Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore raspisalo je javni oglas za nabavku osam službenih vozila, procijenjene ukupne vrijednosti 100.000 eura sa uračunatim PDV-om.&nbsp;
Vozila će služiti za aktivnosti preduzeća na terenu, a specifikacije pokazuju da se traže modeli različitih klasa.
Prema dokumentaciji, preduzeće namjerava da kupi kombi proizvedeno 2020. ili mlađe, sa minimalno osam sjedišta, dizel motorom od najmanje 100 kW i bogatom opremom, uključujući krovnu klimu i klizna vrata sa obje strane, te dva SUV modela (2020. i 2021. godište ili mlađi), oba sa dizel motorima jačine 70 kW i 80 kW, crne boje, sa naprednim bezbjednosnim sistemima poput prepoznavanja trake i saobraćajnih znakova, navigacijom, kamerama i virtualnim instrument tablama.
Takođe, planirana je nabavka tri votila karoserije limuzina različitih godišta (2019, 2018, 2017 i 2021. ili mlađe), bijele ili sive boje, sa dizel motorima jačine od 55 do 75 kW, opremljene standardnim bezbjednosnim sistemima kao što su ABS, ESP, airbagovi, kao i klima uređajem, senzorima i navigacijom i pick-up vozila (2018. godište ili mlađe), bijele boje, sa dizel motorom i pet sjedišta.
Svi modeli moraju biti dizel pogona, većinom sa manuelnim mjenjačem (izuzetak je jedno vozilo sa automatskim), uz strogo definisane granice starosti i kilometraže - od maksimalnih 160.000 do 220.000 pređenih kilometara, zavisno od kategorije.
Ponude se podnose elektronski najkasnije do 26. novembra, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kombi, SUV, pick-up: Morsko dobro kupuje osam vozila vrijednih 100.000 eura

Propao je i drugi tender za gradnju vodovodne mreže do Trebesina i Kamenog, vrijedan 1,93 milioina eura, kao i za gradnju rezervoara u Kumboru od skoro million eura.
- Treba ponoviti oba tendera. Prijavila su se dva ista potencijalna izvođača, jedan iz Herceg Novog, drugi izvan njega, ali nisu dostavili potpunu dokumentaciju. Postupak vodi Opština i ulaže sredstva - kazao je za Novski portal tehnički direktor “Vodovoda i kanalizacije”, Goran Simović.
Vjekovima iz ovih sela u zaleđu Herceg Novog, kao i drugih pod Orjenom, Mokrina, Kruševica i Vrbanja stiže najzdaravija verdura i drugi poljoprivredni proizvodi. Međutim, žitelji vodu crpe iz lokalnih izvora, bunara i cistjerni, a Opština posljednje dvije godine pokušava &nbsp;da im “utoli” žeđ i dovede vodu iz gradskoig sistema.
U prvoj fazi projekta predviđena je gradnja oko kilometar i po vodovodne mreže i rezervoar od 1.000 kubika, dok bi u drugoj fazi voda trebalo da stiže i do Mokrina, Kruševica i Vrbanja.
Voda bi mnogo značila hercegnovskim selima za razvoj poljoprivrede, turizma, bolji život, povratak iz grada na vjekovna ognjišta. Sada u Trebesinu i Kamenom živi blizu 250 stanovnika, ali bi ih sigurno bilo više dolaskom vode. Pored mještana u oba sela sve je više vikendaša, koji grade manje kuće, vile s bazenom. Otvaraju se i uslužni i objekti male privrede.
O potrebi i značaju gradnje kumborskog rezervoara od 1.000 kubika suvišno je pričati. Urbanizacija rivijere je posljednjih godina ogromna, a gradnju hotela, apartmana i drugih poslovno stambenih objekata ne prati odgovarajuća infrastruktura.

Portal ETV

Trebesin i Kameno i dalje čekaju gradnju cjevovoda, a Kumbor rezervoar za vodu

Delegacija Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture održaće u srijedu, 5. novembra sastanak sa predstavnicima Ministarstva javnih radova, nakon kojeg će biti poznat datum objave javnog poziva za izbor izvođača za rekonstrukciju Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Meljinama.
Prema riječima v.d. direktora Društva, Borivoja Đekića, ministarstvu je predata neophodna oprema, a kasnije i tražena dokumentacija vezana za projekat rekonstrukcije Postrojenja, nakon čega je uslijedio poziv za sastanak.
– Računam ljudski, nadam se da smo došli do nekog finala, gdje smo predali kompletnu opremu koja se od nas tražila, uključujući i prije par dana, kompletnu specifikaciju opreme, koju treba ugraditi, revitalizovati i rekonstruisati na Postorjenju, kako bi ono profunkcionisalo punom snagom – navodi on.
Finansiranje ovog projekta u potpunosti je na sebe preuzela država, podsjeća Đekić.
– Država je opredjelila kompletan iznos sredstava za rekonstrukciju Postrojenja u iznosu od oko 4,9 miliona eura. Novoformirano Ministarstvo javnih radova biće nosilac posla, ali i tendera na osnovu kojeg će biti zabran izvođač i krenuti radovi, kako je i predviđeno procedurom – priča on.
Đekić nije mogao da precizira kada bi Postrojenje moglo počet sa radom u punom kapacitetu, s obzirom na tenderski postupak i žalbene rokove nakon njega.
– Mi ćemo funkcionisati kako moramo, ako se tenderska procedura i ne završi na način da bi Postrojenje moglo da bude u funkciji do početka naredne ljetnje sezone. Nije baš realno da se rekonstrukcija obavi do tada. Realno je da se procedura završi i uđe u postupak do početka naredne turističke sezone, a da se komletan posao završi, nije realno, već više nije realno za sledeću sezonu – istakao je on.
Đekić je poručio da će društvo, zahvaljujući odredbama novog Zakona o izgradnji objekata, imati svoje ljude u timu koji će nadzirati rekonstrukciju Postrojenja, koje će, nakon tog posla u punom kapacitetu moći da obavlja prečišćavanje otpadnih voda, filtriranje i u konalčnom puštanje u more prečišćene vode.

Datum tendera za rekonstrukciju postrojenja u Meljinama biće poznat početkom novembra

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) raspisalo je tender vrijedan 256.100 eura bez PDV-a za unapređenje i razvoj sistema softvera za video nadzor gradova.
U okviru projekta planirana je nabavka i ugradnja analitičkih video-servera od 96 terabajta, koji će omogućiti inteligentnu video analitiku, prepoznavanje lica i registarskih tablica, kao i forenzičko pretraživanje snimaka po fizičkim karakteristikama osoba ili vozila.
Predviđeno je i ažuriranje postojećeg softvera za video-nadzor “IndigoVision Control Center”, ugradnja novih licenci i sprovođenje radova sistem integratora koji će povezati nove tehnologije sa postojećim nadzornim mrežama.
Projekat uključuje i implementaciju Video Management System (VMS) platforme enterprise nivoa, obuku administratora i korisnika, te sertifikaciju sistema u skladu sa međunarodnim bezbjednosnim standardima.
Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZLP) je 2019. dala dozvolu za video-nadzor javnih površina, a obaveza MUP-a po toj odluci je da ih obavijesti o svakoj promjeni.&nbsp;
<h2>Gašenje kamera zbog propusta</h2>
Savjet ALZP je u maju 2024. privremeno zabranio Ministarstvu unutrašnjih poslova obradu podataka o ličnosti putem sistema video nadzora javnih površina na teritoriji Podgorice, Bara i Budve, uz obrazloženje da kamere instalirane u tri grada sa softverom za prepoznavanje lica nijesu bile obuhvaćene Saglasnošću Agencije.
Zakonom je predviđeno da prije svake automatske obrade biometrijskih podataka MUP mora tražiti saglasnost AZLP, jer to predstavlja poseban rizik za lična prava i slobode.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović tada je tvrdio da da nema nikakve zloupotrebe, niti fa se manipuliše bilo kakvim ličnim podacima građana.
Tada je saopštio da su kontrolori AZLP obavili nadzor u MUP-u, dodajući da je došlo do propusta u radu jer je određeni dio tehničke specifikacije označen stepenom tajnosti.&nbsp;
- To se radi isključivo iz bezbjednosnih razloga - rekao je Šaranović.
<h2>Alat za efikasnu reakciju</h2>
MUP je krajem jula ove godine, uz saglasnost AZLP, potpisalo Odluku o uspostavljanju sistema video nadzora na teritoriji Prijestonice Cetinje.
- Video nadzor predstavlja moćan alat koji doprinosi ne samo efikasnijoj reakciji službi bezbjednosti, već ima važnu ulogu u prevenciji izvršenja krivičnih djela i remećenja javnog reda i mira. Primjenom savremenih tehnologija želimo da doprinesemo jačanju povjerenja građana, a kroz budući sporazum o saradnji Ministarstva unutrašnjih poslova, Prijestonice Cetinje i Opštine Herceg Novi definisaćemo i obaveze tokom eksploatacije sistema video nadzora u ovim gradovima - poručili su tada iz Ministarstva.

MUP ulaže 256.000 eura u unapređenje video-nadzora gradova

Uprava za saobraćaj raspisala je tender za rekonstrukciju puta Mojkovac-Vragodo, sa izgradnjom mosta preko rijeke Tare.
- Izgradnja mosta preko rijeke Tare u Podbišću ima izuzetno veliki značaj jer povezuje glavni magistralni put s putem ka budućem skijalištu, čime se obezbjeđuje bolja saobraćajna povezanost i veća pristupačnost tom području - saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.
Procijenjena vrijednost radova iznosi 3.100.000 eura bez PDV. Ponuđeni rok za završetak radova ne može biti kraći od 14 ni duži od 24 kalendarska mjeseca od dana uvođenja izvođača u posao.
- Uprava za saobraćaj kontinuirano radi na planiranju, izgradnji i modernizaciji regionalnih i magistralnih puteva širom Crne Gore, s ciljem unapređenja bezbjednosti saobraćaja i bolje povezanosti svih krajeva zemlje - poručeno je u saopštenju.

Raspisan tender za izgradnju mosta preko rijeke Tare u Mojkovcu, radovi vrijedni 3,1 milion eura

Ministarstvo javnih radova raspisalo je tender za izgradnju novog paviljona JU OŠ „Vlado Milić“ u Podgorici, po principu „projektuj i izgradi“, saopšteno je iz ove institucije.
Procijenjena vrijednost radova, navode, iznosi oko tri miliona eura.
- Ulaganje u prosvjetnu infrastrukturu znači ulaganje u budućnost Crne Gore. Ministarstvo javnih radova u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija će nastaviti da sprovodi projekte ovog tipa, s ciljem stvaranja što boljih uslova za izvođenje nastave i kvalitetnijeg ambijenta za rad prosvjetnih radnika - saopšteno je iz Ministarstva javnih radova.
Detalji tendera mogu se naći<a href="https://cejn.gov.me/tenders/view-tender/102026"> OVDJE</a>.

Ministarstvo javnih radova raspisalo tender za izgradnju novog paviljona JU OŠ „Vlado Milić“

Monteput d.o.o. danas je raspisao tender za izradu glavnog projekta i izvođenje građevinskih radova na brzoj saobraćajnici duž Crnogorskog primorja, dionica Markovići – Lastva Grbaljska (obilaznica oko Budve).
Procijenjena vrijednost radova je 196.267.768,60 eura, bez uračunatog PDV-a.&nbsp;
- Planirani rok za završetak radova, uključujući izradu glavnog projekta, je 48 mjeseci od dana uvođenja odabranog izvođača u posao - saopšteno je iz Vlade.
Dužina ove dionice, koja obuhvata djelove opština Kotor i Budva, iznosi oko osam kilometara. Dionica počinje na petlji Lastva Grbaljska (veza sa magistralnim putem M1), a završava na petlji Markovići (veza sa putem M10).&nbsp;
Na ovoj dionici predviđena je izgradnja četiri mosta ukupne dužine oko 1.400 metara, kao i dva dvocijevna tunela ukupne dužine oko 4.300 metara. To znači da je više od 70 odsto trase predviđeno za gradnju objekata.
- Izgradnja obilaznice oko Budve predstavlja projekat od izuzetnog značaja za Crnu Goru, jer će omogućiti brže, bezbjednije i efikasnije saobraćajno povezivanje primorja, te značajno doprinijeti razvoju saobraćajne infrastrukture i regionalne povezanosti - kazali su u Vladi.

Raspisan tender za obilaznicu oko Budve, vrijednost 196,2 miliona eura

Poništen je tender za izgradnju postrojenja za baterije i skladištenje električne energije u vrijednosti od 48 miliona eura, koji je raspisala Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), saznaje Portal ETV.
Tender je, kako navodi &nbsp;izvor Portala ETV, &nbsp;poništen jer bi novo zaduženje potencijalno, u ovom trenutku, moglo ugrozilti likvidnost kompanije.
Baterije za skladištenje energije imaju veliki značaj, i ovaj projekat će svakako biti realizovan. Međutim, kako saznaje Portal ETV, trenutno finansijska konstrukcija nije stabilna da bi se projekat mogao sprovesti. &nbsp;Takođe, ovi projekti se planiraju realizovati tek nakon što se EPCG konsultuje sa Vladom kako bi se pronašlo najbolje moguće rješenje.
Javni poziv je raspisan krajem avgusta, iako za ovaj projekat novac nije bio obezbijeđen. Menadžment EPCG, na čelu sa predsjednikom borda direktora Milutinom Đukanovićem i izvršnim direktorom Ivanom Bulatovićem, nakon objave tendera obratio se Ministarstvu energetike i rudarstva sa zahtjevom za odobrenje zaduženja kako bi projekat mogao biti realizovan. Međutim, iz resornog ministarstva uslijedio je hladan tuš – odobrenje nije dato zbog rizika od narušavanja finansijske stabilnosti EPCG, a kompaniji je sugerisano da poništi objavljeni tender.
Kako je ranije pisao Portal Standard, ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović nedavno je odbio zahtjev EPCG za dugoročno zaduženje koje bi služilo izgradnji baterijskog postrojenja za skladištenje električne energije u krugu fabrike EPCG Željezara Nikšić.
Šahmanović je zvanično obavijestio EPCG da je, nakon konsultacija sa Ministarstvom finansija, donesena odluka da se ne dozvoli dodatno zaduženje zbog prevelikog finansijskog rizika, te je Elektroprivredi saopštio da u skladu sa važećim propisima očekuje poništenje već raspisanog tendera.
Ovakav razvoj događaja dodatno ukazuje na ozbiljne probleme sa likvidnošću EPCG, koji ne samo da ugrožavaju planirane infrastrukturne projekte, već i stabilnost jedne od najvažnijih državnih kompanija.

Miraš Dušević

Šahmanović blokirao zaduženje: Poništen tender EPCG za baterijsko postrojenje od 48 miliona eura

Firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, Anđele Vojinović, 28. avgusta izabrana je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice. Kako je pokazalo istraživanje M portala početkom septembra, taj tender je namješten, a službenici koji su zaduženi za javne nabavke bili su izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden. Međutim, na te navode do danas nijesmo čuli ni slova od poslanice Vojinović koja je inače prilično ažurna i glasna kada treba da se "obračuna" sa političarima, medijima...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06" data-rendition-name="original" width="1361" height="489" loading="lazy" alt="Pavle i Anđela Vojinović"> <figcaption>Pavle i Anđela Vojinović(Photo: screenshot/ASK)</figcaption> </figure>  Podsjetimo, nakon realizacije ove javne nabavke, kasa kompanije muža Anđele Vojinović, biće bogatija za 120.000 eura. Na odluku i izbor da baš ova kompanija dobije posao, potpis je stavio partijski kolega Vojinovićke i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Izvori M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdili su da ovdje baš i nijesu čista posla. Naime, izvori tog medija kazali su da je tender namješten za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftender-mup-a-od-120-000-eura-za-muza-andele-vojinovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Takođe, simptomatičan je momenat, a koji je objavio M portal, da se jedino kompanija na čijem čelu je muž Anđele Vojinović javila na tender. Kako prenosi M portal, kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. I dok od početka septembra redovno imamo saopštenja i reagovanja poslanice Vojinović, za ove navode ostaje nijema. "Previše je slučajnosti da bi bile slučajne", kaže u svojim javnim nastupima Vojinović.&nbsp; Da li bi se pozvala na ove riječi kada su u pitanju ona i suprug?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a" data-rendition-name="original" width="1627" height="749" loading="lazy" alt="Anđela Vojinović"> <figcaption>Saopštenja i reagovanja Vojinović za manje od mjesec dana(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>

Vojinović ćuti o tenderu MUP-a od 120.000 eura za njenog muža

Pokrenut je postupak za izgradnju nove zgrade Državnog arhiva Crne Gore na Cetinju u nastavku postojeće, saopštio je u intervjuu za Radio Kotoru direktor ove institucije Danilo Mrvaljević.
Ocjenivši da će to vjerovatno biti naznačajniji projekat posljednjih decenija, izražava nadu da će se već 2026. godine konkretnije ući u taj posao.
- Tenderom i moguće već početkom izgradnje - precizira on.
Upitan kolika je vrijednost ovog projekta, ističe da je na startu bilo puno problema, te je cijela procedura morala započeti od početka.
- Odmaklli smo nekoliko koraka, a sada smo u fazi najvjerovatnije izrade novog idejnog rješenja i nakon toga glavnog projekta, jer stari nije bio u skladu sa postojećim UT i konzervatorskim uslovima, rađen je bukvalno bez njih. Naravno kada znate da se radi o istorijskom jezgu Cetinja, ne samo da morate zadovoljiti sve zakonske norme u tom pravcu, nego se takvi projekti moraju veoma pažljivo raditi. Pristalica sam da i neka malo duže potraje, ali da to bude kako treba i da dobijemo konačno funkcionalnu zgradu koja će istovremeno uljepšati centar Cetinja i uklopiti se u ambijent stare crnogorske prijestonice - podvlači Mrvaljević.
Glavni projekat i prije toga idejno rješenje pokazaće koliki će biti troškovi, a radove će finansirati država.
- Ići ćemo u tom pravcu da tražimo ta sredstva, ali je prvi ili najvažniji korak u ovom trenutku izrada novog idejnog rješenja i glavnog projekta, a tek onda ćemo započeti konkretnije - slijedi tender i izgradnja - kaže on, dodajući da je u planu rekonstrukcija krova centralne zgrade Državnog arhiva Crne Gore (DACG).
Navodi da je u posljednje tri godine na nivou Crne Gore, obnovljeno sedam objekata Državnog arhiva, od kojih neki u potpunosti, a neki u manjoj ili većoj mjeri.
- U tom dijelu sam zadovoljan, jer su bili zaista jako loši uslovi generalno rada i prije svega čuvanja i zaštite arhivske zgrade - naglasio je on.
U Državnom arhivu Crne Gore, na nivou cijele države, čuva se gotovo 11 kilometra arhuvske građe, a najznačajniji dokument je, saopštava Mrvaljević, u Istorijskom arhivu Kotor.
- U pitanju je notarski zapis, odnosno kupoprodajni ugovor s početka 14. vijeka, iz 1309. godine. Naravno, jako puno dokumenata značajnih za državu Crnu Goru, čuva se, kako u Istorijskom arhivu Kotor, drugim arhivima na primorju i naravno u centralnom depou Državnog arhiva na Cetinju, još od vremena senata, vremena knjaževine i kraljevine Crne Gore, svih ministarstva i sudova itd. - zaključio je Mrvaljević.

Mrvaljević: Pokrenut postupak za izgradnju nove zgrade Državnog arhiva

Predstava Teatra 303 „Bezmetković – Oprosti druže Stari“ biće izvedena u kotorskom Kulturnom centru u subotu, 29. novembra, u 20 sati,a scenario potpisuje poznati aforističar i satiričar Velizar Radonjić. 
U predstavi, koju režira Dragan Buzdovan, igraju: Ilko Marović, Nađa Radonjić, Dušan Kustudić, Vasilije Ševaljević, Nikolas Katharos i Anastasija Sredojević. Scenografiju potpisuje Marko Ševaljević, muzičke numere i audio efekte Kristijan Đuranović, dok je za dizajn propagandnog materijala zaduženi su Siniša Vukčević i Jovana Samardžić.
- Satirični igrokaz „Oprosti druže Stari (Bezmetković)“ izvodi se upravo 29. novembra, nekadašnjem Danu Republike – datumu koji pruža idealnu priliku da se kroz umjetnost evocira vrijeme u kojem se živjelo pod rukovodstvom druga Tita- navode organizatori,
Autor teksta, Velizar Radonjić, novinar i publicista u penziji, dramski pisac i satiričar, dobitnik je nagrade 19. decembar za 2024. godinu u Podgorici. 
- Igrokaz je sačinjen od dijelova njegovih nagrađivanih satiričnih priča: „Pismo“ i „Ko na Lovćen ak’ i malo sjedi“ (nagrada Vuko Bezarević 2019. i 2020), „Ispovijed“ (nagrada Zlatna priča, Mrkonjić Grad 2021) i „Bal pod maskama“ (prva nagrada na Crnogorskom festivalu humora i satire, Danilovgrad 2022)- navodi se u saoštenju.
Kako organizatori ističu, glavni lik Bezmetković nastaje iz potrebe da se čovjek ispovijedi – neko Svevišnjem, neko ljekarima, a on svom Vrhovnom komandantu, Drugu Starom. Budući da zbog okolnosti nije mogao do Kuće cvijeća, odlučuje da mu napiše pismo i izvijesti ga „kako je ovdje, da Drug Stari ne brine“. U pismu, kroz dijaloge sa unučadima i komentare svakodnevice, ni tema ne manjka: agrarne i obrazovne reforme, tranzicija, sloboda vjeroispovijesti, građanska prava, sloboda govora, evropske integracije, demokratija, životna sredina… Sve je tu, uz ironične i britke aforističarske rečenice koje stvaraju mozaik savremene, ali i vječne Crne Gore.
- Predstava „Oprosti druže Stari“ slojevita je priča o Crnoj Gori – onakvoj kakvu vidi onaj koji zna da pogleda sa vrha Lovćena, jer „ko na Lovćen ak’ i malo sjedi više vidi no onaj iz Podgorice“. Ujedno, ona nosi snažnu poruku mladima: da se okrenu budućnosti, zajedništvu, ljubavi i životu oslobođenom podjela i tereta prošlosti- poruka je organizatora,
Ulaznice po cijeni od 5 eura mogu se kupiti u kancelarijama Kulturnog centra u četvrtak i petak, 27. i 28. novembra, od 10 do 12 sati, kao i na blagajni dva sata prije početka predstave.

Veče satire: „Bezmetković – Oprosti druže Stari“ u Kulturnom centru Kotor

U prvih devet mjeseci ove godine pozitivan prirodni priraštaj zabilježen je u osam opština, a u istom periodu je rođeno je 5.181, a umrlo 4.798 osoba, što ukazuje na pozitivan prirodni priraštaj na nivou države - citirao je podatke Zavoda za statistiku ministar zdravlja Vojislav Šimun u Skupštini Crne Gore.
Poslanik Nove srpske demokratije Velimir Đoković pitao je ministra koji programi podsticaja za povećanje nataliteta su u primjeni i kakvi su njihovi rezultati.
Šimun je odgovorio da resor na čijem je čelu, u okviru svojih nadležnosti i u saradnji sa drugim institucijama, kontinuirano prati demografske pokazatelje i sprovodi mjere usmjerene na unapređenje uslova za rađanje, očuvanje reproduktivnog zdravlja i podršku porodicama sa djecom.
- U Crnoj Gori se posljednjih godina bilježi negativan prirodni priraštaj, što zahtijeva sveobuhvatan i koordinisan pristup u sprovođenju javnih politika koje mogu doprinijeti povećanju nataliteta. Ipak, u poređenju sa većinom zemalja regiona i Evropske unije - gdje broj umrlih premašuje broj živorođenih, a migracioni saldo predstavlja ključni faktor rasta stanovništva - Crna Gora bilježi povoljniji trend - ocijenio je Šimun.
Na nacionalnom nivou, Ministarstvo zdravlja sprovodi programe koji indirektno doprinose podsticanju nataliteta kroz unapređenje reproduktivnog zdravlja žena i parova. U okviru većine domova zdravlja funkcionišu savjetovališta za reproduktivno zdravlje, gdje se organizuju i „Škole za trudnice“, čime se pruža stručna podrška trudnicama i budućim roditeljima.
- Poseban doprinos daje i povećanje dostupnosti usluga vantjelesne oplodnje (VTO). Postupci VTO finansiraju se iz sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje, a unapređenjem propisa povećan je broj dozvoljenih pokušaja i proširen starosni limit pacijentkinja koje mogu početi postupak. Zahvaljujući tome, sve veći broj parova ostvaruje se kao roditelj upravo putem ovih procedure. Dosadašnji rezultati pokazuju da su ostvareni određeni pomaci, ali prostor za unapređenje uvijek postoji - ističe Šimun.&nbsp;
Vjeruje da svaka nova porodica i svako novo dijete čine naše društvo bogatijim jer je ulaganje u roditeljstvo ulaganje u našu zajedničku budućnost.&nbsp;
- Zbog toga sve državne institucije, lokalna zajednica i privreda su u obavezi da zajedno kreiraju ambijent gdje je roditeljstvo podržano kroz sigurnost, podršku, dostupne servise, povoljne stambene kredite i pouzdano radno okruženje kroz razumijevanje roditeljskih obaveza. Ministarstvo zdravlja ostaje posvećeno daljem unapređenju reproduktivnog zdravlja, zaštiti majki i djece i stvaranju uslova u kojima svaka porodica ima potpunu institucionalnu podršku u odluci da se ostvari ili proširi. Fokus je na jačanju postojećih mjera, kreiranju novih programa i unapređenju međuresorne saradnje, kako bi se doprinijelo dugoročnom demografskom razvoju Crne Gore - rekao je Šimun.
<h2>Koeficijenti za fizioterapeute/kinje&nbsp;</h2>
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša pitao je ministra da li su postupili po mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore iz maja ove godine kojim je preporučeno da dopuni Granski kolektivni ugovor na način što će koeficijente složenosti za fizioterapeute/kinje u javnom zdravstvu utvrditi na način zasnovan na principu jednakosti i nediskriminacije, odnosno analogno uvećanjima koeficijenata nemedicinskog kadra u javnom zdravstvu, kao i koeficijentima fizioterapeuta/kinja u Institutu „Dr Simo Milošević“.
Šimun je u odgovoru naveo da Ministarstvo zdravlja u potpunosti razmatra inicijativu koja se odnosi na koeficijente fizioterapeuta/kinja, te izražava spremnost da ona bude uključena u tekst novog Granskog kolektivnog ugovora, u skladu sa principima jednakosti i nediskriminacije.
On je rekao da je resor na čijem je čelu, postupajući u skladu sa preporukama Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, formiralo radnu grupu za izradu novog Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost.&nbsp;
- U njenom sastavu, pored predstavnika Ministarstva zdravlja, nalaze se i predstavnici reprezentativnih sindikata, Ministarstva finansija, te Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga. Radna grupa je ušla u intenzivan proces konsultacija i pregovora sa Ministarstvom finansija, sa ciljem unapređenja ekonomskog položaja zaposlenih u zdravstvenom sistemu, posebno srednjeg medicinskog kadra, ali i drugih profila čiji status zahtijeva usklađivanje na principima jednakosti i nediskriminacije - istakao je Šimun.
Prijedlog u Nacrtu Granskog kolektivnog ugovora dostavljen je sindikatima radi daljeg razmatranja i usaglašavanja u okviru njihovih organa.&nbsp;
- Proces izrade novog Granskog kolektivnog ugovora predstavlja najadekvatniji okvir za cjelovito i sistemsko uređenje koeficijenata složenosti poslova kako bi se obezbijedila dosljedna primjena standarda i jednak tretman svih zaposlenih u javnom zdravstvu - naveo je Šimun.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtpaQcYRpL9A&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šimun: Pozitivan prirodni priraštaj u osam opština u prvih devet mjeseci

Tokom prethodnog vikenda, od 21. do 23. novembra, na crnogorskim putevima evidentirano je 56 saobraćajnih nezgoda u kojima su dvije osobe izgubile život, dok su četiri zadobile teške, a 13 lakše tjelesne povrede, saopšteno je iz Uprave policije.
- Saobraćajna policija je u istom periodu, u okviru pojačanih represivnih aktivnosti, podnijela 142 prekršajne prijave i izdala 1.257 prekršajnih naloga. Privremeno je oduzeto 21 par registarskih tablica, a isto toliko vozila isključeno je iz saobraćaja- navodi se u saopštenju policije.
Iz policiju navode da je slobode lišeno 56 vozača.
- Među njima je 34 koji su vozili pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od 1 g/kg ili su odbili alkotestiranje, 19 vozača koji su bili pod dejstvom opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci, odnosno odbili testiranje, kao i tri vozača zbog drugih težih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima- kazali su iz policije.
Najviše vozača uhapšeno je u Podgorici – 16. Po šest u Nikšiću i Baru, pet u Kotoru, te po četiri u Danilovgradu i Bijelom Polju.
- Uprava policije još jednom apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju propise i na taj način doprinesu sopstvenoj, ali i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju- zaključuje se u saopštenju.

UP: Tokom vikenda uhapšeno 56 vozača, dvije osobe stradale

Ministarstvo finansija i Ujedinjene nacije (UN) u Crnoj Gori posvećeni su produbljivanju saradnje u oblastima održivog razvoja, fiskalne stabilnosti, inkluzivnog ekonomskog rasta i unapređenja javnih politika u skladu sa Agendom 2030, poručeno je na sastanku ministra finansija i koordinatorke UN-a u Crnoj Gori.
&nbsp;Ministar finansija Novica Vuković i rezidentna koordinatorka UN-a u Crnoj Gori, Karolin Tiso su na sastanku potvrdili snažno partnerstvo i kontinuiranu podrška UN-a razvojnim prioritetima države.
Tiso je zahvalila Ministarstvu finansija na partnerskom odnosu i naglasila spremnost UN sistema da nastavi da pruža stručnu i tehničku podršku reformskim procesima koji doprinose napretku zemlje.
&nbsp;Vuković je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom i istakao važnost strateškog pristupa javnim finansijama, ulaganjima u ljudski kapital i jačanju institucija kao ključnih elemenata održivog razvoja.
&nbsp;On je pozdravio angažman UN-a u Crnoj Gori i izrazio očekivanje da će zajedničke inicijative i u narednom periodu dati snažan doprinos socio-ekonomskim reformama.
&nbsp;Sagovornici su se saglasili da će sistem UN i Ministarstvo finansija nastaviti blisku koordinaciju u cilju realizacije prioritetnih aktivnosti definisanih Okvirom saradnje UN-a za održivi razvoj.

Ministarstvo finansija i UN jačaju saradnju za održivi razvoj

Prava slika današnje Crne Gore je „kulturna“ politika vlasti koju najlakše definišemo riječju postavgustovska. Kriterijumi po kojima se postavljaju čelni ljudi kulturnih ustanova sve su samo ne renomiranost i kompetentnost. Jedini kriterijumi su partijska, vjerska i nacionalna pripadnost. Da ne zaboravimo učešće u opskurantnim (pogledaj rječnik) litijama, retrogradnim manifestacijama svega najprimitivnijeg što Crna Gora može da izbaci. Da je to temelj i ontološko biće postavgustovske vlasti svjedoče namjere da se podižu spomenici lideru tih primitivnih uličnih metanija, koje namjeravaju da podižu širom Crne Gore, kao simbole mržnje prema Crnoj Gori, svemu crnogorskom, „brozomorno-montenegrinskoj ideologiji, koja se temelji na dukljanskoj mitologiji“. Ograđujem se ako nije tačno, ali sam čuo da su se dijelile i potvrde o učešću u litijama, kao buduće ulaznice za avanzovanje. Spomenici jednom popu diljem Crne Gore i jesu najbolja potvrda sunovrata Crne Gore, koja ne podiže spomenike znanju i nauci, već mantijašima i mraku.&nbsp; Biti dio civilizacije podrazumijeva poznavanje prošlosti na osnovu istorijskih artefakata, a ne guslarske mitomanije i popovskih izmišljotina. Aleksandar Solženjicin piše: „Da bi uništio jedan narod, moraš prvo saśeći njegove korijene“. Milan Kundera u „Knjizi ljubavi i zaborava“ piše nešto slično: „... prvi korak k uništenju jednog naroda jeste brisanje njegovog pamćenja … nađi nekoga da napiše nove knjige, proizvede novu kulturu, izmisli novu istoriju. Ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila“.&nbsp; <h2>NEDODER NACIJA</h2> Nekadašnja slobodarska Crna Gora danas je poprimila kmetski karakter i čeka da joj neko drugi vrati ime i dostojanstvo. Ponavljači, vlasnici lažnih diploma, pridošlice iz raznih crnogorskih i okolnih pripizdina pišu nam istoriju, uče nas jeziku predaka, onima kojima je jezik prepun turcizama smetaju crnogorski italijanizmi, poklanjaju sebi crnogorske nacionalne nagrade za trivijalna i lažna, nepostojeća djela, preuzimaju nam nacionalne institucije praveći od njih seoske domove kulture. Prvi predśednik Crnogorskog centra PEN kluba, profesor Pavle Mijović, kada je uhapšen i ispitivan u zatvoru u Dubrovniku od policije zbog Belvederskih demonstracija 1936. ostavio je zapisano kako mu je policajac koji ga je ispitivao rekao: „Možda se zakon promijeni i dozvolimo rad vaše komunističke stranke, ali, ukoliko i dalje nastavite da se zalažete za crnogorsku naciju sve ćemo vas istrijebiti“. Meša Selimović je napisao da čovjek postaje slobodan svojom odlukom, otporom i nepristajanjem. Pokazalo se, ipak, da je crnogorska nacija nedoder i da kad su se prvi put Crnogorci mogli nacionalno izjasniti na popisu 1948. godine, oni su to masovno uradili. Problem sa bilo kojim identitetom je što se on stalno mora zalivati od strane političkih i društvenih elita. Ako vi to ne činite taj prostor će ispuniti drugi i, što kaže Kundera, ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila. Crnogorski komunisti su se ponašali kao da je vrijeme stalo i da će vječito ostati takvo, da sve imamo u drugoj republici, da zato Crnoj Gori ne trebaju ni fakulteti, ni mediji, ni klinički centri, ni naučne ustanove, niti da je religija bilo kakav faktor u društvu. Padom socijalizma ostavili su Crnu Goru na izvolte uticaju velikopsrpskog nacionalizma i njegovom glavnom promoteru – Crkvi Srbije. Crkva Srbije sve vrijeme radi na tome da svetosavlje bude zajedničku teološka perspektiva crnogorskog društva, a srpski identitet istorijski kontinuitet. Kad se pogledaju podaci od popisa do popisa dobije se mjera njihovog uspjeha kroz period potonjih tri i po decenije. Ili, ako hoćete, pokazuje se inferiornost crnogorskog društva, nedostatak samopoštovanja i provincijalni karakter.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c" data-rendition-name="original" width="1200" height="710" loading="lazy" alt="Biblioteka"> <figcaption>„ESTETIKA“ PORTALA IN4S: Biblioteka „Radosav Ljumovićetv</figcaption> </figure>  <h2>ZADRUŽNI DOM</h2> Po statističkim podacima u Podgorici stanuje bezmalo pola Crne Gore. Za Podgoricu su dvije kulturne institucije uvijek imale veliki značaj, ako ne računamo nacionalno i gradsko pozorište. Biblioteka „Radosav Ljumović“ i KIC. Ako vi na čelo Biblioteke „Radosav Ljumović“ izaberete Slavicu Ilinčić, koja je sama po sebi antiteza kulture i promoter ideologije srpstva i svetosavlja kao temelja Crne Gore, koja je u biblioteku uvela „estetiku“ portala IN4S, a na čelo KIC-a harmonikaša, koji svojim vokalnim interpretacijama zasmijava čitav region, onda ste dvije više nego značajne institucije pretvorili u zadružni dom u Lebanama. I tu nema nikakve slučajnosti. Ideja i jeste da se sve institucije Crne Gore prilagode „estetici“ braće Mićović, Metodija i Krnje Jele, da se sroza na nivo najseljačkije pučke zabave najprimitivnijeg soja u Crnoj Gori, koji buja iz godine u godinu. Pa nama „Zavetnica“ vodi Filmski centar Crne Gore, zaboga?&nbsp; A onda nam Raonikije, tri puta sudski osporavani direktor RTCG, na mala vrata uvodi kampanju kako od malih mogu indoktrinirati buduće generacije ideologijom svetosavlja, srpske Sparte i junaštvom Pavla Đurišića. Pa još doveo svetosavskog stručnjaka za satanizam sa nesretnog Pravnog fakulteta. I to onaj isti Raonikije koji mi onako sa prosvijećenih visina održa lekciju da je on učinio više za demokratiju u Crnoj Gori i od mene i od Mila i od Ranka i čitave tadašnje vlasti. Biće da je u međuvremenu evoluirao od liberala i demokrate u protođakona Javnog servisa, jer je evolucija kod Crnogoraca postala nacionalni sport. Što reče onaj na televiziji „ja kad mi treba kažem da sam Srbin, a kad mi treba Crnogorac“! Eto, dotle smo stigli, sve se udarajući u junačke grudi, dičeći se sopstvenom junaštvu i čojstvu u prošlosti. <h2>&nbsp;PRODANE DUŠE</h2> Pošto ni mnogo veće države ne mogu izdržati toliki broj prodanih duša, riješio sam svaki put da poklonim po koju crticu iz istorije, nakon što sam predočio da su nam preci ginuli na Mojkovcu nizašto, jer nije bilo više nijednog Srbina kojem bi čuvali odstupnicu, već im je smješteno iz razloga koje napisa komandant Glavnog štaba crnogorske vojske, srpski pukovnik Petar Pešić, u beogradskoj „Pravdi“ od 9. maja 1925. godine: „Odnosno tvrđenje mojih kritičara, da sam savetovao pokojnom Kralju Nikoli da zaključi mir sa Austrijom, napominjem, da sam izneo u 'Ratniku' celu istoriju tog pitanja i nemam potrebe da ga ponovo izlažem. Sem toga nalazim da bi to bilo izlišno, jer su oni suviše slabi da shvate vojno-politička pitanja toga obima. Ali moram im postaviti ovo pitanje: jesu li ma kad razmišljali o tome, kakava bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da je na Solunskom frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola?“ Ponavljaću vam ovo sve dok ne shvati i posljednja fukara kakve su namjere bile prema Crnoj Gori!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Petar Pešić tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  Ne znam znate li ko je Jovan Đonović? On je uz Marka Dakovića jedan od najogorčenijih protivnika kralja Nikole od beogradskih studenata iz Crne Gore, učesnik u organizaciji više atentata na knjaza/kralja Nikolu. E pa taj Jovan Đonović piše, takođe u „Pravdi“: „On, koji misli, da nije Kralj Nikola uputio depešu Franji Josifu ne bi se kompromitovao u očima saveznika i svog naroda, da bi izveo nešto vojske i postavio je na Solunski Front i najzad sa njom ušao u Crnu Goru, - morao je, prirodno, utrošiti prilično vremena i spremiti dosta činjenica da se to desi. Idući za njegovim pisanjem ulazimo u njegovu misao, da je jedinstvo Crne Gore i Srbije bilo moguće: ako Kralj Nikola osramoti Crnu Goru predajom vojske, a sebe uprlja izdajstvom“. Čak je i on shvatio na koji način se jedino moglo izvesti „ujedinjenje“, kako ga zovu stručnjaci iz SNP-a, kad piše: „„Zar, onda nije jasno i laiku, da se g. Pešić nije mnogo starao da se ne desi sa crnogorskom vojskom ono, za šta se bojao da se ne dogodi srpskoj“?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143" data-rendition-name="original" width="530" height="829" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Jovan Đonović tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;ODA CRNOGORCIMA</h2> Što se tiče Marka Dakovića, po kojem se zove orden koji predśednik Rajo dodjeljuje sopstvenim „velikanima“, on je bio poznat po učešću u atentatima na knjaza/kralja Nikole i po tome što je nakon Podgoričke skupštine ćerao po ulicama građane da pjevaju pjesme srpskom kralju Petru, ukoliko ne bi htjeli ubijao ih hicima iz pištolja. Pravi heroj uz Pavla Đurišića.&nbsp; Malo da se taknemo i francuske štampe, obzirom na sramnu ulogu Francuske u nasilnoj aneksiji Crne Gore. „La Revue Diplomatique“, Pariz, 30. novembra 1919. g. donosi tekst „4.000 Crnogoraca u srpskim zatvorima“: „Konferencija Mira optužuje neprijatelja za zločine, a u isto vrijeme dozvoljava da Srbija iste zločine vrši u Crnoj Gori ... Francuski narod i njegovo javno mnjenje su uz Crnu Goru. Ali, zašto neko u francuskoj vlasti ne uzvikne: Dosta je, prekinite sa davljenjem Crne Gore!? Ako je Francuska prijatelj Srbije, ne mora biti neprijatelj Crne Gore. čast Francuske je u pitanju... Naš je zahtjev: Francuska treba da učini da se Srbija evakuira iz Crne Gore i da Crna Gora bude Crnogoraca. ... Dičite se Crnogorci, jer plemeniti i civilizovani svijet i danas vidi i sa divljenjem i simpatijama prati vašu borbu i podvige protivu nebratske i izdajničke Srbije Karađorđevića, kao što je nekad slavio i divio se djelima vašim i vaših predaka kad se ginulo 'za krst časni i slobodu zlatnu'“. Eh, kao što je nekad ....

KIC mijenja ime u KIČ

Sedamdesetogodišnji Božidar Šundić poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se danas, oko 12:15 sati, dogodila u nikšićkoj Župi, saopšteno je nezvanično iz Uprave policije.
Do nesreće je došlo kada je automobil kojim je upravljao Šundić, iz za sada neutvršenih razloga, sletio sa puta.
Kako prenosi RTCG, riječ je o bivšem generalnom direktoru Javnog servisa. Njegovo vozilo nađeno je pored puta u Župi, a kako prenosi taj medij informacije iz policije, pretpostavlja se da je doživio srčani udar tokom vožnje.
U policiji kažu da utvrđuju uzrok nesreće.
Šundić je bio na čelu RTCG od 2018. godine do 2021. godine.&nbsp;
Šundić je bio diplomirani inženjer, dugogodišnji novinar i urednik više crnogorskih medija.&nbsp;

Nikšić: Poginuo bivši generalni direktor RTCG Božidar Šundić

Bosanskohercegovački novinar i televizijski voditelj Adnan Rondić tvrdi da je postojao "Sarajevo safari", snajperski lov na ljude u Sarajevu devedesetih sa kojim se sumnjiči da je povezan i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te da je sramna činjenica da pred državnim sudom ne postoji nijedna podignuta optužnica za opsadu glavnog grada BiH.
- Duboko vjerujem da je postojalo nešto što se naziva "Sarajevo Safari", ili što bi jedan Sarajlija rekao možda je ispravnije bilo reći "Sarajevo hunting" (Sarajevo lov). Nijesu oni nas samo promatrali i fotografisali kao na safariju, već su nas ubijali. Preživio sam opsadu Sarajeva i ostao sam bez 28 članova porodice, uključujući i moga oca i odlično znam da je ovo što se tvrdi istina i ovo nije prvi put da se pominje "Sarajevo Safari" - rekao je Rondić.
On je napomenuo da državno tužilaštvo nije podiglo nijednu optužnicu za opsadu Sarajeva.
- Imamo četiti haške presude i desetine hiljada dokumenata dokaza. I sam sam dokaz i spreman da svjedočim što su građani Sarajeva proživljavali u te četiri godine krvave opsade. Međuti, Državno tužilaštvo BiH neće, ili ne postoji interes da se stavi tačka barem dijelom na ono što se dešavalo 90-ih i to stvara frustraciju - istakao je Rondić.
Prema njegovim riječima, "Sarajevo safari" ponovo je otvorila rane, aktualizovala teške dane... Živimo, kako kaže, nedovršeni mir ili zamrznuti konflikt koji ne dozvoljava da se krene dalje.
- Treba se nadati da ćemo daći snage i mehamizme da izađemo iz ovog začaranog kruga. Ne smijemo odustati - poručio je Rondić.
<h2>Vrijeme je za reset</h2>
Komentarišući relativizaciju antifašističkog nasljeđa kao i normalizaciju narativa koji veličaju nacionalističke i klerikalne strukture, Rondić kaže da oni nijesu novi.
- Kroz istoriju su se mijenjali njihovi akteri, komunikacijski kanali putem kojih su dolazili do javnosti, ali oni postoje vjekovima, počev od porodice, baštini ih obrazovni sistem, mediji, crkva, akademska zajednica... Postoje i oni koji na takvu vrstu paradigme ne pristaju, ali bojim se da su društva dominantno sklona takvoj vrsti narativa koji ne pospješuju život u ovom dijelu svijeta - istakao je Rondić.
Podsjetio je na nedavni izliv mržnje bivšeg predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika o muslimanima.
- To nije nešto što mu je tom trenutku palo na pamet. "Niko krupno ko Turčin ne laže" zvuči poznato i te kako i u Crnoj Gori. Riječ je o starim narativima - naveo je Rondić.
On ističe da je vrijeme za neku vrstu reseta i da svim ljudi na ovim prostorima, pa i takozvane elite treba da se pogledaju u ogledalo i postave pitanje "Gdje smo mi to sada"?
- Važno je da svi, ako ne iz moralnih, onda iz pragmatičnih razloga pogledamo gdje nas ovakva vrsta narativa vodi. Ja bih bio skloniji da to radimo iz moralnih, etičkih razloga, ali neka za početak iz ugla elita budu praktični razlozi - kazao je Rondić, dodajući da je to proces koji će trajati, ali da ne smijemo odustati.
On je stava da nacionalizam i revizionizam nikada nijesu otišli sa scene. Ponekad se smanji, ali elite, smatra on, koriste tu vrstu narativa jer znaju da takav narativ još nalazi na plodno tlo.
- Imate primjer predizborne kampanje za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska - svi kandidati, posebno dvojica glavnih se skoro isključivo obraćaju jednom biračkom tijelu - Srbima. Znaju odakle bi podrška mogla doći. Koriste narative koji ni njima nisu daleki i mrski i onda imamo situaciju kakvu imamo - naglasio je Rondić.
<h2>"Bez značajnih promjena u RS nakon izbora"</h2>
On ne očekuje značajnije promjene u RS nakon ovih izbora, čak i ako kandidat opozicije pobijedio. Međutim, smatra da mogu pokazati određene trendove.
- Bojim se da oko većine ključnih stvari neće biti suštinske razlike. Možemo dobiti umivenijeg, pitomijeg čovjeka na čelu bh. entiteta RS, ali to su samo izbori za čelnu poziciju. Rezultati mogu biti svojevrsni test onoga što može uslijediti na opštim izborima u BiH 2026. godine - rekao je Rondić.
Ima, dodaje on, nekoliko ključnih karakteristika ovih izbora. Ipak je, kako ističe, pobijedila država.
- Onog momenta kada je Milorad Dodik osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora rekao je da je neće prihvatiti, kao ni odluku Centralne izborne komisije koja mu je uskratila mandat. Rekao je da neće biti izbora, te da i ako ih bude na njima neće učestvovati. Međutim, prihvatio je presudu suda, platio je jednogodišnju kaznu zatvora, očito prihvatio odluku Centralne izborne komisije i izbori se održavaju i na njima učestvuje kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Ovo mi je ključna karakteristika i njihova vrijednost - kazao je Rondić.
T.K.

Rondić: Tvrdim da je postojao "Sarajevo safari", sramna činjenica da ne postoji nijedna optužnica za krvavu opsadu

Poruke istorijskog revizionizma sve glasnije odzvanjaju Crnom Gorom. Negiranje antifašističkog nasljeđa, veličanje zločinaca i političko prekrajanje činjenica postali su moćno oružje u produbljivanju podjela. Povodom bojkota Dana oslobođenja Pljevalja, sagovornici TV E upozoravaju da se fašistički narativi šire kroz institucije, simbole i javni diskurs.
<h2>BORBA ZA (ANTI)FAŠISTIČKO NASLJEĐE</h2>
Sagovornike TVE ne čudi ni to što predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš bojkotuje 20. novembar – dan kada opština slavi oslobođenje od fašističkih okupatora.
- Izjava predstavnika opštine da je 20. novembar najžalosniji datum Pljevalja samo pokazuje, nažalost, njegovo veliko neznanje i njegovu zlu namjeru da produbi jaz između ljudi koji žive u Pljevljima, koji su živjeli vjekovima u međusobnom skladu - kazao je politikolog, građanski aktivista i novinar Emir Pilav.
On poručuje da je taj jaz sve dublji i da Pljevlja, koja su nekada bila simbol multikulturalnog sklada, postaju sinonim za fašizam i destruktivnu vlast. To pokazuju događaji od 2020. do danas, kada vlast insistira na ukidanju antifašističkog praznika i uvođenju crkvenog kao Dana Opštine.
- Laž koja se ponavlja više puta postaje istina. Mi u Crnoj Gori živimo situaciju da propagiranje fašizma, propagiranje istorijskog revizionizma, veličanje ratnih zločinaca je, nažalost, uopšte prihvatljiv brend zato što nema otpora, nema sankcija, jer mi nemamo institucije koje rade onako kako treba da rade, nemamo funkcionalno sudstvo, funkcionalno tužilaštvo, Ministarstvo unutrašnjih poslova - istakao je Pilav.
Fašizam se postepeno širi - preko institucija, simbola, narativa, stava su stručnjaci koji primjećuju da je Crna Gora opasno, ali pogodno tlo za takve ideje.
Psihološkinja, građanska aktivistkinja i feministkinja Ervina Dabižinović kazala je da svaka vrsta današnjeg fašizma zapravo djeluje vrlo naivno, "da dolazi iz srca".&nbsp;
- To su narativi koji govore o nekom pomirenju, o stvarima koje su ljudima bliske. Međutim, društvene nepravde i zloupotrebe koje se na osnovu etničkog i nacionalnog indentitea vrše, zapravo završavaju u tim tamnim sobama istorije i društvo je spremno da mržnjom prema drugom djeluje, kao što su bili primjeri koje smo nedavno vidjeli u Podgorici - kazala je ona.
<h2>RASKRINKAVATI SPORNE NARATIVE</h2>
Iako pojedini narativi djeluju prepoznatljivi, važno je raskrinkavati ih. Na to su nedavno upozorili iz Centra za demokarstku tranziciju kada je jedan od mitropolita Srpske pravoslavne crkve Metodije izjavio očiglednu neistinu, da su samo dvije partizanske brigade bile “crnogorske”.
- Naravno mi smo napisali tekst koji nije nikakva filozofija ili nekakva pamet, ali hoću da vam kažem kako je reagovao jedan moj prijatelj sinoć. Šalje mi poruku I kaže: super je tekst. I ja kažem: gotovo mi je bilo neprijatno da pišem o tako očiglednim stvarima, da je to tako očigledna laž, da je to tako očigledna izmišljotina. I on mi kaže bolje to da pišeš nego za pola godine da ubjeđuješ ljude da je Zemlja okrugla. Dakle, ako im se popusti, ako im se dozvoli, ako se ne budemo borili protiv toga, dešavaće nam se to što se dešava - kazao je ranije za TV E izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica.
I nastavlja da se dešava. Primjera je mnogo, od podizanja spomenika četničkom zločincu Pavlu Đurišiću, podizanje spomenika pokojnom Amfilohiju koji je negirao crnogorsku naciju i islam nazivao lažnom vjerom, odlikovanje ordenom velike zvijezde, insistiranjem na podizanju kapele na Lovćenu i tako u nedogled, ili dok država i društvo – ne kažu, dosta.

Tag: tender