Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prisustvovao je prijemu povodom Dana nezavisnosti Republike Albanije i uputio čestitke narodu Republike Albanije, istakavši istorijski značaj proglašenja nezavisnosti u Valoni 1912. godine, saopšteno je iz Milatovićevog kabineta.
Kako je saopšteno, predsjednik je naglasio da je Albanija važan faktor stabilnosti na Zapadnom Balkanu i pouzdan saveznik u okviru NATO saveza, te istakao da dvije države odnose grade na povjerenju i konkretnim rezultatima , od saobraćajne povezanosti i modernizacije graničnih prelaza do ekonomije, energetike, turizma, kulture i obrazovanja.
&nbsp;Milatović je da su Crna Gora i Albanija u prethodnoj godini intenzivirale kontakte na najvišem nivou, što potvrđuju posjeta predsjednika Begaja Crnoj Gori, predstojeća posjeta predsjednika Milatovića Albaniji i sve češće zajedničke inicijative.
&nbsp;- Evropska unija je naš zajednički strateški cilj. Crna Gora želi da napreduje kroz reforme, a raduje nas i napredak naših susjeda- poručio je Milatović.
&nbsp;U tom kontekstu najavio je da će Crna Gora naredne godine biti domaćin Samita EU–Zapadni Balkan, što dodatno potvrđuje njenu kredibilnu ulogu u evropskim procesima.
&nbsp;Milatović je posebno zahvalio albanskoj zajednici u Crnoj Gori i crnogorskoj zajednici u Albaniji, naglašavajući da oni svakodnevno grade prijateljske odnose, sarađuju, čuvaju tradiciju i vrijednosti, povezuju dvije države i doprinose multietničkom skladu i društvenoj stabilnosti.
- Njihova uloga potvrđuje da različitosti predstavljaju bogatstvo našeg društva- zaključio je Milatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović u Tirani: Evropska unija je naš zajednički strateški cilj

Poruke koje dolaze od evropske komesarke za proširenje i susjedstvo, Marte Kos, kada je u pitanju integracija Crne Gore u Evropsku uniju (EU) u posljednje vrijeme sve su jače, ali ni od samog početka njenog mandata nisu bile dvosmislene. Crna Gora ima jasne zadatke i reforme koje treba da ispuni, dok EU za to vrijeme snažno podržava napredak i računa na našu zemlju.
Još jedan od gestova koji simbolički ukazuju da Crna Gora već praktično jednom nogom jeste u Uniji jeste i detalj sa posljednjeg sastanka lidera Zapadnog Balkana koji je održan u Tirani, čiji je domaćin bio albanski premijer, Edi Rama.
Na svom sakou komesarka Kos nosila je amblem na kome se nalaze zastavice Evropske unije i Crne Gore, sličan onom koji je na istom samitu nosio crnogorski premijer, Milojko Spajić. Zanimljivo je da je Kos takav amblem ranije nosila uglavnom kada bi boravila u Crnoj Gori.
Komentar koji je obilježio samit jeste onaj kada je Rama dočekao Spajića i pri izlasku iz automobila mu kazao: "Vi ste predvodnik, kako možete da kasnite?". Na to mu je Spajić kroz osmijeh odgovorio: "Ne, mi ne kasnimo, mi smo baš na vrijeme."
Takvi komentari možda najbolje idu uz potencijalno objašnjenje razloga zbog kojih se komesarka Kos odlučila za takav gest, upravo u Tirani.
Albanija je 17. novembra otvorila i posljednje poglavlje u pregovorima sa EU, što ukazuje da je i ona ozbiljan kandidat za članstvo, međutim tek iza Crne Gore.
Na Samitu, pored Spajića, Rame i Kos, učestvovali su premijeri Srbije Đuro Macut, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Savjetu ministara BiH Borjana Krišto.
Posljednji glasovi koji dopiru iz Brisela govore o potencijalno skoroj izradi ugovora o pristupanju Crne Gore, što bi praktično značilo da je proces pregovaranja doveden do kraja.
Komesarka Kos je, između ostalog u petak u Tirani, na sastanku posvećenom Planu rasta, kazala da je danas bezbjednost jedna od najvažnijih tema.
- Evropa ne može biti bezbjedna bez Zapadnog Balkana (ZB), a državama regiona mjesto je u Evropskoj uniji (EU), kao punopravnim članicama. A Evropa ne može biti sigurna bez ZB - istakla je Kos.
Komesarka je ranije ove godine u crnogorskom parlamentu već kazala da Crna Gora ima istorijsku priliku da postane prva naredna članica EU.
Proširenje EU, kako je rekla, oblikovala je njen život a slovenačko članstvo u EU značajno je uticalo na njen život.
- Pripadanje Evropske unije je nešto što smo stvarni željeli i što stvarno želimo - rekla je tada Kos.
Ona je rekla da je Crna Gora uspješna evropska priča, istakla je da se država sasvim usklađuje sa evropskom spoljnom i bezbjednosnom politikom. Kazala je da su zatvorena tri poglavlja u pristupnim pregovorima prošle godine, i da je cilj da ih još bude zatvoreno ove godine.
- Crna Gora je uspješna priča i moj mandat je na kraju prošle godine počeo sa zatvaranjem tri poglavlja. Hvala na tome - rekla je Kos.
Uspjeh je, kako je kazala, rezultat rada Vlade, parlamentaraca i javnih službenika, ali i svih ostalih.
Navela je tada da će se simbolično kada Crna Gora uđe u Evropsku uniju popeti na Bobotov kuk, ističući da zna da to nije lako.

Marta Kos na sakou nosila crnogorsku zastavicu

Premijer Milojko Spajić će sjutra, 21. novembra, učestvovati na sastanku lidera Zapadnog Balkana posvećenog Planu rasta, koji će biti održan u Tirani.
Sastanak, na kome će Spajić učestvovati na poziv predsjednika Vlade Republike Albanije Edija Rame, nastavak je niza ovakvih skupova posvećenih implementaciji Plana rasta i sagledavanja rezultata u primjeni tog strateškog dokumenta za Zapadni Balkan. 
Kako je najavljeno iz Vlade, na sastanku će učestvovati šefovi država i vlada, kao i predstavnici međunarodnih i regionalnih organizacija. 
Plan rasta za Zapadni Balkan daje novi podsticaj za ubrzanu konvergenciju regiona i pospješuje spremnost ekonomija država Zapadnog Balkana za integraciju u Jedinstveno tržište Evropske unije. 
- Imajući u vidu da integracija u Jedinstveno tržište EU igra centralnu ulogu na evropskom putu država regiona, sastanak u Tirani je prilika da se, u saradnji sa predstavnicima EU, dogovore nove inicijative koje unapređuju digitalnu povezanost, produbljuju ekonomsku i tehnološku saradnju i pružaju podršku većim investicijama na Zapadnom Balkanu - saopšteno je iz Vlade.
Kako ističu, učešće na ovom sastanku potvrđuje jasan reformski kurs Crne Gore i spremnost da se ispunjavaju obaveze iz evropske agende.
- Time se dodatno osnažuje pozicija naše zemlje kao lidera u procesu evropskih integracija - poručeno je u saopštenju Vlade.

Spajić na sastanku lidera Zapadnog Balkana u Tirani

Guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović učestvovala je u Tirani na visokoj međunarodnoj konferenciji povodom obilježavanja 100 godina od osnivanja Banke Albanije. Konferencija, organizovana u saradnji sa Reinventing Bretton Woods Komitetom (RBWC), okupila je vodeće centralne bankare, ekonomiste i predstavnike međunarodnih finansijskih institucija iz Evrope i svijeta, koji su razgovarali o globalnim ekonomskim kretanjima, regionalnoj konvergenciji i budućnosti novca u digitalnom dobu, saopšteno je iz Centralne banke.
Guvernerka Radović govorila je na panelu “Strateški izbori i budući izazovi Evrope”, kojim je predsjedavao guverner Banke Albanije Gent Sejko, a među učesnicima su bili i Alfred Kamer, direktor za Evropu Međunarodnog monetarnog fonda, Primož Dolenc, guverner Banke Slovenije, Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine i Debora Revoltella, glavna ekonomistkinja Evropske investicione banke.
Tokom izlaganja, guvernerka Radović istakla je da inovacije predstavljaju ključni pokretač održivog ekonomskog rasta, konkurentnosti i otpornosti savremenih društava. U kontekstu evropskih politika, guvernerka Radović je naglasila da su ambicije i agenda EU u sferi inovacija ohrabrujuće za buduće članice EU posvećene stvaranju konkurentnog i inkluzivnog ekosistema, koji povezuje javni, poslovni, finansijski i naučno-istraživački sektor. Takav pristup, kako je istakla, treba da osigura da koristi od inovacija budu ravnomjerno raspodijeljene među regionima i društvenim grupama, doprinoseći društvenoj koheziji i održivom razvoju.
Guvernerka je naglasila da Crna Gora, kao zemlja kandidatkinja koja se približava članstvu u Evropskoj uniji, ima jedinstvenu priliku da oblikuje svoj razvojni model po uzoru na evropske politike i najbolje prakse. Podsjetila je da je Crna Gora prva zemlja van Evropske unije koja je usvojila Strategiju pametne specijalizacije, čime je postavila čvrste temelje za razvoj inovacionog sistema i digitalne transformacije.
Govoreći o ulozi centralnih banaka u ovim procesima, guvernerka Radović je istakla da se savremeni koncept finansijske stabilnosti sve više oslanja na inovacije – od razvoja digitalnih plaćanja i FinTech rješenja, do unapređenja analitičkih i nadzornih kapaciteta centralnih banaka.&nbsp;
- Za Crnu Goru, Evropska unija predstavlja najvažnije sidro stabilnosti, jer sam proces pristupanja podrazumijeva jačanje institucija, unapređenje finansijske regulative i uključivanje u evropski finansijski i inovacioni ekosistem. Transfer znanja, učešće u evropskim inicijativama i primjena EU standarda u digitalnom i finansijskom sektoru omogućavaju našoj zemlji da brže uvodi moderne tehnologije, unapređuje nadzorne kapacitete i povećava transparentnost tržišta. Na taj način, evropske integracije predstavljaju strateški put ka dugoročnoj stabilnosti, inovacijama i održivom rastu, za Crnu Goru i naš region- istakla je guvernerka Radović..
Sa konferencije je poručeno da centralne banke imaju ključnu ulogu u oblikovanju stabilnog i otpornog globalnog finansijskog sistema, posebno u vremenu ubrzanih tehnoloških i strukturnih promjena. Istaknuto je da njihova odgovornost danas prevazilazi tradicionalne okvire monetarne politike – centralne banke su pozvane da postanu aktivni pokretači inovacija, održivosti i inkluzivnog ekonomskog rasta.

Radović u Tirani: Crna Gora ima jedinstvenu priliku da oblikuje svoj razvojni model po uzoru na evropske politike i najbolje prakse

U Tirani, 20. septembra 2025. godine, održaće se Svjetsko rejting takmičenje pod pokroviteljstvom Svjetske plesne federacije (WDSF), Olimpijskog komiteta Albanije i Albanske plesne federacije, saopšteno je iz Udruženja plesnih umjetnika i stvaralaca Crne Gore, koji će i učestvovati na ovom događaju.
- Riječ je o jednom od najznačajnijih događaja u plesnom kalendaru, koji okuplja vrhunske umjetnike pokreta iz cijele Evrope. Prema zvaničnim informacijama organizatora, učešće je potvrdilo više od 20 evropskih zemalja, što garantuje vrhunski kvalitet i izuzetno jaku konkurenciju. Time naši plesači dobijaju priliku da pokažu svoje umijeće na jednom od najprestižnijih plesnih podijuma Evrop- navodi se u saopštenju.&nbsp;
Crnu Goru će na ovom događaju predstavljati Udruženje plesnih umjetnika i stvaralaca, čiji će članovi nastupati u slobodnim kategorijama takmičenja.&nbsp;
- Poseban doprinos donijeće renomirane plesne škole: Jet Set Podgorica, Golden Chesnuts Podgorica, Matric Danilovgrad i SAS Kolašin, koje će svojim nastupima potvrditi kvalitet domaće plesne scene. Očekuje se da će Crna Gora imati oko 60 takmičara u različitim uzrasnim kategorijama. Naši plesači predstaviće se u disciplinama latino plesova, swing plesova i street plesova, čime će na dostojan način promovisati crnogorsku plesnu umjetnost i kreativnu mladost na međunarodnom nivou- zaključuje se u saopštenju.

Plesači iz Crne Gore učestvuju na Svjetskom rejting takmičenju u Tirani

Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da je prisustvo vojnoj paradi u Pekingu iskoristio da sagleda "šta bi bilo zanimljivo da se nabavi za potrebe Vojske Srbije kako bi ona bila odvraćajući faktor za svakog eventualnog agresora iz susjedstva".
- Nijesu slučajno Priština, Zagreb i Tirana formirali vojnu alijansu. I nijesu je pravili zbog Austrije, Mađarske ili Slovenije nego zbog Srbije. Pravili su je protiv Srbije - rekao je Vučić novinarima u Pekingu.
On je rekao da Srbija nikoga neće dirati već da jača svoju vojsku da bi "čuvala svoj teritorijalni integritet".
Kosovo, Hrvatska i Albanija potpisali su 18. marta u Tirani zajedničku deklaraciju kojom se, kako je navedeno, osnažuje saradnja i ističe važnost zajedničkih odgovora na bezbjednosne izazove, hibridne prijetnje i druge rizike koji bi mogli ugroziti regionalnu stabilnost.
Iz Vlade Hrvatske je za Radio Slobodna Evropa tada saopšteno da deklaracija tri države ne stremi ka osnivanju nikakvog vojnog saveza.
Govoreći o kineskoj vojnoj paradi i eventualnoj nabavci naoružanja iz te zemlje, Vučić je rekao da Srbija nije zainteresovana za kineske balističke i hipersonične rakete, ali da Kina ima vrhunske višenamjenske avione i savremene helikoptere.
Srpski mediji prenose da je &nbsp;Vučić saopštio da je u Kini razgovarao sa 11 ili 12 svjetskih lidera i da su skup u Pekingu i Bledski strateški forum neuporedivi.&nbsp;
- Nijesam budala da gubim vrijeme na Bledu - poručio je Vučić.
On je izjavio da ne može porediti sastanak sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenković sa razgovorima sa predsjednikom Kine Sijem Đinpingom, šefom ruske države Vladimirom Putinom ili slovačkim premijerom Robertom Ficom.
- Zemlje iz regiona mogu da sanjaju da na razglednici vide Sija. Kada je aktuelni predsjednik Kine posjetio bilo koju zemlju regiona? - upitao je Vučić.

Vučić optužuje susjede da prave vojni savez protiv Srbije: „Nijesu slučajno Priština, Zagreb i Tirana formirali alijansu“

Ukoliko ste se pitali na koji način uspostavljanje low-cost destinacije može uticati na imidž i poslovne rezultate vazdušne luke – za pozitivnim primjerom ne morate tragati daleko.
Kako ste već i pretpostavili – riječ je o Tirani, koja se za svega pet godina pozicionirala kao regionalni lider u low-cost konekcijama.
To su u susjedstvu napravili najprije zahvaljujući plodonosnom partnerstvu sa kompanijom Wizz Air – od 2020. do danas, zahvaljujući toj kompaniji u Tiranu i iz nje prevezeno je čak 19 miliona putnika.
<h2>Kako je sve počelo</h2>
Prije pet godina, Wizz Air je na aerodrom u albanskoj prijestonici “ušao” sa tri aviona koji su letjeli ka 25 destinacija.
Danas imaju 14 aviona sa “matičnom” lukom u Tirani, koji će od jeseni letjeti prema 56 destinacija u čak 18 različitih država.
<h2>Nove rute ka Malagi, Valeti i Larnaki od oktobra</h2>
Tim povodom, proteklih je dana u Tirani bilo svečano – nije se samo slavilo pola decenije uspješnog partnerstva, već su najavljene i tri nove destinacije.
Od oktobra, putnici će iz Albanije, zahvaljujući Wizz Airu, moći i ka Malagi, Valeti i kiparskoj Larnaki. Letovi ka Larnaki i Malagi biće organizovani dva puta sedmično, dok će se ka Malti letjeti tri puta sedmično.
U pitanju su nova, do danas neiskorišćena tržišta, ka kojima do sada baš i nije bilo pregršt letova iz cjelokupne naše regije. Pritom, cijene će, kao i za sve ostale letove navedene kompanije, biti više nego prijemčive – karte u jednom smjeru koštaće od 24,99 do 29,99 eura.
Uz to, Kastrati grupa, koja upravlja aerodromom u Tirani, i Wizz Air grupa uspostavili su novi projekat – zajedno će raditi na obuci nove generacije albanskih pilota.

Tirana postala regionalna baza low-cost letova: Wizz Air od jeseni odatle će povezivati 56 destinacija

Državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore Novica Obradović učestvovao je na Forumu Regionalne inicijative za migracije, azil i izbjeglice (MARRI), koji se održava u Tirani, u okviru predsjedavanja Albanije ovom inicijativom.
Forum je okupio predstavnike zemalja članica MARRI-ja, koji su imali priliku da razmijene stavove o zajedničkim izazovima i prioritetima u oblasti migracija. Poseban akcenat stavljen je na finalizaciju nove Strategije MARRI-ja, ključnog dokumenta za budući razvoj i snaženje uloge inicijative u regionu.
„Regionalna saradnja ostaje od suštinske važnosti za efikasno upravljanje migracijama, suočavanje sa savremenim bezbjednosnim izazovima i jačanje kapaciteta naših institucija“, poručio je državni sekretar Obradović tokom Foruma.
Tokom zasjedanja, Bosna i Hercegovina je preuzela predsjedavanje MARRI-jem, što je ocijenjeno kao nastavak kontinuiteta snažne regionalne povezanosti i političke volje za zajedničko djelovanje.
Na marginama Foruma, Obradović je održao bilateralne sastanke sa državnim sekretarom Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Sjeverne Makedonije Sašom Petruševskim i zamjenikom ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Ivicom Bošnjakom.
Sagovornici su, kako je saopšteno iz MUP-a, potvrdili dobre i prijateljske odnose među državama i razmotrili nove modalitete za unapređenje policijske saradnje, s posebnim fokusom na saradnju graničnih policija.
Bilateralni razgovori iskorišćeni su i za dodatno naglašavanje značaja regionalnih inicijativa poput MARRI-ja, koje, kako je ocijenjeno, predstavljaju važnu platformu za koordinisano i solidarno djelovanje zemalja Zapadnog Balkana u oblasti migracija i bezbjednosti.

Obradović na MARRI Forumu u Tirani: Regionalna saradnja ključna za efikasno upravljanje migracijama

Više od 120 hiljada putnika iz Crne Gore koristilo je aerodrom u Tirani prošle godine, a sve zbog nedostatka direktnih linija iz Podgorice ili Tivta. Za prva četiri mjeeeca ove godine je ta brojka prešla 40.000. Ovi podaci bi, u svakom uređenom sistemu, bili alarm za uzbunu a odgovorna lica za kolaps sistema avio dostupnosti morala bi odstupiti. Crna Gora, država vanvremenske ljepote, zemlja plaža, kanjona, planina, jezera, nacionalnih parkova, zbog neviđenog neznanja i nemanja vizjje ne umije da uredi avio dostupnost i tako omogući da turisti dolaze. Sve se to dešava u periodu kada Albanija, koja nas u tom segmentu, narodski rečeno, gazi, samo pojačava tempo. Niskobudžetna avio kompanija Wizz Air je objavila da povećava broj letova iz i ka Tirani, a podajećamo da je Portal ETV nedavno pisao da ta kompanija iz Tirane leti ka 60 destinacija, a iz Podgorice prema osam. Sada će WIzz Air iz Tirane letjeti ka brojnim destinacijama i po više puta dnevno. <h2>Nema strategije ni odgovornog odnosa</h2> Čovjek koji će ostati upamćen po srcu koje je napravio iznad Crne Gore na poslednjem letu Montenegro Airlinesa, pilot Nikola Pavlićević u razgovoru za Portal ETV, upozorava da je Crna Gora, zemlja vanvremenske ljepote, planina koje se stapaju s morem, kulturnog nasljeđa i ogromnog turističkog potencijala, danas ozbiljno avio izolovana. Problem nije samo u broju letova, riječ je o izostanku jasne strategije i odgovornog odnosa prema jednoj od najvažnijih komponenti savremene države, dostupnosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230516_52b349df8295711e2ff16118f17e121316607f09f4f4ed8a02821f33d82886af.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250530230516_52b349df8295711e2ff16118f17e121316607f09f4f4ed8a02821f33d82886af" data-rendition-name="original" width="1000" height="665" loading="lazy" alt="avio"></figure>  - Do prije samo nekoliko godina imali smo nacionalnu avio kompaniju koja nas je povezivala sa ključnim destinacijama Evrope i koja je, uprkos svim slabostima, stajala na raspolaganju građanima i crnogorskoj ekonomiji. Posebno tokom COVID krize, kada su mnogi bili prepušteni sami sebi, upravo Montenegro Airlines bio je tu za sve nas, bez obzira na političku, etničku ili bilo koju drugu pripadnost - kaže on. <h2>Nova nacionalna avio kompanija luta</h2> Danas, dodaje, u vremenu kada bi Crna Gora trebalo da jača svoju međunarodnu poziciju i turističku ponudu, svjedočimo sve lošijoj avio dostupnosti i jednom haotičnom modelu u kojem nova nacionalna kompanija luta bez jasnog identiteta. - Broj linija je skroman, destinacije se uglavnom preklapaju i iz Podgorice i iz Tivta, bez diversifikacije i dugoročnog planal - navodi Pavličević. <h2>Glavni grad Albanije nudi široku mrežu destinacija</h2> U tom vakuumu, kako naglašava, desio se još jedan paradoks, sve veći broj crnogorskih građana koristi aerodrom u Tirani kao svoju glavnu polaznu tačku ka Evropi i svijetu. - I to uprkos činjenici da to znači dodatni fizički i finansijski napor: vožnju od nekoliko sati, plaćanje parkinga, transfera, noćenja u blizini aerodroma. Tirana nudi široku mrežu destinacija, uključujući i noćne letove, što je luksuz o kojem crnogorski putnici mogu samo da sanjaju - kaže sagovornik Portala ETV. Prema njegovim riječima, Albaniju ne koče birokratske prepreke, naprotiv djeluju hrabro, odlučno i strateški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230520_def24b9b8beb2fcfd57daf7b443e04d3ca86f13f762e6f1b14d268a8dd02f7fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530230520_def24b9b8beb2fcfd57daf7b443e04d3ca86f13f762e6f1b14d268a8dd02f7fd" data-rendition-name="original" width="1186" height="737" loading="lazy" alt="avion"></figure>  - Crna Gora već pet godina nije u stanju da riješi pitanje najnovijeg aviona u svojoj floti “Charlie”, već se pristupa nekim krajnje upitnim rješenjima, bez jasne vizije, odgovornosti i javnog interesa, kako onda i od koga da očekujemo neku ozbiljniju strategiju za avio dostupnost ovako opkoljeni birokratiskim preprekama i partijskim kadrovima - smatra Pavlićević. <h2>Potrebna hrabra avio strategija</h2> Crnoj Gori je, podvlači, hitno potrebna moderna i hrabra avio strategija. - Izgradnja stabilnih odnosa sa niskotarifnim avio-kompanijama, uz jasan plan koji obuhvata i zimski period, ne samo ljetnju sezonu. Cjelogodišnju turističku ponudu, jer sezonalnost je svake godine sve kraća, slabije pripremljena i sve manje održiva. Konkretna ulaganja u nacionalnog avio-prevoznika, koji trenutno, nažalost, nudi vrlo skroman proizvod sa malim brojem linija, nedovoljno osmišljenom mrežom i bez prepoznatljivog nacionalnog profila - navodi. Kako kaže, potrebno je jasno profilisanje kompanije kao nacionalne, koja će imati zadatak da povezuje Crnu Goru sa svijetom, a ne da egzistira na tržištu samo po inerciji, dok “ima posla za sve”. Crnoj Gori ne trebaju političke improvizacije i izgovori. - Potrebna nam je profesionalna, dugoročna strategija, volja i znanje koje će omogućiti mobilnost naših građana, razvoj turizma tokom cijele godine i ozbiljno pozicioniranje zemlje na svjetskoj mapi. Potrebno je da se donose odluke koje nisu populističke, već državničke - zaključio je Pavlićević u razgovoru za Portal ETV.

Miraš Dušević

Pavlićević: Crna Gora je avio izolovana, potrebno je povezivanje sa svijetom

Operativni direktor Međunarodnog aerodroma Tirana Piervittorio Farabbi saopštio je da je više od 120 hiljada putnika iz Crne Gore u prošloj godini koristilo njihove usluge zbog nedostatka direktnih linija kod nas.
- A ove godine u prvih četiri mjeseca već 40 hiljada - dodao je on na panel diskusiji “Planovi razvoja avio-saobraćaja ka glavnim destinacijama Crne Gore” u okviru prve RE:D konferencije u Crnoj Gori.
Farabbi je govorio o transformaciji koju je aerodrom u glavnom gradu Albanije doživio u proteklih nekoliko godina uz podršku privatnog konzorcijuma koji je preuzeo ovaj aerodrom. Broj putnika je sa 3,5 miliona u 2019. godini porastao na 10,7 miliona u 2023. godini, a uloženo je, kako je rekao, preko 100 miliona eura već u prvoj godini.
- Ne mogu savjetovati Vladu Crne Gore, ali je važno da bude kreativna i proaktivna. Ako zemlje ne djeluju brzo, gube vrijeme - poručio je Farabbi.
On je istakao i da države mogu sarađivati, jer se uvijek mogu primkjeniti tuđa dobra iskustva.
- Izradili smo više parkinga, proširili terminale tri puta, a Vlada je smanjila poreze sa 10 na jedan euro. Sve se utrostručilo. Nemamo jakog nacionalnog prevoznika - 80 odsto letova obavljaju low-cost kompanije. Opslužujemo 120 destinacija direktno. Planiramo dalje širenje, uključujući i duže rute. To je rezultat našeg truda i rada - kazao je on.
Istakao je da su ključne odluke uključivale otvaranje tržišta, stimulisanje low-cost kompanija, izgradnju dodatne infrastrukture i značajno smanjenje taksi, što je omogućilo eksplozivan rast.
Na konferenciji je ukazano da Crnoj Gori predstoje hitne odluke: da li će infrastruktura ostati u državnim rukama ili će biti prepuštena privatnom sektoru, i kada će to pitanje konačno biti riješeno.
Učesnici su govorili o strateškim pravcima unapređenja dostupnosti Crne Gore vazdušnim putem, izazovima koje prate trenutni sistem i potencijalima koji mogu biti iskorišćeni boljom infrastrukturnom, političkom i poslovnom organizacijom i ocijenili da budućnost crnogorskog turizma i ekonomije u velikoj mjeri uslovljena avio-dostupnošću, te da ulaganja u aerodrome, reforme u vazdušnom saobraćaju, stabilna politika i volja da se slijede uspješni primjeri iz regiona – predstavljaju ključne uslove za razvoj.&nbsp;
<h2>„Vodimo računa da linije budu profitabilne“</h2>
Tihomir Dragaš, predsjednik Odbora direktora kompanije ToMontenegro, istakao je da je dostupnost ključna tema za budući razvoj zemlje. Naveo je da nacionalni avio-prevoznik trenutno raspolaže sa dva aviona, pregovara se za treći, a jedan je u fazi "wet lease" zakupa. Tokom prošle godine, Air Montenegro je prevezao oko 500.000 putnika, što je, cijeni on, nivo iznad rekordnih godina bivšeg nacionalnog prevoznika.
Dragaš je naglasio da kompanija vodi računa da se ne otvaraju linije koje neće biti profitabilne, a najavio je i učešće na tenderu za PSO.
- Nama je aviodostupnost ekstremno važna, to je ključ svega u narednoj deceniji. Potrebna je volja - poručio je Dragaš, izražavajući žaljenje što se koncesioni tender za aerodrome nije ranije riješio. On očekuje izbor kvalitetnog koncesionara i smatra da i država, ako uloži napore i ima dobar menadžment, može uspješno razvijati infrastrukturu.
<h2>Država mora donijeti odluku o ulaganju u infrastrukturu</h2>
Predrag Hajduković, komercijalni direktor Aerodroma Crne Gore, podsjetio je da je pitanje koncesije na aerodrome pokrenuto još 2019. godine, ali da su kapaciteti već sada daleko prevaziđeni.
Očekuje se da će 2025. godine kroz crnogorske aerodrome proći preko tri miliona putnika.
On je naglasio da bez obzira na ishod tendera, država mora donijeti stratešku odluku o ulaganju u infrastrukturu. Ukazao je, kako na rizik da privatni koncesionar zanemari javni interes u korist profita, tako i na brojne koristi od eliminacije birokratije i brže reakcije na tržišne potrebe. Aerodromi Crne Gore su, podsjetio je, imali preko 52 miliona eura prihoda i 11 miliona profita u prethodnoj godini, te primjenjuju podsticajne šeme kako bi osigurali aviodostupnost.
<h2>Dostupnost - ključni preduslov za turiste i investitore</h2>
Andreas Santis, izvršni direktor NCH Capitala, ukazao je da je dostupnost ključni preduslov za dolazak turista i investitora.
- Tirana je primjer kako volja, vizija i politička stabilnost mogu donijeti rezultate. Crnoj Gori nedostaje sve to - poručio je on.
Santis je ocijenio da Crna Gora ima potencijal da procvjeta, ali da mora prestati da „izmišlja toplu vodu“, već da analizira i primijeni uspješne modele iz regiona. Prema njegovim riječima, bez jasne vizije i konkretnih ulaganja nema ni razvoja turizma ni većih stranih investicija.
<h2>Biznis zone - ključ za privlačenje stranih investicija</h2>
Profesor Fakulteta za menadžment u Herceg Novom i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) Vasilije Kostić je ocijenio da biznis zone postaju jedno od najmoćnijih sredstava koje lokalne samouprave u Crnoj Gori koriste za privlačenje stranih investicija.&nbsp;
- One su postale jedno od najmoćnijih sredstava lokalnih samouprava u privlačenju stranih investitora. Iskustva su povoljna, ali je modus operandi svake zone drugačiji, što govori da lokalne uprave funkcionišu po svojim prioritetima - kazao je Kostić, koji je i moderirao panel „Poslovne zone – Bijelo Polje – Nikšić – CTP – Potencijal za razvoj LDC-a“ u okviru prve RED konferencije.
Kostić je kao primjer dobre prakse naveo Irsku, zemlju koja je u prošlosti bila nerazvijena, ali je zahvaljujući mjerama vlade postala jedna od najbrže rastućih ekonomija Evrope.
- Biznis zone su u Irskoj locirane tamo gdje je najveća nezaposlenost i fokusirane su na industriju i izvoz. To bi moglo biti zanimljivo kao model i za Crnu Goru - smatra on.
<h1>Crnogorskom turizmu neophodna veća edukacija i adekvatna zakonska regulativa</h1>
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović je poručio da je crnogorskom turizmu neophodna veća edukacija i adekvatna zakonska regulativa.
- Život u elitnim zonama podrazumijeva čistoću, stabilno snabdijevanje električnom energijom - to su osnovni preduslovi za razvoj turizma. Sada moramo napraviti miks svega toga. Imamo hotele, ali nam fali samopouzdanje kada je hotelijerstvo u pitanju. Naš osnovni servis je na zavidnom nivou u poređenju sa većim dijelom Mediterana, ali moramo raditi na kvalitetu usluge - rekao je Radulović.
Njegov kolega iz hotelijerstva - Žarko Rakčević, kazao je da su Crnoj Gori potrebni novi investitori, ali da niko ne može očekivati da mu se besplatno dodjeljuje zemljište za izgradnju hotela.
- Od 20 najuspješnijih hotela, 12 je u vlasništvu crnogorskih građana. Po ostvarenoj dobiti, oni su među najuspješnijima. Ipak, građani Crne Gore nemaju jednake prilike kao stranci. Učešće hotela u ukupnim smještajnim kapacitetima je mnogo manje nego u Španiji ili Italiji. Mi moramo uraditi mnogo da bismo razvili naše kapacitete - rekao je Rakčević.
On je kritikovao povećanje stope PDV-a na 15 odsto bez javne rasprave, naglašavajući da Albanija ima duplo manju stopu, kao i naknade za građevinsko zemljište.
<h2>Hoteli stagniraju, apartmanizacija preplavila Hvar</h2>
Predsjednica Upravnog odbora Sunčani Hvar Hotels, Gordana Tomičić, rekla je da hotelski smještaj čini manje od 20 odsto ukupne ponude na Hvaru, dok ostatak otpada na privatni smještaj.
- Hotelske kompanije se uglavnom bave obnovom postojećih objekata. Hotelski kapaciteti stagniraju, dok privatni smještaj rapidno raste. Proces apartmanizacije je dostigao nivo zasićenja. Destinacije sada razmatraju šta je održivi turizam - izbjegavanje gužvi i očuvanje prostora - kazala je Tomičić, dodajući da je važno da djeca mogu da žive od turizma.
<h2>Potrebna nezavisnost od politike i sistemska podrška</h2>
Suosnivač kompanije Colliers za Grčku i Kipar, Ioannis Orfanos, kazao je da se u Grčkoj ne oslanjaju na političare, već da postoji snažna asocijacija koja lobira i utiče na donosioce odluka.
„Hoteli su važniji od privatnog smještaja. Ovaj sektor mora da se razvija. Ovo nije jeftino tržište, već sofisticirano. Moramo poštovati naporan rad. Ko god misli da može kupiti nešto povoljno i bez problema, griješi. Problematični hoteli donose mnogo izazov - naveo je on.
<h3>Rezultati u Bijelom Polju i Nikšiću</h3>
Predsjednik Opštine Bijelo Polje, Petar Smolović, predstavio je iskustva ove opštine u razvoju biznis zona, ističući da je još 2018. godine definisano 18 takvih zona.
- Sve zone su sertifikovane na državnom nivou. To je kompleksan proces koji traje više od godinu dana. Zone su podijeljene na dva seta mjera podrške - na opštinskom i na državnom nivou. Kada je riječ o opštinskoj podršci, ona se ogledala u oslobađanju od taksi, dok je država izdvajala određena finansijska sredstva - pojasnio je Smolović.
Prema njegovim riječima, rezultati nijesu izostali.
- Sve ovo rezultiralo je otvaranjem desetina kompanija koje su danas među najuspješnijima u Crnoj Gori - istakao je on.
Svoja iskustva podijelio je i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević,koji je govorio o projektu „Sunčani grad“, dijelu industrijske zone definisane takođe 2018. godine.
- Jedna od većih investicija je fabrika Noblewood za proizvodnju premium votke. Takođe, izvjesna je i investicija BIG Fashion. U svjetlu potpisivanja ugovora sa UAE, ‘Sunčani grad’ bi mogao biti dobar pilot-projekat za velike investicije. Riječ je o oko 1.000 stanova, i mi ćemo se kandidovati i u tom okviru - kazao je Kovačević.
On je istakao važnost iskorišćavanja postojećih potencijala i smanjenja administrativnih barijera koje, kako je naveo, usporavaju strane investicije.
- Stvara se utisak da ne želimo investicije, a onda se pitamo zašto ih nema. Ako je ‘Sunčani grad’ interesantan investitorima, spremni smo da razmislimo i o toj mogućnosti - zaključio je Kovačević.

Dok Tirana „leti“ - mi još čekamo koncesionara: Preko 120 hiljada putnika iz Crne Gore u 2024. putovalo iz Albanije zbog nedostatka direktnih linija

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: tirana