Propao je i drugi tender za gradnju vodovodne mreže do Trebesina i Kamenog, vrijedan 1,93 milioina eura, kao i za gradnju rezervoara u Kumboru od skoro million eura.
- Treba ponoviti oba tendera. Prijavila su se dva ista potencijalna izvođača, jedan iz Herceg Novog, drugi izvan njega, ali nisu dostavili potpunu dokumentaciju. Postupak vodi Opština i ulaže sredstva - kazao je za Novski portal tehnički direktor “Vodovoda i kanalizacije”, Goran Simović.
Vjekovima iz ovih sela u zaleđu Herceg Novog, kao i drugih pod Orjenom, Mokrina, Kruševica i Vrbanja stiže najzdaravija verdura i drugi poljoprivredni proizvodi. Međutim, žitelji vodu crpe iz lokalnih izvora, bunara i cistjerni, a Opština posljednje dvije godine pokušava &nbsp;da im “utoli” žeđ i dovede vodu iz gradskoig sistema.
U prvoj fazi projekta predviđena je gradnja oko kilometar i po vodovodne mreže i rezervoar od 1.000 kubika, dok bi u drugoj fazi voda trebalo da stiže i do Mokrina, Kruševica i Vrbanja.
Voda bi mnogo značila hercegnovskim selima za razvoj poljoprivrede, turizma, bolji život, povratak iz grada na vjekovna ognjišta. Sada u Trebesinu i Kamenom živi blizu 250 stanovnika, ali bi ih sigurno bilo više dolaskom vode. Pored mještana u oba sela sve je više vikendaša, koji grade manje kuće, vile s bazenom. Otvaraju se i uslužni i objekti male privrede.
O potrebi i značaju gradnje kumborskog rezervoara od 1.000 kubika suvišno je pričati. Urbanizacija rivijere je posljednjih godina ogromna, a gradnju hotela, apartmana i drugih poslovno stambenih objekata ne prati odgovarajuća infrastruktura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Trebesin i Kameno i dalje čekaju gradnju cjevovoda, a Kumbor rezervoar za vodu

Delegacija Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture održaće u srijedu, 5. novembra sastanak sa predstavnicima Ministarstva javnih radova, nakon kojeg će biti poznat datum objave javnog poziva za izbor izvođača za rekonstrukciju Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Meljinama.
Prema riječima v.d. direktora Društva, Borivoja Đekića, ministarstvu je predata neophodna oprema, a kasnije i tražena dokumentacija vezana za projekat rekonstrukcije Postrojenja, nakon čega je uslijedio poziv za sastanak.
– Računam ljudski, nadam se da smo došli do nekog finala, gdje smo predali kompletnu opremu koja se od nas tražila, uključujući i prije par dana, kompletnu specifikaciju opreme, koju treba ugraditi, revitalizovati i rekonstruisati na Postorjenju, kako bi ono profunkcionisalo punom snagom – navodi on.
Finansiranje ovog projekta u potpunosti je na sebe preuzela država, podsjeća Đekić.
– Država je opredjelila kompletan iznos sredstava za rekonstrukciju Postrojenja u iznosu od oko 4,9 miliona eura. Novoformirano Ministarstvo javnih radova biće nosilac posla, ali i tendera na osnovu kojeg će biti zabran izvođač i krenuti radovi, kako je i predviđeno procedurom – priča on.
Đekić nije mogao da precizira kada bi Postrojenje moglo počet sa radom u punom kapacitetu, s obzirom na tenderski postupak i žalbene rokove nakon njega.
– Mi ćemo funkcionisati kako moramo, ako se tenderska procedura i ne završi na način da bi Postrojenje moglo da bude u funkciji do početka naredne ljetnje sezone. Nije baš realno da se rekonstrukcija obavi do tada. Realno je da se procedura završi i uđe u postupak do početka naredne turističke sezone, a da se komletan posao završi, nije realno, već više nije realno za sledeću sezonu – istakao je on.
Đekić je poručio da će društvo, zahvaljujući odredbama novog Zakona o izgradnji objekata, imati svoje ljude u timu koji će nadzirati rekonstrukciju Postrojenja, koje će, nakon tog posla u punom kapacitetu moći da obavlja prečišćavanje otpadnih voda, filtriranje i u konalčnom puštanje u more prečišćene vode.

Datum tendera za rekonstrukciju postrojenja u Meljinama biće poznat početkom novembra

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) raspisalo je tender vrijedan 256.100 eura bez PDV-a za unapređenje i razvoj sistema softvera za video nadzor gradova.
U okviru projekta planirana je nabavka i ugradnja analitičkih video-servera od 96 terabajta, koji će omogućiti inteligentnu video analitiku, prepoznavanje lica i registarskih tablica, kao i forenzičko pretraživanje snimaka po fizičkim karakteristikama osoba ili vozila.
Predviđeno je i ažuriranje postojećeg softvera za video-nadzor “IndigoVision Control Center”, ugradnja novih licenci i sprovođenje radova sistem integratora koji će povezati nove tehnologije sa postojećim nadzornim mrežama.
Projekat uključuje i implementaciju Video Management System (VMS) platforme enterprise nivoa, obuku administratora i korisnika, te sertifikaciju sistema u skladu sa međunarodnim bezbjednosnim standardima.
Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZLP) je 2019. dala dozvolu za video-nadzor javnih površina, a obaveza MUP-a po toj odluci je da ih obavijesti o svakoj promjeni.&nbsp;
<h2>Gašenje kamera zbog propusta</h2>
Savjet ALZP je u maju 2024. privremeno zabranio Ministarstvu unutrašnjih poslova obradu podataka o ličnosti putem sistema video nadzora javnih površina na teritoriji Podgorice, Bara i Budve, uz obrazloženje da kamere instalirane u tri grada sa softverom za prepoznavanje lica nijesu bile obuhvaćene Saglasnošću Agencije.
Zakonom je predviđeno da prije svake automatske obrade biometrijskih podataka MUP mora tražiti saglasnost AZLP, jer to predstavlja poseban rizik za lična prava i slobode.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović tada je tvrdio da da nema nikakve zloupotrebe, niti fa se manipuliše bilo kakvim ličnim podacima građana.
Tada je saopštio da su kontrolori AZLP obavili nadzor u MUP-u, dodajući da je došlo do propusta u radu jer je određeni dio tehničke specifikacije označen stepenom tajnosti.&nbsp;
- To se radi isključivo iz bezbjednosnih razloga - rekao je Šaranović.
<h2>Alat za efikasnu reakciju</h2>
MUP je krajem jula ove godine, uz saglasnost AZLP, potpisalo Odluku o uspostavljanju sistema video nadzora na teritoriji Prijestonice Cetinje.
- Video nadzor predstavlja moćan alat koji doprinosi ne samo efikasnijoj reakciji službi bezbjednosti, već ima važnu ulogu u prevenciji izvršenja krivičnih djela i remećenja javnog reda i mira. Primjenom savremenih tehnologija želimo da doprinesemo jačanju povjerenja građana, a kroz budući sporazum o saradnji Ministarstva unutrašnjih poslova, Prijestonice Cetinje i Opštine Herceg Novi definisaćemo i obaveze tokom eksploatacije sistema video nadzora u ovim gradovima - poručili su tada iz Ministarstva.

Tamara Klikovac

MUP ulaže 256.000 eura u unapređenje video-nadzora gradova

Uprava za saobraćaj raspisala je tender za rekonstrukciju puta Mojkovac-Vragodo, sa izgradnjom mosta preko rijeke Tare.
- Izgradnja mosta preko rijeke Tare u Podbišću ima izuzetno veliki značaj jer povezuje glavni magistralni put s putem ka budućem skijalištu, čime se obezbjeđuje bolja saobraćajna povezanost i veća pristupačnost tom području - saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.
Procijenjena vrijednost radova iznosi 3.100.000 eura bez PDV. Ponuđeni rok za završetak radova ne može biti kraći od 14 ni duži od 24 kalendarska mjeseca od dana uvođenja izvođača u posao.
- Uprava za saobraćaj kontinuirano radi na planiranju, izgradnji i modernizaciji regionalnih i magistralnih puteva širom Crne Gore, s ciljem unapređenja bezbjednosti saobraćaja i bolje povezanosti svih krajeva zemlje - poručeno je u saopštenju.

Raspisan tender za izgradnju mosta preko rijeke Tare u Mojkovcu, radovi vrijedni 3,1 milion eura

Ministarstvo javnih radova raspisalo je tender za izgradnju novog paviljona JU OŠ „Vlado Milić“ u Podgorici, po principu „projektuj i izgradi“, saopšteno je iz ove institucije.
Procijenjena vrijednost radova, navode, iznosi oko tri miliona eura.
- Ulaganje u prosvjetnu infrastrukturu znači ulaganje u budućnost Crne Gore. Ministarstvo javnih radova u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija će nastaviti da sprovodi projekte ovog tipa, s ciljem stvaranja što boljih uslova za izvođenje nastave i kvalitetnijeg ambijenta za rad prosvjetnih radnika - saopšteno je iz Ministarstva javnih radova.
Detalji tendera mogu se naći<a href="https://cejn.gov.me/tenders/view-tender/102026"> OVDJE</a>.

Ministarstvo javnih radova raspisalo tender za izgradnju novog paviljona JU OŠ „Vlado Milić“

Monteput d.o.o. danas je raspisao tender za izradu glavnog projekta i izvođenje građevinskih radova na brzoj saobraćajnici duž Crnogorskog primorja, dionica Markovići – Lastva Grbaljska (obilaznica oko Budve).
Procijenjena vrijednost radova je 196.267.768,60 eura, bez uračunatog PDV-a.&nbsp;
- Planirani rok za završetak radova, uključujući izradu glavnog projekta, je 48 mjeseci od dana uvođenja odabranog izvođača u posao - saopšteno je iz Vlade.
Dužina ove dionice, koja obuhvata djelove opština Kotor i Budva, iznosi oko osam kilometara. Dionica počinje na petlji Lastva Grbaljska (veza sa magistralnim putem M1), a završava na petlji Markovići (veza sa putem M10).&nbsp;
Na ovoj dionici predviđena je izgradnja četiri mosta ukupne dužine oko 1.400 metara, kao i dva dvocijevna tunela ukupne dužine oko 4.300 metara. To znači da je više od 70 odsto trase predviđeno za gradnju objekata.
- Izgradnja obilaznice oko Budve predstavlja projekat od izuzetnog značaja za Crnu Goru, jer će omogućiti brže, bezbjednije i efikasnije saobraćajno povezivanje primorja, te značajno doprinijeti razvoju saobraćajne infrastrukture i regionalne povezanosti - kazali su u Vladi.

1250x600

1084x550

Raspisan tender za obilaznicu oko Budve, vrijednost 196,2 miliona eura

Poništen je tender za izgradnju postrojenja za baterije i skladištenje električne energije u vrijednosti od 48 miliona eura, koji je raspisala Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), saznaje Portal ETV.
Tender je, kako navodi &nbsp;izvor Portala ETV, &nbsp;poništen jer bi novo zaduženje potencijalno, u ovom trenutku, moglo ugrozilti likvidnost kompanije.
Baterije za skladištenje energije imaju veliki značaj, i ovaj projekat će svakako biti realizovan. Međutim, kako saznaje Portal ETV, trenutno finansijska konstrukcija nije stabilna da bi se projekat mogao sprovesti. &nbsp;Takođe, ovi projekti se planiraju realizovati tek nakon što se EPCG konsultuje sa Vladom kako bi se pronašlo najbolje moguće rješenje.
Javni poziv je raspisan krajem avgusta, iako za ovaj projekat novac nije bio obezbijeđen. Menadžment EPCG, na čelu sa predsjednikom borda direktora Milutinom Đukanovićem i izvršnim direktorom Ivanom Bulatovićem, nakon objave tendera obratio se Ministarstvu energetike i rudarstva sa zahtjevom za odobrenje zaduženja kako bi projekat mogao biti realizovan. Međutim, iz resornog ministarstva uslijedio je hladan tuš – odobrenje nije dato zbog rizika od narušavanja finansijske stabilnosti EPCG, a kompaniji je sugerisano da poništi objavljeni tender.
Kako je ranije pisao Portal Standard, ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović nedavno je odbio zahtjev EPCG za dugoročno zaduženje koje bi služilo izgradnji baterijskog postrojenja za skladištenje električne energije u krugu fabrike EPCG Željezara Nikšić.
Šahmanović je zvanično obavijestio EPCG da je, nakon konsultacija sa Ministarstvom finansija, donesena odluka da se ne dozvoli dodatno zaduženje zbog prevelikog finansijskog rizika, te je Elektroprivredi saopštio da u skladu sa važećim propisima očekuje poništenje već raspisanog tendera.
Ovakav razvoj događaja dodatno ukazuje na ozbiljne probleme sa likvidnošću EPCG, koji ne samo da ugrožavaju planirane infrastrukturne projekte, već i stabilnost jedne od najvažnijih državnih kompanija.

Miraš Dušević

Šahmanović blokirao zaduženje: Poništen tender EPCG za baterijsko postrojenje od 48 miliona eura

Firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, Anđele Vojinović, 28. avgusta izabrana je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice. Kako je pokazalo istraživanje M portala početkom septembra, taj tender je namješten, a službenici koji su zaduženi za javne nabavke bili su izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden. Međutim, na te navode do danas nijesmo čuli ni slova od poslanice Vojinović koja je inače prilično ažurna i glasna kada treba da se "obračuna" sa političarima, medijima...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06" data-rendition-name="original" width="1361" height="489" loading="lazy" alt="Pavle i Anđela Vojinović"> <figcaption>Pavle i Anđela Vojinović(Photo: screenshot/ASK)</figcaption> </figure>  Podsjetimo, nakon realizacije ove javne nabavke, kasa kompanije muža Anđele Vojinović, biće bogatija za 120.000 eura. Na odluku i izbor da baš ova kompanija dobije posao, potpis je stavio partijski kolega Vojinovićke i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Izvori M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdili su da ovdje baš i nijesu čista posla. Naime, izvori tog medija kazali su da je tender namješten za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftender-mup-a-od-120-000-eura-za-muza-andele-vojinovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Takođe, simptomatičan je momenat, a koji je objavio M portal, da se jedino kompanija na čijem čelu je muž Anđele Vojinović javila na tender. Kako prenosi M portal, kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. I dok od početka septembra redovno imamo saopštenja i reagovanja poslanice Vojinović, za ove navode ostaje nijema. "Previše je slučajnosti da bi bile slučajne", kaže u svojim javnim nastupima Vojinović.&nbsp; Da li bi se pozvala na ove riječi kada su u pitanju ona i suprug?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a" data-rendition-name="original" width="1627" height="749" loading="lazy" alt="Anđela Vojinović"> <figcaption>Saopštenja i reagovanja Vojinović za manje od mjesec dana(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>

Vojinović ćuti o tenderu MUP-a od 120.000 eura za njenog muža

Pokrenut je postupak za izgradnju nove zgrade Državnog arhiva Crne Gore na Cetinju u nastavku postojeće, saopštio je u intervjuu za Radio Kotoru direktor ove institucije Danilo Mrvaljević.
Ocjenivši da će to vjerovatno biti naznačajniji projekat posljednjih decenija, izražava nadu da će se već 2026. godine konkretnije ući u taj posao.
- Tenderom i moguće već početkom izgradnje - precizira on.
Upitan kolika je vrijednost ovog projekta, ističe da je na startu bilo puno problema, te je cijela procedura morala započeti od početka.
- Odmaklli smo nekoliko koraka, a sada smo u fazi najvjerovatnije izrade novog idejnog rješenja i nakon toga glavnog projekta, jer stari nije bio u skladu sa postojećim UT i konzervatorskim uslovima, rađen je bukvalno bez njih. Naravno kada znate da se radi o istorijskom jezgu Cetinja, ne samo da morate zadovoljiti sve zakonske norme u tom pravcu, nego se takvi projekti moraju veoma pažljivo raditi. Pristalica sam da i neka malo duže potraje, ali da to bude kako treba i da dobijemo konačno funkcionalnu zgradu koja će istovremeno uljepšati centar Cetinja i uklopiti se u ambijent stare crnogorske prijestonice - podvlači Mrvaljević.
Glavni projekat i prije toga idejno rješenje pokazaće koliki će biti troškovi, a radove će finansirati država.
- Ići ćemo u tom pravcu da tražimo ta sredstva, ali je prvi ili najvažniji korak u ovom trenutku izrada novog idejnog rješenja i glavnog projekta, a tek onda ćemo započeti konkretnije - slijedi tender i izgradnja - kaže on, dodajući da je u planu rekonstrukcija krova centralne zgrade Državnog arhiva Crne Gore (DACG).
Navodi da je u posljednje tri godine na nivou Crne Gore, obnovljeno sedam objekata Državnog arhiva, od kojih neki u potpunosti, a neki u manjoj ili većoj mjeri.
- U tom dijelu sam zadovoljan, jer su bili zaista jako loši uslovi generalno rada i prije svega čuvanja i zaštite arhivske zgrade - naglasio je on.
U Državnom arhivu Crne Gore, na nivou cijele države, čuva se gotovo 11 kilometra arhuvske građe, a najznačajniji dokument je, saopštava Mrvaljević, u Istorijskom arhivu Kotor.
- U pitanju je notarski zapis, odnosno kupoprodajni ugovor s početka 14. vijeka, iz 1309. godine. Naravno, jako puno dokumenata značajnih za državu Crnu Goru, čuva se, kako u Istorijskom arhivu Kotor, drugim arhivima na primorju i naravno u centralnom depou Državnog arhiva na Cetinju, još od vremena senata, vremena knjaževine i kraljevine Crne Gore, svih ministarstva i sudova itd. - zaključio je Mrvaljević.

Mrvaljević: Pokrenut postupak za izgradnju nove zgrade Državnog arhiva

Iako je Ministarstvo energetike i rudarstva odbilo zahtjev Elektroprivrede Crne Gore za dugoročno zaduženje od 48 miliona eura radi gradnje baterijskog postrojenja za skladištenje električne energije, priča o tenderu, kažu izvori Televizije E - nije gotova, već će se nastaviti pregovori unutar parlamentarne većine. 
Podatak koji saopštava Portal Standard, da je srpska kompanija Milenijum Tim, bliska režimu Aleksandra Vučića, zainteresovana da dobije tender možda objašnjava zbog čega se tender koji nije odobren i dalje nalazi na sajtu javnih nabavki.
<h2>TENDER (NI)JE ODOBREN</h2>
Ministarstvo energetike i rudarstva na čijem je čelu Admir Šahmanovića odbilo je zahtjev Elektroprivrede Crne Gore za dugoročno zaduženje u vrijednosti od 48 miliona eura radi baterijskog postrojenja za skladištenje električne energije u krugu fabrike Željezara Nikšić. U skladu sa odredbama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti privredna društva u većinskom državnom vlasništvu se mogu dugoročno zaduživati samo uz prethodnu saglasnost Vlade, koja se daje na prijedlog Ministarstva finansija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fodbijen-zahtjev-za-zaduzenje-epcg-sahmanovic-trazi-ponistenje-sporne-nabavke-od-48-miliona-milenijum-tim-blizak-sns-u-zainteresovan-za-tender&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon konsultacija sa Ministarstvom finansija, odobrenje je izostalo zbog rizika od narušavanje likvidnosti kompanije. Sugerisano je i poništenje tendera. Prema nezvaničnim informacijama Standarda, u međuvremenu, interesovanje za tender pokazala je beogradska kompanija Milenium tim, čiji je vlasnik Ivan Bošnjak, poznat po bliskoj vezi sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i Srpskom naprednom strankom. O kojoj firmi se radi, objašnjavaju poznavaoci prilika u Srbiji.
Ekonomski novinar i zamjenik direktora Nove Ekonomije Aleksandar Milošević kazao je za TV E da je to jedna od prevashodno građevinskih firmi koje najbrže rastu, te da se uglavnom vezuje za jako dobre odnose sa SNS-om.
- Njen rast je zapravo vezan za dobijanje sve većih i većih državnih poslova ovdje. To je između ostalog firma koja je uspjela da postane vlasnik hotela Jugoslavija, legendarnog iz doba Jugoslavije, koji je srusila i gradi potpuno novi hotel, koja je angažovana na svim većim građevinskim poslovima od Beograda na vodi, gdje je bila vezana za rušenje u Hercegovačkoj, ako se sjećaju vaši gledaoci, to je situacija kada su građani onemogućeni da pozovu policiju praktično bili kidnapovani - rekao je Milošević.
<h2>Scenario koji ne iznenađuje</h2>
Menadžment Eektroprivrede Crne Gore često je na meti kritika opozicije i nevladinog sektora. Oni ukazuju na kontraverzne i nezakonite odluke državne energetske kompanije, ali i ćerke firme Solar – gradnje, u prvom redu, kako navode, zahvaljujući nestručnim partijskim kadrovima, bez iskustva i znanja. Imajući u vidu da u upravljačkoj strukturi sjede kadrovi nekadašnjeg Demokratskog fronta, Andrije Mandića i Milana Kneževića, scenario koji potencijalno uključuje Milenium tim ne iznenađuje.
- Milenium tim je jako blizak srpskim vlastima, tako da me ne čudi da je po onom principu prijatelj mog prijatelja je moj prijatelj, da je Milenium tim na državnim projektima u Crnoj Gori kod prijatelja Aleksandra Vučića i SNS-a - istakao je Milošević.
Turbulentne odnose unutar parlamentarne većine, dodatno bi mogla da optereti odluka resora Admira Šahmanovića, predstavnika Bošnjačke stranke.
Politički analitičar Danilo Kalezić kaže da, kakav god da bude ishod spora vezanog za program baterija, neće dugoročno narušiti odnose u vladajućoj većini.
- Jer ta vladajuća većina nije na principima i programima već na interesima i onoj vrsti koordinacije koja dolazi van Crne Gore. Pozitivno je što je Ministarsto energetike odbilo jedan takav prijedlog, ali nije pozitivno što ministri bošnjačke stranke sjede u Vladi koja je miljama daleko od onoga što su oni proklamovali kao njihove vrijednosti - ocijenio je Kalezić.
<h2>Bez odgovora Ministarstva</h2>
Na pitanja TV E upućena Ministarstvu energetike i rudarstva da li je odbijen zahtjev za dugoročno zaduženje Elektroprivrede i, ukoliko jeste, koji su razlozi navedeni kao osnov, te je li traženo od Elektroprivrede poništenje tendera za izgradnju postrojenja za baterije i skladištenje električne energije - nijesmo dobili odgovor. 
Na sajtu Javnih nabavki, tender je i dalje aktivan. Izvori Televizije E, tvrde da ništa nije gotovo. Pregovori u okviru parlamentarne većine o ovom pitanju tek slijede.

Iako je Šahmanović odbio zahtjev EPCG, parlamentarna većina nastavlja pregovore

Dioničari Tesle odobrili su rekordni platni paket za šefa Ilona Maska koji bi mogao da vrijedi gotovo bilion dolara.
Dogovor koji je preporučio upravni odbor firme, odobren je glasanjem dioničara na godišnjoj skupštini kompanije održanoj u četvrtak.
Sporazum zahtijeva od Maska, koji je već najbogatiji čovjek na svijetu, da drastično poveća tržišnu vrijednost kompanije za električne automobile tokom perioda od nekoliko godina.
Ako ispuni različite ciljeve, biće nagrađen stotinama miliona novih dionica.
Obim posla je kontroverzan, ali uprava Tesle tvrdila je da bi Mask mogao napustiti kompaniju ako ne bude odobren, te da ne može priuštiti da ga izgubi.
Paket isplata odobrilo je 75 odsto dioničara Tesle koji su glasali, što je izazvalo glasan aplauz publike na godišnjoj skupštini u Austinu u Teksasu.
- Ono u što ćemo se uskoro upustiti nije samo novo poglavlje budućnosti Tesle, već potpuno nova knjiga - rekao je Mask publici kada je izašao na pozornicu uz još više ovacija.

Dioničari Tesle odobrili Masku rekordni platni paket od bilion dolara

Savjet bezbjednosti UN večeras je ukinuo sankcije protiv privremenog sirijskog predsjednika Ahmada el Šareha, što je simbolična odluka samo nekoliko dana prie njegove istorijske posjete Bijeloj kući.
Rezolucija, koju su pripremile SAD i usvojena sa 14 glasova za i jednim uzdržanim (Kina), uklanja Ahmada el Šareha i njegovog ministra unutrašnjih poslova Anasa Hataba sa liste sankcija usmjerenih na pojedince i grupe povezane sa Islamskom državom i Al Kaidom, koji su bili podvrgnuti zabrani putovanja, zamrzavanju imovine i embargu na oružje.
Posebno se pohvaljuju obaveze novih sirijskih vlasti da se "bore protiv terorizma, uključujući strane terorističke borce", Al Kaide, Islamske države i povezanih grupa.
- Usvajanjem ovog teksta, Savjet bezbjednosti UN šalje snažnu političku poruku prepoznajući da je Sirija u novoj eri - rekao je američki ambasador Majk Volc.
Kina je bila uzdržana, a njen ambasador Fu Cong izrazio je zabrinutost zbog prisustva "stranih terorističkih boraca" u Siriji sposobnih da "iskoriste krhku bezbjednosnu situaciju". Kineski ambasador je izrazio žaljenje što Savjet bezbjednosti UN nije u potpunosti procijenio situaciju.
Snage Ahmada el Šareeha, uključujući grupu Hajat Tahrir el Šam (HTS), koju je on predvodio, a koja je od tada raspuštena, smijenile su bivšeg sirijskog lidera Bašara el Asada u decembru 2024. godine.
Upravo u svojstvu lidera HTS-a, bivši džihadista je bio na listi sankcija UN od 2013. godine.
Hajat Tahrir el Šam (HTS) je ranije bio poznat kao Al-Nusra front, bivši ogranak Al Kaide u Siriji, ali je prekinuo veze sa džihadističkom grupom 2016. godine.
Uprkos tome što je stavljen na listu sankcija UN, privremeni predsjednik je od stupanja na dužnost obavio brojna međunarodna putovanja, svaki put dobijajući izuzeće od Komiteta za sankcije UN.
On je prvi put posjetio SAD u septembru kako bi se obratio Generalnoj skupštini UN.
Šareh će biti prvi sirijski predsjednik koji će biti primljen u Bijeloj kući u ponedjeljak, prenijela je nedavno Bijela kuća.

Savjet bezbjednosti UN ukinuo sankcije protiv privremenog sirijskog predsjednika

Tajfun Kalmaegi pogodio je u četvrtak Vijetnam, nakon što je na Filipinima odnio najmanje 114 života i potopio čitave gradove.
Prema vijetnamskim medijima i informacijama vladinog portala, više od 260.000 pripadnika vojske nalazi se u pripravnosti za spašavanje, dok vjetrovi jačine do 149 km/h pogađaju obalu zemlje.
Vlada je saopštila da je šest aerodroma privremeno zatvoreno te da će stotine letova biti otkazane ili odgođene. Vijetnam, koji se već bori s rekordnim kišama i poplavama, sada se suočava s jednim od najsnažnijih tajfuna koji su pogodili Aziju ove godine.
Ministarstvo zaštite okoliša objavilo je u saopštenju koje prenosi agencija AFP (Agence France-Presse) da se „oluja trenutno nalazi na kopnu, u provincijama Dak Lak i Gia Lai“.
Prema nacionalnom meteorološkom zavodu, stotine lokaliteta u sedam gradova i provincija izložene su visokom riziku od poplava i klizišta u narednim satima.
Iz više provincija već stižu izvještaji o materijalnoj šteti — od otkinutih krovova i razbijenih staklenih fasada hotela do iščupanog drveća koje blokira puteve i gradske ulice. U području Quy Non zabilježeno je obaranje stabala i razbijeni prozori na hotelima.
<h2>Zatražili pomoć</h2>
Kalmaegi je stigao do vijetnamskog kopna u 19:29 po lokalnom vremenu. Oko pola sata kasnije, stotine stanovnika iz dvije opštine u provinciji Dak Lak zatražile su pomoć, prenijeli su lokalni mediji.
Mnogi su prijavili urušavanje i plavljenje svojih kuća, dok oluja i dalje donosi jake vjetrove i obilne padavine. Provincija Dak Lak nalazi se oko 350 kilometara sjeveroistočno od Ho Ši Mina.
Vijetnamski meteorolozi upozoravaju da bi Kalmaegi mogao izazvati talase visoke i do osam metara na Južnom kineskom moru.
Vojska je rasporedila više od 260.000 vojnika i službenika, kao i više od 6.700 vozila i letjelica, uključujući šest aviona, radi pomoći u spašavanju i ublažavanju posljedica oluje.
Novinar agencije AFP javio je da su zvaničnici u srijedu ujutro obilazili obalne zajednice, upozoravajući stanovnike na hitnu evakuaciju.
<h2>Onlajn sastanak</h2>
Prema lokalnim medijima, premijer Vijetnama Fam Min održao je onlajn sastanak kako bi koordinirao hitne intervencije.&nbsp;
- Moramo stići do izoliranih područja i osigurati da ljudi imaju hranu, pitku vodu i osnovne potrepštine - poručio je premijer.
Prije nego što je stigao do Vijetnama, tajfun, lokalno poznat kao Tino, ostavio je za sobom katastrofalne posljedice na Filipinima.
Najmanje 114 osoba izgubilo je život, a desetine hiljada su evakuisane, posebno iz centralnih regija i s ostrva Cebu, popularne turističke destinacije, gdje su poplave odnosile automobile s ulica.
U samo 24 sata Kalmaegi je na ostrvu donio količinu kiše koja uobičajeno padne tokom cijelog mjeseca, izazvavši bujice blata i krhotina koje su se slijevale niz planine u urbana područja.
<h2>Mukotrpan posao čišćenja</h2>
Preživjeli koji su se uspjeli skloniti na viši teren posmatrali su kako poplavna voda nosi autobuse i kontejnere, dok su mnoga siromašna naselja gotovo potpuno uništena.
Stanovnici su započeli mukotrpan posao čišćenja blata i traženja ostataka svojih domova.
Rano u četvrtak, predsjednik Filipina Ferdinand Markos Mlađi proglasio je vanredno stanje, nakon što su ispunjeni kriteriji koji uključuju masovne žrtve, veliku štetu i poremećaj osnovnih sredstava za život u pogođenim područjima.

Tajfun Kalmaegi stigao u Vijetnam: Na Filipinima odnio najmanje 114 života

U Budvi je danas odigrano osmo kolo Evropskog prvenstva u šahu za mlade. Naši igrači pružili su dobre igre.
Mihailo Pušara, uprkos porazu, ostao je najbolje kotiran naš šahista, sa 4,5 poena uoči poslednjeg kola. Pušara je u osmom kolu crnim figurama, pretrpio poraz od mađarskog internacionalnog majstora Bodirogi Bendeguza.
Pobjede u osmom kolu ostvarili su: Jana Zvicer, Nikolina Ćorsović, Arina Panina, Dorotea Andrijašević, Anita Rovčanin, Amelija Trubina, Katarina Đukić, Zlatko Čuvrović, Konstantin Ševcov, Jurij Vuk Konopljev, Jegor Ševcov, Damjan Pešić, Petar Popović, Đorđe Žižić i Nikola Vojičić.
Uoči poslednjeg kola, najbolji naš predstavnik je Pušara, dok Zejn Agić i Đorđe Žižić imaju po četiri poena, odnosno polovičan učinak.
Posljednje kolo na programu je sjutra od 13 sati.

Evropsko prvenstvo u šahu za mlade: Solidna igra naših, sjutra rasplet

Goran Jokić nije više načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“.
To je informacija koju su porodice žrtava dva masakra na Cetinju, koje skoro deset mjeseci organizuju blokade na Kruševom ždrijelu, dobili iz kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića i Uprave policije.
Iako je Jokićeva smjena bila jedan od njihovih zahtjeva nijesu, kažu, zadovoljni, jer im nije rečeno što će biti s njim.
Vesna Pejović, majka i baka ubijenih u masakru na Medovini podvukla je da nijesu zadovoljni jer su imali više zahtjeva.
- Rekli su mi da je Zakon o oružju još u Briselu na razmatranju i da će doći u Skupštinu. Međutim, vidim kako u u Skupštinu ulijeću zakoni, to je strašno. Evo brzo će Zakon za emigrante, ali Markov i Mašanov Zakon stoji na jednom mjestu. Najvjerovatnije da ne odgovara. Nisam zadovoljna, jer smo deset mjeseci ovdje bitisali po najvećem nevremenu da dobijemo polovičan odgovor - jasna je Pejović.
Ona je pozvala novinare da traže odgovor jer oni precizan nijesu dobili.
- Gdje je, što je, samo da je Jokić smijenjen. Ne vjerujem nikome. Nikome. Kažem vam što mi je v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović rekao da je on (Jokić) smijenjen, da je predao za penziju, ali gdje je i kako je… Rekao mi je (Šćepanović) da se neće javno oglašavati. Zašto? Ne znam. Ne znam što je ta misterija da se taj Jokić ne pomene. Vjerujte mi, ništa mi nije jasno - poručila je Pejović.
Građani Cetinja i večeras su blokirali put na Kruševom ždrijelu, tražeći pravdu za žrtve dva masakra u kojima je ubijeno 23 ljudi. Da li će nakon Jokićeve smjene nastaviti s blokadama odlučiće naknadno i o tome obavijestiti javnost.

Goran Jokić više nije načelnik RCB „Centar“

"Ovaj Čađenović je lud kad se nakači, ali padaće i njemu optužnice. Meni ovaj Čađenović poklopio sve ove moje. Bolesnik. Od Čađa me ništa ne može iznenaditi, kad vidim kako sastavlja optužnice i što piše". Ma, tamo niko ne može uticati kad Čađo upre. Ludak. On nam sve pakuje. Katnića i Čađa neka zapale, a ostalo sve treba da bude kao do sada... Ovo je samo dio poruka koje su razmjenjivali visokorangirani članovi kavačkog klana i njihove vođe Radoj Zvicer i Slobodan Kašćelan za čiji interes sam, prema stavu kreatora optužnice, navodno radio - kazao je danas u Višem sudu suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Njega je Tužilaštvo označilo da je svoj službeni položaj podredio kavačkom mafijaškom klanu a osim njega na optužnici je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i nekadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Čađenović je završio iznošenje odbrane i predočio sudskom vijeću skaj poruke koje se nijesu našle u optužnici,a koje najbolje svjedoče kako su njega i njegovog pretpostavljenog doživljavale osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Niti sam pakovao kome, niti sam pomagao. Samo sam radio svoj posao u skladu sa zakonom. U skaj porukama ne pominju me samo osobe iz kavačkog klana nego i škaljarci. I jednoj i drugoj grupi je zajedničko da na mene ne mogu uticati, niti direktno, ni indirektno - istakao je Čađenović.
On je podvukao da upravo ove skrivene poruke razotkrivaju " koliki su uticaj imale kod njega osobe iz kavačkog klana".
Smatra da neko ima problem sa logikom jer ako je on član kavačke kriminalne grupe, a kako to tvrde kreatori optužnice onda bi trebalo da postupa po njihovim nalozima.
- Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kad kažu da nas treba zapaliti. Ove poruke jasno govore o mom odnosu prema kavčanima, ali i njihovom odnosu prema meni. Nijesmo drugovi, prijatelji ako kažu da će nekog da zapale. Mislim da se to govori za najveće neprijatelje, tako je uvijek bilo - naglasio je Čađenović.
Sve ove poruke koje je predočim sudskom vijeću su iz perioda kada je on, prema stavu tužioca Miloša Šoškić, radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
- Iz svih komunikacija se vidi da me ti ljudi mrze, vrijeđaju i pokušavaju da me prevare. Ja sam jedini tužilac kojeg su se plašili i koji im je pravio najviše problema. To su činjenice – rekao je Čađenović.
On je predočio sudu da mu je Specijalno tužilaštvo spajanjem i razdvajanjem optužnica povrijedilo njegovo pravo na odbranu.
- Izgleda mi kao da sam rezervni igrač. Spojen sam sa predmetom protiv (Slobodana) Kašćelana a nakon toga sam prebačen u ovu optužnicu protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića. Nije mi jasno da li se meni ovom optužnicom nešto stavlja na teret ili ne – naveo je Čađenović.
On je dodao da je optužnicu na kojoj je sa Katnićem i Lazoviće prvi put vidio prije početka suđenja.
- Nikada se nijesam izjasnio o navodima. Nijesam imao priliku da se branim. Kod krivičnih djela sa zaprijećenom kaznom većom od pet godina, optuženi mora da se izjasni. Pitam sud: Da li je moje pravo na odbranu ugroženo kada me Specijalno državno tužilaštvo iz jedne kriminalne organizacije prebacuje u drugu? – upitao je &nbsp;Čađenović.
Nakon njegovog pitanja sudija Veljko Radovanović &nbsp;je kazao da „ne može postavljati pitanja sudu".
Čađenović je rekao da sa Zoranom Lazovićem nije imao ni privatnu niti poslovnu komunikaciju.
- Sreo sam ga svega dva-tri puta. Prvi put kada je osnovan Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala, drugi put na konferenciji za štampu u Medija centru, i treći put u hodniku SPBOK-a u City Molu. Nikada sa njim nisam razgovarao ni o jednom predmetu. Sve predmete organizovanog kriminala radio sam sa Miloradom Žižićem. Sastancima na kojima sam radio konsultacije, Lazović nikada nije prisustvovao – kazao je Čađenović.
On je dodao i da sa Petrom Lazovićem nije radio nikada nijedan predmet, niti mu je davao upustva.
On se u odbrani osvrnuo i da je tadašnji glavnim specijalnim tužiocem Katnićem imao svakodnevnu komunikaciju.
- Donosili smo odluke &nbsp;u skladu sa zakonom i praksom. Rezultati su bili izuzetno dobri, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala - kazao je Čađenović.
Ocijenio je apsurdnim tvrdnje Tužilaštva da su bilo kome pomogli.
Suđenje se nastavlja 25. novembra saslušanjem svjedoka.

Čađenović: Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kada kavčani govore da nas treba zapaliti

U efikasnost crnogorske policije vjeruju još samo – Demokrate. Realno gledano bilo bi i glupo da nije tako, jer su partijski vojnici Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića zaduženi za kontrolu policije. Pa da ne vjeruju u policiju, ispalo bi da ne znaju da je kontrolišu. Mada i Šaranović i Šćepanović, kao čelnici, dobro znaju koliko su efikasni, samo se prave da ne vide probleme u svom dvorištu.
Mada, ako ćemo iskreno – uprkos tiradama malog Berije Bogdanovića i zaklinjanjima njegovog predsjednika Alekse Bečića - u efikasnost policije iskreno vjeruje još jedino nesrećni Momčilo Leković, koji se prije neki dan oglasio “svojim” saopštenjem kojim je samo prepričao saopštenje Uprave policije koje je, opet, bilo neuspjelo opravdanje vlastitih pogrešaka.
Tako je Momo, od milošte zvani Barski neđeljnik, svojim neđeljnim saopštenjem samo srozao jedno, samo po sebi, nebulozno štivo. Za razliku od Lekovića, neke druge Demokrate, promoteri Šaranovićevih šarenih dostignuća, negdje u najdubljoj intimi, dobro znaju da policijski šefovi baš ne znaju šta rade. Ali lični, odnosno politički interesi obraza nemaju: zato su pokušali i da opravdaju ono što je nemoguće opravdati - hapšenje pogrešnih ljudi zbog tuče na Zabjelu i izazivanja haosa antiturske histerije i fašističkih divljanja i uništavanja lokala koje drže turski državljani.
Elem, samo ovlaš napravljena analiza poteza sektora kojim rukovode Šaranović i Šćepanović govori da je rasulo blaga riječ za situaciju u kojoj se nalazi crnogorska bezbjednost.
Recimo: nakon brutalnog napada na srpsku državljanku u Beranama, toj „efikasnoj“ Šaranović-Šćepanović policiji trebalo je, pazite sad, punih osam dana da identifikuje i privede počinioca. I to nakon što je žrtva u dva navrata, kako je sama ispričala, locirala i prijavila napadača. I koji je dolazio na njena vrata. I to nakon što je snimak napada poslao viralan. Pa je tek onda reagovala Šaranovićeva policija, pardon, beranski oficirski kadar ali poslije intervencije Sigurne ženske kuće.
Da se preduprijedi potencijalna politička šteta, zli jezici kažu da se Zdenka Petrol uključila kvalifikujući sa skupštinske govornice događaj kao pokušaj ubistva jer tada još nije znala da je počinilac „brat Srbin“. No, da ne ulazimo u sferu licemjerja - dakle, policija je za osam dana riješila slučaj u kome je sve jasno bilo u nekih osam minuta od kada se desio.
Ajmo dalje. Zabjelo. O tome je ono zborio mučenik Momčilo, ono kad su efikasnom akcijom efikasno uhapšeni - pogrešni ljudi. I to vele: na osnovu prepoznavanja i na osnovu svjedočenja policijskog sina kome, kako reče direktor policije Šćepanović, treba vjerovati.
Toliko je policija vjerovala - da nijesu ni htjeli da gledaju snimke koji ukazuju da dvojica uhapšenih nijesu ni izlazili iz kolektivnog smještaja. I toliko su bili ubijeđeni u istinitost prepoznavanja policijskog sina koji je učestvovao u tuči da su Šaranovićevi policajci djelo kvalifikovali - kao pokušaj ubistva. Teško da policijska doktrina poznaje slično postupanje.
I, šta se ispostavilo? Prije nego što je vuk pojeo magarca, što-šta što je trebalo nije se desilo. Recimo – nijesu identifikovani svi akteri tuče ispred Komanke, što je policija bila dužna da uradi. Nijesu analizirani video zapisi, pa je čim su postali dostupni, sve palo u vodu.
Nijesu saslušani ljekari koji su zbrinuli povrijeđenog Podgoričanina i prema pravilima službe odmah prijavili povrede nastale u tuči. I da se reagovalo tada, efikasno i brzo, sve bi bilo drugačije. Da ne govorimo da je od pet ili šest paljevina imovine turskih državljana riješena samo jedna.
Dakle, po Šaranoviću, bolje moglo nije. Po nama, teško da je policija mogla gore: uzbunila je strasti i dovela pogrešnim potezima Crnu Goru na korak od vanrednog stanja. Ili, što bi rekao Šaranović – bolje nije moglo?!
Nažalost, nije to sve od naše policije. Sjećate se spektakularnog pronalaska plantaže marihuane u Trnovu krajem ljeta? U zvaničnom saopštenju policije kaže se da je pronalazak konoplje, kanabis-stative, kako je pogrešno imenuje direktor policije Šćepanović, rezultat združene akcije kriminalističke, granične i ine policije.
Nezvanična ali potvrđena informacija govori da je plantaža pronađena slučajno, dok su vatrogasci dronovima posmatrali teren u potrazi za novim žarištima požara koji su bješnjeli tih dana. Epilog – dva uhapšena zalivača marihuane i prije neki dan, stidljivo sapoštenje da je uhapšena još jedna osoba povezana sa tim. Od organizovane i „još malo pa sad će“ razotkrivene i pohapšene međunarodne kriminalne grupe, ni traga ni glasa. Efikasno, nema priče.
Mada, vrhunac policijske – što bi rekao Bečić – efikasnosti je famozno hvatanje odbjeglog spomenika četničkog koljača Pavla Đurišića. Tačnije: efikasna akcija izbjegavanja hapšenja bronzanog kipa. Istovremeno su efikasno i dostojanstveno beranski policajci istrpjeli salve uvreda popa Trpčevskog dok su opservirali manastir u koji je četnički idolopoklonik, mitropolit Metodije, sakrio svoga idola Đurišića. I da se razumijemo, nije sramota na njima, običnim, poštenim policajcima koji teško zarađuju svoje mizerne plate.
Bruka je na njihovim starješinama koji, protivno zakonu, nijesu izdali naređenje da bjelosvjetskom nevaspitaniku u mantiji ne dozvole vrijeđanje časne uniforme i države Crne Gore. A to su isti starješine čije su jedinice iz Zaostra u gluvo doba vraćali popovi i koje je u vršenju službene dužnosti uspio da spriječi neki tamo Dajković.
Treba li komentarisati? Ili je najbolji komentar, nehotice, juče dala ministarka kulture i medija Tamara Vujović kada je konstatovala da je spomenik koljaču Đurišiću - dekomponovan i da njega nema u kulturnom dobru. Da li gospođa ministarka zaista zna iz prve ruke da kip Pavla Đurišića nije u Manastiru Đurđevi stupovi ili možda Vujović ne doživljava Manastir kulturnim dobrom, ostala je misterija.
Nije jedina. Najveća i najgora je ona policijska misterija dva masakra na Cetinju. To da do danas ne znamo ni jedan odgovor koji bi bar djelimično osvijetlio dešavanja u prijestonici prvog januara. Kuda se kretao ubica, odakle mu oružje, sa kim je kontaktirao prije i za vrijeme krvavog pira?
Na sve to je policija trebalo da da odgovore. Jesmo li dobili ijedan? Ne, zvaničnog odgovora nema. Kao što nema ni preuzimanja odgovornosti, one objektivne, one duboko ljudske. Mnogo je pitanja na koje Demokrate, posebno ekipa koja vodi bezbjednosni sektor, nijesu dale odgovore. Niti će ih ikada dati. Jer njihov modus operandi je jasan - pritiješnjeni činjenicama ćute, a kada govore - lažu.

„Efikasne“ greške policije

Advokat Zoran Piperović je, komentarišući odbranu koju je pred Višim sudom iznio suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović, poručio da se iz onoga što je rekao vidi da u optužnici nema ništa.&nbsp;
Advokat je ocijenio da uopšte nije smjelo da dođe do optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića jer je, kaže, napravljena takva konstrukcija optužnice kakvu ne pamti istorija krivičnog prava.
"Vidjeli ste danas iz onoga što je rekao Čađenović u svojstvu optuženog da ovdje nema ništa. Vidjeli ste da je naknadno kao treći ubačen da bi Zoran Lazović bio u pritvoru po osnovu tačke 4. Vidjeli ste da je ubačen, jer sa dva člana ne može da bude OKG, trebao je treći i ubačen je naknadno. Vidjeli ste da je na moje pitanje kada je saznao da je uopšte optužen, onda kada je dobio rješenje o spajanju", rekao je branilac Zorana Lazovića, advokat Piperović.
Istakao je da je danas bio pravi trenutak da se odmah ukine pritvor Lazoviću i Katniću.&nbsp;
"Nijesmo stigli zbog protoka vremena, to ćemo da uradimo svakako na sledećem pretresu", dodao je on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcadenovic-mora-da-katnic-i-ja-nijesmo-dobro-slusali-zvicera-kada-kavcani-govore-da-nas-treba-zapaliti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: tender