Crnogorski teniseri Nađa Knežević i Petar Stanković se vraćaju kući sa medaljama sa Skadar Opena, turnira do 14 godina iz kalendara Evropske Teniske Asocijacije, održanom od 22. do 26. septembra u Skadru, Albaniji.
U ženskom singlu Nađa Knežević je došla do polufinala, koje je nažalost izgubila od Ruskinje Marije Terpeljuk rezultatom 6/3; 5/7; 2/6.
- U ženskoj konkurenciji dubla Iva Camaj je takođe došla do polufinala, koje je u tandemu sa Ukrajinkom Amelijom Mironenko izgubila od Ruskinje Albine Kabibuline i Anese Ismajli sa Kosova rezultatom 4/6; 4/6. U finalu dubla, Knežević je u tandemu upravo sa Terpeljuk osvetila sunarodnicu porazivši Kabibulinu i Ismajli rezultatom 6/4; 6/3, čime je osvojila zlato - navodi se u saopštenju.
U muškom dublu, Petar Stanković je zajedno sa Arberom Danom iz Albanije došao do finala, u kom su ih savladali Rus Ivan Pjačura i Darijus Ratiu iz Rumunije rezultatom 6/7; 2/6.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Crnogorski teniseri Knežević i Stanković se vraćaju kući sa medaljama sa Skadar Opena

U subotu, 20. septembra, u organizaciji Teniskog saveza Crne Gore i Teniskog kluba „Bellevue“ iz Ulcinja, održan je peti po redu Festival dječjeg tenisa, saopšteno je iz Saveza.
Na ovogodišnjem festivalu učestvovalo je sedamdesetoro dječaka i djevojčica, uzrasta od šest do devet godina. Mali teniseri i teniserke pokazali su svoje vještine takmičeći se na "crvenom" i "narandžastom" turniru.
Ovim događajem uspješno je završena promocija tenisa po regijama – južna, srednja i sjeverna Crna Gora – sa do sada rekordnim brojem učesnika. Teniski savez Crne Gore već četiri godine sa velikim uspjehom radi na promociji tenisa za najmlađi uzrast, kroz projekat Festival dječjeg tenisa, svake godine nadmašujući broj učesnika iz prethodne godine.
Kao i prethodnih godina, svi učesnici su nagrađeni diplomama i medaljama, čime je dodatno motivisan razvoj najmlađih talenata u crnogorskom tenisu.

1250x600

Peti Festival dječjeg tenisa u Ulcinju privukao rekordni broj učesnika

Turnir „Eminent Podgorica Open“, iz kalendara Evropske teniske asocijacije (ETA), održan je od 19. do 26. jula u Podgorici, u organizaciji Teniskog saveza Crne Gore i Teniskog kluba „Eminent“. Na ovom prestižnom međunarodnom takmičenju za uzrast do 16 godina, učestvovalo je 70 mladih tenisera i teniserki iz 15 zemalja svijeta.
Najuspješniji crnogorski predstavnik u muškoj konkurenciji bio je Luka Lukovac, koji je stigao do finala singla, gdje je poražen od Rusa Daniela Eliasa rezultatom 5:7, 3:6. Elias je prethodno, u četvrtfinalu, savladao još jednog crnogorskog tenisera, Pavla Vukosavljevića, u tri seta – 2:6, 6:4, 6:3.
Ipak, Lukovac je došao do zlata u konkurenciji muškog dubla. U paru sa Olivijerom Krupom iz Poljske, savladao je bosanskohercegovački tandem Mahir Butković / Danin Šaćiragić u finalu rezultatom 7:5, 7:5. Šaćiragić i Butković su ranije u četvrtfinalu eliminisali crnogorski par Savo Ivanišević / Matija Nikić (6:1, 6:3), dok su Pavle Vukosavljević i njegov partner Minja Živković iz Srbije poraženi u četvrtfinalu od ukrajinsko-portugalske kombinacije Jegor Nikiforov / Silva Ordonja (5:7, 1:6).
U ženskoj konkurenciji, titulu u singlu osvojila je Ruskinja Polina Kašicina, nakon što je Makedonka Sara Mitevska bila primorana da preda finale pri rezultatu 6:1, 0:6.
Trofej u ženskom dublu pripao je Rumunki Mariji Mitu i Čehinji Nini Šmidovoj, koje su u uzbudljivom finalu savladale Estonku Jevu Bželenko i Francuskinju Juliju Salamon sa 3:6, 6:3, 10:7. Bželenko i Salamon su na putu do finala eliminisale crnogorske predstavnice Lenu Bratić i Sofiju Popović u četvrtfinalu (6:1, 6:4), a zatim i Mašu Prijović i njenu saigračicu iz Australije Sofiju Šarac, koje su meč polufinala morale da predaju pri rezultatu 1:6.
Do četvrtfinala su stigli i parovi Jana Pešić / Hana Hasanović (Njemačka), koji su poraženi od ruskog tandema Kašicina / Marija Kozlova (0:6, 1:6), kao i sestre Iva i Sara Camaj, koje su eliminisane od strane kasnijih šampionki Mitu i Šmidove (0:6, 0:6).
Crnogorski teniseri i teniserke su zabilježili zapažene rezultate i osvojili značajne bodove na rang listi Evropske teniske asocijacije, čime su još jednom pokazali potencijal i kvalitet domaćeg tenisa.

Uspješno završen "Eminent Podgorica Open": Crnogorski teniseri osvojili vrijedne bodove

Teniski savez Crne Gore je 12. i 13. jula organizovao Festival dječijeg tenisa, u teniskom klubu Elitte iz Bijelog Polja, na kojem je učešća uzelo osamnaest dječaka i djevojčica uzrasta od šest do devet godina, saopšteno je iz TSCG.
- Odigrani su mečevi u okviru crvenog i narandžastog turnira (na skraćenim terenima, prilagođenim uzrastu djece). U narandžastom tenisu najbolja je bila Anastasija Stojanović, dok je u crvenom najbolji bio Filip Grgurević- navodi se u saopštenju.
Iz Teniskog saveza Crne Gore ističu da će u narednom periodu organizovati još dvije promocije tenisa u okviru programa Festival dječjeg tenisa u Nikšiću i Ulcinju, tako da će biti obuhvaćene sve crnogorske regije u kojim će biti prezentiran tenis za najmlađi uzrast. Cilj ovog projekta je, pojašnjavaju, popularizovanje i omasovljenje teniskog sporta u Crnoj Gori.

TSCG: Završen Festival dječijeg tenisa

Tokom protekla tri dana, Teniski savez Crne Gore ugostio je tročlanu delegaciju italijanske fondacije I Tennis Foundation. Goste su dočekali predsjednik Saveza dr Dimitrije Rašović i predsjednik Stručne komisije Igor Govedarica.
Delegaciju je predvodio Simone Bongiovanni, jedan od osnivača fondacije, koji je sa svojim saradnicima obavio intervjue sa najtalentovanijim crnogorskim teniserkama i teniserima rođenim 2011. i 2012. godine, kao i sa njihovim roditeljima.
Tokom boravka, predstavnici fondacije prisustvovali su mečevima na međunarodnom turniru u teniskom klubu Nikšić, koji se održava u okviru zvaničnog kalendara Teniske asocijacije Evrope za uzrast do 14 godina.
Fondacija je tom prilikom predstavila svoj plan i program, prema kojem će odabrani mladi teniseri iz Crne Gore dobiti jednogodišnju stipendiju. Ona obuhvata boravak i treninge u prestižnim teniskim akademijama širom Evrope, kao i učešće na osam međunarodnih turnira iz kalendara Teniske asocijacije Evrope.
Ova posjeta rezultat je inicijative Svjetske teniske federacije (ITF), koja je prepoznala Teniski savez Crne Gore kao pouzdanog partnera u razvoju mladih talenata. Na predlog visokog predstavnika ITF-a za razvoj tenisa u Evropi, potpisan je i ugovor o saradnji između TSCG i fondacije I Tennis Foundation.
Ova inicijativa predstavlja značajan korak u afirmaciji mladih sportista i potvrđuje međunarodno priznanje koje Teniski savez Crne Gore uživa u teniskim krugovima.

Predstavnici italijanske fondacije "I Tennis Foundation" u trodnevnoj posjeti Teniskom savezu Crne Gore

Crnogorska teniska reprezentacija ostvarila je zapažen uspjeh na ovogodišnjem Dejvis kupu, izborivši plasman u Drugu grupu takmičenja. Naši teniseri su nakon jednog poraza upisali tri uzastopne pobjede bez izgubljenog meča, a trijumf nad Moldavijom rezultatom 3:0 bio je presudan za osvajanje drugog mjesta u grupi i istorijski iskorak.
U odlučujućem duelu, Simon Knežević bio je ubjedljiv protiv Andreja Gorbana (6:1, 6:3), dok je Petar Jovanović zabilježio pobjedu nakon što je Ilija Snitari predao meč u prvom setu pri rezultatu 2:1 za našeg tenisera. U dublu, par Jovanović/Krivokapić dobio je meč službenim rezultatom protiv moldavske kombinacije Snitari/Ciumac.
Reprezentaciju Crne Gore u ovom ciklusu činili su Aleksa Krivokapić, Petar Jovanović, Simon Knežević i Milan Ristov, pod vođstvom selektora Rrezarta Cungua.
Ovim rezultatom Crna Gora je obezbijedila nastup u Drugoj grupi Dejvis kupa, gdje će naredne godine imati priliku da se nadmeće sa znatno jačim i renomiranijim teniskim selekcijama.

Crnogorski teniseri izborili plasman u Drugu grupu Dejvis kupa

Vlada premijera Pedra Sančeza u Španiji želi uvrstiti pravo na prekid trudnoće u Ustav, čime bi ta zemlja, ako uspije u toj inicijativi, postala druga država na svijetu koja je to učinila, nakon Francuske.
Međutim, zakonodavstvo o pobačaju širom Evropske unije (EU) daleko je od usklađenog, obuhvatajući jedne od najliberalnijih zakonskih okvira na svijetu, ali i neke od najrestriktivnijih.
Po podacima zagovaračke grupe Centar za reproduktivna prava (Center for Reproductive Rights), 34 odsto žena reproduktivne dobi živi u 77 zemalja koje dozvoljavaju pobačaj na zahtjev, do određene faze trudnoće, dok četiri posto žena živi pod "restriktivnim" zakonima o pobačaju.
Centar za reproduktivna prava navodi da ilegalni "ulični" pobačaji godišnje uzrokuju 39.000 smrti.
Evropski parlament pozvao je da se pravo na pobačaj uključi u Povelju o osnovnim pravima EU, ali to pitanje još je predmet rasprave i zahtijevalo bi jednoglasnu saglasnost članica.
Premijer Pedro Sančez je početkom oktobra predložio da se pravo žene na prekid trudnoće unese u španski Ustav.
Ipak, neizvjesno je da li njegova manjinska vlada može osigurati potrebnu podršku.
Na drugom kraju spektra, članice EU Malta i Poljska imaju gotovo potpune zabrane pobačaja.
Mnoge zemlje nalaze se negdje između, ali često žene ne mogu ostvariti prava koja postoje na papiru - pravo na pobačaj nije samo pitanje zakonodavstva i politike, već i praktičnih aspekata poput dostupnosti zdravstvene zaštite.
U martu 2024, francuski parlament usvojio je odluku kojom se pravo na pobačaj unosi u ustav, čime je Francuska postala prva zemlja u svijetu koja je to eksplicitno zaštitila na taj način.
Prema anketama, oko 80 odsto stanovništva podržalo je ovu mjeru. Predsjednik Francuske Emanuel Makron takođe je zagovarao da se pravo na prekid trudnoće uvrsti i u zakonodavstvo EU.
- U Evropi više ništa nije uklesano u kamen i sve se mora braniti. Zbog toga želim da ovo zagarantovano pravo na pobačaj bude uneseno u Povelju osnovnih prava Evropske unije - kazao je Makron tada.
U Francuskoj je pobačaj legalan na zahtjev do 14. sedmice trudnoće i mogu ga obavljati i ljekari opšte prakse i babice.
Španska ljevičarska vlada želi ustavno zaštititi pravo na pobačaj kako bi, kako navodi, zaštitila žene od "reakcionarnog vala" koji, smatra, predvode krajnja desnica i konzervativna opozicija.
Vlada je, međutim, priznala da reformu ustava neće biti lako provesti, jer bez podrške konzervativne opozicione stranke Partido Popular nije moguće osigurati potrebnu većinu u parlamentu.
U Španiji je pobačaj na zahtjev dozvoljen do 14. sedmice trudnoće, a do 22. sedmice u slučaju ugroženosti zdravlja majke ili anomalija ploda.
Grupa pretežno sjevernoevropskih zemalja omogućava liberalan pristup pobačaju, uz razlike uglavnom u dužini gestacijskog perioda.
Holandija ima jedno od najliberalnijih pravila u EU, pobačaj je legalan na zahtjev do 22 - 24 sedmice, uz minimalne proceduralne prepreke i petodnevni period čekanja. Zbog toga je i česta destinacija za prekograničnu zdravstvenu zaštitu.
U Švedskoj je pobačaj legalan do 18. sedmice na zahtjev, a nakon toga uz posebno odobrenje. Nema obaveznog savjetovanja ni čekanja, a usluge su široko dostupne.
U Portugalu je legalan do 10. sedmice, u Finskoj do 12, a u Danskoj do 18. sedmice, nakon čega su pobačaji dozvoljeni iz medicinskih ili pravnih razloga.
U Austriji, Njemačkoj, Češkoj, Luksemburgu, Irskoj, Grčkoj, baltičkim zemljama, Bugarskoj, Rumuniji, Sloveniji, Slovačkoj i Kipru pobačaj je moguć do 10 - 14. sedmice, uz razne proceduralne zahtjeve i različit stepen prihvaćenosti.
U većini ovih zemalja, pobačaj je moguć i nakon tog perioda u slučajevima silovanja, incesta ili zdravstvenih razloga.
U Njemačkoj je pobačaj tehnički krivično djelo, ali se ne kažnjava ako se obavi u prvih 12 sedmica, nakon obaveznog savjetovanja i trodnevnog čekanja. Kasniji pobačaji dozvoljeni su iz medicinskih razloga ili nakon silovanja, prenosi DPA.

Španija želi u Ustav uvesti pravo na pobačaj, EU bez jedinstvenog stava

Iz Vodovoda "Bistrica" Bijelo Polje saopšteno je da bi sjutra, poslije 13 sati, trebalo u potpunosti da bude uspostavljeno vodosnabdijevanje u tom gradu.
Kompletna teritorija opštine Bijelo Polje je bez vode zbog oštećenja glavnog distributivnog cjevovoda sa kojeg se snabdijeva cijela opština.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkompletna-teritorija-opstine-bijelo-polje-bez-vode-zbog-ostecenja-glavnog-distributivnog-cjevovoda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ekipe tehničke službe nalaze se na terenu i intenzivno rade na otklanjanju havarije na glavnom distributivnom cjevovodu u naselju Kruševo - saopšteno je iz Vodovoda "Bistrica" Bijelo Polje.
U toj službi su se zahvalili potrošačima na razumijevanju i strpljenju tokom trajanja radova.
Kako je saopšteno, pojedini dijelovi grada večeras su već dobili vodu.

Vodovod "Bistrica": Bijelo Polje će dobiti vodu sjutra nakon 13 sati

Smijenjeni direktor Elektroprivrede Crne Gore Ivan Bulatović kazao je da je nezakonito sklonjen sa te pozicije.
On je, nakon današnje odluke Odbora direktora te kompanije, poručio da nema niti jednog osnova za njegovu smjenu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fodbor-direktora-odlucio-bulatovic-vise-nije-direktor-epcg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Smjena je potpuno nezakonita, što je potvrdio i Neven Gošović, jedini pravnik u Upravnom odboru. Ne postoji nijedan razlog za moje razrješenje - poručio je on, a prenosi TVCG.
Gošović je napustio sjednicu Odbora direktora EPCG prije glasanja.
Protiv Bulatovićeve smjene bio je Tahir Đonbaljaj, a za su bili Milutin Đukanović, Jelena Anđelić, Simo Jokić, Dragan Lončar i Irfan Husović.

Bulatović: Nezakonito sam smijenjen, to je potvrdio i Neven Gošović - jedini pravnik u UO

Evropske zemlje u saradnji s Ukrajinom rade na prijedlogu od 12 tačaka za okončanje rata koji bi se temeljio na zadržavanju postojećih linija ratišta. Plan odbacuje nove zahtjeve Vladimira Putina prema Sjedinjenim Državama, prema kojima bi Kijev predao dio teritorija u zamjenu za mir, doznaje Blumberg.
<h2>Trampov "mirovni odbor" bi nadzirao sprovođenje plana</h2>
Prema osobama upoznatima s prijedlogom, sprovođenje plana bi trebalo da nadzire "mirovni odbor" kojim bi predsjedao američki predsjednik Donald Tramp.
Nakon što Rusija, poput Ukrajine, pristane na prekid vatre i obje strane obustave napade, predviđa se povratak sve djece deportovane iz Ukrajine, razmjena zarobljenika, kao i garancije sigurnosti i finansijska pomoć Ukrajini za obnovu, te brži put prema članstvu u Evropskoj uniji.
<h2>Postepeno ukidanje sankcija Rusiji</h2>
Prema istim izvorima, sankcije Moskvi bile bi postepeno ukinute, dok bi oko 300 milijardi eura zamrznutih ruskih deviznih rezervi bilo vraćeno tek nakon što Kremlj pristane da finansijski učestvuje u obnovi Ukrajine. U slučaju novog napada na susjeda, sankcije bi se automatski ponovo aktivirale.
Predviđeno je i da Moskva i Kijev otvore pregovore o upravljanju okupiranim područjima, ali ni Evropa ni Ukrajina ne bi pravno priznale te teritorije kao ruske, navodi Blumberg. Rusija je, uprkos velikim gubicima i ulasku rata u četvrtu godinu, do sada odbijala sve prijedloge o zamrzavanju sukoba na postojećim linijama.
<h2>Evropljani već ove sedmice idu u SAD</h2>
Detalji prijedloga još se razrađuju i mogu se promijeniti, navode izvori koji su tražili anonimnost jer se radi o povjerljivim razgovorima. Plan bi morao imati i podršku Vašingtona, a evropski zvaničnici mogli bi se uputiti u SAD već ove sedmice.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJKzgFUeolaY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prijedlog u velikoj mjeri podsjeća na Trampove pozive iz prošle sedmice da se rat odmah „zamrzne“ na trenutnim položajima, nakon čega bi započeli pregovori.
<h2>„Dosta je prolivanja krvi“</h2>
Nakon telefonskog razgovora s Putinom i sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući, Tramp je izjavio da Rusija i Ukrajina treba da „stanu gdje jesu“.
- Dosta je prolivanja krvi, vrijeme je da se granice odrede ratom i hrabrošću - napisao je Tramp na svojoj platformi Truth Social. 
Kasnije je, tokom leta avionom Air Force One, ponovio da bi obje strane trebalo „odmah stati na linijama fronta, otići kući, prestati ubijati ljude i završiti s tim“, dodajući da bi se o teritorijalnim pitanjima moglo razgovarati naknadno.
<h2>Propao Trampov sastanak s Putinom</h2>
Tramp je prošle sedmice, nakon telefonskog poziva s Putinom, rekao da je dogovorio sastanak s ruskim predsjednikom u Budimpešti u narednim sedmicama, ali od toga, po svemu sudeći, neće biti ništa. Američki državni sekretar Marko Rubio juče je telefonski razgovarao s ruskim šefom diplomatije Sergejem Lavrovom, ali se strane nijesu uspjele dogovoriti o pripremnom sastanku za taj samit.
Danas su, pak, iz Bijele kuće poručili da Tramp i Putin „nemaju planove za sastanak u skorijoj budućnosti“, iz čega proizilazi da je sastanak koji je Tramp najavio prošle sedmice — propao.
<h2>Evropa i Ukrajina podržavaju zamrzavanje rata</h2>
Evropski lideri poručili su danas u zajedničkoj izjavi da „snažno podržavaju“ trenutni prekid ruskog rata u Ukrajini na postojećim položajima, kako bi se otvorio prostor za mirovne pregovore.
Ukrajinski saveznici iz takozvane Koalicije voljnih sastaće se u petak, dok će se u četvrtak u Briselu održati samit lidera Evropske unije posvećen novim sankcijama protiv Kremlja i korišćenju zamrznute ruske imovine za finansijsku pomoć Ukrajini.
<h2>„Pomjerili smo se bliže mogućem kraju rata“</h2>
- Pomjerili smo se bliže mogućem kraju rata, to mogu sa sigurnošću reći. To ne znači da će se rat sigurno završiti, ali Tramp je postigao mnogo na Bliskom istoku i sada, vođen tim zamahom, želi da okonča i ruski rat protiv Ukrajine - izjavio je Zelenski novinarima u Kijevu po povratku iz SAD-a.
Nakon sastanka u Bijeloj kući, Tramp nije pominjao zahtjeve Ukrajine za dodatnim sistemima protivvazdušne odbrane, energetskom pomoći ni oružjem većeg dometa.
<h2>„Prihvatite dogovor što prije“</h2>
Tokom razgovora, prema izvorima Blumberga, Tramp je snažno pritiskao Zelenskog da brzo prihvati dogovor, ističući rusku vojnu nadmoć. Američki zvaničnici koji su bili prisutni pomenuli su mogućnost da Ukrajina napravi teritorijalne ustupke kako bi se omogućio mirovni sporazum.
Zelenski je u intervjuu za NBC-jevu emisiju Meet the Press izjavio da rat treba zamrznuti na sadašnjim linijama fronta prije početka mirovnih pregovora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUytTBWWhgl8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Ako želimo hitno zaustaviti ovaj rat i započeti mirovne pregovore diplomatskim putem, moramo ostati tamo gdje smo, bez davanja dodatnih ustupaka Putinu - rekao je Zelenski.
<h2>Putin i dalje traži Donbas</h2>
Prema informacijama Blumberga, saveznici Ukrajine ne vide nikakav znak da se Putin povlači od svojih maksimalističkih zahtjeva. Jedina promjena, navodi visoki evropski zvaničnik, „vidi se kod Trampa“, koji se, nakon što je djelovao spremno da pojača pritisak na Rusiju, ponovo predomislio poslije razgovora s Putinom.
Ruski predsjednik je tokom telefonskog razgovora s Trampom ponovo zatražio da Ukrajina preda cijeli Donbas, regiju na istoku Ukrajine. Ruske snage, koje taj prostor pokušavaju potpuno zauzeti već više od 11 godina, još nijesu uspostavile potpunu kontrolu nad oblastima Donjecka i Luganska, i, prema procjenama, biće im potrebne godine da to učine — ako uopšte uspiju.
Nije jasno hoće li Moskva zauzvrat ponuditi bilo kakve teritorijalne ustupke, iako i dalje okupira djelove Zaporoške i Hersonske oblasti, uz već ilegalno anektirani Krim još od 2014. godine.

Blumberg: Ukrajina i Evropa spremaju plan sa 12 tačaka za kraj rata

Doskorašnji službenik „Parking servisa Podgorica“ Perica Đukanović, kojem je vršilac dužnosti direktora ovog gradskog preduzeća Nikola Lazović uručio otkaz 1. oktobra, podnio je krivičnu prijavu protiv Lazovića i v.d. pomoćnice izvršnog direktora Danijele Mijović Boljević zbog krivičnog djela povreda prava iz rada, iz člana 224 KZCG, u vezi člana 173 tačka 5 i tačke 6 Zakona o radu. U prijavi je istakao da je činjenični opis odluke o otkazu skandalozan, te da sumnja „da su njeni donosioci i sami svjesni nezakonitosti svojih postupaka i da su svjesno odlučili da“ ga „disciplinski procesuiraju i ostave bez posla za primjer drugim zapošljenim koji se usuđuju da postavljaju pitanja ili da se služe svojim pravima, a naročito članovima Sindikata 'Naš glas'“. <h2>&nbsp;ATAK NA USTAVNA PRAVA</h2> Đukanović je bio zapošljen na poziciji - operater sistema u Odjeljenju za opšta i posebna parkirališta. - Od imenovanja gospodina Lazovića na mjesto v.d. izvršnog direktora, u našem preduzeću počela su dešavanja, uvjeren sam, duboko štetna po prava i interese same firme, ali i interese i prava radnika, uključujući mene i moju suprugu, koja je takođe zapošljena u istom privrednom društvu čiji je osnivač Glavni grad Podgorica – napisao je on u krivičnoj prijavi. Ističe da se više puta obraćao nadležnim institucijama strijepeći za svoj i posao supruge, time i za materijalnu sigurnost svoje četvoročlane porodice.&nbsp; Podsjeća da se obraćao Agenciji za sprječavanje korupcije, Odboru direkora firme, Inspekciji rada, ombudsmanu, Agenciji za zaštitu ličnih podataka, gradonačelniku Podgorice. Đukanović je potpredsjednik sindikalne organizacije „Naš glas“, formirane prije nekoliko mjeseci, na čijem je čelu njegova supruga, a dopise je, kako je napisao u prijavi, „institucijama upućivao u najboljoj namjeri prema doo 'Parking servisu' ... te jedino i isključivo vođen iskrenom brigom za prava zapošljenih i brigom za budućnost firme“. Ukazao je i na Ustav Crne Gore koji u članu 57 propisuje i grantuje pravo obraćanja: „Svako ima pravo da se, pojedinačno ili zajedno sa drugim, obrati državnom organu ili organizaciji koja vrši javna ovlašćenja i da dobije odgovor“. Ustavom je precizirano da „niko ne može da bude pozvan na odgovornost, niti da trpi druge štetne posljedice zbog stavova iznijetih u obraćanju, osim ako je time učinio krivično djelo“. - Ono što je uslijedilo nijesam očekivao, a sumnjam da je riječ o duboko nezakonitom postupanju i zloupotrebi pravila postupka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze i zloupotrebi ovlašćenja kojima se ostvaruje krivično djelo povreda prava iz rada, iz člana 224 KZCG, u vezi člana 173 tač. 5 i tač.6 Zakona o radu, a možda neka druga krivična djela – naglasio je Đukanović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020061056_f48f40b4b1713b8912ab85dacb6b2ae775eac52faa47eb721ee42e8619eeccc1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251020061056_f48f40b4b1713b8912ab85dacb6b2ae775eac52faa47eb721ee42e8619eeccc1" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="Parking servis"> </figure>  <h2>DISCIPLINSKI POSTUPAK</h2> Podsjetio je u krivičnoj prijavi da je protiv njega sproveden disciplinski postupak, zbog navodne teže povrede radne obaveze - prekoračenje ovlašćenja, te da je „ekspresno“ donešena odluka kojom mu je izrečena mjera - prestanak radnog odnosa, koju su potpisali Lazović i Mijović Boljević. - Smatram da je očigledno riječ o nezakonitoj i pravno ništavoj odluci, da u mojim postupcima nema obilježja teže povrede radne obaveze čije mi se izvršenje stavlja na teret, a vjerujem da ovo neće promaći stručnoj ocjeni tužilaštva. U navedenoj odluci, kao navodna teža povreda radne obaveze navodi se da sam ... u više navrata istupao prema različitim institucijama i organima komentarišući rad menadžmenta i uprave i to prema gradonačelniku Glavnog grada, predsjednici Skupštine Glavnog grada, Odboru direktora Društva, pritom, na taj način iznoseći tvrdnje bez valjanog dokaza, a koje kao takve narušavaju ugled društva, autoritet rukovodstva... itd. Smatram da je činjenični opis navedene odluke skandalozan, a sumnjam da su njeni donosioci i sami svjesni nezakonitosti svojih postupaka i da su svjesno odlučili da me disciplinski procesuiraju i ostave bez posla za primjer drugim zaposlenim koji se usuđuju da postavljaju pitanja ili da se služe svojim pravima, a naročito članovima sindikata „Naš glas“, o čemu sam odmah obavijestio i javnost – istakao je u krivičnoj prijavi Đukanović. Podsjetio je na član 173 tačku 5 i tačku 6 Zakona o radu koji precizira da se „opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu, u smislu člana 172 ovog zakona, ne smatra... djelovanje u svojstvu predstavnika zaposlenih u skladu sa zakonom; obraćanje zaposlenog sindikatu ili organima nadležnim za zaštitu prava iz radnog odnosa u skladu sa zakonom i ugovorom o radu“. <h2>&nbsp;INSTITUCIJE ĆUTE</h2> Đukanović do danas nije dobio odgovor na dopise koje je upućivao institucijama. - Postupak koji sam pokrenuo nije samo moj lični slučaj, već test za institucije - da li će država zaštititi zakon koji je sama donijela ili pojedince koji ga gaze pod izgovorom „autoritet uprave“. Otkaz koji mi je uručen je čin odmazde. Moj „prekršaj“ nije bio nerad, kašnjenje ili povreda radne obaveze, već to što sam se usudio da govorim, da ukazujem na nepravilnosti i da tražim poštovanje zakona – kazao je Đukanović za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020061056_630dd7ce285a55e041d3b514837df1dce50fba1111d5e5066738c4dc8194849b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251020061056_630dd7ce285a55e041d3b514837df1dce50fba1111d5e5066738c4dc8194849b" data-rendition-name="original" width="1024" height="685" loading="lazy" alt="Saša Mujović"> <figcaption>ĆUTI NA DOPISE ĐUKANOVIĆA: Saša Mujović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Naglašava da dopisi institucijama koje je slao nijesu bili anonimni. - ...nijesam lagao, samo sam tražio da se poštuje zakon i dostojanstvo čovjeka. Ali, u Parking servisu Podgorica, to se danas kažnjava – zaključio je on. Agenciji za sprječavanje korupcije obratio se zahtjevom za savjet i zaštitu uzbunjivača (zviždača) 12. maja, a 28. maja je dopunio zahtjev, ali mu do danas nijesu odgovorili. Dopisom se, 10. juna, obratio predsjedniku Odbora direktora „Parking servisa“ Radoslavu Tomoviću, gradonačelníku Saši Mujoviću, te predsjednici Skupštine Glavnog grada Jeleni Borovinić Bojović koje je upozorio da je situacija u preduzeću zabrinjavajuće loša. - Profesionalni odnosi, sistem odlučivanja, kadrovske promjene i način upravljanja preduzećem upućuju na ozbiljan izostanak organizacije, strateškog planiranja i upravljačkih kompetencija. Atmosfera u kolektivu nikada nije bila teža, a radnici se osjećaju demotivisano, nesigurno i profesionalno ugroženo – napisao je, pored ostalog, u tom dopisu u kojem je ukazao i na činjenicu da je Lazović izabrana za v.d. direktora iako moguće nije ispunjavao uslove, odnosno da „nema prethodno rukovodeće iskustvo“, što je, prema Đukanovićevim riječima, i sam rekao. Ako Lazović nije priložio dokaz o ispunjavanju ovog uslova, prema ocjeni Đukanovića, „postavlja se dodatna sumnja u zakonitost sprovedenog postupka“. Tražio je i podatke o angažovanju eksternih advokatskih kancelarija – osnov njihovog angažovanja, ukupan iznos sredstava isplaćenih za usluge. Upozorio je i na selektivne prerasporede zapošljenih i pitao da li se takve odluke donose uz znanje i saglasnost Odbora, te na netransparentnu izmjenu pravilnika o sistematizaciji. Đukanoviću nije stigao odgovor ni iz Kancelarije zaštitnika ljudskih prava i sloboda na pritužbu koju im je dostavio 17. maja, a u kojoj, je tražio zaštitu „svojih radnih i osnovnih prava, zbog sumnje u nezakonito postupanje“ u slučaju njegovog prerasporeda na drugo radno mjesto. Gradonačelniku Mujoviću obratio se i 25. avgusta ukazujući da je u firmi sve izraženiji progon dugogodišnjih radnika, netransparentno zapošljavanje osoba bez iskustva i da je na djelu sistematsko urušavanja osnovnih principa dostojanstvenog rada.&nbsp; - U firmi vlada atmosfera pritiska, straha, psihičkog maltretiranja i potpunog nepovjerenja. Na radnike se viče, omalovažava ih se, nazivaju se pogrdnim imenima. Premještaji se koriste kao kaznena mjera, a video-nadzor kao sredstvo kontrole i zastrašivanja. Sve se to prikazuje se kao „unaprjeđenje poslovanja“, a u suštini uništava ljudsko dostojanstvo i radna etika – napisao je on, pored ostalog, Mujoviću, koji mu nije odgovorio ni na ovaj dopis. Portal ETV uputio je pitanja direktoru „Parking servisa“ Nikoli Lazoviću još 8. oktobra, ali nije odgovorio. Iz ovog gradskog preduzeća su u reagovanju na tekst objavljen na Portalu CdM saopštili 8. oktobra da otkaz Đukanoviću nije povezan sa njegovim sindikalnim angažmanom, već sa disciplinskim postupkom pokrenutim „zbog teže povrede radne obaveze, a to su prekoračenja ovlašćenja i neovlašćeni dopisi institucijama“, te da su tvrdnje o odmazdi neosnovane i netačne. Čelnici drugih sindikalnih organizacija u „Parking servisu“ - Dalibor Radonjić, Nenad Prelević i Milan Aligrudić stali su uz menadžment poručujući u tom reagovanju kako prvi put imaju „korektnu, profesionalnu i konstruktivnu saradnju“ sa upravom. Nikola Lazović je kadar Pokreta za Podgoricu, političke organizacije iza koje stoji predsjednik države Jakov Milatović. Za vršitelja dužnosti direktora Parking servisa izabran je u martu.

Đukanović: Otkaz za primjer drugima

Dragoslav Šekularac, Šeki, legenda jugoslovenskog fudbala, znao je da kaže: ,,kad nekoga vidim kako hoda, odmah znam kako igra fudbal“. &nbsp;
E, neka varijacija te metodologije može se primijetiti i u analizi crnogorske politike. Pa tako, kad ministarka kulture i medija Tamara Vujović zašuti o onome o čemu bi trebalo da govori, a optužuje bez dokaza kada bi trebalo da zašuti - a pri tom slaže kad nekog hoće da optuži - onda znate, i bez provjere, da je Vujović istinska članica Bečić-Bogdanovićevih Demokrata. &nbsp;
PARTIJSKA LOGIKA &nbsp;
Doduše, za razliku od većine Demokrata, ministarka Vujović redovno je završila fakultet, nije kupila diplomu ili plagirala magistarski, ali je partijska pamet izgleda nju potpuno obuzela pa se ponaša besprizorno kao, recimo onaj Leković, kojeg ne opterećuje istina i ne ograničava pristojnost. &nbsp;
I zaista bi bi bilo bolje da se Vujović nije glaskala, umjesto što se pretvorila u staljinističku dostavljačicu koja bezprizorno izgovara teške optužbe protiv medija i vidi zavjeru. Čak i tamo đe je ni politički instruisano Specijalno državno tužilaštvo nije viđelo. &nbsp;
Ministarka Tamara Vujović u petak je optužila šest crnogorskih medija i njihove urednike, da su – pazite sad – raspirivali vjersku i nacionalnu mržnju. Osim one, već poznate monstruozne tvrdnje SDT-a - da su mediji dio mreže uticaja za rušenje ustavnog poretka i ugrožavanje nacionalne bezbjednosti - sad je dodata iz izvršne vlasti šovinistička podloga ponašanja medija. &nbsp;
Tako reći: postali smo šovinistički pučisti pod maskom novinara!
DUH LAVRENTIJA BERIJE U CRNOJ GORI &nbsp;
To je logika, nalik onoj monstruoznoj Lavrentija Berije, egzekutora partijskih neprijatelja iz vremena Josifa Visarjonoviča Staljina, kada su ljudi i njihove porodice bez jednog dokaza surovo proganjani i protjerivani u Sibir. &nbsp;
Još je monstruoznije što se ta matrica gulaga ponavlja vijek kasnije. I to od Demokrata, stranke koja kontroliše bezbjednosni sektor i koja, je li, voli pobjede umjesto podjela i kojoj je, je li, mir naša nacija.
Ministarka Vujović potvrđuje da su te blagougodne floskule samo isprazna propaganda. U realnom životu mržnja i progon su temelji politike Demokrata. &nbsp;
Ne treba da čudi da je državne neprijatelje ministarka kulture i medija iz redova Demokrata pronašla u ljudima koji su svoje novinarske karijere gradili upravo na izgradnji vrijednosti građanskog društva. &nbsp;
I sasvim je - nažalost i očekivano - što je gospođa ministarka Vujović zalaganje za građansku Crnu Goru ocijenila kao zločin i pripreme za puč. &nbsp;
SPREM’TE SE SPREM’TE - KULTURNI STVARAOCI &nbsp;
Jer, jednoj od čelnica izvršne vlasti, partijskoj funkcionerki stranke vladajuće većine, sasvim pristaje da podrži, recimo, Bećira Vukovića, negatora nezavisne Crne Gore, da primi najveće državno priznanje – Trinaestojulsku nagradu. Čak i ako te godine nije napisao ili štampao knjigu.
Za ministarku Vujović je izuzetni kulturni stvaralac i Milutin Mićović, brat mitropolita-ponavljača Joanikija Mićovića, iako to komisija Ministarstva kulture nije konstatovala; iako je Mićović za Crnogorce ponosno izjavljivao da su ,,nule od ljudi”… Ili je, možda, baš zbog toga uzrastao u ministarkinim očima? Koja se, ministarka-fizijatrica, nije mnogo potresla i zbog činjenice što je Crkva Srbije nastavlja da preoblikuje crkve i manastire, što uništava crnogorsko sakralno nasljeđe...
Kad se sve to zna, onda je nažalost, prirodno i očekivano da kritički mediji - oni mediji koji baštine vrijednosti crnogorskog društva i crnogorske kulture – budu prvi na udaru ministarke kulture i medija. &nbsp;
To je današnja Crna Gora, na koju je – reče li ono Dritan pošteni Abazović – moramo navikavati. &nbsp;
SPAJIĆEV IZBOR LI I IZBOR CRNE GORE...
Smije li se građanska Crna Gora navikavati na takvu Crnu Goru? Na Crnu Goru u kojoj će progon novinara biti jedno od zaduženja ministra ili ministarke kulture i medija. &nbsp;
Hoće li se iz Vlade ili Skupštine pozdravljati selektivne akcije Specijalnog tužilaštva, one usmjerene protiv lidera opozicije, samo zato jer su politički protivnici ljudi iz vlasti? Hoće li se mediji i dalje, kao sada koncern Vijesti, pretvarati u političke batine vladajuće većine? &nbsp;
Mnogo je pitanja, bez odgovora iz vrha vlasti. Ipak, ubrzo ćemo znati da li akcija kriminalizacije kritičkih medija i satanizacije novinara koji nijesu po ukusu vlasti ima većinsku podršku većine u vlasti. &nbsp;
Reakcija premijera Milojka Spajića na zahtjev šest medija o smjeni skandalozne ministarke kulture i medija, pokazaće da li u vrhu izvršne vlasti ima kapaciteta, ima sluha i ima odlučnosti da se ne dozvoli ponavljanje najgorih politika progona neistomišljenika. &nbsp;
Jer, ovdje nije u pitanju politička sudbina Tamara Vujović, jedne funkcionerke Demokrata ili jedne ministarke iz te stranke u Vladi. Mnogo je više na stolu: odnos vlasti prema slobodi govora. &nbsp;
I prije nego što premijer prelomi, i odluči, valjalo bi da zna: urednici i urednice, novinarke i novinari šest targetiranih medija koje SDT i dio vlasti pokušava da kriminalizuje, nastaviće da rade kao i do sada, da u svakom tekstu, u svakoj priči, slijede ideje slobodnog i profesionalnog novinarstva. &nbsp;
Ništa više i ništa manje. A prijetnje iz Vlade, ili pozivi na svjedočenja iz Specijalnog državnog tužilaštva neće promijeniti naš odnos. Prosto neće, uzaludna je zloupotreba državne sile. Tu se ništa neće promijeniti. &nbsp;
Jednostavno: no pasaran.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCPEqJzu95zU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Izbor premijera Milojka Spajića

Mi, Crnogorke i Crnogorci, „komunistički nakot ili kopilad“ kako nas je bogougodno zvao, s nevjericom posmatramo dodjeljivanje najvišeg državnog ordena Amfilohiju Radoviću, kazala je bivša ministarka evropskih integracija Jovana Marović na društvenim mrežama.&nbsp;
Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović najavio je da će posthumno dodijeliti najviši državni orden povodom petogodišnjice od upokojenja mitropolita Amfilohija Radovića. &nbsp;
Marović je dodala i da se nada da ćemo brzo staviti tačku na ponižavanje građanske države Crne Gore od strane njenih takozvanih i privremenih predstavnica i predstavnika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmilatovic-ce-posthumno-dodijeliti-najvisi-drzavni-orden-amfilohiju-radovicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marović: Mi, „komunistički nakot“ s nevjericom posmatramo dodjeljivanje najvišeg državnog ordena Amfilohiju Radoviću

Molim sudsko vijeće da sada ne razmatra prijedlog mog advokata za ukidanje pritvora, ne zato što je meni u UIKS-u dobro već zato što ne želim da izađem dok se moj otac nalazi tamo - kazao je suspendovani službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović u Višem sudu.
On je to saopštio nakon zahtjeva njegovog advokata Nikole Martinovića da mu sudsko vijeće ukine pritvor jer se tamo nalazi 40 mjeseci i odredi mu mjeru zabrane napuštanja stana jer nije prihvaćeno najveće jemstvo od devet miliona eura.
Martinović je ukazao da je Lazović porodičan čovjek i ima dvoje maloljetne djece.
Nakon toga riječ je tražio Lazović i ukazao sudskom vijeću da se nije vidio sa svojim advokatom pa mu nije mogao saopštiti da ne podnosi taj zahtjev.
- Nije meni mjesto tamo, niti je meni tamo dobro ali ne želim da izađem iz pritvora dok se tamo nalazi moj otac - kazao je Lazović.
On je dodao da je sa tim stavom upoznata njegova porodica.
Optužnicom tužioca Zorana Vučinića, osim Radoja Zvicera, Slobodana Kašćelana, Milana Vujotića, Radoja Živkovića, Radovana Pantovića, braće Radovana i Petra Mujovića, Duška Roganovića, Nikole Spasojevića obuhvaćeni su i odbjegli policajac Ljubo Milović, suspendovani policajac Petar Lazović i Nikša Perović.
Zviceru se na teret, osim organizovanja kriminalne grupe, stavlja i teško ubistvo, pranje novca, šverc droge.
Lazović i Milović su, osim za pripadništvo u Zvicerovom kriminalnom klanu, optuženi i za šverc droge i cigareta. Lazoviću se sudi i zbog zloupotrebe službenog položaja.
Živković, Spasojević, Kašćelan, Vujotić, Pantović i Roganović se, takođe, terete za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Tag: teniski-savez-crne-gore