Ekološka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja, toplifikacija grada i izmještanje korita Ćehotine prioritet su Vlade, poručio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović.
Šahmanović je danas boravio u Pljevljima, gdje je obišao radove na ekološkoj rekonstrukciji TE Pljevlja, toplifikaciji grada i izmještanju korita rijeke Ćehotine.
On je, kako je saopšteno iz Ministarstva energetike i rudarstva, tokom obilaska rekao da to nijesu samo infrastrukturni projekti i ulaganja, već zajednički poduhvati koji utiču na stabilnost energetskog sistema Crne Gore.
- Tri cilja su pred nama: usklađivanje sa evropskim standardima, čistiji vazduh za građane Pljevalja i dugoročna sigurnost energetike - rekao je Šahmanović.
Kako je kazao, toplifikacija grada donosi direktnu korist ljudima, toplije domove i zdraviju sredinu.
Šahmanović je, govoreći o izmještanju korita Ćehotine, rekao da je 60 odsto posla već završeno i da su svi kapaciteti su angažovani na terenu kako bi se ispoštovali rokovi.
- Rokovi su postavljeni i očekujem maksimalnu posvećenost svih učesnika. Ministarstvo je tu da pomogne i bude podrška - rekao je Šahmanović.
On je kazao da Rudnik uglja i TE funkcionišu kao dvije karike istog lanca, pa je sinhronizacija ključna.
- Na putu energetske tranzicije, odgovorno prilagođavamo sistem korak po korak, ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja daje nam stabilnost i vrijeme za razvoj obnovljivih izvora - rekao je Šahmanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Šahmanović: Ekološka rekonstrukcija TE, toplifikacija i izmještanje Ćehotine prioritet

Radovi na ekološkoj rekonstrukciji Termoelektrane Pljevlja započeti 1. aprila napreduju planiranom dinamikom, prenosi RTCG.
Krajnji rok za završetak i ponovno uključenje agregata u elektroenergetski sistem Crne Gore je 15. novembar.
- Radi se intenzivno na važnim postrojenjima, što treba da omogući pouzdanije funkcionisanje agregata i još bolju zaštitu životne sredine, odnosno smanjenje emisije štetnih materija. Riječ je, između ostalog, o sistemima za odsumporavanje i denatrifikaciju, transport pepela i šljake i adaptaciji kotla, 250 metara visokog dimnjaka termoelektrane- javlja RTCG.
Uporedo sa ekološkom rekonstrukcijom, instalira se i oprema neophodna za toplifikaciju grada.

Rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja i toplifikacija grada teku po planu

Zbog izvođenja radova na ekološkoj rekonstrukciji, Termoelektrana (TE) Pljevlja van pogona je u periodu od 1. aprila do 15. novembra.
Iako se redovan remont uobičajeno sprovodi tokom aprila i maja, vanredni izazov za energetski bilans Elektroprivrede (EPCG) predstavlja činjenica da TE Pljevlja neće biti na raspolaganju ni tokom ljetnjih i jesenskih mjeseci – odnosno tokom dodatnih pet i po mjeseci (od 1. juna do 15. novembra), kada se u prosjeku iz ovog kapaciteta obezbjeđuje oko 800 GWh električne energije, saopštili su "Danu" iz EPCG.
– Za pomenuti period EPCG je ugovorila uvoz električne energije u količini od 795 GWh, ukupne vrijednosti 93,3 miliona eura. Ovaj aranžman je dio mjera koje su preduzete kako bi se osigurala stabilnost sistema i uredno snabdijevanje potrošača. Tokom prvih šest mjeseci 2025. godine, EPCG je na veletržištu ostvarila kupovinu ukupno 656 GWh električne energije, u vrijednosti od 62,4 miliona eura, dok je istovremeno prodato 428 GWh, ukupne vrijednosti 53,5 miliona eura – precizirali su iz državne energetske kompanije.
Kako su kazali, ako posmatramo samo jun 2025. godine, kada je TE Pljevlja trebalo da bude u pogonu (da nije bilo vanrednog zastoja), finansijski "trošak" može se okvirno procijeniti kroz razliku u cijeni između proizvodne i uvozne energije, kao i kroz izostanak proizvodnje iz ovog najznačajnijeg termokapaciteta.
– Međutim, tačan neto finansijski rezultat za juni još se sumira, a troškovi uvoza za taj mjesec dio su ugovorenih količina iz višemjesečnog plana obezbjeđenja sistema. Precizni mjesečni pokazatelji biće dostupni kroz redovne izvještaje – naveli su iz EPCG.
Predsjednik odbora direktora EPCG Milutin Đukanović je nedavno na Gradskoj TV saopštio da je u junu gubitak zbog rekonstrukcije oko 20 miliona eura.
– U pogledu uvoza električne energije tokom juna, može se zaključiti da je uvoz značajno porastao u odnosu na isti mjesec prethodne godine – upravo zbog činjenice da TE Pljevlja nije bila operativna. Ukupna količina i finansijska vrijednost uvoza po mjesecima u 2024. i 2025. godini biće detaljno prezentovana nakon obračuna polugodišnjih rezultata – kazali su iz Elektroprivrede.
<h2>Radovi u punom jeku</h2>
Kada je riječ o ekološkoj rekonstrukciji TE Pljevlja, radovi su u punom jeku i teku prema planiranoj dinamici, naveli su iz energetske kompanije.
- U toku su radne faze koje se odnose na montažu ključne opreme i sistema za tretman emisija. Preostali radovi podrazumijevaju kompletiranje sistema za odsumporavanje, završna testiranja i puštanje u probni rad. Očekuje se da će Termoelektrana biti ponovo uključena u sistem najkasnije do 15. novembra 2025. godine, nakon čega će raditi u skladu sa savremenim ekološkim standardima, produženim radnim vijekom i znatno smanjenim emisijama štetnih gasova – kazali su iz EPCG.
Poručili su da EPCG ostaje posvećena investicijama koje dugoročno jačaju energetski sistem Crne Gore i istovremeno doprinose zaštiti životne sredine i održivosti proizvodnje.
Po do sada zaključenim ugovorima, ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja koštaće EPCG 87,5 miliona eura sa PDV-om.
Ukupna cijena osnovnog ugovora sa uračunatim PDV-om izosi 57,9 miliona, ugovor o izvođenju radova na adaptaciji kotla je 18,1 milion, ugovor o izvođenju radova na adaptaciji dimnjaka 8,45 miliona, ugovor o izgradnji prve faze primarnog toplovoda tri miliona.
– Na ovako obimnim i složenim projektima prirodno je očekivati pojavu dodatnih aktivnosti i ulaganja, usljed tehničkih i organizacionih izazova, koji se ne mogu u potpunosti predvidjeti u startu. Ipak, sva eventualna odstupanja biće pažljivo upravljana, a njihova finansijska implikacija ne bi trebalo da bude značajnog obima – zaključili su iz EPCG.
<h2>Intenzivno rade</h2>
U proteklom periodu, nakon isključenja TE Pljevlja sa elektroenergetske mreže, nastavljeni su intenzivni radovi na projektu ekološke rekonstrukcije postrojenja kao i radovi na projektima adaptacije kotla, adaptacije dimnjaka i primarne prve faze toplovoda u dužini 2.300 metara.
Kada je u pitanju projekat ekološke rekonstrukcije odsumporavanje i denitrifikacija, ukupna realizacija projekta po finansijskom presjeku iznosi 82 odsto. Ovo su podaci koje nam je EPCG dala u junu.
– Trenutno se vrše instalaterski poslovi na ključnim postrojenjima kao što su startna kotlarnica, na sistemima za transport pepela i šljake, početak montaže transformatora koji će napajati postrojenja ekološke rekonstrukcije. Prema planovima izvođača u narednih dva do dva i po mjeseca završiće se instalaterski radovi kako bi se nakon toga ušlo u ispitne procedure, probna puštanja u rad pojedinih dijelova postrojenja i na kraju njihova uvezivanja u funkcionalnu cjelinu – precizirali su iz EPCG.

Zbog rekonstrukcije TE Pljevlja uvoze struju vrijednu 93 miliona eura

Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović je u Sarajevu primio „Zlatnu plaketu – Evropski najmenadžer &amp; najkompanija, samo dan nakon što je Vlada Crne Gore odobrila novo zaduženje kompanije od 50 miliona eura zbog obustave rada Termoelektrane Pljevlja.
Nagrada koju dodjeljuje, kako tvrde u EPCG "Evropska nezavisna agencija, dodijeljena je za vrhunske menadžerske domete i kontinuiran rast i stabilno poslovanje kompanije.&nbsp;
Agencija koja stoji iza priznanja je registrovana u Zenici (BiH), a podaci o vlasniku njenog zvaničnog sajta najmenadzer.com su skriveni uslugom zaštite privatnosti, što dodatno narušava sliku o transparentnosti i ugledu organizatora.
Dok EPCG u saopštenju navodi da se radi o „evropskom“ i „nezavisnom“ priznanju, pitanje je kako se može slaviti „vrhunski“ menadžment u trenutku kada je kompanija prisiljena da se zaduži 50 miliona eura da bi uopšte obezbijedila dovoljne količine električne energije?
Zaduženje kod austrijske ERSTE banke, koje je juče odobrila Vlada, biće iskorišćeno za nabavku struje zbog privremene obustave rada Termoelektrane Pljevlja usljed ekološke rekonstrukcije.
U isto vrijeme, EPCG se hvali projektima iz oblasti obnovljivih izvora energije i modernizacije korisničke podrške, ali i sama priznaje da se suočava s izazovima poput izmještanja rijeke Ćehotine.
- Ova nagrada nije samo lično priznanje, već potvrda da EPCG ide u pravom smjeru - izjavio je Đukanović, naglašavajući da je riječ o kolektivnom uspjehu.
Po tradiciji, kako se navodi u sapoštenju na stranici Agenicje, laureatima se dodjeljuju kristalne statue sa pozlatom i zlatne plakete.&nbsp;
Oficijelni dio programa počeo je obraćanjem počasnog predsjednika Organizacionog odbora Ceremonije, bivšeg presjednika Republike Hrvatske, Stjepanom Mesićem.

Đukanović nagrađen u Sarajevu, dok se EPCG zadužuje 50 miliona

Dok se Crna Gora sprema da proslavi 21. maj, Dan nezavisnosti — dan za koji su mnogi dali ono najvrjednije što su imali, a što današnji - odveć komotni, teško mogu i zamisliti — na jednom od najviših i najvidljivijih stubova ove zemlje, na dimnjaku Termoelektrane u Pljevljima, leluja zastava koja više nalikuje na izblijeđeli komad tkanine iz muzeja, nego na sveti državni simbol. Izblijeđela, pocijepana, namučena od vjetrova, kiša i ljudskog nemara, ona stoji visoko, kao da nam se ruga, kao da poručuje: „Evo vam vaše dostojanstvo, evo vam vaša država, evo vam briga onih što je vode“. Na tolikim metarskim visinama, iznad Pljevalja, iznad magistrale kojom svakodnevno prolaze turisti i građani, ona je postala najviši spomenik ravnodušnosti, najupadljivija freska državnog javašluka.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250514100512_b2783bb4d00c6fb2c884990a95256298f2e0832023ed1855dcdc396d2faa24ce.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250514100512_b2783bb4d00c6fb2c884990a95256298f2e0832023ed1855dcdc396d2faa24ce" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Zastava Termoelektrana"> </figure>  Turisti je gledaju kao relikt neke propale ideologije, možda kao umjetničku instalaciju koja simbolizuje dekadenciju jednog društva. Građani? Građani, ako i primijete, okrenu glavu ili uzdahnu, jer naučeni su već da ne vjeruju ni svojim očima. A oni što vode ovu zemlju? Oni, čini se, ni ne vide. A možda baš zato što je visoko – jer nemaju često razloga da podignu oboreni pogled.&nbsp; I tako, umjesto da u suret Danu nezavisnosti zablista nova, jarko crvena, s dvoglavim orlom koji prkosno širi krila, nama pred očima visi izblijeđeli podsjetnik na to kako izgledaju simboli u rukama onih kojima je sve osim ličnog interesa tek ukrasna tapeta na zidu protokolarne sale.&nbsp; Ili, možda nije problem ni u onima što ne vide, nego u onima što ne smiju da kažu. Jer hrabrost u ovoj zemlji odavno nije penjanje uz dimnjak da se zamijeni zastava, već izgovoriti naglas da je sramota to što visi. A možda je najveća tragedija u tome što su i oni hrabri počeli da ćute. U svakom slučaju, dok dimnjak Termoelektrane ispušta u nebo svoje crne izgovore, dok turisti prolaze pored ovog ogledala nebrige i voze dalje, a vlastiti narod ne zna da li da se smije ili zaplače, ta izblijeđela, tužna ali ponosna zastava i dalje stoji. I poručuje — još sam tu.&nbsp; A, Crna Goro, srećan ti Dan nezavisnosti.

Arnela Hajdarpašić

1250x600

1084x550

Kad se dimnjak zacrveni od stida

Iz NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP) saopštili su da je šest državnih energetskih kompanija lani prosječno upošljavalo ukupno 5.242 zaposlena, a tri kompanije na kraju prošle godine prikazale su neto dobit od 50,7 miliona eura i imale nagomilanog dobitka od 223,9 miliona, što su, kako tvrde, pokazuju finansijski iskazi za 2024. godinu.
Kako su rekli u toj organizaciji, najveću neto dobit od 24,8 miliona eura ostvario je Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), koji je na kraju prošle godine imao nagomilanu dobit od 104,8 miliona, kao i 340 zaposlenih. Ova kompanija prikazala je u 2024. u tokovima gotovine odliv za dividende oko 8,5 miliona, ističu iz te NVO. 
- Najveći vlasnici CGES-a, koji gazduje prenosnom mrežom u zemlji, su država Crna Gora sa 55 odsto kapitala, italijanska Terna sa 22 odsto i Elektromreža Srbije sa 15 odsto. Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) prikazala je neto dobit od 10,9 miliona eura, a na kraju prošle godine imala je 70,1 miliona nagomilane dobiti i prikazala je 1.176 uposlenih, dok finansijski iskaz ne pokazuje da je u 2024. bilo isplate dividende akcionarima. Država Crna Gora u EPCG ima nešto preko 98,5 odsto akcijskog kapitala - kazali su iz ASP. 
Dodaju da je pljevaljski Rudnik uglja, kćerka kompanija EPCG, na kraju prošle godine prikazao cifru od 1.245 zaposlenih. Lani je, dodaju, ostvario neto dobit od 15 miliona eura i ima 49 miliona nagomilane dobiti. Ova kompanija je jedna od rijetkih koja je za prošlu godinu transparentno objavila poseban izvještaj o plaćanju naknada Državi Crnoj Gori i lokalnoj samoupravi Pljevlja, dodaju.
- Rudnik uglja vadi ugalj iz pljevaljskih basena za rad Termoelektrane (TE), jedinog prljavog izvora energije u zemlji, koja je trenutno u fazi ekološke rekonstrukcije, počete nakon više godina odlaganja. Uticaj sedmomjesečnog zastoja pljevaljske TE na finansije EPCG i Rudnika uglja, ali i potencijalni uticaj na cijenu struje u zemlji za potrošače, trenutno je teško procijeniti. Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS), još jedna kćerka kompanija EPCG, prikazao je neto dobit za prošlu godinu od 645 hiljada eura, ali ta firma ima iskazanog nagomilanog gubitka od bezmalo 24 miliona eura. Ona prikazuje 1.753 zaposlenih. Kada je riječ o „EPCG Solar gradnji“ prikazala je 444 zaposlenih, kao i 92 hiljade neto dobiti, ali ima 4,8 miliona nagomilanog gubitka, dok je „EPCG Željezara“ zabilježila u prošloj godini minus u poslovanju od 2,1 miliona, njen negomilani gubitak je 5,6 miliona, a ima 284 uposlenih - istakli su u saopštenju. 
Kako navode, ukupno Cedis, „EPCG Solar gradnja“ i „EPCG Željezara“ imaju 34,3 miliona eura akumuliranog gubitka, proizilazi iz njihovih finansijskih iskaza za 2024. godinu.
Iz zvaničnih izvještaja takođe proizilazi da grupa EPCG i njene četiri kćerke kompanije u Crnoj Gori, u kojima ima potpuno vlasništvo, bilježe 4.902 uposlena.
- EPCG ima kćerku kompaniju u Srbiji, koja je u njenom potpunom vlasništvu, dok u Crnoj Gori ima 51 odsto vlasništva u firmi „Zeta Energy“, oko 33 odsto u Berzi električne energije, nepunih 16 odsto u Green Gvozdu, ima i dio vlasništva u Prvoj banci Crne Gore... - zaključeno je u saopštenju

ASP: Tri energetske kompanije prijavile dobit od 50,7 miliona eura

U narednom periodu neće biti povećanja cijene električne energije, kažu u Elektroprivredi Crne Gore. Uoči ekološke rekonstrukcije Termoelektrane "Pljevlja", koja će trajati do 15. novembra, obezbijeđene su nedostajuće količine struje i za tu namjenu izdvojeno 70 miliona eura.
Termoelektrana Pljevlja koja proizvodi više od 40 odsto struje potrebne našoj državi, narednih sedam i po mjeseci zbog ekološke rekonstrukcije, biće vam pogona.
Međutim, to neće uticati na uredno snabdijevanje potrošača, jer su u međuvremenu iz uvoza nabavljene nedostajuće količine.
Takođe, u bliskoj budućnosti ne razmišlja se ni o poskupljenju električne energije za krajnje korisnike, kaže predsjednik odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore Milutin Đukanović.
- Elektroprivreda Crne Gore je donijela odluku da prva tri mjeseca nije bilo povećanja cijena električne energije. Vrlo brzo ćemo donijeti odluku da i sljedeća tri mjeseca ne bude povećanja cijena električne energije, ali moramo da vodimo računa i o tome da je električna energija berzanska roba, da vidimo kako će se cijene kretati u junu, julu i avgustu i tako tim mjesecima. Kažem, za sada nema povećanja, ali uvijek postoji jedna zadrška. Nije lako ostati sedam i po mjeseci bez termoelektrana. Ne posežemo za tim aktivnostima povećanja cijena električne energije, ali ne može niko tvrdo da garantuje kako će biti stanje u narednom periodu - kazao je Đukanović.
Da se cijena struje u dogledno vrijeme neće mijenjati, ističe i izvršni direktor elektroprivrede Ivan Bulatović, koji ipak ne isključuje mogućnost da u jednom trenutku dođe do korekcije cijene.
- Cijena električne energije je na berzi negdje oko 100 eura na današnji dan, a da je prodajemo krajnjim korisnicima za 45 eura, tako da na račun izvoza električne energije i profita koji obezbijedimo, kada je dobra hidrološka godina i kada rade svi proizvodni objekti u punom pogonu, tada imamo i mogućnost da zaradimo na tim tržišnim cijenama i da onda prema našim korisnicima imamo takvu cijenu kakvu imamo - kazao je Bulatović.
Pojašnjava da u nekom narednom periodu mora doći do usklađivanja sa cijenom električne energije sa prosjekom EU, u našoj želji da pristupimo EU.
- Tako da neće to biti na nivou koji je sad trenutno u prosjeku, jer generalno treba se očekivati u nekom narednom periodu povećanje cijene električne energije za krajnje korisnike. Ono što je sigurno, ekološka rekonstrukcija neće uticati u ovoj godini na povećanje cijene električne energije - istakao je Bulatović. 
Ekološka rekonstrukcija pljevaljske termoelektrane, zajedno sa izmještanjem korita Rijeke Ćehotine, kao i kupovinom nedostajućih kilovata struje na tržištu tokom pauze u radu agregata, Elektoprivredu će ukupno koštati oko 170 miliona eura.

Đukanović: Za sada nema povećanja cijene struje, ali uvijek postoji jedna zadrška

Pljevaljska termoelektrana ispala je danas sa mreže u 16 časova.
A kako saznaje RTCG, došlo je do kidanja jednog od ključnih energetskih kablova.
Kada će ekipe moći da otklone havariju u ovom trenutku nije moguće precizirati zbog visokih temperatura i neophodnog hlađenja sistema, pa će više detalja biti poznato sjutra, saopšteno je, nezvanično, dopisniku Antene M.

Termoelektrana Pljevlja van pogona zbog kvara

Nemamo mi ništa protiv da izvodite, kako kažete u vašem reagovanju, „penale“ na saopštenja DPS-a, ali imamo sa tim da u kontinuitetu dovodite „penale“ na čela najvećih i najvažnijih državnih preduzeća i institucija, koji zatim po dubini, širini i visini tih sistema raspoređuju svoju familiju i partijske drugove sa sličnim obrazovnim i profesionalnim referencama poput njih samih - poručili su u pljevaljskom DPS-u u odgovoru na reagovanje Demokrata iz tog grada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdemokrate-bila-jednom-i-nikad-vise-dps-vlast-u-pljevljima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To čine, cijene u DPS-u, od kad ih je dopalo.
- I to sasvim sigurno vodi urušavanju i uništenju tih sistema bez obzira na silni marketing o „istorijskim“ pregnućima čiji smo segment imali prilike da i juče pročitamo iz vašeg dugačkog reagovanja. Međutim, &nbsp;Nećemo reći da se „zločinac vrati na mjesto zločina“, jer nije samo g. Rovčanin kriv, iako je kao izvršni direktor EPCG ćutao i gledao višegodišnjeg partnera Milana Lekića kako sadi lavandu umjesto da izmješta korito rijeke Ćehotine, pa neka pogura realizaciju svega što ste pobrojali u njegove istorijske zasluge, a dovedeno je do 80 odsto realizacije - naveli su u pljevaljskom DPS-u.
Uvijek dođe, poručuju oni, i mora doći trenutak kad realnost nadjača populističku galamu.
- Bojimo se da je takav trenutak došao i za energetski sektor, a za nas Pljevljake najbliže i najvažnije - preduzeća Rudnika uglja i TE Pljevlja - istakli su u pljevaljskom DPS-u.
&nbsp;Da nije tako, kažu, ne bi aktuelni izvršni direktor naprečac podnosio ostavku, a od upražnjenog, veoma odgovornog ali i prestižnog mjesta, svi koji drže do sebe bježali kao đavo od krsta.&nbsp;
- I uostalom, ako vjerujete u makar dvije tačke koje ste naveli nabrajajući učinke, sposobnost i kompetentnost predsjednika vašeg opštinskog odbora, zar ne bi bilo najlogičnije da on dođe na čelo TE Pljevlja jer su problemi koje je on uspješno „rješavao“ u EPCG „mačji kašalj“ za ove u TE... - naveli su u pljevaljskom DPS-u.
Ne bi, kažu, voljeli da predsjednik Opštinskog odbora Demokrata ovo shvata lično.
- Zar nije logično ako vjerujete u to što ste napisali da baš on privede kraju još i tih 20 odsto. I to učini iz prve ruke - sa mjesta Izvršnog direktora TE. Naravno da neće, jer se hrabro boji da ponese odgovornost i ipak sačeka da neko iz pljevaljskih Demokrata među kojima, to potpuno otvoreno kažemo, ima kompetentnih i odgovornih ljudi, ponese tu odgovornost umjesto njega. Ne bismo voljeli da predsjednik vašeg opštinskog odbora ovo shvata lično, ali je on odličan primjer ovoga o čemu govorimo i na šta upozoravamo: nestručnog, neobrazovanog, nekompetentnog kadra sa enormnim ambicijama i primjenjenim nepotizmom epskih razmjera. Njegov primjer je Pljevljacima najbliži i najprovjerljiviji... - istakli su oni.
Mogli su, dodaju, tako i o Demokrati Krstu Radoviću iz Budve.
- Koji je doveden na čelo izuzetno važnog JP „Regionalni vodovod“, ali njega Pljevljaci lično ne poznaju pa mogu pomisliti da za njega izmišljamo. I na kraju, i nama se od mnoštva pobrojanog u jučerašnjem saopštenju potkrala jedna neistina: ne radi se o zaposlenju Rovčaninove punice, već punice njegovog brata. Izvinjavamo se punicama - zaključili su u saopštenju.

DPS Pljevlja Demokratama: Nemamo ništa protiv da izvodite „penale“ na naša saopštenja, ali imamo da ih u dovodite na čela najvažnijih preduzeća

Radujemo se svaki put kada se oglasi DPS Pljevlja, jer nam uvijek daju šansu za politički "penal", kao i da još jednom podsjetimo građane na dostignuća ove grupacije koja nikada više neće imati šansu da vrši ili učestvuje u vlasti - poručile su Demokrate odgovarajući na današnje saopšenje pljevaljskog DPS-a u kojem su ironično poručili da bi Nikolu Rovčanina trebalo postaviti za direktora Termoelektrane, te da bi se onda biznis planovi donosili u opuštenoj porodičnoj atmosferi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdps-pljevlja-postavljanjem-rovcanina-za-direktora-te-biznis-planovi-bi-se-donosili-u-opustenoj-porodicnoj-atmosferi&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Demokrate su im u odgovoru poručile da su otpustili i direktno na ulicu poslali 500 radnika.

- A u državnim firmama zadržali one sa članskim kartama DPSa, užu i širu porodicu vaših funkcionera. I danas od devet odbornika sa liste DPSa rijetkost je onaj kome član porodice ili on nije zaposlen u organima lokalne ili državne uprave ili lokalnih ili državnih preduzeća. Uništili ste i zatvorili na desetine fabrika među kojima: Prevoz Pljevlja, Velimir Jakić, PTK, Cementara, Vojna fabrika, Monter i druge privredne gigante - navele su Demokrate.

Optužili su ih da su pljevaljske šume predali Draganu Brkoviću.
- A rude bracu, koji je zaradio kasnije milionske svote na fingiranim akcijama. Novih investicija nula, koliko iznosi i broj novootvorenih radnih mjesta za vrijeme vaše vlasti. Imovinu Islamske zajednice pretvorili ste u naplatni punkt EPCG. Udarili ste na imovinu Crkve u namjeri da je otmete i podijelite vašim tajkunima - istakle su Demokrate.

Nikada, dodaju, građani Pljevalja od njih nijesu dobili popuste na račun za struju niti bilo kakve koristi.

- 20 godina ste obećavali toplifikaciju grada i nikada je niste ni počeli. Punih 30 godina niste bili u stanju da pokrenete mHE Otilovići. Ekološku rekonstrukciju niste pomjerili sa mrtve tačke, osim što ste uplatili 10 miliona eura izvođaču i zaključili nepovoljan ugovor po državnu kompaniju. Nakon svih ovih činjenica, vrlo hrabro istupate u javnosti imajući u vidu koliki balast i koliku hipoteku štete, pustoši i pljačke nosite na leđima - navele su Demokrate.

Oni tvrde da je za vrijeme Nikole Rovčanina EPCG postigla dva najbolja rezultata u istoriji kompanije - 2021. i 2023. godine.

- Termoelektrana je upravo u ovim godinama oborila rekorde od osnivanja 1982. godine u kontinuitetu rada i proizvodnji električne energije. Rovčanin je zajedno sa kolegom Čađenovićem koga pominjete vratio imovinu Islamskoj zajednici i obezbijedio najsavremeniji objekat FC Snabdijevanja u centru grada - poručuju Demokrate.

Ističu da je Rovčanin 2021. pokrenuo projekat toplifikacije, a 2022. i 2023. potpisao ugovore o sa državom i opštinom, obezbijedio finansijska sredstva, potpisao ugovore o izvođenju radova...
- I sada vidite svojim očima, radovi se izvode na terenu. Dakle, za razliku od vas koji ste samo pričali dvije decenije, neko je nešto i radio... Ekološka rekonstrukcija uz niz intervencija u odnosu na ono što ste ostavili, (a šta ste ostavili istražuje i SDT), počela je polaganjem kamena temeljca, koji je upravo položio Rovčanin, a sada vidite da je 80 odsto radova završeno - naveli su oni.

Smatraju da u DPS-u pokušavaju da podmeću tezu o kupljenoj diplomi.
- Ali teško da možete bilo čim dovesti u sumnju reprezentativan i ugledan fakultet koji je svjetski priznat od Kembridža, preko svih zemalja EU pa do univerziteta u SAD gdje uspješne karijere imaju diplomci upravo ovog fakulteta, što je veoma lako provjerljivo. Ali kada nemate osova za optužbe onda podmećete i pokušavte da blatite ljude. Tako ste pokušali da produkujete aferu i predsjesniku Demokrata Aleksi Bečiću, pa Draganu Krapoviću za napad na ustavno uređenje, ali vidjeli ste koliko kratko traju laži i da istina uvijek pobijedi - poručile su Demokrate.

Kada govore o mHE Otilovići, moraju, kažu Demokrate, znati da je i ovaj projekat oživio Rovčanin.
- Potpisao koncesione ugovore i do kraja mandata doveo do raspisivanja tendera... Da ne pominjemo usmjerenje pomoći zdravstvenom sistemu i sportu našeg grada, za razliku od vas koji ste samo jednom klubu u Podgorici dodijelili dva miliona novca od preduzeća koje posluje u Pljevljima, zanemarujući sport našeg grada - naveli su oni.

Rekli su da neće govoriti o novom zalaganju formiranja Slobodne zone u Pljevljima i dodali da je DPS optrukcijom rada Skupštine Crne Gore zaustavio predlog poslanika Demokrata da 500 porodica dobije obeštećenje od 12.000 eura.
- Koje ste otjerali na ulicu... Ali na vašu žalost, uskoro će biti usvojen - dodaju Demokrate.

Poručili su da DPS boli što su građani Pljevalja dočekali slobodu.
- Gospodo iz DPSa, znamo, zaboljelo vas je što skupovi pod vašom dirigentskom palicom ne mogu da premaše brojku od 30 građana. Što građani Pljevalja vide razliku u radu i novim vrijednostima. Što su građani dočekali slobodu. A naročito vas bole smjene vaših korumpiranih kadrova u sektoru bezbjednosti. Morate da znate, ako se ne očisti kuća ostaće prašina i paučina, a ako se ne očiste institucije od dokazano spornih, ostaće kriminal i korupcija - kazale su Demokrate.

Možda, kažu, i dalje imaju ambiciju da kadriraju.
- Morate da znate da je vaše vrijeme prošlo. Više nikada nećete imati priliku da vršite vlast u Pljevljima. Vaša politika je nanijela toliko štete našem gradu, da nema tog saopštenja ili političkog djelovanja koje vas može oporaviti niti ima te konstrukcije ili neistine u koju će vam neko povjerovati - zaključili su u reagovanju.

Demokrate: Bila jednom i nikad više DPS vlast u Pljevljima

Ukrajinske snage izvele su napade dronovima i raketama na dva grada u okupiranim dijelovima istočne Donjecke oblasti, dok su se američki i evropski zvaničnici sastali u Vašingtonu kako bi razgovarali o dodatnim ekonomskim sankcijama protiv Rusije s ciljem da je prisile na pregovore o okončanju rata.
Prema riječima Denisa Pušilina, ruskog predstavnika postavljenog na čelo Donjecke oblasti, u napadima su poginule dvije osobe, a 16 je povrijeđeno. Ukrajinske snage gađale su grad Donjeck i industrijski grad Makejevku, sjeverno od Donjecka, rekao je Pušilin kasno 8. septembra.
Bezbjednosni zvaničnici u okupiranim područjima naveli su da je u dva napada korišteno najmanje 20 dronova, te da su aktivirane jedinice protivvazdušne odbrane. Ruske novinske agencije prenijele su da su se eksplozije čule širom grada Donjecka.
Navodno je dron pogodio devetospratnu stambenu zgradu u Makejevki, a na društvenim mrežama pojavili su se snimci raketnih udara, uključujući i na bivšu fabriku vojnih nadzornih sistema u Donjecku.
Ukrajinski zvaničnici nisu komentarisali ove napade.
Ruske snage kontrolišu oko 75 odsto Donjecke oblasti i nastoje da zauzmu preostali dio.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u svom večernjem obraćanju 8. septembra da se ruske snage fokusiraju na napade na ukrajinski energetski sektor.
- Naravno, naši odgovori na to postoje i biće ih, ali najvažnija je stabilnost sistema - rekao je Zelenski.
Andrij Jermak, glavni savjetnik predsjednika Zelenskog, rekao je da je razgovarao s američkim državnim sekretarom Markom Rubiom o ruskim napadima na ukrajinske gradove i stambene zgrade. Takođe je učestvovao u video pozivu sa savjetnicima za nacionalnu sigurnost iz Britanije, Njemačke, Italije i Francuske kako bi razgovarali o sigurnosnim garancijama za Ukrajinu.
Jermak je istakao da se ukrajinska pozicija u suočavanju s ruskom agresijom mora dodatno ojačati nakon što je zgrada vlade pogođena i zapaljena tokom vikenda, u sklopu najvećeg ruskog vazdušnog napada na Ukrajinu. To je bio prvi put od početka invazije u februaru 2022. da su ruske snage pogodile zgradu ukrajinske vlade u Kijevu.
- [Ruski predsjednik Vladimir] Putin razumije samo silu, ne želi zaustaviti rat. Potrebno je nastaviti s pritiskom na Rusku Federaciju - napisao je Jermak na Telegramu.
Dodatna podrška Ukrajini, posebno protivvazdušna odbrana i nove sankcije protiv Rusije, bile su tema razgovora s evropskim savjetnicima, dodao je Jermak.
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je tokom vikenda, bez dodatnih detalja, da je spreman preći na drugu fazu sankcija protiv Rusije.
Najviši zvaničnik EU za sankcije bio je 8. septembra u Vašingtonu s timom stručnjaka kako bi razgovarali o prvim mjerama koje bi bile koordinirane između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država protiv Rusije otkako se Tramp vratio na funkciju.
Tramp, koji je obećao da će brzo okončati rat kada je preuzeo dužnost u januaru, više puta je postavljao rokove Moskvi da pristane na prekid vatre ili će se suočiti s strožim sankcijama, ali je svaki put odustajao od prijetnje.
Senator Tom Tilis (republikanac iz Sjeverne Karoline) rekao je da Sjedinjene Države moraju "pojačati pritisak" na Putina i da vjeruje da Ukrajina zaslužuje "punu podršku" od SAD-a i ostatka zapadnog svijeta.
Govoreći za SiEnEn (CNN), Tilis je rekao da je Putin prošlog mjeseca dočekan crvenim tepihom na Aljasci, a tokom vikenda i u Kini na samitu Šangajske organizacije za saradnju (SCO), te se potom vratio u Rusiju i naredio najveći vazdušni napad od početka rata.
- On je lažov. On je ubica. Odgovoran je za otmicu i premještanje hiljada djece. Silovanje, ubistva i mučenja ukrajinskih žena i muškaraca. Vrijeme je da se to zaustavi, a Amerika mora preuzeti vodeću ulogu u tome - rekao je Tilis.
Dodao je da je Tramp "učinio niz stvari koje pokazuju da je bio strpljiv, ali sada je vrijeme da se Putin dovede u poziciju u kojoj će doživjeti neuspjeh".

Ukrajinske snage izvele vazdušne napade na dva grada u okupiranom dijelu Donjecke oblasti

Globalna flotila Sumud za Gazu saopštila je u utorak da je jedan od njenih glavnih brodova pogođen dronom u tuniskim vodama, a svih šest putnika i članova posade je na sigurnom.
Vlasti Tunisa su saopštile da je eksplozija potekla iz unutrašnjosti plovila, a portparol Nacionalne garde Tunisa rekao je za radio Mosaique FM da izvještaji o napadu dronom na flotilu "nemaju nikakvo uporište u istini."
Brod pod portugalskom zastavom, koji je prevozio upravni odbor flotile, pretrpio je požar na glavnoj palubi i u skladištu ispod palube, navela je GSF u saopćenju.
Flotila je međunarodna inicijativa koja nastoji dostaviti humanitarnu pomoć ratom pogođenoj Gazi putem civilnih brodova, a podržavaju je delegacije iz 44 zemlje, uključujući švedska aktivistikinja Greta Tunberg i portugalska ljevičarska političarka Marijana Mortagua.
Nakon napada, desetine ljudi okupile su se ispred luke Sidi Bou Said u Tunisu, gdje su brodovi flotile bili usidreni, mašući palestinskim zastavama i uzvikujući "Slobodna Palestina."
GSF je takođe saopšto da je istraga o napadu dronom u toku i da će njeni rezultati biti objavljeni čim budu dostupni.
- Djela agresije usmjerena na zastrašivanje i ometanje naše misije neće nas obeshrabriti. Naša miroljubiva misija da probijemo opsadu Gaze i iskažemo solidarnost s njenim narodom nastavlja se s odlučnošću i ustrajnošću - navodi se u saopštenju GSF-a.

Flotilu za Gazu pogodio dron u blizini Tunisa, vlasti negirale incident

U interesu Hrvatske je da Crna Gora uspije na evropskom putu, kaže u razgovoru za Antenu M hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Davor Ivo Štir.&nbsp;
Smatra da Crna Gora u ovom procesu mora jasno dati do znanja da neće biti dio takozvanog srpskog sveta, nego da će biti svoja, da će se odluke donositi u Podgorici, da će biti u potpunosti suverena i posvećena evropskim vrijednostima i evropskim geopolitičkim prioritetima.&nbsp;
Koncept srpskog sveta u potpunoj je, poručuje, suprotnosti sa logikom evropske integracije.
<h2>Jačanje državnosti i vladavina prava</h2>
Na pitanje da li kritike EU na račun crnogorskih vlasti povodom napada na neistomišljenike, slavljenja ratnih zločinaca i podrške antievropskim politikama ukazuju da Vlada premijera Milojka Spajića gubi povjerenje Brisela odgovara da izvršna vlast mora vrlo ozbiljno prihvatiti i proučiti sve dobronamjerne poruke koje šalje delegacija EU u Crnoj Gori i uopšte sa evropskog nivoa.
- One zaista moraju biti tako i shvaćene i na kraju dovesti do toga da se jača evropska perspektiva Crne Gore, tako što će se poštovati kriteriji, tako što će se odbaciti potpuno pogrešni i destabilizujući geopolitički koncepti, kao što je koncept srpskog sveta, koji je u suprotnosti sa logikom evropskih integracija - izričit je Štir.
Potrebno je, naglašava, fokus staviti na jačanje državnosti Crne Gore i vladavine prava, a na taj način i evropske perspektive.
- U tom smjeru idu i ove napomene, koje, kao što kažem, vlast treba vrlo ozbiljno shvatiti - napominje Štir.
<h2>Evropski put&nbsp;</h2>
Prethodnih dana jedna od gorućih tema bili su pregovori o rješavanju otvorenih pitanja između Crne Gore i Hrvatske, koji se, kako tvrde zvaničnici obje zemlje odvijaju u dobrom pravcu.&nbsp;
Na pitanje možemo li očekivati i pomake kad je riječ o poglavlju 31, čije je zatvaranje Hrvatska blokirala u decembru prošle godine, ukoliko rusko-srpske strukture unutar crnogorske vlasti prestanu da povlače poteze koji predstavljaju direktne provokacije, Štir odgovara da je vrlo važno da se ostvari napredak na tom bilateralnom dijalogu.
- Koji je, kao što znate uspostavljen, koji je nedavno imao i taj nivo da se premijeri susrijeću i razgovaraju, ali koji ima svoju dinamiku i važno je da se tu rješavaju otvorena pitanja - ukazuje Štir.
Jasno je, kaže, da je u interesu Hrvatske da Crna Gora uspije na evropskom putu.
- To se vidi i po načinu na koji vlasti postupaju, a ako hoćete čak i po raspoloženju javnosti u Hrvatskoj, koja je pozitivna prema evropskoj Crnoj Gori. Čak i veći postotak u Hrvatskoj podržava ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, nego što je to u samoj Crnoj Gori - podvlači europarlamentarac.
Prema podacima iz prethodno pomenutog istraživanja, članstvo Crne Gore u EU podržava 68 odsto građana Hrvatske.
- Što se tiče poglavlja 31, to se odnosi na geopolitičku i vanjskopolitičku orijentaciju i tu je jasno da Crna Gora u ovom procesu mora jasno dati do znanja da neće biti dio jednog takozvanog srpskog sveta, nego da će biti svoja, da će se odluke donositi u Podgorici, da će ona u tom smislu biti u potpunosti suverena i posvećena evropskim vrijednostima i evropskim geopolitičkim prioritetima - kategoričan je Štir.
<h2>Koncept srpskog sveta</h2>
Govoreći o revizionističkoj i pročetničkoj politici koju posredstvom zvaničnog Beograda sprovodi Srpska pravoslavna crkva, uz podršku dominantnog dijela ovdašnje vlasti, sagovornik Antene M ponavlja da je koncept srpskog sveta u potpunoj suprotnosti sa logikom evropske integracije.
- I naravno, svaki element koji ideološki ili u praksi dizajnira i sprovodi jednostavno može biti kočnica. Ali, ja sam uvjeren da u Crnoj Gori i crnogorskom društvu ima dovoljno snage da trasira evropski put, koji će s jedne strane ojačati samu državnost i suverenost Crne Gore i s druge strane poboljšati životni standard svim građanima Crne Gore - naglašava Štir.
To je, ističe, prije svega u interesu svih onih koji sebe doživljavaju kao patriote.
- I u tom pogledu, mislim da Crna Gora može računati na podršku Evropske unije - poručuje hrvatski europarlamentarac.
<h2>Evropski narativ</h2>
Sagovornik Antene M komentarisao je i evidentan pad podrške crnogorskih građana članstvu u EU.
Naime, prema podacima objavljenim na platformi Eurobarometar, u okviru prezentacije posebnog ispitivanja javnog mnjenja u zemljama zapadnog Balkana, u evropsku zajednicu vjeruje 69 odsto građana Crne Gore, dok pozitivan stav prema EU ima 60 odsto ispitanika. Da će Crna Gora postati članica EU u narednih pet godina smatra 39 odsto građana, a ukoliko bi se održao referendum, za ulazak Crne Gore u EU glasalo bi 64 odsto ispitanika. Imajući u vidu činjenicu da je, prema ranijim istraživanjima, članstvo u EU podržavalo više od 80 odsto crnogorskih građana, radi se o prilično zabrinjavajućim podacima. Ipak, vlast se i dalje hvali ranijim brojkama.
Sagovornika Antene M upitali smo koji bi mogli biti ključni uzroci značajne promjene percepcije, u odlučujućoj fazi pristupnog procesa.
- Upravo je polarizacija o kojoj sam govorio jedan od uzroka. Treba jednostavno jačati konsenzus oko evropskog puta Crne Gore. A taj evropski put, još jednom ponavljam, isključuje bilo kakvu ideju pripadnosti takozvanom srpskome svetu ili ovih posjeta i susreta sa predstavnicima politike separatizma, na primjer u Republici Srpskoj, koje se isto tako kose sa evropskim vrijednostima - izričit je Štir.
Ukazuje da te stvari opterećuju društvo, što se, ističe, jasno vidi i sa jednom negativnom tendencijom i u ovom istraživanju javnog mnjenja.
- Međutim, ponavljam, i dalje je očito da velika većina želi evropski put. Ali na tome treba raditi i vlasti imaju tu odgovornost da jačaju taj evropski put i evropski narativ, kako bi zemlja bila spremna za punopravno članstvo - poručuje Štir.
<h2>Licitiranja datumima</h2>
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec u intervjuu za Antenu M nedavno je kazao da bi bio zadovoljan ukoliko se integracioni proces okonča do 2029. S druge strane, predstavnici vlasti, ali i Evropske komisije i dalje poručuju da je 2028. ambiciozan, ali realan rok.
Na pitanje da li je u trenutku kada svjedočimo ponovnoj stagnaciji dobro i najvažnije licitirati sa rokovima, umjesto sprovođenja suštinskih reformi, odgovara da je prvenstveno odluka Crne Gore u cjelini ta koja će odrediti tempo.&nbsp;
- Slažem se da najvažnije u ovom procesu nije licitiranje sa rokovima, nego kvalitet samog procesa - ukazuje Štir.
Kako naglašava, svakom reformom ne samo što se zatvori neko poglavlje, već se i jačaju državne institucije, vladavina prava, a onda i boljitak za sve građane Crne Gore.
- Prema tome, ako se na taj način gleda, onda je kvalitet procesa puno bitniji od licitiranja sa nekim datumom. Ali naravno da je vremenski rok nešto što se mora imati u vidu, a to će prvenstveno zavisiti od političke volje i spremnosti da se naprave sve potrebne reforme. Dakle, prvenstveno od Crne Gore zavisi kojom će brzinom ići prema Evropskoj uniji - zaključuje Štir.
<h2>Društvena polarizacija</h2>
- Plan rasta je tako dizajniran da on prati ispunjavanje reformi na koje se sama država u svojoj reformskoj agendi obavezala - ukazuje Štir.
Europarlamentarac je to kazao komentarišući odluku Evropske komisije da umjesto predviđenih 18 miliona eura iz Plana rasta za zapadni Balkan Crnoj Gori dodijeli svega 10.
- Ukoliko se ne ispuni određeni broj reformi, onda se daje manje sredstava, a ukoliko se ubrza, naravno, nastavlja se tim ritmom. Prema tome, država je ta koja tempom koji udara u svom reformskom procesu odlučuje da li će ići brže ili sporije, a tome se onda prilagođava i Plan rasta - pojašnjava Štir.
Ističe da tempo Crne Gore ima reformsko usmjerenje, te da se treba nastaviti.
- Ali se očito u nekim segmentima to nije napravilo i jednostavno zbog toga je ova odluka - navodi Štir.
Međutim, naglašava kako to ne znači da treba odustati od pomenutog usmjerenja.
- Naprotiv, mislim da je to zapravo podsticaj da se reforme ubrzaju i to bi trebao biti odgovor na ovu situaciju - podvlači sagovornik Antene M.
<h2>Geopolitičke okolnosti</h2>
Europarlamentarac se osvrnuo i na sve češće ocjene da bi Albanija, ukoliko nastavi slijediti trenutni reformski zamah, mogla zatvoriti sva pregovaračka poglavlja prije Crne Gore.
- U posljednje vrijeme vidimo da je Albanija jako dobro iskoristila ovu situaciju, pogotovo nakon ruskog napada na Ukrajinu, gdje je proširenje ponovo na dnevnom redu u evropskim institucijama i gdje su se stvorile i povoljnije političke okolnosti. I u Albaniji postoji konkurencija vlasti i opozicije, ali postoji saglasje oko evropskog puta. I to je ta zemlja iskoristila da sad napravi jedan veliki iskorak, što se onda i nagrađuje u smislu napretka u reformskom procesu - naglašava Štir.
Crna Gora je, napominje, od ranije imala statistički bolju situaciju.
- Međutim, činjenica jeste da se vidi jedna polarizacija u društvu, što se, ja bih rekao, na neki način prvenstveno odnosi na to hoće li Crna Gora biti zemlja gdje se odluke donose u Podgorici, ili negdje van u susjednoj zemlji. I to su neke rasprave koje očito otežavaju taj put, ali vjerujte mi da svi u Evropskoj uniji, i pojedine države članice, a i evropske institucije, pa i mi u Evropskom parlamentu želimo uspjeh evropske Crne Gore - podvlači Štir.
Njegov stav potvrđuju i podaci iz Eurobarometra – istraživanja rađenog za potrebe Evropske komisije, koji pokazuju da članstvo Crne Gore u EU podržava 51 odsto Evropljana, pod uslovom da ispuni sve kriterijume, što znači da naša zemlja bilježi najveći procenat podrške, kad je riječ o državama Zapadnog Balkana.&nbsp;

Štir: Crna Gora jasno da stavi do znanja da neće biti dio srpskog sveta, Vlada ozbiljno da shvati poruke sa evropskog nivoa

Komandant iranske vojske, general-major Amir Hatami izjavio je da se Iran aktivno priprema za novu rundu konfrontacije sa Izraelom.
On je naglasio da je nuklearni program Irana "ostao netaknut", uprkos pokušajima Izraela i Zapada da ga unište tokom posljednjeg sukoba.
Tokom inspekcije vojnih jedinica u Isfahanu, Tabrizu i Hamadanu, Hatami je ocijenio da je "izraelska okupaciona sila, iako je uživala vrhunsku vojnu i tehnološku podršku sa Zapada, uključujući pomoć NATO-a, doživjela ozbiljan neuspjeh" tokom nedavne dvanaestodnevne vojne eskalacije.
- Nuklearni program je zasnovan na domaćim sposobnostima koje se ne mogu uništiti silom - rekao je Hatami, prenosi "Middle East Monitor".
Prema njegovim riječima, u odbijanju napada učestvovale su kopnene, vazdušne i protivvazdušne snage vojske, kao i Revolucionarna garda, Basidž (paravojna organizacija pod direktnom kontrolom IRCG) i obični građani.
- Izrael i njegovi saveznici pokušali su da osakate iranske sisteme protivvazdušne odbrane kao dio integrisanog plana, ali je odbrana ostala čvrsta i dokazala svoju efikasnost u suzbijanju prijetnji - istakao je komandant iranske vojske.
On je dodao da je cilj napada bio da se eliminiše iranski nuklearni kapacitet i destabilizuje zemlja iznutra.
Hatami je posebno pohvalio, kako je rekao, "neviđeno jedinstvo iranskog naroda" tokom sukoba, ističući to kao ključni faktor za očuvanje bezbjednosti.

Komandant vojske: Iran se aktivno priprema za novi sukob sa Izraelom

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;

(VIDEO/FOTO) "Cetinje pamti 5.9.2021.“ Pajović-Musić: Samo zajedno možemo pobijediti fašističko zlo koje nas je snašlo

Dok se nekim - politički podobnim - policijskim službenicima izmišljaju greške da bi bili suspendovani, drugima se sakrivaju opasne veze sa kriminalom da bi, kao poslušnici, opstali na funkcijama. &nbsp; Teško je drugačije razumjeti – osim kao udruženi plan zataškavanja – podatak koji otkriva Televizija E. Iako je prije osam dana zapaljeno porodično vozilo ispred porodične kuće načelnika Odjeljenja bezbjednosti Tivat Miodraga Kneževića, informacija o incidentu – brižljivo je skrivana. &nbsp; Nije bilo policijskog saopštenja, nije bilo informacije o otvaranju istrage. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820090_f5716ee7d10f54884b6643af22f8b515f5f7c6654ce384ab267aceb2a9fa878f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090820090_f5716ee7d10f54884b6643af22f8b515f5f7c6654ce384ab267aceb2a9fa878f" data-rendition-name="original" width="4083" height="2173" loading="lazy" alt="ŽESTOKA OPOMENA: Zaplajeni automobil u Herceg Novom "> <figcaption>ŽESTOKA OPOMENA: Zaplajeni automobil u Herceg Novom(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  TAJNA ZAPALJENOG AUTOMOBILA &nbsp; Prema informacijama naše medijske kuće, načelnik Knežević je izričito zahtijevao da sve ostane tajna. &nbsp;&nbsp; Paljenje automobila je krivično djelo, pa je izvjesno da je taj čin i svojevrsna poruka Miodragu Kneževiću. &nbsp;Ipak, šef tivatske policije nije ispitivao - ili nije želio da bilo ko ispita - motive nepoznatog počinioca, kao da je htio da i sebe ili nekog sebi bliskog zaštiti od daljeg policijskog propitivanja. &nbsp; -U noći između 31. avgusta i 1. septembra zapaljen u rejonu je automobil marke ,,alfa romeo” koji često koristi kao porodičnu imovinu Miodrag Knežević, načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tivat – kazao je za Televiziju E i Portal ETV sagovornik iz hercegnovske policije. &nbsp; Iako je bilo u pitanju krivično djelo, nije zvanično otvarana istraga, premda je očito da nije došlo do samozapaljenja automobilaa. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820090_94bdc80157b826b8bdc8b2b119a5213c0a707608c520695af90bd86f1f866792.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025090820090_94bdc80157b826b8bdc8b2b119a5213c0a707608c520695af90bd86f1f866792" data-rendition-name="original" width="424" height="375" loading="lazy" alt="NAČELNIKOVA SE (NE) PORIČE: Miodrag Knežević "> <figcaption>NAČELNIKOVA SE (NE) PORIČE: Miodrag Knežević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  KAD KNEŽEVIĆ PROGANJA &nbsp; Činjenica da je načelnik Odjeljenja bezbjednosti uspio da sakrije informaciju o paljenju vlastitog vozila, govori da Knežević ima dobre veze u vrhu policije. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Miodrag Knežević je dobro zadužio misistra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; Prije svega vlastitim doprinosom u vetingu, odnosno akciji čišćenja politički nepodobnih policijskih službenika. &nbsp; Televizija E je u dva navrata detaljno izvijestila o slučaju suspenzije i otkaza za Marka Šarovića, policijskog službenika sa 25 godina radnog staža u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820094_3000ea4f72759b941b7044fca888cf4975bf03b7eb9d7e0cdb2b4217df98e63e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090820094_3000ea4f72759b941b7044fca888cf4975bf03b7eb9d7e0cdb2b4217df98e63e" data-rendition-name="original" width="324" height="155" loading="lazy" alt="TVRDI DA GA KNEŽEVIĆ PROGANJA: Marko Šarović"> <figcaption>TVRDI DA GA KNEŽEVIĆ PROGANJA: Marko Šarović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  U razgovoru za Televiziju E &nbsp;Šarović je tvrdio da je dodjela otkaza samo finalni čin dugotrajnog procesa, ne samo progona, već i namještanja dokaza, koji mu je pripremio načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tivat Miodrag Knežević, skupa sa dijelom podređenih policijskih službenika. O tome je 9. jula Šarović sačinio i podnio službenu zabilješku regionalnom policijskom centru ,,Jug”. &nbsp; Uzaludna žalba: protiv njega je, kako je ustvrdio za Televiziju E, spremana nezakonita akcija podmetanja kesice kokaina u stanu, sa ciljem njegove kompromitacije i odstranjivanja iz policijskih redova. &nbsp; -Podnio sam više krivičnih prijava protiv službenika OB Tivta, a konkretno protiv načelnika Kneževića koji je sa pet-šest službenika 12. avgusta prošle godine uveče boravili u stanu moje majke koja je meni privremeno ustupila stan. Sve je zabilježeno video nadzorom: čitavu noć su držali otvoreni stan i stajali u stanu. Da bi ujutru 13. vršili pretresom i policajac Petrović Danilo, koji je uveče boravio u stanu, ujutro u pretresu našao kesicu 0,9 grama, za koji su rekli da je kokain. I tu se pretres završava, ne daju mi svjedoka ni advokata da obezbijedim. Načelnik kriminalistike Tijanić ne dozvoljava, tvrdnjom da je načelnik Knežević to tražio – kazao je 15. jla Šarović u izjavi za Televiziju E. &nbsp;&nbsp; ,,NAČELNIKOVA NAMJEŠTALJKA” Na komandu načelnika Kneževića, odmah je kesica sa sumnjivimm materijama – koje su pronađene u stanu Marka Šarovića - proslijeđena višoj državnoj tužiteljki Jeleni Protić koja je naložila pokretanje postupka protiv policajca Šarovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820094_f5b8206a2a51df550235de84c86db3db3b5543b7fcb3c8b2c9bdf377010ae3fd.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025090820094_f5b8206a2a51df550235de84c86db3db3b5543b7fcb3c8b2c9bdf377010ae3fd" data-rendition-name="original" width="900" height="799" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Dopis branioca Marka Šarovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Dopis branioca Marka Šarovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Iako policajcu Marku Šaroviću niko nije vjerovao, ispostaviće se da je govorio istinu o podetnutoj kesici kokaina u njegovom stanu. &nbsp; Na sudskom pretresu 25. avgusta ove godine njegova supruga je priznala da je jednom policajcu, čije ime za sada redakcije Televizije E neće otkrivati, kazala gdje se nalazi kesica sa sumnjivim materijalom. &nbsp; &nbsp;-Drugom policijskom službaniku koji je pretresao stan sam dala informaciju gdje se nalazi kesica sa nedozvoljenom materijom. Inspektorki Nataši Vuković sam rekla da se u plakaru nalazi neka materija i ja tada nijesam znala šta je to – tako je svjedočila supruga Marka Šarovića koja ga je svojevremeno i prijavila tivatskoj policiji zbog navodnog nasilja u prorodici. Uzulud je ta naknadna istina: policajac Milan Šarović je – po izričitoj komandi načelnika Kneževića, a nakon odborenja iz vrha policije – dobio otkaz. Sada je u procesu traganja za pravdom i riješio je da tuži načelnika Kneževića ali i još neke policijske službenike. &nbsp; HOĆE LI SE SAZNATI ISTINA? &nbsp; U međuvremenu, šef policije Tivta uživa naklonost i Šaranovića i Šćepanovića i osjeća se vrlo sigurno u fotelji ančelnika. I još daje izjave kako policija u gradu funkcioniše besprekorno. &nbsp; &nbsp;,,Uzimajući u obzir broj ljudi u gradu i raspoložive kapacitete, bezbjednosna situacija je stabilna”. Tako je, prije četrdesetak dana, &nbsp;25. jula za Radio Tivat, ocijenio Miodrag Knežević, načelnik Odjeljenja bezbjednosti. &nbsp; Mjesec dana kasnije o zapaljenom automobilu porodice načelnika Kneževića nije se smjelo ni zucnuti. Da se ne bi otkrilo da situacija i niej tako stabilna kao što načelnik tvrdi. &nbsp; Da li će se konačno javnosti javiti o paljenju vozila načelnika tivatske policije– nije poznato. Mada će sve teže biti prikrivati istinu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: termoelektrana-pljevlja