Rožajac S.L. (53) proglađen je krivim i osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od 60 dana zbog odbijanja testa na drogu.
Njemu je suđeno u hitnom postupku, jer je 14. novembra, oko 20 sati, u naselju Velika plaža odbio da se podvrgne testiranju na prisustvo opojnih droga, kojom prilikom je utvrđeno da nije posjedovao ni važeću vozačku dozvolu.&nbsp;
- Sud mu je uz kaznu zatvora izrekao i novčanu kaznu u iznosu od 200 eura, zabranu upravljanja vozilima u trajanju od šest mjeseci kao i tri kaznena boda - saopšteno je iz Suda za prekršaje Budva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rožajcu 60 dana zatvora zbog odbijanja testa na drogu

Kaznena politika u slučajevima odbijanja testiranja na alkohol i psihoaktivne supstance danas je znatno oštrija nego ranije, upozorio je advokat Đorđe Vukmir, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E. Prema njegovim riječima, vozačima koji odbiju testiranje prijeti zatvorska kazna od 15 do 60 dana.
- Danas je kaznena politika takva da u slučaju ukoliko vozači odbiju testiranje njih čeka zaprijećena kazna zatvora od 15 do 60 dana. Postoje situacije kada sudovi mogu, ukoliko nađu da se radi o licima koja ranije nijesu kažnjavana, ili ukoliko se radi o mladim licima, ili drugim olakšavajućim okolnostima, da primjenom ublažavanja kazne izreknu i novčanu kaznu, kada se može kazna zatvora koja je striktno predviđena zamijeniti blažom kaznom, odnosno krivičnom sankcijom - objasnio je Vukmir.
On je naglasio da je učestala vožnja pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci razlog zbog kojeg je došlo do izmjena Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
- To je za vozače bila povoljnija kaznena politika u odnosu na samo testiranje ukoliko se utvrdi prisustvo. Međutim, kako je zakonodavac tim izmjenama izjednačio kaznenu politiku, danas je kaznena politika takva da u slučaju ukoliko vozači odbiju testiranje njih čeka zaprijećena kazna zatvora od 15 do 60 dana. Postoje situacije kada sudovi mogu, ukoliko nađu da se radi o licima koja ranije nijesu kažnjavana, ili ukoliko se radi o mladim licima, ili drugim olakšavajućim okolnostima, da primjenom ublažavanja kazne izreknu i novčanu kaznu, kada se može kazna zatvora koja je striktno predviđena zamijeniti blažom kaznom, odnosno krivičnom sankcijom - kazao je advokat.
Zakonodavac, kako smatra Vukmir, ovakvim pristupom želi poslati jasnu poruku vozačima.
- Zakonodavac propisivanjem ovakvih kazni želi uticati na sve nesavjesne vozače i ukazati da je takvo ponašanje nesavjesno i društveno neprihvatljivo, te da se radi o društveno opasnom ponašanju - poručio je on.
Osim zatvorskih kazni, sudovi izriču i druge mjere.
- Osim izricanja zatvorskih kazni, sudovi izriču i zaštitne mjere, kao što je mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, koja, iako u ranijem periodu nije uspješno izvršavana, danas je zaživjela kao takva i sudovi izriču takve mjere koje se kontrolišu, te ako se ustanovi samo kršenje te mjere znači ponovno vršenje prekršaja - istakao je Vukmir.
Advokat poručuje da pored represivnih mjera, važnu ulogu mora imati i prevencija.
- Kazna zatvora je posljednja mjera, radi se o represivnoj mjeri, tako da smatram da bi na vozače bilo značajno uticati i na drugi način, prije svega kroz edukacije, od mladih vozača, osnovnih i srednjih škola, kako bi se preventivno uticalo na ovakva ponašanja - zaključio je Vukmir.

1250x600

1084x550

Vukmir: Do 60 dana zatvora za odbijanje alko i testa na droge, ali moguće i ublažavanje kazne

Budvanin S. K. (26) osuđen je na 15 dana zatvora nakon što je odbio da se testira na prisustvo opojnih droga u organizmu - navodi predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.
S. K. je 23. marta, kako dodaje u saopštenju, oglašen krivim u hitnom postupku.
- U ovom postupku je utvrđeno da je prethodne večeri, dok je kontrolisan u saobraćaju, odbio da se testira na prisustvo opojnih droga u organizmu, zbog čega su ga službenici Uprave policije uhapsili, a potom narednog dana i priveli u sud - rekao je Đukanović.
Uz kaznu su mu izrečeni i kazneni bodovi u maksimalnom iznosu, kao i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, koje će izvršiti Uprava policije.

Budvaninu 15 dana zatvora: Odbio da uradi test na drogu

Ulcinjanin M. R. (39) osuđen je na 40 dana zatvora zbog odbijanja laboratorijskog testa na opojne droge - kazao je predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.
Kako je precizirao, kazna je izrečena 22. decembra, kada je on, oko 13.45 sati na lokalnoj saobraćajnici u Ulcinju, zatečen da upravlja vozilom, a preliminarni "droga test" pokazao prisustvo određenih opijata u njegovom organizmu.
On je, kako dodaje Đukanović, zapisnik o izvršenoj kontroli odbio potpisati.
- Nakon toga su mu službenici Uprave policije predočili zakonsku obavezu da je neophodno da se podvrgne laboratorijskom testu u zdravstvenoj ustanovi, što je takođe odbio, pa je nakon zadržavanja u stanici policije priveden u sud - navodi se u saopštenju.
Dežurna sutkinja Anka Kekić mu je uz kaznu izrekla i mjeru zabrane upravljanja vozilima u trajanju od šest mjeseci, kao i tri kaznena boda, koje će izvršiti Uprava policije.

Ulcinj: Zbog odbijanja laboratorijskog testa na opojne droge 40 dana zatvora

U toku je potraga za Srbinom S.I. (31) koji je radio kao obezbjeđenje u baru, u poznatom švajcarskom skijalištu Kran-Montana, gdje je sinoć izbio stravičan požar u kome je život izgubilo skoro 50 ljudi.
Zabrinuta porodica ovog mladića kazala je za Telegraf da nemaju nikakvu informaciju o S.I. i da se samo nadaju da je živ.
- S.I. je brat moga supruga. Radio je kao izbacivač, kao obezbjeđenje u tom kafiću i sinoć kada je izbio požar on je bio tamo. Od tada gubi svaki trag. Niko od nas ne zna da li je on živ ili mrtav. Nemamo baš nikakvu informaciju iako su neki portali objavili da među gostima kluba nije bilo nikoga iz Srbije. S.I. ima dvojno državljanstvo, pa to nekoga može da zbuni - objašnjava sagovornica za Telegraf.
Čitava porodica je zabrinuta i nada se bilo kakvim vijestima, te moli svakoga ko ima bilo koju informaciju o nestalom Srbinu da se javi.
- Jedno vrijeme je živio ovdje, kasnije je otišao tamo. Niko ga nije vidio. Znači nam pomoć bilo koga iz Srbije iz Vlade ili ambasade, bilo ko - dodaje ona za Telegraf.
Kako piše Telegraf, mobilni telefon nestalog Srbina bio je dostupan još nekoliko sati nakon tragedije što daje nadu porodici da je on živ i negdje zbrinut.
Švajcarski predsjednik Gi Parmelen izjavio je danas da je požar koji je u novogodišnjoj noći izbio u baru u švajcarskom skijalištu Kran-Montana jedna od najgorih tragedija koje su zadesile tu zemlju, a komandant kantonalne policije Frederik Žizle je rekao da je u požaru stradalo četrdesetak ljudi, a da je 115 povrijeđeno.
- 'To je drama neviđenih razmjera. Životi mnogih, posebno mladih ljudi, brutalno su prekinuti - rekao je Parmelen, prenosi švajcarski list "Temp".
Među poginulima ima ljudi različitih nacionalnosti, kako vjeruju vlasti, ali zvaničnici navode da će biti potrebne nedjelje kako bi se oni identifikovali, prenosi BBC.
Među povrijeđenima u požaru je veliki broj stranih turista.
Mediji navode da je većina prisutnih gostija imala između 15 i 20 godina starosti.
Policija je potvrdila da nije riječ o terorističkom napadu, a za sada vlasti ne komentarišu navode o mogućim uzrocima požara.

Srbin nestao u stravičnom požaru u Švajcarskoj

Rusija je zatražila od Sjedinjenih Američkih Država da prekinu potjeru za naftnim tankerom koji je bio na putu ka Venecueli .
Tanker se sada nalazi u Atlantskom okeanu i udaljava pred Obalskom stražom SAD, objavio je danas New York Times, pozivajući se na dvije osobe upoznate sa tim slučajem.

Rusija traži od SAD da obustave potjeru za naftnim tankerom

Na krupnom planu, ovo bi mogla biti godina u kojoj Crna Gora završava posao oko ulaska u Evropsku uniju (EU). Ali, ova mala zemlja ima mnogo svojih malih problema. Dojče vele (DW) donosi pregled.
Prošlu godinu, koja je počela masovnim ubistvom na Cetinju, obilježile su višemjesečne blokade građana, napet početak gradnje “jednog” kolektora, (ne)uspješna ljetnja sezona i rast cijena, uvođenje pa opet ukidanje viza građanima Turske, uvjeravanja iz Brisela da je Crna Gora na dobrom putu da postane prva naredna članica Evropske unije, kao i svakodnevna prepucavanja na relaciji predsjednik države – Vlada.
<h2>Crna Gora predvodi ka Briselu</h2>
Sa zatvorenih 12 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, Crna Gora je predvodnik u procesu integracija i najbolji kandidat za članstvo u EU, uvjeravaju briselski zvaničnici. Na Međuvladinoj konferenciji sredinom decembra Crna Gora je zatvorila još pet poglavlja sa EU, iako joj je nad glavom visila blokada Francuske.
„Ali treba da budemo iskreni, najteži dio tek predstoji jer je Crna Gora saopštila da želi da završi pregovore krajem 2026, a Evropska komisija vas podržava. Da biste to postigli, morate brzo da trčite“, poručila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Premijer Milojko Spajić smatra da država pokazuje da je realističan cilj da Crna Gora sva poglavlja zatvori do kraja 2026. i da u Briselu kao punopravna članica čeka i susjednu Srbiju.
To je istovremeno bila poruka i za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je briselskim zvaničnicima predložio da ceo Zapadni Balkan zajedno uđe u EU.
„Ja sam predložio nešto što mislim da je odgovorno i mudro, jer ako razmišljate samo o sebi i ne vidite komšiju svoga i kažete – vidi šta sam uspio, a vaš komšija nije bogat i ne ide mu najbolje… drugačije je to“, izjavio je srpski predsjednik, što je protumačeno kao ljubomora zbog uspjeha Crne Gore i pokušaj „šlepanja“ loših đaka uz državu koja je, kako kažu u Briselu, ipak uradila najviše.
<h2>Gradnja kolektora vodi u krizu vlasti?</h2>
Na samom kraju godine, uz asistenciju policije, stigle su prve mašine u Botun, mjesto koje je predviđeno za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, a protiv čega se bune mještani sela, ali i Opština Zeta.
Proteste Zećana predvodi lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, koji je najavio da će Predsjedništvu stranke predložiti izlazak njegove partije iz podgoričke i državne vlasti.
Nakon privođenja 54 mještana Botuna, koji su u šatorima danonoćno boravili na lokaciji za izgradnju postrojenja, Knežević je dobio podršku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji ga je nazvao „liderom Srba u Crnoj Gori“.
Izgradnju postrojenja, kao najvećeg projekta EU u Crnoj Gori, finansirala je njemačka KfW banka sa 35 miliona eura. Da do kraja 2025. godine nije počela gradnja ovog projekta, grad Podgorica bio bi u ozbiljnoj opasnosti da izgubi oko dvjesta miliona eura.
<h2>Kontroverze oko arapskih investicija</h2>
Nakon februarske posjete premijera Milojka Spajića Dubaiju, otvoreno je novo poglavlje saradnje Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u mnogim oblastima – ekonomskoj saradnji, turizmu, nekretninama, energetici…
Milijarder Mohamed Alabar na crnogorsko primorje ušao je preko zakupa plaža u Ulcinju i prije potpisivanja sporazuma o saradnji dvije države, koji su završili na Ustavnom sudu.
Kakve projekte će donijeti arapski investitori ostaje da se vidi, a iz nevladinog sektora upozoravaju da Crna Gora nije na prodaju, već da se njeni resursi moraju čuvati za današnje i buduće generacije.
<h2>Turistička sezona i inflacija</h2>
Turistička sezona 2025. u Crnoj Gori bila je za opoziciju „gora i od najgore u posljednjih 20 godina“, a za vlast „najuspješnija do sada“.
Prema podacima Uprave za statistiku – Monstat, u prvih devet mjeseci Crnu Goru je posjetilo 2,4 miliona turista, što je 5 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, Uprava je registrovala 1,8 odsto manje noćenja u odnosu na prošlu godinu.
I sama 2024. godina, sa kojom se upoređuju ovogodišnje brojke, imala je neslavan saldo: turistički prihod je bio 3,6 odsto manji nego godinu ranije, što se desilo prvi put u posljednje dvije decenije.
Godišnja stopa inflacije u Crnoj Gori iznosi 4,5 odsto, a najviše su rasle cijene smještaja i hrane. To, smatraju analitičari, nije isključivo posljedica globalnih kretanja, već je inflacija u značajnoj mjeri generisana unutrašnjim faktorima i svjesnim odlukama o ekonomskoj politici.
Crna Gora je i dalje uvozno zavisna, a njena ekonomija u najvećoj mjeri počiva na uslugama.
To se osjetilo i nedugo nakon što je država nakratko uvela vize državljanima Turske, zbog incidenta u Podgorici u kojem su učestvovali i stranci koji borave u glavnom gradu.
Vlada je kasnije donijela restriktivniji Zakon o strancima, a bezvizni režim za Tursku je vraćen, iako će država najkasnije za godinu dana u potpunosti morati da uskladi vizni režim sa EU.

DW: Ovo bi mogla biti godina u kojoj Crna Gora završava posao oko ulaska u EU – mala zemlja, mnogo malih problema

Policija u Holandiji bila je zasuta vatrometom i suočila se s "nezapamćenom količinom nasilja" tokom dočeka Nove godine, saopštili su policijski zvaničnici. Među incidentima se ističe paljenje crkve iz 19. vijeka u Amsterdamu, kao i smrt dvije osobe do kojih je dovelo korištenje pirotehničkih sredstava.
Predsjednica Holandskog policijskog sindikata Nine Kooiman izjavila je da je tokom svoje smjene u Amsterdamu bila zasuta vatrometom i drugim eksplozivnim napravama. Količina nasilja bila je "bez presedana", rekla je.
Prijave napada na policiju i vatrogasce bile su rasprostranjene širom zemlje.
U južnom gradu Bredi, na policiju su bacani molotovljevi kokteli. U Roterdamu je gradska očna bolnica saopštila da je zbrinula 14 pacijenata, uključujući 10 maloljetnika, zbog povreda očiju. Dvoje ih je podvrgnuto operaciji.
Lokalni mediji izvijestili su da su u incidentima s vatrometom poginuli 17-godišnji mladić iz Nijmegana i 38-godišnji muškarac iz Aalsmeera.
U Amsterdamu se srušio 50 metara visok toranj istorijske crkve Vondelkerk. Vlasti su navele da je krov teško oštećen, ali da se očekuje da će konstrukcija ostati stabilna.
Zabrana nezvaničnog vatrometa trebala bi stupiti na snagu 2026. godine. Prema podacima Holandskog pirotehničkog udruženja, ove godine je na vatromet potrošen rekordan iznos od 129 miliona eura.

Dramatična novogodišnja noć u Holandiji, policija kaže da je nivo nasilja "nezapamćen"

Bokeljski simfonijski orkestar održao je novogodišnji koncert na punom trgu ispred Starog grada u Budvi, te je najfinijim notama klasične muzike uveličao prvi dan 2026. godine.
Svečani novogodišnji koncert realizovan je pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Budva.
- Kako smo i najavljivali prvi januar 2026. smo započeli u visokom stilu koncertom klasične muzike u izvođenju Bokeljskog simfonijskog orkestra tako da smo svi mi prisutni imali priliku da uživamo u brojnim operskim arijama i strastvenim duetima. Klasična muzika se ovim koncertom približila širem društvu, te je naš trud da afirmišemo klasičnu muziku prilično urodio plodom. Na naše veliko oduševljenje svjedočili smo velikom broju ljudi koji su uživali u kompozicijama čuvenih kompozitora kakvi su Mocart, Pučini, Verdi i brojni drugi - istakla je predstavnica TO Budva, Ljubica Pribilović.
Veliku zahvalnost TO Budva na ukazanoj podršci izrazila je Milena Rajković, violinistkinja i PR Bokeljskog simfonijaskog orkestra.
„Izuzetnu zahvalnost dugujemo TO Budva na pozivu i nadamo se da će ovo postati tradicija na obostrano zadovoljstvo. Izveli smo vrhunske klasike kada je operska muzika u pitanju. Bila je zaista sjajna atmosfera i ja se nadam da smo prenijeli lijepu emociju budvanskoj publici,” navela je Rajković.
Koncert je održan pod sigurnom i autoritativnom dirigentskom palicom maestra Roberta Homena, renomiranog operskog i simfonijskog dirigenta, koji je napravio sinergiju između talenata solista i Bokeljskog simfonijskog orkestra.
- Dužnost dirigenta je da poveže sve elemente jedne muzičke priče kao što je ova. Izuzetno sam zadovoljan jer mislim da smo uspjeli da spojimo sinergiju između solista i orkestra. Kako je sunce dolazilo tako je energija između nas i publike bila sve veća. Drago mi je da smo imali tako dobar prijem i da se priča Bokeljskog simfonijskog orkestra zahuktava - istakao je Homen.
Publici se predstavila impozantna postava proslavljenih solista: Milica Zdravković (sopran), Ileš Bečei (tenor) i Amanda Stojović (mezzosopran).
Sopran Milica Zdravković ukazala je na važnost ovakvih koncerata koji širim masama približavaju klasičnu muziku.
- Vrlo je bitno raditi što više ovakvih koncerata da bi se što više promovisala klasična muzika. Jako sam zadovoljna što je posjećenost bila odlična. To me je obradovalo i dalo neku posebnu energiju da što bolje prođe koncert - &nbsp;ispričala je Zdravković.
Tenor Ileš Bečei izrazio je zadovoljstvo zbog uspostavljanja saradnje sa Bokeljskim simfonijskim orkestrom.
- Stvarno su me pozitivno iznenadili što se tiče kvaliteta sviranja. Uvijek kada ovako bude uspješan koncert, tada zaista počinje saradnja. Nadam se da ću ponovo sa njima nastupiti u Budvi jer je grad odličan i zahvalan sam TO Budva na pozivu - poručio je Bečei.
Kao posebne gošće koncerta, pridružile su se i talentovane Petra Lekić (flauta) i Lana-Asija Dabović (sopran).
- Ova saradnja je bila predivna. Zahvalna sam svim divnim kolegama i mislim da je koncert protekao u najboljem redu. Mislim da ovakvi događaji treba da budu češća pojava u Crnoj Gori, a pogotovo u Budvi, u ovakvom ambijentu - &nbsp;kazala je flautistkinja Petra Lekić.
Ovaj koncert je imao posebnu važnost za Budvanku Lanu-Asiju Dabović jer imala priliku da svojim sugrađanima prikaže svoj raskošni talenat.
- Volim da se vratim u svoj grad i da svake godine pjevam ovdje i da komšijama i prijateljima ponudim po mom mišljenju najbolji izbor muzike. Drago mi je što smo i ove godine uspjeli da privučemo publiku koja je ispunila cijeli trg - saopštila je Dabović.
Koncert Bokeljskog simfonijskog orkestra dio je bogatog sedmodnevnog novogodišnjeg programa u organizaciji TO Budva i Opštine Budva koji privlači veliki broj gostiju u crnogorsku metropolu turizma.
Novogodišnji program biće nastavljen večeras sa početkom od 20 časova kada će na trgu ispred Starog grada nastupiti CHEGI bend, Perper i kultno Bijelo dugme.

Koncert Bokeljskog simfonijskog orkestra oduševio brojnu publiku u Budvi

Zaključak je da je ometanje izvršeno profesionalnim uređajima za ometanje signala, kakve obično posjeduju policijske i vojne jedinice, aerodromi i specijalne državne službe. Takva oprema je teško dostupna fizičkim licima, jer se smatra oružjem.
Dronovi su nam namjerno i planski oboreni protivdronim ometačima, tzv. 'džamerima'“, saopštili su iz kompanije koja je bila angažovana za novogodišnji dron šou program u Budvi.&nbsp;
U saopštenju dostavljenom Anteni M, navode da su kompanija sa ozbiljnom reputacijom, koja se već 35 godina uspješno bavi tim poslom i da su nažalost doživjeli nešto što im se nikada i nigdje u svijetu nije desilo.
"Već prilikom samog ulaska u Crnu Goru moglo se naslutiti da nismo dobrodošli. Kamion sa dronovima pojavio se na graničnom prelazu u nedjelju uveče (28.12). Kao i uvijek i svuda, imali smo ATA karnet za dronove (Crna Gora je potpisnica konvencije o korišćenju ATA karneta). Takođe smo imali i odobrenje za korišćenje vazdušnog prostora u Budvi 31.12, izdato od strane Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore", saopštili su iz kompanije.
Dodaju da im je rečeno &nbsp;da, ukoliko žele da uđu u Crnu Goru, moraju pribaviti i dozvolu Ministarstva ekonomije, što su sljedećeg dana i učinili.&nbsp;
"Kada smo te večeri došli na granicu sa navedenom dozvolom, rečeno nam je da ni to nije dovoljno, već da moramo čekati odobrenje rukovodioca carinske ispostave za privremeni uvoz. Ponovo smo ostali da čekamo, te smo u utorak 30.12 ujutro započeli izradu dokumentacije za privremeni uvoz. Nakon što smo i to završili, upućeni smo na unutrašnju carinu u Kotoru. Kada smo oko podne stigli u Kotor, rečeno nam je da ipak moramo ići u carinsku ispostavu u Baru. U tom trenutku to je bilo nemoguće, jer više nismo imali vremena da stignemo do Bara u toku radnog vremena carinske službe", navodi predstavnik kompanije Frano Koletić.
Ističe da su na kraju &nbsp;carinski službenici ipak pristali da urade dokumentaciju za privremeni uvoz i da su tog dana, u predvečernjim satima, ušli u Crnu Goru, nakon dva i po dana čekanja na graničnom prelazu.
"U srijedu 31.12 postavili smo dronove na dogovorenu lokaciju (parking ispred marine). Tokom dana doživjeli smo manje provokacije i neprijatnosti od strane pojedinih zaposlenih u Lučkoj upravi, ali se na to nijesmo obazirali. Dronovi su bili postavljeni i spremni za polijetanje prije mraka. Sva neophodna testiranja i provjere obavljena su tokom dana i neposredno pred samo polijetanje. Sve je bilo u skladu sa planom", navode iz kompanije.
Pojašnjavaju da kada su dronovi tokom sporog, selektivnog dizanja premašili visinu zgrade (oko 15 metara), iza koje se nalazio prostor za polijetanje, ušli su u zonu ometanja frekvencije pomoću „džamera“ (sistema za ometanje signala dronova) i počeli su da padaju.
"Odmah nakon ovog nemilog događaja kontaktirali smo proizvođača dronova, američku kompaniju VERGE AERO, čiji smo ovlašćeni zastupnici za Evropu i Bliski istok. Njihovi inženjeri su se povezali sa računarom na terenu, analizirali sve greške vezane za ovaj šou i utvrdili da su se dronovi, usljed ometanja signala, počeli vraćati na mjesto polijetanja (tako su programirani), pri čemu su se sudarali sa dronovima koji su još bili u fazi uzlijetanja", navode iz kompanije.
Dodaju da je usled ovog poremećaja palo &nbsp;i oštećeno preko 200 dronova, nakon čega je šou prekinut.
"Njihov zaključak je da je ometanje izvršeno profesionalnim uređajima za ometanje signala, kakve obično posjeduju policijske i vojne jedinice, aerodromi i specijalne državne službe. Takva oprema je teško dostupna fizičkim licima, jer se smatra oružjem", naglašavaju u saopštenju i dodaju: "Ko je ovo uradio i iz kog razloga, ne znamo, niti nas to interesuje. Mi se bavimo isključivo svojim poslom i u ovom slučaju smo kolateralna šteta, pri čemu smo pretrpjeli ozbiljnu materijalnu štetu".
Ističu da im je žao velikog broja posjetilaca koji su došli da vide prvi dron šou na ovim prostorima i koji su, nažalost, ostali razočarani.
Na kraju pojašnavaju da su preduće koje se već 35 godina bavi izvođenjem vatrometa i specijalnih efekata, te da iza sebe imaju realizovane na hiljade projekata širom svijeta (Njemačka, Italija, Španija, Malta, Rusija, Kina, Južna Koreja, Austrija, Češka, Poljska, Slovačka, Kanada, SAD, Katar, Oman, Saudijska Arabija itd.).
"Jedna smo od prvih kompanija u Evropi koja je započela sa izvođenjem dron šou programa. Do sada smo realizovali preko 100 projekata širom Evrope i Katara, gdje takođe imamo preduzeće (974 Dron Show) koje se isključivo bavi izvođenjem dron šou programa. Ove godine bili smo angažovani od strane Turističke organizacije grada Budve za novogodišnji šou sa 600 dronova", navode u saopštenju dostavljenom Anteni M.

Dronovi su nam namjerno i planski oboreni protivdronim ometačima, tzv. „džamerima“, kakve obično posjeduju policijske i vojne jedinice

Na današnji dan, prije tačno godinu dogodio se masakar na Cetinju. Aco Martinović 1. januara 2025. ubio je 13 osoba, među kojima dvoje djece, a potom izvršio samoubistvo, dok je četiri osobe ranio.
Nakon trodnevne žalosti, Vlada Crne Gore dala je krupna obećanja. Crnogorskoj javnosti 3. januara saopšteno je da će ključna mjera Vlade biti usvajanje novog Zakona o oružju.
Po riječima premijera Milojka Spajića, novim Zakonom propisaće ponovnu provjeru dozvola onih koji legalno posjeduju oružje, a kazne za one koji nelegalno oružje ne vrate tokom naredna dva mjeseca.
Masovni zločin na Cetinju počinjen je nelegalnim oružjem. Acu Martinoviću, koji je usmrtio 13 osoba, 2022. godine oduzeto je oružje za koje nije imao dozvolu. Zbog toga je krajem 2024. osuđen na kaznu zatvora od tri mjeseca, na koju je uložio žalbu.
<h2>Protesti i neuslišeni zahtjevi</h2>
Trećeg januara, dok je trajala sjednica Vlade Crne Gore, nekoliko stotina građana okupilo se ispred zgrade Vlade, zahtijevajući smjenu političkog rukovodstva sektora bezbjednosti.
Protesti najavljivani su i za naredne dane. Građani su poručivali da ubistva na Cetinju zahtijevaju ozbiljno ispitivanje odgovornosti i spremnosti sistema bezbjednosti. Masakar na Cetinju 1. januara bio je drugo višestruko ubistvo u Prijestonici u posljednje dvije i po godine.
Podsjećamo, 12. avgusta 2022. Vuk Borilović ubio je 10 sugrađana i ranio šest, nakon čega je ubijen.
Pojedine nevladine organizacije, nekoliko medija i brojni građani pitali su šta se to od 2022. godine do danas promijenilo u sistemu bezbjednosti.
Neformalna grupa stutenata "Kamo śutra" je od 5. januara organizovala proteste i blokade saobraćajnica. tražeći smjenu čelnika sektora za bezbjednost zbog, kako su kazali, propusta policije u slučaju zločina na Cetinju 1. januara.
Prvi veliki protest bio je 5. januara, ispred Ministarstva unutrašnjih poslova u Podgorici, organizovan dan nakon trodnevne žalosti u Crnoj Gori. Na tom protestu, po procjenama policije, okupilo se više hiljada ljudi.
Premijer Milojko Spajić i ostali članovi Vlade odbili su zahtjeve strudenata i građana, koji su, pored ostalog, tražili smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića.
Tada su iz Vlade poručili da je "ostavka čin moralne i objektivne odgovornosti", a da su svi članovi Vlade "podložni promjeni nakon analize njihovog učinka".
Politički pritisci i svakodnevno targetiranje neformalne grupe studenata urodili su plodom. Već u aprilu "Kamo śutra" saopštenjem obavještava javnost da prekida djelovanje. Priznali su da njihova borba nije uspjela jer je od samog početka sistematski obesmišljavana, "što je skrenulo pažnju sa samih zločina za koje još uvijek niko nije preuzeo odgovornost, niti je, po svemu sudeći, osjeća".&nbsp;
Dio medija i politički subjekat iz kojeg je vrh sistema bezbjednosti učinio je sve da kompromituje studentske proteste i prikaže ih kao politički motivisane.
Građani Cetinja su svoje proteste počeli blokirajući saobraćajnicu na Kruševom Ždrijelu pružajući podršku studentima iz "Kamo śutra". Međutim, kako je ta grupa prestala da djeluje, građani Prijestonice odlučili su da sami nastave proteste, svakodnevno blokirajući saobraćaj na dva sata.
<h2>Smjena Jokića</h2>
Svakodnevno su, mjesecima, tražili pravdu i odgovornost nadležnih. Jedan od zahtjeva je bila i smjena sada bivšeg načelnika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ Gorana Jokića.
Nakon što su u policiji, 5. decembra, potvrdili da Jokić više nije načelnik RCB Centra, grupa građana saopštila je da će privremeno obustavljaju proteste i poručili su tom prilikom da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se tom prilikom svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Godina od drugog masakra na Cetinju: Dan kada je Crna Gora ponovo utihnula

Budvani i brojni gosti novu, 2026. godinu dočekali su na trgu ispred Starog grada uz izuzetne nastupe Teodore Šćepanović, Emine Jahović i Ace Pejovića, kao i spektakularni višeminutni vatromet. Ovim veličanstvenim dočekom Opština Budva i Turistička organizacija Budva pokazale su spremnost da na visokom nivou organizuju događaje koji privlače veliki broj gostiju u crnogorsku metropolu turizma. Direktorica Turističke organizacije Budva, Ana Vujošević, istakla je da je organizacija sedmodnevnog novogodišnjeg programa i samog dočeka bila zahtjevna za cijelu Opštinu, te da su sve službe učestvovale. Posljednja dva i po mjeseca pripreme su se odvijale gotovo svakodnevno. Tokom sedam dana programa okupljeno je 24 muzička sastava sa preko 300 učesnika. Budva je u prazničnim danima bila prepuna gostiju, a svi anketirani posjetioci istakli su oduševljenje programom i atmosferom. Posebno su naglasili grandioznu binu, svjetlosne i zvučne efekte, spektakularni vatromet, energiju publike i toplu čaroliju božićnih kućica. Grad je još jednom potvrdio da je metropola turizma i zabave, pružajući nezaboravan doživljaj svima koji su odlučili da praznike provedu u Budvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260101170152_7dd128316ee315e69f158f88e29c3dc5cb6dabe00295986614df3602148835b9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260101170152_7dd128316ee315e69f158f88e29c3dc5cb6dabe00295986614df3602148835b9" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="budva"> <figcaption>Foto: MediabiroMediabiro</figcaption> </figure>  Čast da Budvane uvede u novu godinu pripala je muzičaru Aci Pejoviću. Uz taktove njegovog hita „Ponoć“ iz filma Toma odbrojani su posljednji trenuci 2025. godine, nakon čega je nebo iznad Budve obasjao spektakularni vatromet. Pejović je potom energičnim nastupom, prepoznatljivim vokalom i emotivnim interpretacijama učinio da početak 2026. bude nezaboravan za publiku. Prije njega, budvansku publiku je zagrijala pop pjevačica Emina Jahović, koja je raznovrsnim repertoarom pokazala da se odlično snalazi i u emotivnim baladama i u bržim plesnim pjesmama. Ona je istakla da je presrećna što je ponovo nastupila u Budvi, gdje je već ranije imala nezaboravne nastupe, te je ovom prilikom izvela i pjesmu „Nije više tvoja stvar“ kao poseban poklon publici. Jahović je najavila i novu pjesmu „Kruna“, koja će biti objavljena 15. januara, na njen rođendan, uz prateći spot čije je snimanje zakazano za 4. januar u Beogradu. Odgovoran zadatak da otvori doček Nove godine u Budvi sjajno je ispunila mlada crnogorska pjevačica Teodora Šćepanović. Ona je nastupom potvrdila da je dorasla velikim binama i masovnoj publici, te je uzbuđeno istakla da je ovo njen najveći koncert do sada. Publiku je obradovala i izvođenjem svoje nove pjesme „Mokra bluza“. Nezaboravan provod u Budvi nastavljen je i 1. januara, kada je u podne na trgu održan Novogodišnji koncert Bokeljskog simfonijskog orkestra, dok će večeras od 20 časova na bini ispred Starog grada nastupiti CHEGI bend, Perper i Bijelo dugme. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DackNPDByZoA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: test-na-drogu