 800.000 eura: "Teodo" i Perast" van pogona dva mjeseca, "Grbalj" do špica sezone

Albanske partije i Bošnjačka stranka, prema eventualnom pozivu predsjednika Opštine Ulcinj Gencija Nimanbegua, da napuste Vladu, ukoliko se ne poništi tender za zakup plaža odlučiće, kažu, na organima partija. Ističu kako podržavaju stavove ulcinjskih zakupaca. I iz ostalih opština nijesu zadovoljni procedurom i najvaljuju da će uložiti žalbe, navodi se u prilogu Radija Crne Gore.
Ne stišava se bura oko zakupa plaža. Nakon što je jedna arapska firma ponudila najveće novčane naknade za više od deset kupališta na Velikoj plaži, negodovali su lokalni zakupci i tražili poništenje tendera.
I predsjednik Opštine Ulcinj, Gencini Nimanbegu, kazao je da će, ukoliko vlada ne poništi tender, pozvati sve albanske partije da izađu iz vlasti.
Šef Poslaničkog kluba Albanskog foruma Artan Čobi kazao je da će o tom pitanju odlučivati i u organima partije i najjače albanske koalicije.&nbsp;
- Mi ćemo težiti tome da se tender poništi, pošto ima dosta sumnjivih stvari tu, registar koji pokazuje kada je ova firma registrovana i mislim da tu treba da reaguje i Vlada i premijer - navodi šef poslaničkog kluba Artan Čobi.
Čobi se nada da će se, ipak, naći rješenje.
- Ja se nadam da ćemo imati razumijevanje Vlade i premijera. On je čuo naš stav, to je stav ne samo političkih partija nego i cijelog grada i svih građana Ulcinja. Treba da nađemo soluciju - ističe Čobi.
I u Bošnjačkoj partiji se nadaju kompromisnom rješenju, ali ukoliko do njega ne dođe, kako je kazao Jasmin Ćorović, odluku o eventualnom izlasku iz vlade donijeće na stranačkim organima.
- Još nijesmo dobili takav jedan zahtjev i ako pratimo tu situaciju, nadam se da će do rješenja, ipak, doći. Ukoliko ne dođe, a mi dobijemo takav zahtjev, svakako da ćemo ga razmotriti na organima partije, gdje ćemo se nakon toga i zvanično izjasniti - kaže Ćorović.
Iz drugih primorskih opština podržavaju zahtjeve Ulcinjana. Zakupac iz Petrovca Ilija Armenko ipak sumnja da će tender biti poništen, ali da svakako slijede žalbe.
- Ovaj tender je prošao, ja mislim da nema povratka nazad, biće tu nezadovoljnih i tužićemo se, pa ćemo vidjeti. Mi stari zakupci imamo preče pravo, pa ćemo vidjeti za ove visoke iznose, što su dati, to je vjerovatno fiktivno ponuđena cijena, niko nema te pare. To je po zakonu, pa kako je tako, ili krivo ili pravo, ali po zakonu. Pa kada je tender prošao, nemamo direktora, gospodin Mikijelj je trebao da bude, prošle godine je spasio sezonu - kaže Armenko.
Premijer Milojko Spajić saopštio je da vlada ne vidi pravni osnov po kom bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen. Ipak, ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, poručuje da je spreman da razmotri.

Albanski forum i BS još neće o statusu ministara, nadaju se kompromisnom rješenju

Dijalog o ekonomskim pravima Albanaca u Crnoj Gori više nije opcija, on je nužan - ocijenio je poslanik Force u Skupštini Crne Gore Ilir Čapuni komentarišući tender Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.
On je, na društvenoj mreži Iks (X), da je tender nelegalnog Morskog dobra "najveći udar na razvoj Ulcinja u posljednjih 144 godina".
- Od 1880. godine nakupilo se toga dosta, a najveći udari su uvijek bili povezani sa ekonomijom i imovinom - smatra Čapuni.
On pita premijera Milojka Spajića, predsjednika Crne Gore Jakov Milatovića, Vladu i Skupštinu imaju li Albanci pravo da odlučuju o svom razvoju.
- Imaju li pravo na ravnomjeran razvoj i jednako korišćenje morskog dobra? Imaju li pravo da odluče o svom razvoju? Koliko Crna Gora omogućava bolji život Albancima – ili ih dalje tjera na odlazak - upitao je Čapuni.
Zaključuje da ovo nije trenutak da se pitaju "i ko je sve radio na projektu Atlasa plaža kao pripremni korak za ovaj napad".
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FICapuni%2Fstatus%2F1899737647024615425%3Ft%3DX3lRWHsHKDtBHqT7WhZpEg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Čapuni: Dijalog o ekonomskim pravima Albanaca u Crnoj Gori nužan

Na sajtu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) objavljen je tender za izbor projektanta i izvođača radova na auto-putu Bar-Boljare, dionica Mateševo-Andrijevica, saopšteno je iz javnog preduzeća Monteput.
Na <a href="https://ecepp.ebrd.com/delta/viewNotice.html?accessCode=979P3WAEZT">sajtu EBRD-a</a>, &nbsp;kako su precizirali, dostupni su svi kriterijumi, uslovi i detalji tenderske procedure koje će zainteresovani ponuđači morati da ispune.&nbsp;
- Napominjemo da je na ovom sajtu dostupan i poseban dio koji se odnosi na komunikaciju, a koji omogućava svim zainteresovanim kompanijama da postavljaju pitanja u vezi sa tenderom, ukoliko im budu potrebna pojašnjenja tenderske dokumentacije - ističu iz Monteputa.
Dodatno, na sajtu EBRD-a u toku je tender za izbor konsultanta, kao i tender za izbor nadzornog organa nad projektovanjem i izvođenjem radova za ovu dionicu auto-puta, koji treba da budu okončani do zaključenja ugovora sa projektantom i izvođačem radova.
- Očekujemo veliku zainteresovanost kompanija za projektovanje i izgradnju ove dionice, koja predstavlja važan segment u infrastrukturnom pogledu za Crnu Goru i region - naveli su iz Monteputa.

Objavljen tender za izradu glavnog projekta i izvođenje radova na dionici Mateševo-Andrijevica

Preduzeće Morsko dobro raspisalo je javni poziv za davanje u zakup hotelskih, kao i kupališta posebne namjene za dječije odmaralište.
Ponude se dostavljaju do 6. marta, za kada je planirano i njihovo otvaranje.
Iz Morskog dobra su ranije objasnili da su svi koji namjeravaju da učestvuju na tenderu dužni da otkupe tendersku dokumentaciju.
Cijena tenderske dokumentacije je 100 eura.
Ponuđač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno, ili kao grupa ponuđača u zajedničkoj ponudi - konzorcijum, koji moraju ispuniti uslove javnog poziva.
Ugovori se zaključuju za period od četiri godine, odnosno od dana zaključenja ugovora do 31. decembra 2028. godine, pod uslovom da je korisnik/zakupac izvršio obaveze predvidene ugovorom i da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut.
Morsko dobro je ranije objavilo tendere za plaže na području Budve, od Jaza do Buljarice, Bara i Ulcinja, kao i Kotora i Tivta.
Tenderi sa detaljnijim informacijama se mogu pronaći na sajtu Morskog dobra.

Raspisan tender za zakup hotelskih i kupališta posebne namjene za dječije odmaralište

Ispred Rektorata u Novom Sadu građani se okupljaju kako bi dočekali 80 studenata koji su prešli oko 1400 kilometara biciklističke vožnje do Strazbura.
Za studente-bicikliste ispred Rektorata postavljen je crveni tepih, a građani su na poziv studenata počeli da se okupljaju oko 20 sati.
Mada je dolazak biciklista bio predviðen oko 20 sati, kako javljaju studenti, oni stižu u Novi Sad oko 21:30 do 22 sata.
Večeras im se priređuje simboličan doček, kako su najavile njihove kolege - a u utorak, 22. aprila biće priređena i svečana ceremonija.

Ispred Rektorata u Novom Sadu doček biciklista iz Strazbura

Na Vrtačkoj brani na Zeti kod Nikšića večeras je gorio automobil.
Kako je izvijestila RTNK, tamošnjoj Službi zaštite i spašavanja to je dojavljeno oko 20 sati.
- Dolaskom na lice mjesta požar je zatečen u razbuktaloj fazi i brzo je ugašen. O dešavanju smo obavijestili Odjeljenje bezbjednosti Nikšić - rekao je komandir te službe Slavko Tadić.
Više detalja o čitavom slučaju za sada nije poznato.

Gorio automobil u Nikšiću, policija obaviještena

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da „opozicija sada planira da napravi G 17+ s tim što će se sada zvati inicijativa 60“. Tu bi, kaže on, trebalo da bude 190 studenta blokadera - da prave studentsku listu.
- To sada planiraju jer im nije prošlo ovo oko prelazne vlade. Pa će onda da kažu: sada ćemo da tražimo nove izbore, pa ćemo da postavimo tu Božu Ratkapnu, Prelevića, onog najizrazitije antisrpski orijentisanog nastavnika, profesora Ognjena Radonjića i još neke koji treba to da predvode, pa će oni da pobijede na izborima. I da ne vjerujete što morate da slušate - rekao je Vučić u Pionirskom parku gdje je odnio vaskršnja jaja studentima koji žele da uče.
Dodaje da je sve to dobro kako bi ljudi mogli da vide da je, kako je kazao, sve vrijeme bio u pravu i da je sve vrijeme bila politika u pitanju.
- Kao i da ih nijednog trenutka nijesu interesovale niti žrtve u Novom Sadu, niti njihove porodice, već da su mislili sve vrijeme na politički angažovane profesore - rekao je on.
Izjavio je i da će svi iz opozicije napraviti otklon od studenata blokadera u skorije vrijeme kao što je to učinio danas rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić.
Rektor Đokić je, ističe Vučić, tokom razgovora u Upravi kriminalističke policije u Beogradu sve prebacio na studente.
- Rektor danas ko u filmu ‘Balkan ekspres’ – ‘jesi li to bio ti ili si išao tetki da odneseš lijek? Muzičar ili šta?’. Po njemu sve su studenti, a on ne zna je li muzičar ili je tetki išao lijek da odnese. Mene kad pitaju i javno i tajno, ja uvijek kažem da sam za sve kriv. A on odmah na sve druge. Svi drugi su krivi, samo on nije. Nemojte od takvih da učite - poručio je Vučić.

Vučić: Opozicija pravi novi G17, studenti učestvuju, a predvodnici će biti Prelević i Radonjić

Sud u Sankt Peterburgu osudio je antiratnu aktivistkinju Darju Kozirevu (19) na skoro tri godine zatvora nakon što je ocijenio da je diskreditovala rusku vojsku lijepljenjem pjesme na spomenik posvećen ukrajinskom pjesniku.
Ona se suočila i sa optužbama koje proizilaze iz intervjua koji je dala za North.Realities Radija Slobodna Evropa (RSE), gdje je, između ostalog, govorila o svojim političkim stavovima. 
 
Tužioci su tražili šest godina zatvora za Kozirevu, koja je pritvorena 24. februara 2024. godine, na drugu godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu. 
 
Ona je uhapšena nakon što je na statuu Tarasa Ševčenka, pjesnika i mislioca veoma poštovanog u Ukrajini, a koja se nalazi u Sankt Peterburgu, zalijepila odlomak njegove pjesme.

Antiratna aktivistkinja u Rusiji osuđena na tri godine zatvora jer je zalijepila odlomak pjesme na spomenik ukrajinskog poete

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: tender