Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Za danas je bilo zakazano i saslušanje glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića, ali je odloženo. Direktorica Analitike nije mogla iznijeti detalje sa današnjeg davanja iskaza jer je postupak u toku. - Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona. Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. - Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović. Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije. - Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović. Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara. - A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović. <h2>Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje</h2> Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp; Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati. - Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a. Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav. - Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije. - EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović. On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje. - Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Đuranović: Zaprepašćena sam što se poslovna komunikacija pokušava kriminalizovati, poziv SDT-a doživljavam kao targetiranje medija

Portal Analitika večeras je u Kristalnoj dvorani Hotela Hiltona, u prisustvu brojnih uglednih zvanica iz političkog, kulturnog i javnog života Crne Gore, te prijatelja i saradnika naše medijske kuće, obilježio značajan jubilej, 15 godina postojanja. <h2>Đuranović: Današnja Analitika je preispitujuća i samosvjesnija</h2> - Slaveći 15 godina ekipa Analitike potvrđuje novinarski profesionalizam i etičnost, preispitujući svakog dana, bez izuzetka i svoju posvećenost tome. Jer, koliko god tehnologije napredovale, novinarski izrazi se mijenjali, u borbi za opstanak medija, kroz nepopularnu borbu za čitanost i impresije, važno je da se nikada ne izgubi nit ljudskosti i odgovornosti za napisanu riječ - poručila je izvršna direktorica Analitike Tinka Đuranović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241212211244_723d9e8ce6ac2444db2821bb9aa7a5595c1305b28a5755f76e669729055bf78a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241212211244_723d9e8ce6ac2444db2821bb9aa7a5595c1305b28a5755f76e669729055bf78a" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Tinka Đuranović"></figure>  Naglasila je da Analitika ostvaruje rast čitanosti trudeći se da bude drugačija, uz održavanje mape koja je od početka zaštitni znak: to su glavna tema svakog dana i autorski tekstovi koje realizuje redakcija. - Portal Analitika je takođe i glas progresivnih ličnosti iz svih oblasti društva, glas građanskih aktivista. Okupili smo ekipu mladih kolumnistkinja i kolumnista koji su nerijetko zbog svojih stavova prozivani i našli se na udaru nekih „moćnika“. Jedan smo od oslonaca društva i makar mala luča koja osvjetljava put mučnog unutrašnjeg putovanja ka boljem društvu -- naglasila je Đuranović poručujući da je današnja Analitika - preispitujuća i samosvjesnija. Đuranović je zahvalila poslovnim saradnicima i prijateljima Analitike za brojne čestitke, ali i za prisustvo kojim je uveličavana proslavu jubileja. „Uspjeh što trajemo već 15 godina je naš zajednički – bez vas, naših poslovnih partnera, naših prijatelja, čitalaca, građanskih aktivista ne bismo uspjeli - poručila je ona. U ime ekipe Analitike, Đuranović je posebnno zahvalila velikom čovjeku, humanisti Blažu Sredanoviću, Crnogorcu koji iz daleke Amerike podržava nezavisne crnogorske medije, a koji je donacijom omogućio da naš portal obilježi ovaj značajni jubilej. <h2>Mučalica: Stojimo uspravno među vodećim medijima u zemlji</h2> Glavna i odgovorna urednica Portala Analitika Rosanda Mučalica poručila je da trajati 15 godina na crnogorskoj medijskoj vjetrometini nije zanemarljiv uspjeh, posebno ako se ostane dosljedan visokim standardima novinarske profesije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241212211244_31aff62c46d4c7b922db437c47a71f8ca7f2dbc96a59ce641555c3c013b33cc8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241212211244_31aff62c46d4c7b922db437c47a71f8ca7f2dbc96a59ce641555c3c013b33cc8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Rosanda Mučalica"></figure>  - Prepoznati po profesionalnosti, posvećenosti i aktuelnim temama, svih ovih godina gradili smo i izgradili zavidnu reputaciju, uprkos izazovima i iskušenjima pred kojima smo se nalazili, istovremeno dajući doprinos snaženju medijske scene Crne Gore. Mi, u stvari, imamo jako dobre temelje, postavljene kako treba, decembra 2009, i to je jedan od ključnih razloga zbog kojih i danas stojimo uspravno među vodećim medijima u zemlji - ocijenila je ona. Kako je dodala, Analitika je svih ovih godina rasla i prolazila izazove zajedno sa Crnom Gorom. - Zato današnja Analitika ima odgovornost da nastavi još posvećenije da njeguje vrijednosti savremene Crne Gore i njenog identiteta kroz pravovremeno i objektivno izvještavanje u svim oblastima. Sve to ne bi bilo moguće da nije ovog malog kruga velikih ljudi koji čine motor pokretač Analitike. Godina za nama bila je izazovna i turbulentna, ali trud, posvećenost, rad i, ispostaviće se, snažan tim Analitike učinio je 2024. jednom od naših najproduktivnijih godina - naglasila je Mučalica. Poručila je da će Analitika nastaviti da i u vremenu koje dolazi bude objektivna i svestrana, da uspješno odolijeva pritiscima i nerealnim očekivanjima, da plasira sadržaje prepoznatljivog i nespornog kvaliteta, ali i da zavrijedi veću pažnju čitalaca podižući kvalitet sadašnjih i novih rubrika. - Iako za ovu profesiju danas ono svijetlo na kraju tunela možda izgleda daleko, moramo vjerovati da dolaze neka bolja vremena i za medije i za novinare. U to ime, profesionalnost i kompetentnost i dalje će biti naše vodilje i potvrda kvaliteta Analitike. To vam obećavamo - poručila je Mučalica. Na početku svečanosti prikazana je kratka video animacija kojom je predstavljen aktuelni tim Portala Analitika. Muzički dio svečanosti upotpunila je violinistkinja Verica Čuljković. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGdOpPgD6bYo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Analitika obilježila jubilej: Novinarska luča koja osvjetljava mučno putovanje ka boljem društvu

Delegacija Demokratske partije socijalista (DPS) u sastavu potpredsjednik Abaz Dizdarević, šef Kluba poslanika Andrija Nikolić i član Predsjedništva Alen Balić će narednih dana boraviti u Njujorku na poziv Fondacije Gusinje. 
Dizdarević, Nikolić i Balić će, zajedno sa velikim brojem donatora, simpatizera i članova Fondacije, diplomatskih predstavnika Crne Gore u SAD-u, kao i predstavnika institucija relevantnih za rad sa dijasporom i partnerskih udruženja Fondacije, prisustvovati jubilarnoj 20. Donatorskoj večeri koja će biti upriličena 20. decembra, a na kojoj će biti predstavljeni rezultati rada, a fokus usmjeren na poboljšanje uslova života u Plavu i Gusinju.
- Između ostalog, predstavnici DPS-a će učestvovati na okruglom stolu pod nazivom “Quo vadis Montenegro?”, gdje će sa ostalim učesnicima razgovarati o tome kakav je stvarni društveni i politički smjer Crne Gore i kakvu ulogu i značaj ima dijaspora za očuvanje građanskog koncepta crnogorskog društva i ekonomski razvoj naročito na sjeveru zemlje - navedeno je u saopštenju DPS-a.
Boravak u Njujorku, delegacija će iskoristiti za susrete sa brojnim iseljenicima, privrednicima i intelektualcima. 
- Kroz te susrete nastavljamo da njegujemo tradicionalno dobre odnose sa dijasporom, iz osjećaja najdublje zahvalnosti zbog njihove važne uloge u svim dostignućima politike Demokratske partije socijalista, a posebno prilikom obnove nezavisnosti Crne Gore - poručeno je iz DPS-a.

Dizdarević, Nikolić i Balić sa dijasporom u Njujorku: Susrešće se sa brojnim privrednicima i intelektualcima

Građanski pokret URA najoštrije je osudio smjenu direktorice Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragice Lompar, koja je ljetos ukazala na zloupotrebu imena te institucije i kršenje Zakona o izdavačkoj djelatnosti povodom dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću.
- Dragica Lompar je na mjesto direktorice Nacionalne biblioteke imenovana na predlog URE, kao dokazani profesionalac i osoba sa integritetom, a njena smjena predstavlja klasičan primjer političkog revanšizma prema onima koji se usude da kažu istinu i brane zakon - navedeno je u saopštenju GP URA.
Iz te partije ističu da su PES i Demokrate pokazali da su gori od DPS-a.
- Zalagali su se za meritokratiju, a građani su dobili najgoru partitokratiju. Nakon što su ljetos unizili Trinaestojulsku nagradu, sada dodatno unižavaju kulturu postavljanjem partijskih i crkvenih kadrova koji, uz to, ne ispunjavaju ni osnovne uslove za funkcije koje preuzimaju. Posebno zabrinjava činjenica da ministarka kulture Tamara Vujović nije našla za shodno ni da primi Dragicu Lompar, uprkos govorkanjima da joj je nasljednik već unaprijed određen. To jasno govori o namjeri ministarke da nastavi sa lošom, netransparentnom i poražavajućom politikom u sektoru kulture - navedeno je u saopštenju URE.
Iz URE pitaju ministarku da li se direktor Nacionalne biblioteke bira u Ministarstvu kulture ili u vjerskim krugovima.
- Očekujemo da ministarka javno saopšti da li o izboru direktora odlučuje Ministarstvo ili vjerski poglavari, te da li je nacionalna ili ideološka pripadnost postala ključni kriterijum za rukovođenje institucijama kulture. Takođe, očekujemo jasan odgovor da li bi Dragica Lompar bila imenovana na još jedan mandat da nije javno istupila povodom skandala oko dodjele najveće državne nagrade Bećiru Vukoviću - dodaju iz URE.
Kako ističu, Dragica Lompar je gotovo pet godina obavljala funkciju direktorice Nacionalne biblioteke, nakon 38 godina staža u toj instituciji.
- U tom periodu radila je časno, profesionalno i u interesu svih građana Crne Gore, svjesna da Nacionalna biblioteka pripada svima, a ne partijama i ideološkim centrima moći. Njenom smjenom šalje se jasna i opasna poruka da stručni, obrazovani i odgovorni ljudi u sektoru kulture i baštine nijesu poželjni ukoliko nijesu politički po volji ministarke i njenih opredjeljenja - navedeno je u saopštenju GP URA.
Na kraju, upozoravaju da politički revanšizam ima dugoročne i teške posljedice.
- Smjenjivanje ljudi od integriteta i dovođenje poslušnika ne doprinosi društvu, a kulturi nanosi nemjerljivu štetu, naročito u vremenu duboke socijalne, moralne i etičke krize. URA će nastaviti da brani profesionalce i javni interes, bez obzira na političke pritiske - zaključeno je u saopštenju.

URA: Smjena Dragice Lompar je politička odmazda i poniženje kulture

Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša predložio je na jučerašnjoj sjednici tog skupštinskog tijela smanjenje PDV-a na usluge smještaja turizmu sa 15 na 11 odsto i da ta mjera važi godinu dana, kako bi se vidjeli njeni efekti na cijene smještaja, promet odnosno broj noćenja i sl.
Mugoša podsjeća da je krajem prošle godine, bez adekvatne analize, povećana stopa PDV-a na smještaj sa sedam na 15 odsto (povećanje 113 odsto) što je stvorilo dodatni finansijski pritisak na turističku privredu, smanjilo ionako ranjivu konkurentnost naše destinacije zbog niza infrastruktirnih problema i doprinijelo usporavanju rasta turizma. 
- Prema ocjenama relevantnih institucija navedeno povećanje stope PDV-a je uticalo na pogoršanje indeksa poslovnog ambijenta u sektoru turizma koji je na najnižem nivou od kad se vrše procjene uključujući čak i COVID 2020. godinu - podsjetio je Mugoša.
On ukazuje da je stopa PDV-a od 15 odsto treća najveća u Evropi a znatno veća od stope PDV-a na smještaj u destinacijama koje su konkurenti našoj državu.
Mugoša ističe da se smanjenjem stope očekuje korekcija cijena smještaja, a rezultat toga bi bio veći promet, odnosno više novca u budžetu države, smanjenje sive ekonomije i dr.
- Zbog toga sam i predložio da navedena korekcija stope PDV-a važi godinu dana, kako bi se realno sagledali efekti ove mjere - zaključuje Mugoša.

Mugoša predložio smanjenje PDV-a na smještaj u turizmu sa 15 na 11 odsto

Administrativni kapaciteti za korišćenje fondova Evropske unije moraju se graditi znatno prije punopravnog članstva, kroz dugoročno planirane reforme javne uprave, jačanje stručnih kadrova, jasnu razvojnu strategiju i aktivno uključivanje lokalnog nivoa i građana u proces donošenja odluka.
To su, u intervjuu za PR Centar, istakli stručnjak za reformu javne uprave iz Slovenije Slobodan Dujić i njegov kolega iz Hrvatske Vedran Đulabić, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Zagrebu, koji su učestvovali na dvodnevnom „Forumu reforme javne uprave: Javna uprava nakon 2028. godine“, koji je organizovao Program Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori (UNDP), uz podršku Vlade Ujedinjenog kraljevstva i u saradnji sa Ministarstvom javne uprave.
Dujić smatra da se administrativni kapaciteti za korišćenje kohezijskih i strukturnih fondova moraju graditi znatno prije punopravnog članstva u EU.
- Slovenija je sa tim procesom počela četiri do pet godina prije ulaska u Evropsku uniju, prije 2004. godine. Ključnu ulogu imala je Upravna akademija, kroz koju su obučavani državni i lokalni službenici. Posebno su važni ljudi sa lokalnog nivoa, jer upravo oni kasnije nose najveći teret korišćenja sredstava iz regionalnih fondova - kazao je Dujić.
On je upozorio da je jedna od najvećih grešaka to što države ne razviju na vrijeme sopstvenu razvojnu strategiju i jasno definisane prioritete.
- Ako ne znate šta su vam stvarni razvojni ciljevi, fondovi se koriste bez jasnog pravca. Pravovremeno planiranje pomaže da se izbjegnu problemi koji su se u nekim državama već dešavali - naveo je Dujić, podsjećajući da su zloupotrebe EU sredstava u pojedinim državama dovodile do ozbiljnih sankcija.
Slično mišljenje ima i Đulabić, koji je naglasio da je riječ o dugotrajnom i složenom procesu.
- Fondovi su komplikovani, zahvataju cijelu državnu i lokalnu upravu i zahtijevaju kvalitetne ljude, jasnu organizacionu strukturu, procedure i odgovarajući zakonodavni okvir. To je posao koji mora početi godinama prije članstva - istakao je Đulabić.
Govoreći o greškama novih članica EU, Đulabić je upozorio na nerealistično planiranje projekata.
- Često se planiraju projekti samo da bi se potrošila sredstva i prikazale dobre brojke, bez stvarnog razvojnog efekta i bez razmišljanja o dugoročnoj održivosti. Posebno je problematično kada se grade veliki infrastrukturni objekti za koje kasnije nema korisnika - rekao je Đulabić.
Kao dodatni problem naveo je i odlazak stručnog kadra iz javne uprave u privatni sektor, gdje su plate na EU projektima znatno veće.
Dujić je naglasio da bez uključivanja građana reforme javne uprave ne mogu biti uspješne.
- Građani moraju biti uključeni od samog početka u izradu strateških dokumenata. Javna uprava postoji zbog građana i ako nema njihove participacije, reforme ostaju formalne - poručio je Dujić.
Digitalizaciju vidi kao ključ savremenih reformi.
- U posljednjih deset godina digitalizacija je napravila pravu revoluciju u radu uprave, ubrzala je procedure, povećala transparentnost i otvorila prostor za nove tehnologije - kazao je Dujić.
Đulabić je dodao da digitalizacija donosi velike koristi, ali i izazove.
- Problem su paralelni digitalni sistemi koji nisu povezani. Građani upravu doživljavaju kao jednu cjelinu, a ne kao skup institucija. Zato je interoperabilnost ključna. Istovremeno, mora se voditi računa o digitalnoj pismenosti i zadržati tradicionalni načini pružanja usluga - pojasnio je Đulabić.
Kao ključne alate za jačanje profesionalizma u državnoj službi, Đulabić je naveo obrazovanje, adekvatne plate, mogućnosti napredovanja i depolitizaciju.
- Politički uticaj treba ograničiti na političke funkcije. Neformalna politizacija duboko demotiviše službenike i urušava povjerenje u sistem - smatra Đulabić.
Dujić je istakao da su otpori reformama očekivani.
- Ljudi se prirodno plaše promjena i nesigurnosti. Otpori su posebno jaki kada službenici nisu uključeni u proces i ne znaju šta ih čeka. Zato je važno unaprijed planirati upravljanje promjenama i otvoreno komunicirati - rekao je Dujić.
Na pitanje kako građani mogu vidjeti da reforme daju rezultate, sagovornici su saglasni da je odgovor u kvalitetu javnih usluga i životnom standardu.
- Ključni indikator je da ljudi bolje žive i da su zadovoljniji uslugama. Prave promjene se ne vide u statistikama, već u svakodnevnom životu građana - kazao je Dujić.
Đulabić je zaključio da kvalitet javne uprave na kraju definišu korisnici.
- Građane ne zanima koliko je predmeta riješeno, ako njihov predmet čeka mjesecima. Zadovoljstvo korisnika je stvarna mjera uspješnosti reformi - naveo je Đulabić.

Administrativni kapaciteti za korišćenje EU fondova moraju se graditi prije punopravnog članstva

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.