Poruke koje dolaze od evropske komesarke za proširenje i susjedstvo, Marte Kos, kada je u pitanju integracija Crne Gore u Evropsku uniju (EU) u posljednje vrijeme sve su jače, ali ni od samog početka njenog mandata nisu bile dvosmislene. Crna Gora ima jasne zadatke i reforme koje treba da ispuni, dok EU za to vrijeme snažno podržava napredak i računa na našu zemlju.
Još jedan od gestova koji simbolički ukazuju da Crna Gora već praktično jednom nogom jeste u Uniji jeste i detalj sa posljednjeg sastanka lidera Zapadnog Balkana koji je održan u Tirani, čiji je domaćin bio albanski premijer, Edi Rama.
Na svom sakou komesarka Kos nosila je amblem na kome se nalaze zastavice Evropske unije i Crne Gore, sličan onom koji je na istom samitu nosio crnogorski premijer, Milojko Spajić. Zanimljivo je da je Kos takav amblem ranije nosila uglavnom kada bi boravila u Crnoj Gori.
Komentar koji je obilježio samit jeste onaj kada je Rama dočekao Spajića i pri izlasku iz automobila mu kazao: "Vi ste predvodnik, kako možete da kasnite?". Na to mu je Spajić kroz osmijeh odgovorio: "Ne, mi ne kasnimo, mi smo baš na vrijeme."
Takvi komentari možda najbolje idu uz potencijalno objašnjenje razloga zbog kojih se komesarka Kos odlučila za takav gest, upravo u Tirani.
Albanija je 17. novembra otvorila i posljednje poglavlje u pregovorima sa EU, što ukazuje da je i ona ozbiljan kandidat za članstvo, međutim tek iza Crne Gore.
Na Samitu, pored Spajića, Rame i Kos, učestvovali su premijeri Srbije Đuro Macut, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Savjetu ministara BiH Borjana Krišto.
Posljednji glasovi koji dopiru iz Brisela govore o potencijalno skoroj izradi ugovora o pristupanju Crne Gore, što bi praktično značilo da je proces pregovaranja doveden do kraja.
Komesarka Kos je, između ostalog u petak u Tirani, na sastanku posvećenom Planu rasta, kazala da je danas bezbjednost jedna od najvažnijih tema.
- Evropa ne može biti bezbjedna bez Zapadnog Balkana (ZB), a državama regiona mjesto je u Evropskoj uniji (EU), kao punopravnim članicama. A Evropa ne može biti sigurna bez ZB - istakla je Kos.
Komesarka je ranije ove godine u crnogorskom parlamentu već kazala da Crna Gora ima istorijsku priliku da postane prva naredna članica EU.
Proširenje EU, kako je rekla, oblikovala je njen život a slovenačko članstvo u EU značajno je uticalo na njen život.
- Pripadanje Evropske unije je nešto što smo stvarni željeli i što stvarno želimo - rekla je tada Kos.
Ona je rekla da je Crna Gora uspješna evropska priča, istakla je da se država sasvim usklađuje sa evropskom spoljnom i bezbjednosnom politikom. Kazala je da su zatvorena tri poglavlja u pristupnim pregovorima prošle godine, i da je cilj da ih još bude zatvoreno ove godine.
- Crna Gora je uspješna priča i moj mandat je na kraju prošle godine počeo sa zatvaranjem tri poglavlja. Hvala na tome - rekla je Kos.
Uspjeh je, kako je kazala, rezultat rada Vlade, parlamentaraca i javnih službenika, ali i svih ostalih.
Navela je tada da će se simbolično kada Crna Gora uđe u Evropsku uniju popeti na Bobotov kuk, ističući da zna da to nije lako.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Marta Kos na sakou nosila crnogorsku zastavicu

Premijer Milojko Spajić će sjutra, 21. novembra, učestvovati na sastanku lidera Zapadnog Balkana posvećenog Planu rasta, koji će biti održan u Tirani.
Sastanak, na kome će Spajić učestvovati na poziv predsjednika Vlade Republike Albanije Edija Rame, nastavak je niza ovakvih skupova posvećenih implementaciji Plana rasta i sagledavanja rezultata u primjeni tog strateškog dokumenta za Zapadni Balkan. 
Kako je najavljeno iz Vlade, na sastanku će učestvovati šefovi država i vlada, kao i predstavnici međunarodnih i regionalnih organizacija. 
Plan rasta za Zapadni Balkan daje novi podsticaj za ubrzanu konvergenciju regiona i pospješuje spremnost ekonomija država Zapadnog Balkana za integraciju u Jedinstveno tržište Evropske unije. 
- Imajući u vidu da integracija u Jedinstveno tržište EU igra centralnu ulogu na evropskom putu država regiona, sastanak u Tirani je prilika da se, u saradnji sa predstavnicima EU, dogovore nove inicijative koje unapređuju digitalnu povezanost, produbljuju ekonomsku i tehnološku saradnju i pružaju podršku većim investicijama na Zapadnom Balkanu - saopšteno je iz Vlade.
Kako ističu, učešće na ovom sastanku potvrđuje jasan reformski kurs Crne Gore i spremnost da se ispunjavaju obaveze iz evropske agende.
- Time se dodatno osnažuje pozicija naše zemlje kao lidera u procesu evropskih integracija - poručeno je u saopštenju Vlade.

Spajić na sastanku lidera Zapadnog Balkana u Tirani

Guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović učestvovala je u Tirani na visokoj međunarodnoj konferenciji povodom obilježavanja 100 godina od osnivanja Banke Albanije. Konferencija, organizovana u saradnji sa Reinventing Bretton Woods Komitetom (RBWC), okupila je vodeće centralne bankare, ekonomiste i predstavnike međunarodnih finansijskih institucija iz Evrope i svijeta, koji su razgovarali o globalnim ekonomskim kretanjima, regionalnoj konvergenciji i budućnosti novca u digitalnom dobu, saopšteno je iz Centralne banke.
Guvernerka Radović govorila je na panelu “Strateški izbori i budući izazovi Evrope”, kojim je predsjedavao guverner Banke Albanije Gent Sejko, a među učesnicima su bili i Alfred Kamer, direktor za Evropu Međunarodnog monetarnog fonda, Primož Dolenc, guverner Banke Slovenije, Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine i Debora Revoltella, glavna ekonomistkinja Evropske investicione banke.
Tokom izlaganja, guvernerka Radović istakla je da inovacije predstavljaju ključni pokretač održivog ekonomskog rasta, konkurentnosti i otpornosti savremenih društava. U kontekstu evropskih politika, guvernerka Radović je naglasila da su ambicije i agenda EU u sferi inovacija ohrabrujuće za buduće članice EU posvećene stvaranju konkurentnog i inkluzivnog ekosistema, koji povezuje javni, poslovni, finansijski i naučno-istraživački sektor. Takav pristup, kako je istakla, treba da osigura da koristi od inovacija budu ravnomjerno raspodijeljene među regionima i društvenim grupama, doprinoseći društvenoj koheziji i održivom razvoju.
Guvernerka je naglasila da Crna Gora, kao zemlja kandidatkinja koja se približava članstvu u Evropskoj uniji, ima jedinstvenu priliku da oblikuje svoj razvojni model po uzoru na evropske politike i najbolje prakse. Podsjetila je da je Crna Gora prva zemlja van Evropske unije koja je usvojila Strategiju pametne specijalizacije, čime je postavila čvrste temelje za razvoj inovacionog sistema i digitalne transformacije.
Govoreći o ulozi centralnih banaka u ovim procesima, guvernerka Radović je istakla da se savremeni koncept finansijske stabilnosti sve više oslanja na inovacije – od razvoja digitalnih plaćanja i FinTech rješenja, do unapređenja analitičkih i nadzornih kapaciteta centralnih banaka.&nbsp;
- Za Crnu Goru, Evropska unija predstavlja najvažnije sidro stabilnosti, jer sam proces pristupanja podrazumijeva jačanje institucija, unapređenje finansijske regulative i uključivanje u evropski finansijski i inovacioni ekosistem. Transfer znanja, učešće u evropskim inicijativama i primjena EU standarda u digitalnom i finansijskom sektoru omogućavaju našoj zemlji da brže uvodi moderne tehnologije, unapređuje nadzorne kapacitete i povećava transparentnost tržišta. Na taj način, evropske integracije predstavljaju strateški put ka dugoročnoj stabilnosti, inovacijama i održivom rastu, za Crnu Goru i naš region- istakla je guvernerka Radović..
Sa konferencije je poručeno da centralne banke imaju ključnu ulogu u oblikovanju stabilnog i otpornog globalnog finansijskog sistema, posebno u vremenu ubrzanih tehnoloških i strukturnih promjena. Istaknuto je da njihova odgovornost danas prevazilazi tradicionalne okvire monetarne politike – centralne banke su pozvane da postanu aktivni pokretači inovacija, održivosti i inkluzivnog ekonomskog rasta.

Radović u Tirani: Crna Gora ima jedinstvenu priliku da oblikuje svoj razvojni model po uzoru na evropske politike i najbolje prakse

U Tirani, 20. septembra 2025. godine, održaće se Svjetsko rejting takmičenje pod pokroviteljstvom Svjetske plesne federacije (WDSF), Olimpijskog komiteta Albanije i Albanske plesne federacije, saopšteno je iz Udruženja plesnih umjetnika i stvaralaca Crne Gore, koji će i učestvovati na ovom događaju.
- Riječ je o jednom od najznačajnijih događaja u plesnom kalendaru, koji okuplja vrhunske umjetnike pokreta iz cijele Evrope. Prema zvaničnim informacijama organizatora, učešće je potvrdilo više od 20 evropskih zemalja, što garantuje vrhunski kvalitet i izuzetno jaku konkurenciju. Time naši plesači dobijaju priliku da pokažu svoje umijeće na jednom od najprestižnijih plesnih podijuma Evrop- navodi se u saopštenju.&nbsp;
Crnu Goru će na ovom događaju predstavljati Udruženje plesnih umjetnika i stvaralaca, čiji će članovi nastupati u slobodnim kategorijama takmičenja.&nbsp;
- Poseban doprinos donijeće renomirane plesne škole: Jet Set Podgorica, Golden Chesnuts Podgorica, Matric Danilovgrad i SAS Kolašin, koje će svojim nastupima potvrditi kvalitet domaće plesne scene. Očekuje se da će Crna Gora imati oko 60 takmičara u različitim uzrasnim kategorijama. Naši plesači predstaviće se u disciplinama latino plesova, swing plesova i street plesova, čime će na dostojan način promovisati crnogorsku plesnu umjetnost i kreativnu mladost na međunarodnom nivou- zaključuje se u saopštenju.

Plesači iz Crne Gore učestvuju na Svjetskom rejting takmičenju u Tirani

Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da je prisustvo vojnoj paradi u Pekingu iskoristio da sagleda "šta bi bilo zanimljivo da se nabavi za potrebe Vojske Srbije kako bi ona bila odvraćajući faktor za svakog eventualnog agresora iz susjedstva".
- Nijesu slučajno Priština, Zagreb i Tirana formirali vojnu alijansu. I nijesu je pravili zbog Austrije, Mađarske ili Slovenije nego zbog Srbije. Pravili su je protiv Srbije - rekao je Vučić novinarima u Pekingu.
On je rekao da Srbija nikoga neće dirati već da jača svoju vojsku da bi "čuvala svoj teritorijalni integritet".
Kosovo, Hrvatska i Albanija potpisali su 18. marta u Tirani zajedničku deklaraciju kojom se, kako je navedeno, osnažuje saradnja i ističe važnost zajedničkih odgovora na bezbjednosne izazove, hibridne prijetnje i druge rizike koji bi mogli ugroziti regionalnu stabilnost.
Iz Vlade Hrvatske je za Radio Slobodna Evropa tada saopšteno da deklaracija tri države ne stremi ka osnivanju nikakvog vojnog saveza.
Govoreći o kineskoj vojnoj paradi i eventualnoj nabavci naoružanja iz te zemlje, Vučić je rekao da Srbija nije zainteresovana za kineske balističke i hipersonične rakete, ali da Kina ima vrhunske višenamjenske avione i savremene helikoptere.
Srpski mediji prenose da je &nbsp;Vučić saopštio da je u Kini razgovarao sa 11 ili 12 svjetskih lidera i da su skup u Pekingu i Bledski strateški forum neuporedivi.&nbsp;
- Nijesam budala da gubim vrijeme na Bledu - poručio je Vučić.
On je izjavio da ne može porediti sastanak sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenković sa razgovorima sa predsjednikom Kine Sijem Đinpingom, šefom ruske države Vladimirom Putinom ili slovačkim premijerom Robertom Ficom.
- Zemlje iz regiona mogu da sanjaju da na razglednici vide Sija. Kada je aktuelni predsjednik Kine posjetio bilo koju zemlju regiona? - upitao je Vučić.

Vučić optužuje susjede da prave vojni savez protiv Srbije: „Nijesu slučajno Priština, Zagreb i Tirana formirali alijansu“

Ukoliko ste se pitali na koji način uspostavljanje low-cost destinacije može uticati na imidž i poslovne rezultate vazdušne luke – za pozitivnim primjerom ne morate tragati daleko.
Kako ste već i pretpostavili – riječ je o Tirani, koja se za svega pet godina pozicionirala kao regionalni lider u low-cost konekcijama.
To su u susjedstvu napravili najprije zahvaljujući plodonosnom partnerstvu sa kompanijom Wizz Air – od 2020. do danas, zahvaljujući toj kompaniji u Tiranu i iz nje prevezeno je čak 19 miliona putnika.
<h2>Kako je sve počelo</h2>
Prije pet godina, Wizz Air je na aerodrom u albanskoj prijestonici “ušao” sa tri aviona koji su letjeli ka 25 destinacija.
Danas imaju 14 aviona sa “matičnom” lukom u Tirani, koji će od jeseni letjeti prema 56 destinacija u čak 18 različitih država.
<h2>Nove rute ka Malagi, Valeti i Larnaki od oktobra</h2>
Tim povodom, proteklih je dana u Tirani bilo svečano – nije se samo slavilo pola decenije uspješnog partnerstva, već su najavljene i tri nove destinacije.
Od oktobra, putnici će iz Albanije, zahvaljujući Wizz Airu, moći i ka Malagi, Valeti i kiparskoj Larnaki. Letovi ka Larnaki i Malagi biće organizovani dva puta sedmično, dok će se ka Malti letjeti tri puta sedmično.
U pitanju su nova, do danas neiskorišćena tržišta, ka kojima do sada baš i nije bilo pregršt letova iz cjelokupne naše regije. Pritom, cijene će, kao i za sve ostale letove navedene kompanije, biti više nego prijemčive – karte u jednom smjeru koštaće od 24,99 do 29,99 eura.
Uz to, Kastrati grupa, koja upravlja aerodromom u Tirani, i Wizz Air grupa uspostavili su novi projekat – zajedno će raditi na obuci nove generacije albanskih pilota.

Tirana postala regionalna baza low-cost letova: Wizz Air od jeseni odatle će povezivati 56 destinacija

Državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore Novica Obradović učestvovao je na Forumu Regionalne inicijative za migracije, azil i izbjeglice (MARRI), koji se održava u Tirani, u okviru predsjedavanja Albanije ovom inicijativom.
Forum je okupio predstavnike zemalja članica MARRI-ja, koji su imali priliku da razmijene stavove o zajedničkim izazovima i prioritetima u oblasti migracija. Poseban akcenat stavljen je na finalizaciju nove Strategije MARRI-ja, ključnog dokumenta za budući razvoj i snaženje uloge inicijative u regionu.
„Regionalna saradnja ostaje od suštinske važnosti za efikasno upravljanje migracijama, suočavanje sa savremenim bezbjednosnim izazovima i jačanje kapaciteta naših institucija“, poručio je državni sekretar Obradović tokom Foruma.
Tokom zasjedanja, Bosna i Hercegovina je preuzela predsjedavanje MARRI-jem, što je ocijenjeno kao nastavak kontinuiteta snažne regionalne povezanosti i političke volje za zajedničko djelovanje.
Na marginama Foruma, Obradović je održao bilateralne sastanke sa državnim sekretarom Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Sjeverne Makedonije Sašom Petruševskim i zamjenikom ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Ivicom Bošnjakom.
Sagovornici su, kako je saopšteno iz MUP-a, potvrdili dobre i prijateljske odnose među državama i razmotrili nove modalitete za unapređenje policijske saradnje, s posebnim fokusom na saradnju graničnih policija.
Bilateralni razgovori iskorišćeni su i za dodatno naglašavanje značaja regionalnih inicijativa poput MARRI-ja, koje, kako je ocijenjeno, predstavljaju važnu platformu za koordinisano i solidarno djelovanje zemalja Zapadnog Balkana u oblasti migracija i bezbjednosti.

Obradović na MARRI Forumu u Tirani: Regionalna saradnja ključna za efikasno upravljanje migracijama

Više od 120 hiljada putnika iz Crne Gore koristilo je aerodrom u Tirani prošle godine, a sve zbog nedostatka direktnih linija iz Podgorice ili Tivta. Za prva četiri mjeeeca ove godine je ta brojka prešla 40.000. Ovi podaci bi, u svakom uređenom sistemu, bili alarm za uzbunu a odgovorna lica za kolaps sistema avio dostupnosti morala bi odstupiti. Crna Gora, država vanvremenske ljepote, zemlja plaža, kanjona, planina, jezera, nacionalnih parkova, zbog neviđenog neznanja i nemanja vizjje ne umije da uredi avio dostupnost i tako omogući da turisti dolaze. Sve se to dešava u periodu kada Albanija, koja nas u tom segmentu, narodski rečeno, gazi, samo pojačava tempo. Niskobudžetna avio kompanija Wizz Air je objavila da povećava broj letova iz i ka Tirani, a podajećamo da je Portal ETV nedavno pisao da ta kompanija iz Tirane leti ka 60 destinacija, a iz Podgorice prema osam. Sada će WIzz Air iz Tirane letjeti ka brojnim destinacijama i po više puta dnevno. <h2>Nema strategije ni odgovornog odnosa</h2> Čovjek koji će ostati upamćen po srcu koje je napravio iznad Crne Gore na poslednjem letu Montenegro Airlinesa, pilot Nikola Pavlićević u razgovoru za Portal ETV, upozorava da je Crna Gora, zemlja vanvremenske ljepote, planina koje se stapaju s morem, kulturnog nasljeđa i ogromnog turističkog potencijala, danas ozbiljno avio izolovana. Problem nije samo u broju letova, riječ je o izostanku jasne strategije i odgovornog odnosa prema jednoj od najvažnijih komponenti savremene države, dostupnosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230516_52b349df8295711e2ff16118f17e121316607f09f4f4ed8a02821f33d82886af.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250530230516_52b349df8295711e2ff16118f17e121316607f09f4f4ed8a02821f33d82886af" data-rendition-name="original" width="1000" height="665" loading="lazy" alt="avio"></figure>  - Do prije samo nekoliko godina imali smo nacionalnu avio kompaniju koja nas je povezivala sa ključnim destinacijama Evrope i koja je, uprkos svim slabostima, stajala na raspolaganju građanima i crnogorskoj ekonomiji. Posebno tokom COVID krize, kada su mnogi bili prepušteni sami sebi, upravo Montenegro Airlines bio je tu za sve nas, bez obzira na političku, etničku ili bilo koju drugu pripadnost - kaže on. <h2>Nova nacionalna avio kompanija luta</h2> Danas, dodaje, u vremenu kada bi Crna Gora trebalo da jača svoju međunarodnu poziciju i turističku ponudu, svjedočimo sve lošijoj avio dostupnosti i jednom haotičnom modelu u kojem nova nacionalna kompanija luta bez jasnog identiteta. - Broj linija je skroman, destinacije se uglavnom preklapaju i iz Podgorice i iz Tivta, bez diversifikacije i dugoročnog planal - navodi Pavličević. <h2>Glavni grad Albanije nudi široku mrežu destinacija</h2> U tom vakuumu, kako naglašava, desio se još jedan paradoks, sve veći broj crnogorskih građana koristi aerodrom u Tirani kao svoju glavnu polaznu tačku ka Evropi i svijetu. - I to uprkos činjenici da to znači dodatni fizički i finansijski napor: vožnju od nekoliko sati, plaćanje parkinga, transfera, noćenja u blizini aerodroma. Tirana nudi široku mrežu destinacija, uključujući i noćne letove, što je luksuz o kojem crnogorski putnici mogu samo da sanjaju - kaže sagovornik Portala ETV. Prema njegovim riječima, Albaniju ne koče birokratske prepreke, naprotiv djeluju hrabro, odlučno i strateški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230520_def24b9b8beb2fcfd57daf7b443e04d3ca86f13f762e6f1b14d268a8dd02f7fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530230520_def24b9b8beb2fcfd57daf7b443e04d3ca86f13f762e6f1b14d268a8dd02f7fd" data-rendition-name="original" width="1186" height="737" loading="lazy" alt="avion"></figure>  - Crna Gora već pet godina nije u stanju da riješi pitanje najnovijeg aviona u svojoj floti “Charlie”, već se pristupa nekim krajnje upitnim rješenjima, bez jasne vizije, odgovornosti i javnog interesa, kako onda i od koga da očekujemo neku ozbiljniju strategiju za avio dostupnost ovako opkoljeni birokratiskim preprekama i partijskim kadrovima - smatra Pavlićević. <h2>Potrebna hrabra avio strategija</h2> Crnoj Gori je, podvlači, hitno potrebna moderna i hrabra avio strategija. - Izgradnja stabilnih odnosa sa niskotarifnim avio-kompanijama, uz jasan plan koji obuhvata i zimski period, ne samo ljetnju sezonu. Cjelogodišnju turističku ponudu, jer sezonalnost je svake godine sve kraća, slabije pripremljena i sve manje održiva. Konkretna ulaganja u nacionalnog avio-prevoznika, koji trenutno, nažalost, nudi vrlo skroman proizvod sa malim brojem linija, nedovoljno osmišljenom mrežom i bez prepoznatljivog nacionalnog profila - navodi. Kako kaže, potrebno je jasno profilisanje kompanije kao nacionalne, koja će imati zadatak da povezuje Crnu Goru sa svijetom, a ne da egzistira na tržištu samo po inerciji, dok “ima posla za sve”. Crnoj Gori ne trebaju političke improvizacije i izgovori. - Potrebna nam je profesionalna, dugoročna strategija, volja i znanje koje će omogućiti mobilnost naših građana, razvoj turizma tokom cijele godine i ozbiljno pozicioniranje zemlje na svjetskoj mapi. Potrebno je da se donose odluke koje nisu populističke, već državničke - zaključio je Pavlićević u razgovoru za Portal ETV.

Miraš Dušević

Pavlićević: Crna Gora je avio izolovana, potrebno je povezivanje sa svijetom

Operativni direktor Međunarodnog aerodroma Tirana Piervittorio Farabbi saopštio je da je više od 120 hiljada putnika iz Crne Gore u prošloj godini koristilo njihove usluge zbog nedostatka direktnih linija kod nas.
- A ove godine u prvih četiri mjeseca već 40 hiljada - dodao je on na panel diskusiji “Planovi razvoja avio-saobraćaja ka glavnim destinacijama Crne Gore” u okviru prve RE:D konferencije u Crnoj Gori.
Farabbi je govorio o transformaciji koju je aerodrom u glavnom gradu Albanije doživio u proteklih nekoliko godina uz podršku privatnog konzorcijuma koji je preuzeo ovaj aerodrom. Broj putnika je sa 3,5 miliona u 2019. godini porastao na 10,7 miliona u 2023. godini, a uloženo je, kako je rekao, preko 100 miliona eura već u prvoj godini.
- Ne mogu savjetovati Vladu Crne Gore, ali je važno da bude kreativna i proaktivna. Ako zemlje ne djeluju brzo, gube vrijeme - poručio je Farabbi.
On je istakao i da države mogu sarađivati, jer se uvijek mogu primkjeniti tuđa dobra iskustva.
- Izradili smo više parkinga, proširili terminale tri puta, a Vlada je smanjila poreze sa 10 na jedan euro. Sve se utrostručilo. Nemamo jakog nacionalnog prevoznika - 80 odsto letova obavljaju low-cost kompanije. Opslužujemo 120 destinacija direktno. Planiramo dalje širenje, uključujući i duže rute. To je rezultat našeg truda i rada - kazao je on.
Istakao je da su ključne odluke uključivale otvaranje tržišta, stimulisanje low-cost kompanija, izgradnju dodatne infrastrukture i značajno smanjenje taksi, što je omogućilo eksplozivan rast.
Na konferenciji je ukazano da Crnoj Gori predstoje hitne odluke: da li će infrastruktura ostati u državnim rukama ili će biti prepuštena privatnom sektoru, i kada će to pitanje konačno biti riješeno.
Učesnici su govorili o strateškim pravcima unapređenja dostupnosti Crne Gore vazdušnim putem, izazovima koje prate trenutni sistem i potencijalima koji mogu biti iskorišćeni boljom infrastrukturnom, političkom i poslovnom organizacijom i ocijenili da budućnost crnogorskog turizma i ekonomije u velikoj mjeri uslovljena avio-dostupnošću, te da ulaganja u aerodrome, reforme u vazdušnom saobraćaju, stabilna politika i volja da se slijede uspješni primjeri iz regiona – predstavljaju ključne uslove za razvoj.&nbsp;
<h2>„Vodimo računa da linije budu profitabilne“</h2>
Tihomir Dragaš, predsjednik Odbora direktora kompanije ToMontenegro, istakao je da je dostupnost ključna tema za budući razvoj zemlje. Naveo je da nacionalni avio-prevoznik trenutno raspolaže sa dva aviona, pregovara se za treći, a jedan je u fazi "wet lease" zakupa. Tokom prošle godine, Air Montenegro je prevezao oko 500.000 putnika, što je, cijeni on, nivo iznad rekordnih godina bivšeg nacionalnog prevoznika.
Dragaš je naglasio da kompanija vodi računa da se ne otvaraju linije koje neće biti profitabilne, a najavio je i učešće na tenderu za PSO.
- Nama je aviodostupnost ekstremno važna, to je ključ svega u narednoj deceniji. Potrebna je volja - poručio je Dragaš, izražavajući žaljenje što se koncesioni tender za aerodrome nije ranije riješio. On očekuje izbor kvalitetnog koncesionara i smatra da i država, ako uloži napore i ima dobar menadžment, može uspješno razvijati infrastrukturu.
<h2>Država mora donijeti odluku o ulaganju u infrastrukturu</h2>
Predrag Hajduković, komercijalni direktor Aerodroma Crne Gore, podsjetio je da je pitanje koncesije na aerodrome pokrenuto još 2019. godine, ali da su kapaciteti već sada daleko prevaziđeni.
Očekuje se da će 2025. godine kroz crnogorske aerodrome proći preko tri miliona putnika.
On je naglasio da bez obzira na ishod tendera, država mora donijeti stratešku odluku o ulaganju u infrastrukturu. Ukazao je, kako na rizik da privatni koncesionar zanemari javni interes u korist profita, tako i na brojne koristi od eliminacije birokratije i brže reakcije na tržišne potrebe. Aerodromi Crne Gore su, podsjetio je, imali preko 52 miliona eura prihoda i 11 miliona profita u prethodnoj godini, te primjenjuju podsticajne šeme kako bi osigurali aviodostupnost.
<h2>Dostupnost - ključni preduslov za turiste i investitore</h2>
Andreas Santis, izvršni direktor NCH Capitala, ukazao je da je dostupnost ključni preduslov za dolazak turista i investitora.
- Tirana je primjer kako volja, vizija i politička stabilnost mogu donijeti rezultate. Crnoj Gori nedostaje sve to - poručio je on.
Santis je ocijenio da Crna Gora ima potencijal da procvjeta, ali da mora prestati da „izmišlja toplu vodu“, već da analizira i primijeni uspješne modele iz regiona. Prema njegovim riječima, bez jasne vizije i konkretnih ulaganja nema ni razvoja turizma ni većih stranih investicija.
<h2>Biznis zone - ključ za privlačenje stranih investicija</h2>
Profesor Fakulteta za menadžment u Herceg Novom i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) Vasilije Kostić je ocijenio da biznis zone postaju jedno od najmoćnijih sredstava koje lokalne samouprave u Crnoj Gori koriste za privlačenje stranih investicija.&nbsp;
- One su postale jedno od najmoćnijih sredstava lokalnih samouprava u privlačenju stranih investitora. Iskustva su povoljna, ali je modus operandi svake zone drugačiji, što govori da lokalne uprave funkcionišu po svojim prioritetima - kazao je Kostić, koji je i moderirao panel „Poslovne zone – Bijelo Polje – Nikšić – CTP – Potencijal za razvoj LDC-a“ u okviru prve RED konferencije.
Kostić je kao primjer dobre prakse naveo Irsku, zemlju koja je u prošlosti bila nerazvijena, ali je zahvaljujući mjerama vlade postala jedna od najbrže rastućih ekonomija Evrope.
- Biznis zone su u Irskoj locirane tamo gdje je najveća nezaposlenost i fokusirane su na industriju i izvoz. To bi moglo biti zanimljivo kao model i za Crnu Goru - smatra on.
<h1>Crnogorskom turizmu neophodna veća edukacija i adekvatna zakonska regulativa</h1>
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović je poručio da je crnogorskom turizmu neophodna veća edukacija i adekvatna zakonska regulativa.
- Život u elitnim zonama podrazumijeva čistoću, stabilno snabdijevanje električnom energijom - to su osnovni preduslovi za razvoj turizma. Sada moramo napraviti miks svega toga. Imamo hotele, ali nam fali samopouzdanje kada je hotelijerstvo u pitanju. Naš osnovni servis je na zavidnom nivou u poređenju sa većim dijelom Mediterana, ali moramo raditi na kvalitetu usluge - rekao je Radulović.
Njegov kolega iz hotelijerstva - Žarko Rakčević, kazao je da su Crnoj Gori potrebni novi investitori, ali da niko ne može očekivati da mu se besplatno dodjeljuje zemljište za izgradnju hotela.
- Od 20 najuspješnijih hotela, 12 je u vlasništvu crnogorskih građana. Po ostvarenoj dobiti, oni su među najuspješnijima. Ipak, građani Crne Gore nemaju jednake prilike kao stranci. Učešće hotela u ukupnim smještajnim kapacitetima je mnogo manje nego u Španiji ili Italiji. Mi moramo uraditi mnogo da bismo razvili naše kapacitete - rekao je Rakčević.
On je kritikovao povećanje stope PDV-a na 15 odsto bez javne rasprave, naglašavajući da Albanija ima duplo manju stopu, kao i naknade za građevinsko zemljište.
<h2>Hoteli stagniraju, apartmanizacija preplavila Hvar</h2>
Predsjednica Upravnog odbora Sunčani Hvar Hotels, Gordana Tomičić, rekla je da hotelski smještaj čini manje od 20 odsto ukupne ponude na Hvaru, dok ostatak otpada na privatni smještaj.
- Hotelske kompanije se uglavnom bave obnovom postojećih objekata. Hotelski kapaciteti stagniraju, dok privatni smještaj rapidno raste. Proces apartmanizacije je dostigao nivo zasićenja. Destinacije sada razmatraju šta je održivi turizam - izbjegavanje gužvi i očuvanje prostora - kazala je Tomičić, dodajući da je važno da djeca mogu da žive od turizma.
<h2>Potrebna nezavisnost od politike i sistemska podrška</h2>
Suosnivač kompanije Colliers za Grčku i Kipar, Ioannis Orfanos, kazao je da se u Grčkoj ne oslanjaju na političare, već da postoji snažna asocijacija koja lobira i utiče na donosioce odluka.
„Hoteli su važniji od privatnog smještaja. Ovaj sektor mora da se razvija. Ovo nije jeftino tržište, već sofisticirano. Moramo poštovati naporan rad. Ko god misli da može kupiti nešto povoljno i bez problema, griješi. Problematični hoteli donose mnogo izazov - naveo je on.
<h3>Rezultati u Bijelom Polju i Nikšiću</h3>
Predsjednik Opštine Bijelo Polje, Petar Smolović, predstavio je iskustva ove opštine u razvoju biznis zona, ističući da je još 2018. godine definisano 18 takvih zona.
- Sve zone su sertifikovane na državnom nivou. To je kompleksan proces koji traje više od godinu dana. Zone su podijeljene na dva seta mjera podrške - na opštinskom i na državnom nivou. Kada je riječ o opštinskoj podršci, ona se ogledala u oslobađanju od taksi, dok je država izdvajala određena finansijska sredstva - pojasnio je Smolović.
Prema njegovim riječima, rezultati nijesu izostali.
- Sve ovo rezultiralo je otvaranjem desetina kompanija koje su danas među najuspješnijima u Crnoj Gori - istakao je on.
Svoja iskustva podijelio je i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević,koji je govorio o projektu „Sunčani grad“, dijelu industrijske zone definisane takođe 2018. godine.
- Jedna od većih investicija je fabrika Noblewood za proizvodnju premium votke. Takođe, izvjesna je i investicija BIG Fashion. U svjetlu potpisivanja ugovora sa UAE, ‘Sunčani grad’ bi mogao biti dobar pilot-projekat za velike investicije. Riječ je o oko 1.000 stanova, i mi ćemo se kandidovati i u tom okviru - kazao je Kovačević.
On je istakao važnost iskorišćavanja postojećih potencijala i smanjenja administrativnih barijera koje, kako je naveo, usporavaju strane investicije.
- Stvara se utisak da ne želimo investicije, a onda se pitamo zašto ih nema. Ako je ‘Sunčani grad’ interesantan investitorima, spremni smo da razmislimo i o toj mogućnosti - zaključio je Kovačević.

Dok Tirana „leti“ - mi još čekamo koncesionara: Preko 120 hiljada putnika iz Crne Gore u 2024. putovalo iz Albanije zbog nedostatka direktnih linija

Predsjednik države Jakov Milatović učestvovaće sjutra na šestom Samitu Evropske političke zajednice koji će biti održan u Tirani, saopšteno je iz kabineta Predsjednika.
Milatović će večeras, uoči početka Samita, prisustvovati večeri za lidere Zapadnog Balkana, čiji je domaćin predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
&nbsp;Samit pod nazivom „Nova Evropa u novom svijetu“ okupiće više od 50 evropskih lidera koji će razgovarati o najvažnijim izazovima sa kojima se Evropa danas suočava.
- Predsjednik Milatović će, uz prisustvo plenarnoj sesiji Samita, sa premijerom Slovenije Robertom Golobom biti kopredsjedavajući okruglog stola ,,Jačanje evropske konkurentnosti i bezbjednosti kroz inovacije i otpornost”- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Evropska politička zajednica ima za cilj da podstiče politički dijalog i saradnju u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa: jačanja sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta evropskog kontinenta.
&nbsp;Prethodni sastanci Samita održani su u Pragu, Kišinjevu, Granadi, Londonu i Budimpešti.

Milatović sjutra sa evropskim liderima o izazovima sa kojima se Evropa suočava

Vještačka inteligencija može biti koristan alat za učenje, ali nemojte je koristiti za svoje domaće zadatke, poručio je papa Lav oko 15.000 mladih iz Sjedinjenih Američkih Država u petak.
U direktnom video-prenosu iz Vatikana na nacionalnu katoličku omladinsku konferenciju u Indijanapolisu, u saveznoj državi Indijana, papa Lav je rekao mladima da vještačka inteligencija „postaje jedna od ključnih odlika našeg vremena“, piše Rojters.
- Odgovorna upotreba vještačke inteligencije znači korišćenje na način koji vam pomaže da rastete. Ne tražite od nje da radi vaše domaće zadatke - rekao je papa.
Lav, prvi papa iz SAD, razgovarao je oko 40 minuta sa mladima u prvom ovakvom događaju tokom prvih šest mjeseci pontifikata, odgovarajući na pitanja o katoličkoj vjeri i dajući savjete o tome kako steći prijatelje u školi.
Papa, koji je pojačao kritiku antimigracionih politika predsjednika SAD Donalda Trampa, takođe je ukratko govorio o politici.
Rekao je da Isus želi da hrišćani budu „ljudi koji grade mostove umjesto zidova“, prizivajući jednu od najoštrijih kritika pokojnog pape Franje upućenih Trampu.
- Molim vas, budite pažljivi da ne koristite političke kategorije kada govorite o vjeri, kada govorite o Crkvi. Crkva ne pripada nijednoj političkoj partiji. Ona, naprotiv, pomaže da se oblikuje vaša savjest… kako biste mogli da mislite i djelate sa mudrošću i ljubavlju - kazao je on.

Papa Lav poručio mladima: Ne dozvolite da vam vještačka inteligencija radi domaće zadatke

Slučajevi seksualnog zlostavljanja maloljetnica od strane emotivnih partnera njihovih majki, nažalost, nijesu rijetkost u Crnoj Gori. Iako se o tome javno malo govori, takvi monstruozni činovi ostavljaju velike posledice na žrtvu, koje je prate kroz čitav život.
Da situacija bude još tragičnija, sudeći prema ispovijestima djevojčica koje su doživjele silovanje ili nedozvoljene polne radnje od strane očuha, one u nekim slučajevima nemaju glavnu podršku koju bi morale da imaju – od svoje majke. Umjesto toga, maloljetne žrtve duže vremena trpe seksualno zlostavljanje upravo iz straha da im majke neće vjerovati i da će stati na stranu svojih emotivnih partnera.
Viši sudovi i Apelacioni sud Crne Gore u poslednje vrijeme donijeli su brojna rješenja o određivanju i produžavanju pritvora osumnjičenima za vršenje krivičnih djela protiv polne slobode, među kojima su i oni čije žrtve su bile njihove pastorke. U odlukama sudova navedeni su djelovi iskaza tih djevojčica. One su traume koje preživljavaju povjeravale daljim srodnicima, nastavniku ili psihologu škole i drugaricama. "Ne mogu da kažem mami, neće mi vjerovati", "Majka ne zna, uvijek je i za sve na njegovoj strani", "Neće mi vjerovati i šta će onda biti sa mnom? Gdje ću živjeti?", bolna su svjedočenja ovih djevojčica.
Psiholog Radmila Stupar-Đurišić kazala je da pojedinačne slučajeve ne može da komentariše jer su svi podaci koje posjeduje povjerljivi, ali ima poruku za sve djevojčice koje trpe seksualno uznemiravanje.
- &nbsp;Svako dijete ima svog ljekara opšte prakse, ima svoju nastavnicu, ima svog voditelja slučaja u Centru za socijalno ako su roditelji razvedeni. Svi moji podaci su povjerljive prirode i ja nemam komentar, ali imam poruku za svu djecu: Nekada moraš naći snage tamo gdje onaj koji te povređuje misli da nemaš. Moraš reći... Prestaće ako im dokažeš da ti nisi ta osoba koja ćuti. Krik bola i osjećaj sramote pretvori u riječi koje ćeš uputiti svijetu oko sebe: To nije u redu i ja ne želim da mi se ovo dešava - poručila je Stupar-Đurišić.
U jednom slučaju, djevojčica koja je učenica jedne osnovne škole žalila se drugaricama da je očuh seksualno uznemirava, a nakon toga se požalila i razrednom starješini. Ispričala mu je da se dešavalo da se partner njene majke uvuče kod nje u krevet i dodiruje je ispod garderobe. Jednom prilikom to je uradio i dok je bila u krevetu s mlađim bratom. Razrednom starješini je pokazala ožiljke po rukama i rekla da su oni posledica samopovređivanja jer trpi seksualno zlostavljanje od strane očuha. Bez oklijevanja, razredni je učenicu odveo kod direktorice škole i psihologa kako bi prijavio slučaj. Pošto su razgovarale sa djevojčicom, koja je izjavila da nije smjela to da prijavi jer se plašila reakcije svoje majke, one su joj objasnili da ipak mora da joj ispriča šta se dešava. Djevojčica je od psihologa i direktorice škole tražila da oni to kažu njenoj majci, što su one i uradile. Pozvale su majku te djevojčice i prenijele joj njene navode, na šta je ona, kako piše u rješenju suda, neprimjereno reagovala. Rekla je da je njen partner požrtvovan za njenu porodicu. Razredni starješina je u jednom momentu izveo djevojčicu iz kancelarije kako ne bi gledala neprimjerenu reakciju svoje majke.
U drugom slučaju djevojčica se požalila ženi koja joj je dalji srodnik da bi voljela da se sa raspusta nikada ne vrati u stan kod majke. Kada je ta žena počela da je ispituje, djevojčica je prvo odbijala da priča, a zatim je priznala da ju je u više navrata fizički zlostavljao emotivni partner njene majke, koji ju je jednom čak i silovao, ali da to nije smjela da kaže majci jer se plašila da joj neće vjerovati.
Ana Jaredić, koordinatorka servisa podrške Centra za ženska prava, kaže da je seksualno zlostavljanje djece jedno od najtežih iskustava koje dijete može preživjeti, a djeca o tome često ćute.
– Ne zato što nemaju povjerenja u roditelja, već zato što su samookrivljavanje, osjećaj sramote i strah od odmazde česte posljedice traume. Pored toga, djeca su nekada zaštitnički nastrojena prema roditeljima i ne žele da im saopšte nešto za šta vjeruju da bi moglo da im nanese patnju ili izazove emocionalnu reakciju. U slučajevima incesta djeci je posebno teško da govore o onome što im se dešava. Zbog toga, djeca ponekad lakše povjeravaju ono što im se događa osobi izvan porodice – nastavniku, razrednom starješini ili drugom odraslom kojem vjeruju. Škola u tim situacijama ima veoma važnu ulogu: potrebno je da odrasli pažljivo prate promjene u ponašanju, povlačenje, pad u učenju ili znake samopovređivanja, jer takvi signali nikada ne smiju biti zanemareni – kazala je Jaredić za "Dan". 
&nbsp;

Djevojčice ćute o silovanju jer majke štite partnere

Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske održavaju se danas, a biračka mjesta se zatvaraju u 19 sati.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je za učestvovanje na prijevremenim izborima za predsjednika RS ovjerila kandidature Dragana Đokanovića (Savez za novu politiku), Branka Blanuše (SDS- Srpska demokratska stranka), Siniše Karana (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD – Milorad Dodik), Nikole Lazarevića (Ekološka partija Republike Srpske), kao i nezavisnih kandidata Igora Gaševića i Slavka Dragičevića.
U Centralni birački spisak upisano je ukupno 1.264.364 birača, od toga 20.269 birača koji glasaju putem pošte, te 258 birača koji glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u Minhenu, Berlinu, Beču i Beogradu. Ukupno je formirano 2.211 biračkih mjesta, a na terenu će raditi 139 mobilnih timova. Putem mobilnog tima moći će glasati 4.767 birača.
Centralna izborna komisija BiH akreditirala je 639 posmatrača. Od toga je 515 posmatrača iz nevladinih organizacija, 99 iz međunarodnih organizacija, a 25 iz političkih subjekata.
Procjenjuje se da će troškovi održavanja prijevremenih izbora za predsjednika RS iznositi 6.460.000 KM.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je oduzela mandat predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku poslije pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine. Dodik je osuđen na zatvorsku kaznu od godinu, koju je novčano otkupio, te na šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita.

Danas prijevremeni izbori za predsjednika RS: U birački spisak upisano 1.264.364 birača

čelnik cetinjske policije u vrijeme zločina u Medovini, Dalibor Šaban potpisao je dopis kojim se filijala MUP-a na Cetinju obavještava ,,da je protiv Vuka Borilovića podnešena krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja, kao i da je osim toga dato i neko usmjerenje da se postupa u skladu sa Zakonom o oružju“.
On je to saopštio juče na suđenju bivšoj načelnici filijale MUP-a Cetinje Oliveri Krivokapić, optuženoj za nesavjestan rad u službi, odnosno za nepokretanje upravnog postupka da se Boriloviću oduzme oružje, za koje se kasnije ispostavilo da je koristio da izvrši masakr u Medovini, kada je ubio deset osoba, među kojima i dječake Marka i Mašana Martinovića.
Prema riječima Šabana, kao kontakt osoba naveden je Aleksandar Džaković (takođe službenik policije na Cetinju).
Dodao je da su mu kolege rekle da je praksa bila da se obavještava filijala iako to nije obavezujuće zakonom.
On je na pitanje zastupnice optužbe zbog čega se takvo obavještenje slalo filijali, kazao da je razlog ,,to što je Borilović imao oružje sa oružanim listom, ali kako je protiv njega podnešena krivična prijava za nasilničko ponašanje samim tim stekli su se uslovi za pokretanje upravnog postupka za privremeno, ili, nakon završetka krivičnog postupka, trajno oduzimanje vatrenog oružja“.
Ispričao je i da je svako oduzimanje oružja u legalnom posjedu protivpravno, kako od strane tužioca tako i od strane policije, osim ako je oružje bilo sredstvo za izvršenje krivičnog djela. U tim slučajevima policija i tužilaštvo su u obavezi da oduzmu oružje, koje postaje predmet krivičnog, a ne upravnog postupka“.
- U predmetu koji je formiran protiv Vuka Borilovića zbog krivičnog djela nasilničkog ponašanja, oružje je bilo i trebalo da bude predmet upravnog postupka, a kroz izviđaj je to i utvrđeno - kazao je Šaban.
Na pitanje advokata da li smatra normalnim da se nekome ko je osuđivan za nasilničko ponašanje, sa elementima teškog nasilja, izda dozvola za oružje, Šaban je kazao da bi to pretpostavilo da se filijala oglušila o negativnu procjenu datu od UP.
Nekadašnji šef policije na Cetinju, pored ostalog, kazao je da mu nije poznato da li je vršen pretres stana Vuka Borilovića, u slučaju optužbi za nasilničko ponašanje u julu 2021. godine, kada je Borilović prvo gađao kamenicama kuću Marka Lagatora, a nakon toga mu i metalnom šipkom polomio auto. Policija je tada podnijela krivičnu prijavu protiv Borilovića, zbog ,,nasilničkog ponašanja i nanošenja štete“. Tada je utvrđeno da je Vuk Borilović posjedovao oružje, koje nije pronađeno prilikom pretresa njegove kuće.
- Ne mogu se sjetiti da je pretres vršen, a ako jeste nije pronađeno oružje jer je onda bilo dobro sakriveno - kazao je Šaban.
Prema njegovim riječima to oružje i nije bilo u nadležnosti policije nego u nadležnosti drugog organa, jer nije predmet krivičnog već upravnog postupka. Šaban nije naveo o kojem drugom organu je riječ.
Na pitanje da li je postupanje policije bilo zakonito u slučaju kada Oliveri Krivokapić nije dostavljena službena zabilješka, Šaban je kazao da je sama krivična prijava i više nego dovoljna za pokretanje ili dalje preduzimanje radnji i mjera iz nadležnosti filijale jer krivična prijava sadrži ozbiljnu strukturu dokaza, a posebno što izviđajem rukovodi tužilac, te samim tim krivična prijava dobija dodatnu snagu, dokaznu, pravnu i bilo kakvu drugu u odnosu na subjektivnu službenu zabilješku, jer je veći stepen pouzdanosti.
Optužena Krivokapić pitala je svjedoka zašto nije podnešena krivična prijava protiv nje jer nije postupila po obavještenju, na što je Šaban odgovorio da policija nije raspolagala operativnim podacima.
- Policija nije raspolagala operativnim podacima da u konkretnom slučaju nije preduzeto ništa u skladu sa obavještenjem, a da smo raspolagali sa tim informacijama policija bi obavijestila neki drugi organ, prvenstveno tužilaštvo - odgovorio je Šaban nekadašnjoj šefici filijale MUP-a na Cetinju.
Šaban je takođe kazao i da se događaja iz jula 2021. godine, kada je Borilović počinio djelo nasilničkog ponašanja, ponovo sjetio tek nakon što je ovaj izvršio masakr u Medovini.
- Tada sam uzeo predmet da listam i provjeravam što je urađeno. Teško se mogu sjetiti koliko je često slučaj na Cetinju da se dešavaju takvi događaji, a što se može provjeriti kroz evidenciju krivičnih djela, pa se može utvrditi koliko je to često - kazao je Šaban dodavši i da je nakon dešavanja u Medovini pitao za spis u kojem je postupak izdavanja dozvole za posjedovanje oružja Vuku Boriloviću, te da je dobio odgovor ,,da je u odnosu na Borilovića rađena provjera, koja je proslijeđena upravnim poslovima“, ali i da se sada ne može sjetiti da li je ta provjera bila pozitivna ili negativna.
<h3>Tvrdi da niko nije uticao na njega</h3>
Na pitanje da li ga je neko pozvao nakon događaja u julu 2021. godine, da se Vuku Boriloviću ne oduzme oružje, Šaban je negirao i dodao da nikakav uticaj nije na njega vršen ni da nešto uradi ni da ne uradi.
- Ne sjećam se da je postojala operativna informacija, a da je postojala toga bih se sjetio, jer se i te kako interesujem za svaki predmet. Ne mogu se sjetiti da li su konkretno rađene provjere, jer za provjere za koje me vi pitate rade se u trenutku izdavanja dozvole za posjedovanje oružja - kazao je Šaban.
<h3>Šaban se nije izjasnio da ko je naredio da patrola ispred Cetinjskog manastira ne reaguje</h3>
Načelnik cetinjske policije u vrijeme masakra u Medovini Dalibor Šaban nije mogao da sde izjasni ko je policajcima koji su se nalazili ispred manastira naredio da se ne udaljavaju, iako je samo stitinjak metara dalje Vuk Borilović ubio desetoro ljudi.
- Ako je tako, ja to osuđujem, ali se ne mogu izjasniti da li je tako. Pošto su u toku postupci, to će se utvrditi u njima - kazao je Šaban, odgovarajući na pitanje advokata oštećenih porodica.

Šaban: Filijala MUP-a oglušila se o negativnu procjenu policije

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, ove godine, za razliku od prethpdne dvije, odlučio je da bojkotuje dan grada na čijem je čelu, pa tako nije prisustvovao svečanoj sjednici Skupštine opštine, objašnjavajući na društvenim mrežama da ne želi da slavi podjele i da je 20. novembar najtragičniji dan 20. vijeka. - ...tadašnje „nove vlasti“ su bez suda i suđenja strijeljale desetine civila – ideoloških neistomišljenika. ...Iz poštovanja prema žrtvama i njihovim porodicama nijesam prisustvovao današnjoj svečanoj sjednici – napisao je on. Poručio je i kako se svaki zločin „mora osuditi bez obzira sa čije strane dolazio“, - Mi želimo istinsko pomirenje a do njega ne možemo doći ako slavimo datume koji vrijeđaju najintimnije emocije bilo kog našeg građanina – napisao je Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95" data-rendition-name="original" width="810" height="1402" loading="lazy" alt="Sario Vraneš"> </figure>  U drugoj objavi je poručio da je pitanje vremena „koja će vlada, trenutna ili neka iduća, čuti glas svog naroda i dati saglasnost odluci lokalnog parlamenta da dan opštine Pljevlja bude 27. oktobar“... Pitali smo ga koji su razlozi „naknadne pameti“ da za razliku od prethodne dvije godine, ove bojkotuje svečanu sjednicu, ali nije odgovorio. Loklani parlament u septembru 2023. godine usvojio je prijedlog Vraneša da 27. oktobar bude dan opštine, a inicijativu je podržala i Crkva Srbije. Na dan glasanja odbornicima se obratio episkop mileševski Atanasije pozivajući ih da glasaju da se dan kada se praznuje Sveta Petka zvanično proglasi za dan opštine, uz konstataciju da će na taj način „podići ruke za oslobođenje od ostataka bezbožnog komunističkog nasljeđa“. Prijedlog je podržalo 19 odbornika Nove i Demokratske Crne Gore, protiv je bilo devet dok je bio jedan uzdržan odbornik. Pljevlja su u Drugom svjetskom ratu, 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora.&nbsp; Prijedlog za promjenu dana opštine podržali su odbornici Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Pokreta za Pljevlja, Ujedinjene Crne Gore, SNP-a i tri odbornika Demokrata. Jedan odbornik Demokrata bio je uzdržan, dok su protiv bili odbornici DPS-a, Bošnjačke stranke i Građanskog pokreta URA. Odbornici Pokreta Evropa sad sjednicu su napuštili prije glasanja. Do danas, međutim, nijesu dobili saglasnost Vlade za takvu odkuku. - Ništa mi nije jasno ovo saopštenje našeg voljenog preśednika opštine Pljevlja. Čovjek prošle godine ode na Stražicu, položi vijenac, zapali svijeću, stane pred kamere, održi govor, prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine Pljevlja… i sve to povodom 20. novembra. I onda ove godine – kaže da 20. novembar dijeli ljude i da zato neće doći. Pa čekaj, predsjedniče… Ako je 20. novembar dan podjela, šta si radio prošle godine? Ako nije bio dan podjela onda, kada si polagao vijence i slavio, kako je odjednom postao dan podjela danas? A ako jeste, zašto si tada ćutao i učestvovao – napisao je na društvenim mrežama građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović. Politika u Pljevljima, kako je napisao, postala je najskuplji teatar apsurda – svake godine nova predstava, novi scenario, isti glumci. - Jedna godina za jedinstvo, druga godina za podjele. Zavisi kako vjetar duva i od koje publike se traži aplauz. A Pljevljima treba jedinstvo, rad i istina - ne dnevno-politička akrobatika – zaključio je Čolović. Vraneš, međutim, u kontinuitetu proizvodi afere kojima pokušava da „saoizuje“ Pljevlja. Izruguje se građanskom, multietničkom, multikulturnom karakteru ovog grada. Urušava antifašističke temelje grada, slavi fašistički četnički pokret, izruguje se Državi Crnoj Gori slaveći i obilježavajući praznike tuđe države – Srbije, provocira organizacijom svečanosti na kojima se slavi i promoviše ta tuđa država – poput svečanog otvaranja prvog kružnog toka u ovom gradu, kada su članice i članovi folklorne grupe bile obučene u srpske nacionalne nošnje... Na brojnim svečanostima, umjesto crnogorske državne himne, intonira se srpska. Otvoreni je obožavatelj četničkog pokreta, sa pozicije predsjednika Opštine čini koliko je u mogućnosti da doprinese reviziji istorije, o čemu svjedoči i inicijativa za izmjenu datuma Dana opštine, a Opština je finansirala i knjigu kojom se veličaju vođe četničkog pokreta... Vraneš matičnom državom smatra Srbiju. Blizak je Crkvi Srbije i redovan je gost u Beogradu, kod srpskih zvaničnika. Vladika Mileševske eparhije Crkve Srbije Atanasije odlikovao ga je prošle godine ordenom „Bijelog anđela“ kada je poručio da je svetosavski jedini put spasenja i zaključio obraćanje riječima: „Dogodine u Prizrenu“. Prizren je grad na Kosovu, a poruka „dogodine u Prizrenu“ je pozdrav srpskih nacionalista koji promoviše težnju velikosrpskog državnog projekta da osvoji dio kosovske teritorije. &nbsp;

Vranešu Dan oslobođenja Pljevalja od fašističkog okupatora najtragičniji dan 20. vijeka

Nadležne inspekcije zabranile su rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju u kojoj je liječen devetogodišnji dječak iz Bara koji je preminuo, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravlja je, u saradnji sa Inspekcijom rada, Inspekcijom zaštite na radu i Poreskom inspekcijom, sprovela je zajednički inspekcijski nadzor u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju kako bi ispitala okolnosti tragične smrti djeteta uzrasta devet godina.&nbsp;
- Tokom nadzora utvrđen je veći broj nepravilnosti u radu ove ustanove, iz nadležnosti svih uključenih inspekcija - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Kako su rekli u tom resoru, na osnovu nalaza, zdravstvenoj ustanovi izrečene su zakonom propisane kazne, a njen rad je zabranjen.
- Ministarstvo zdravlja nastavlja da preduzima sve potrebne mjere radi utvrđivanja svih relevantnih okolnosti i zaštite javnog zdravlja. Javnost će biti blagovremeno informisana o svim daljim koracima i rezultatima postupka - poručeno je iz Ministarstva zdravlja.
Primorski portal objavio je 16. novembra da je dječak preminuo dan ranije, odnosno tri dana nakon što je dobio boginje, imao visoku temperaturu, zbog čega su ga roditelji nekoliko puta vodili kod ljekara.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti devetogodišnjaka u Baru.
Taj medij je objavio da su roditelji dijete poveli na pregled i pedijatru u Opštu bolnicu Bar tokom noći između 14. i 15. novembra, ali da je dežurni pedijatar procijenio da pacijenta te noći ne hospitalizuje. Zdravstveno stanje dječaka se dodatno pogoršalo kroz nekoliko sati, a u subotu ujutro je preminuo.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti dječaka.

Ministarstvo zdravlja: Zabranjen rad privatnoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj je liječen preminuli dječak

Susret crnogorskog premijera Milojka Spajića i albanskog kolege Edija Rame postao je viralan na društvenim mrežama. Podsjetimo, lideri regiona okupili su se juče u Tirani na Samitu o Planu rasta EU za Zapadni Balkan „Naš put ka EU“.&nbsp;
Domaćin skupa Rama dočekivao je goste ispred palate, a kada je stigao Spajić uputio mu je šaljiv komentar.
Rama je Spajiću pri izlasku iz automobila rekao: "Vi ste predvodnik, kako možete da kasnite?"
Na to mu je Spajić kroz osmijeh odgovorio: "Ne, mi ne kasnimo, mi smo baš na vrijeme."
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRUB9eDCJVD%2F%3Figsh%3DMTd5M21jOHU4a2x3bw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na Samitu, pored Spajića, učestvuje evropska komesarka za proširenje Marta Kos, premijeri Srbije Đuro Macut, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Savjetu ministara BiH Borjana Krišto.
Cilj Samita je jačanje ekonomske i političke saradnje između Zapadnog Balkana i EU.

Tag: tirana

Marta Kos na sakou nosila crnogorsku zastavicu

Spajić na sastanku lidera Zapadnog Balkana u Tirani

Radović u Tirani: Crna Gora ima jedinstvenu priliku da oblikuje svoj razvojni model po uzoru na evropske politike i najbolje prakse

Plesači iz Crne Gore učestvuju na Svjetskom rejting takmičenju u Tirani

Vučić optužuje susjede da prave vojni savez protiv Srbije: „Nijesu slučajno Priština, Zagreb i Tirana formirali alijansu“

Tirana postala regionalna baza low-cost letova: Wizz Air od jeseni odatle će povezivati 56 destinacija

Obradović na MARRI Forumu u Tirani: Regionalna saradnja ključna za efikasno upravljanje migracijama

Pavlićević: Crna Gora je avio izolovana, potrebno je povezivanje sa svijetom

Dok Tirana „leti“ - mi još čekamo koncesionara: Preko 120 hiljada putnika iz Crne Gore u 2024. putovalo iz Albanije zbog nedostatka direktnih linija

Milatović sjutra sa evropskim liderima o izazovima sa kojima se Evropa suočava

Papa Lav poručio mladima: Ne dozvolite da vam vještačka inteligencija radi domaće zadatke

Marta Kos na sakou nosila crnogorsku zastavicu

Djevojčice ćute o silovanju jer majke štite partnere

Danas prijevremeni izbori za predsjednika RS: U birački spisak upisano 1.264.364 birača

PRATITE TVe UŽIVO