Ključno je da se proces zatvaranja pregovaračkih poglavlja dodatno ubrza, kroz suštinski nastavak reformi i dalji fokus na evropskoj agendi svih političkih aktera u našoj zemlji, poručeno je sa sastanka predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića sa predsjedavajućim Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) Tomasom Vajsom.
Milatović je na mreži X naveo da je imao sadržajan razgovor sa Vajsom o aktuelnom momentu u pregovorima.
- Istakao sam da Crna Gora, kao najnapredniji kandidat za članstvo, mora iskoristiti povoljan trenutak kako bi ispunila sve obaveze i postala prva naredna članica Evropske unije do 2028. godine. Zato je ključno da se proces zatvaranja pregovaračkih poglavlja dodatno ubrza, kroz suštinski nastavak reformi i dalji fokus na evropskoj agendi svih političkih aktera u našoj zemlji - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1927712088740253865%3Ft%3DC0I3h37cjvh8W7g9rzEOfw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović sa Vajsom: Ubrzati proces zatvaranja pregovaračkih poglavlja

Vrlo smo svjesni ruskog uticaja u Crnoj Gori, kaže za Radio Slobodna Evropa predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije i Crne Gore, Tomas Vajs.
Dodaje da se partije poput proruskog Demokratskog fronta, koje je Brisel ranije smatrao crvenom linijom za EU, od ulaska u vlast ponašaju konstruktivno u sprovođenju reformi iako provokativnim potezima koče proces pregovaranja.
Po mišljenju Vajsa, predstavnici srpskog dijela stanovništva shvatili da i veliki dio njihovih glasača želi u EU i da su zato su ublažili svoj politički jezik.
On vjeruje i da se u Crnoj Gori ne može desiti gruzijski scenario, jer je zemlja mnogo dalje odmakla na putu ka EU, te da ima potrebne zaštitne mehanizme u zakonodavstvu i Ustavu.
RSE: Hrvatska je blokirala jedno do četiri pregovaračka poglavlja koja je Crna Gora očekivala da će zatvoriti do kraja godine, što je izazvalo osudu vladajućih prosrpskih i proruskih partija u Crnoj Gori. Kako ocjenjujete potez Hrvatske i takve reakcije iz Crne Gore?
Vajs: “Jasenovačka rezolucija” je bila jasna provokacija koja je, ako mene pitate, svjesno donesena da provocira Hrvatsku, zbog čega izražavam žaljenje.
Mnogi od nas su uložili dosta vremena kako bismo uvjerili naše hrvatske kolege da ne blokiraju čitave pregovore. Takođe su neki signali i izjave, kao i one predsjednika Jakova Milatovića, pomogli da se situacija olakša.
Tako da ipak možemo reći da je uspjeh što su tri poglavlja zatvorena.
Da, žalim što poglavlje 31 o vanjskoj bezbjednosnoj i odbrambenoj politici još nije zatvoreno, ali treba reći da je to rezultat navedene provokacije, i mi činimo sve što možemo da ponovo ublažimo situaciju.
<h2>O ruskom uticaju u Crnoj Gori</h2>
RSE: Prije godinu dana se od evropskih predstavnika moglo čuti da su proruske partije DF-a “crvena linija” za EU, no one su u međuvremenu ušle u vlast. Početkom novembra ste predvodili delegaciju Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) u Podgorici, sa koje ste poručili da “postoji gotovo jednoglasna podrška da Crna Gora postane buduća članica EU”. Da li Brisel potcjenjuje opasnost kada je riječ o ruskom uticaju u Crnoj Gori?
Vajs: Vrlo smo svjesni (ruskog uticaja u Crnoj Gori), a takođe dijelim zabrinutost oko određenih političara koji su uključeni u vladajuću većinu.
Dio sam ove delegacije od 2017. godine i vidio sam kako su kolege poput gospodina (Milana) Kneževića i drugih djelovali u Skupštini, što je bilo potpuno neprihvatljivo.
Mislim da su predstavnici srpskog dijela stanovništva shvatili da i veliki dio njihovih glasača želi u EU, i da su i zbog te činjenice ublažili svoj jezik.
I moram reći da ova vladajuća većina sarađuje kada je u pitanju odlučivanje o zakonodavstvu i reformama koje su bile potrebne da bi se postigao određeni napredak u pristupnim pregovorima.
Dakle, vidimo da se ponašaju konstruktivno, ali i da koče proces, po mom mišljenju, provokativnim akcijama.
Ali, znate, Crna Gora je nezavisna država, a ovo je trenutno vladajuća većina. I dok god vidimo da se ozbiljno odlučuje o reformama, da se popunjavaju nedostajuća mjesta u pravosudnom sistemu, ja prihvatam te rezultate.
Međutim, nismo naivni i svjesni smo da nije svaki poslanik većine u Skupštini u potpunosti usklađen sa veoma ambicioznim kursom.
Takođe, premijer Spajić predvodi proevropske pristupne poteze, i vidio sam njegovu inicijativu Barometar 26 (platforma o zajedničkim obavezama za okončanje pregovora sa EU), gde on poziva sve stranke, i one opozicione, da je potpišu.
Ali, mislim da je ona usmjerena i na njegove koalicione partnere, kako bi održao relevantne partije na pro-EU kursu. A da li će njegov eksperiment uključivanja srpskih snaga na kraju pokazati pozitivne rezultate ili ne, to sada ne mogu reći.
<h2>Je li moguć gruzijski scenario u Crnoj Gori</h2>
RSE: U Crnoj Gori, kao i Gruziji, istraživanja javnog mnjenja pokazuju visoku podršku evropskim integracijama. Ipak, u Gruziji je na izborima pobijedio proruski kandidat, a vlada je najavila zamrzavanje puta te zemlje ka EU. S obzirom da u Crnoj Gori već imamo dio vlasti sa proruskom agendom, može li se desiti sličan scenario onom u Gruziji?
Vajs: Prije svega moram reći da svaki političar koga bira srpski dio stanovništva nije automatski zagovornik ruskih interesa. Ali da, ponekad su srpski i ruski interesi veoma bliski, a to stvara poteškoće na putu Crne Gore u EU.
Mislim da situacija nije uporediva sa Gruzijom, jer je Crna Gora mnogo dalje odmakla u pristupnom procesu, kao i u primjeni pravne tekovine, zakonodavstva EU.
Postoji mnogo zaštitnih mehanizama kada je u pitanju vladavina prava. Crna Gora se nalazi u sasvim drugoj fazi tog procesa od Gruzije.
Stanovništvo je već u velikoj mjeri dio našeg evropskog društva, a postoji i mnogo ekonomskih veza, najveći donatori zemlje su one iz EU.
Dakle, mnogo je više, da tako kažemo, interesa kada su u pitanju poslovne prilike i svakodnevni život ljudi. Zemlja je već mnogo više povezana sa EU.
Izbori u Gruziji očigledno nisu bili u skladu sa bilo čime što je standard EU kada je u pitanju izborni zakon. Ovi izbori su pokradeni u Gruziji. A mislim da više ne bi bilo moguće da se to na takav način desi u Crnoj Gori.
Dakle, vidim opasnost od zlonamjernog uticaja, a ponekad i njegove ishode. Ali, mislim da je crnogorsko društvo dovoljno jako i da je zemlja mnogo dalje na putu ka EU kada su u pitanju zaštitne mjere u zakonodavstvu i crnogorskom Ustavu.
<h2>Pristupanje Crne Gore 2028. EU realan cilj</h2>
RSE: EU je bila vrlo fleksibilna po pitanju dobijanja IBAR-a za Crnu Goru (zakone je crnogorska vlast donijela na brzinu, bez konsultacija sa širom javnosti, naknadno trebaju da se dorađuju). Koliko će EU nadalje biti stroga po pitanju ispunjavanja standarda Crne Gore u zatvaraju poglavlja?
Vajs: Mora postojati jasna ispunjenost zahtjeva. Moram reći da su neki od zakona, doneseni u posljednjih nekoliko mjeseci, bili ubrzano usvojeni u Parlamentu, nedostajalo je uvida javnosti i učešća civilnog društva, opozicija nije imala dovoljno vremena da prouči zakone.
Shvatam veliku ambiciju aktuelne Vlade da isporuči rezultat što je prije moguće. Ali, ponekad imam utisak da je kvalitet žrtvovan zarad brzine, odnosno vremena.
A važno je imati dobru pravnu i opozicionu kontrolu pri donošenju zakona, tako da ne morate popravljati zakone samo nekoliko mjeseci kasnije.
Ali za pristupanje EU, na kraju krajeva, važnije je da zakonodavstvo ne postoji samo u teoriji, već i da se primjenjuje u praksi. To je ono što se na kraju računa – da se zakoni sprovode na terenu.
A to ćemo pažljivo držati na oku.
I to je ono ključno za pristupanje na kraju. Na primjer, nije dovoljno da samo imamo popunjena sudijska mjesta, već moramo vidjeti nezavisnost i efikasnost sistema.
Sjajno je imati zakone protiv korupcije, ali trebamo vidjeti da pravosudni sistem rezultira slučajevima i na visokom nivou.
Dakle, mislim da samo usvajanje zakona ne vodi do potpunog ispunjavanja kriterijuma. To je prvi, važan korak, ali ono što treba da vidimo je njihova stvarna primjena.
Želim brzi prijem Crne Gore u EU, pristupanje do 2028. je cilj i mislim da je on realističan. Ipak, moramo održati visoke standarde kako bismo izbjegli probleme u budućnosti.
RSE: Koliko se, po Vašem mišljenju, u Crnoj Gori i ostalim zemljama regiona radi na uspostavljanu standarda i vrijednosnog sistema EU, a koliko samo na “štrikiranju” obaveza i administrativnom usvajanju zakona? Da li zemlje regiona prvenstveno zanimaju isključivo ekonomski benefiti od evropskih integracija?
Vajs: Crnu Goru pratim više od 20 godina i vidim veliki napredak, ali još treba raditi na primjeni legislative, i to je jasno.
Ali, s druge strane, implementacija u nekim slučajevima takođe zahtijeva vrijeme, a u nekim su potrebni i dodatni napori od strane EU koji su u velikoj mjeri povezani sa ekonomskim prihodima.
Ako pogledate Plan rasta koji je usmjeren na podršku ekonomiji, BDP-u, koji podržava prihode zemlje, postoji osnovni uslov za Crnu Goru da pristupi tim sredstvima i kreditima.
To je novi izborni zakon, što EU traži već godinama.
Jer u Crnoj Gori svako malo imate izborne kampanje za lokalne izbore, i to treba mijenjati. A ponekad je potrebna i perspektiva “ekonomske nagrade” kako bi se motivisali političari da sprovedu potrebne demokratske promjene.
Znači radi se i o ekonomiji, ali u velikoj mjeri o demokratskim standardima na kojima je izgrađena EU, to je međusobno veoma povezano.
Možda veliki dio društva želi ulazak u EU prvenstveno zbog ekonomskih razloga, ali svima mora biti jasno da to uvijek ide zajedno s evropskim vrijednostima i glavnim demokratskim principima.
<h2>Za poglavlje o ekologiji presudan napredak na terenu</h2>
RSE: Kao poslaniku partije Zelenih u Evropskom parlamentu jedno pitanje o ekologiji. Crnoj Gori predstoji primjena poglavlja 27 (životna sredina i klimatske promjene). Može li odgovoriti zahtjevima tog poglavlja ako je, na primjer, proklamovani cilj Vlade da se do 2030. reciklira 50 odsto otpada, a sada je taj procenat ispod jedan odsto?
Vajs: Prvi put sam posjetio Crnu Goru početkom 2000-ih kada smo shvatili da je status ekološke države upisan i u crnogorski Ustav. I vidjeli smo fantastičnu zemlju sa iznimnim prirodnim i kulturnim nasleđem, i veoma prijateljskim stanovništvom.
Ono što nismo vidjeli je bila ekološka država.
Ali isto tako mogu reći da se situacija od tada popravila, iako ne tako brzo kako bih želio.
Na primjer, ulcinjska Solana je sada zaštićeno područje i mislim da se ta priča odvija u dobrom smjeru.
Dakle, ima dobrih primjera, ali i još puno posla u oblasti tretmana otpadnih voda, otpada, puno divljih deponija, neke od njih stalno gore.
Još postoje ogromni problemi čistoće, što je prilično skupa oblast. Tako da će Crnoj Gori biti veoma teško da u potpunosti ispoštuje standarde do pristupanja. Mislim da je ambiciozan plan da se u tom periodu ispuni 50 odsto.
Ali, na kraju krajeva, a ovo je moja lična procjena, ako se uspostavi vladavina prava, ispune glavni demokratski standardi, ako funkcioniše podjela vlasti, ako postoje ekonomska pravila za zajedničko tržište, i ako postoji jaka ambicija za ekološku oblast, onda bi bilo moguće podržati pristupanje Crne Gore, iako možda još uvijek ne bude ispunjavala sve kriterijume u toj oblasti sto posto.
Samo da jedno bude jasno: sve zemlje EU moraju ispuniti ove kriterije i nisu sve na istom nivou u tome.
Biće posla koji treba uraditi i dan nakon pristupanja. Posao neće biti gotov.
To smo vidjeli u ranijim rundama pristupanja, uzmimo posljednji primjer, Hrvatsku.
Nisam potpuno siguran da li Hrvatska danas ispunjava sve kriterije, ali su na dobrom putu. Oni ulažu u tu oblast i možemo vidjeti velika poboljšanja.
Dakle, za pristupanje Crne Gore koje želimo da postignemo 2028. godine će biti veoma važno da li postoji velika ambicija zemlje i napredak u ovoj oblasti, a glavna tačka procjene za to biće da li se oni ostvaruju na terenu.

Vajs: Uložili smo mnogo vremena da ubijedimo Hrvatsku da ne blokira pregovore Crne Gore

Predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropskog parlamenta Tomas Vajs ocijenio je da je naša zemlja napravila veliki pomak u EU integracijama u protekloj godini, ali da postoji još mnogo izazova u kontekstu reformi i načinu vođenja politike.
- Mnogo je posla urađeno u prošloj godini i to je priznato, ali isto tako ima i dosta značajnih odluka koje tek treba donijeti. Kao što sam rekao, jedna od njih je izborna reforma. Veoma je važno da Crna Gora počne da strukturiše svoje izborne cikluse na drugačiji način, jer dosadašnja praksa je problematična i otežava konstruktivan politički rad. Treba napomenuti da je veoma važno da se do kraja sprovedu reforme u sudstvu, najprije imenuje predsjednik Vrhovnog suda. Dakle, da sumiramo, Izvještaj pokazuje i napredak koji je učinjen, ali pokazuje što još treba učiniti na putu pristupanja EU. Jer ako već svi želimo da to ostvarimo u roku od dvije ili tri godine, ima još puno posla da se uradi - rekao je Vajs u intervjuu za Pobjedu.
Vajs smatra da bi svako dalje istrajavanje na identitetskim politikama samo udaljilo zemlju od EU, te stoga ističe da svi subjekti moraju staviti fokus na temama koje zemlju približavaju članstvu u Evropskoj uniji.
- Zabrinuti smo zbog prijedloga koji su u velikoj mjeri zasnovani na takozvanoj politici identiteta i zabrinuti smo što ove rasprave koje, s moje tačke gledišta očigledno nijesu glavna politička pitanja kojima se trebamo baviti, odvlače politički diskurs od stvarnih važnih tema koje se odnose na pristupanje EU. Nikome ne držim stranu. Zalažem se za ulazak cijelog regiona u Evropsku uniju. Ne pravim razliku između različitih etničkih ili vjerskih grupa. Ali mislim da niko od nas to ne bi trebalo previše da radi. Svi treba da budemo veoma osjetljivi u pogledu očuvanja jedinstva crnogorskog stanovništva, fokusiranja na ciljeve koji nas sve ujedinjuju. I ovo je prosperitet, vladavina prava, dobar ekonomski, ali i društveni razvoj zemlje - naglasio je Vajs.
On je konstatovao da velika većina stanovništva u Crnoj Gori, oko 80 odsto, želi ulazak u EU.&nbsp;
- Mogu vam reći da će Evropskoj uniji biti veliko zadovoljstvo da dočeka Crnu Goru. To će Evropsku uniju učiniti bogatijom u smislu kulture, prirodnog naslijeđa, takođe i zajedničke istorije. I zato bi se trebalo fokusirati na ovo i zaista držati ruke podalje od politika koje bi mogle podstaći podjele u zemlji, kao i onih politika koje bi podstakle polarizaciju ili naštetiti dobrosusjedskim odnosima. Potrebni su nam dobrosusjedski odnosi prema svim državama - Srbiji, Hrvatskoj, svima… - istakao je Vajs.
Govoreći konkretno o pitanjima koja su bila predmet oštre političke debate u proteklom periodu, Vajs navodi da je u direktnom razgovoru sa liderom ZBCG i predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem izrazio zabrinutost zbog činjenice da ta partija predlaže rješenja koja stvaraju polarizaciju i ulaže napore u politiku identiteta.
- Direktno sam mu rekao i to ne krijem. Zamolio sam ga da ne ulaže napore u politiku identiteta jer to stvara podjele, polarizaciju, a to bi moglo dovesti i do poremećaja samog procesa pristupanja EU. Prijedlog zakona o stranim agentima nije nigdje u zakonodavnoj procedure. To je bila ideja ili prijedlog koji je dobio vrlo jasne reakcije sa naše strane - kazao je Vajs.
Nema sumnje, smatra on, da bi ovakva zakonska regulativa ugrozila proces pristupanja Crne Gore. Što se tiče dvojnog državljanstva, Vajs kaže da je to nezgodno pitanje.&nbsp;
- Postoje dvije strane medalje. U Crnoj Gori već 10, 20 godina, pa čak i duže, žive građani koji danas nemaju državljanstvo. Sa te tačke gledišta, to je nešto čime Vlada i parlament treba da se bave. Ipak, potpuno je druga stvar ako govorimo o ljudima koji tvrde da su u nekoj vrsti davnih veza sa Crnom Gorom ili imaju porijeklo na osnovu kojeg žele državljanstvo. Ovo je druga priča jer je Crna Gora mala država. Njenu nezavisnost iznova i iznova osporava jedan od njenih prvih susjeda. Tako da hodanje tim putem, koji bi stvorio jednu situaciju u kojoj dobar dio vaših glasača zapravo ne živi u vašoj zemlji, to je nešto što bi moglo da ugrozi krhku ravnotežu građanske države Crne Gore - istakao je on.
Zato je snažno apelovao na parlament i Vladu da sa tim prijedlogom idu u konsultacije sa civilnim društvom, svim političkim partijama i sa Evropskom unijom, te da je informišu o svemu.
- Dakle, ne bih mogao dati opšti odgovor da li je ovaj zakon dobar ili loš, pitanje je kako je osmišljen i sa kojom namjerom. Moja uloga nije da sudim, već da osiguram da Crna Gora ostane na putu pristupanja i da ne preduzima zakonodavne korake koji to ugrožavaju. Kada je u pitanju srpski jezik, i tu sam za pronalaženje pragmatičnog rješenja. Mislim da treba da poštujemo identitet ljudi, a ne da stvaramo velike rasprave o temama koje zapravo nijesu relevantne za bogatstvo i prosperitet zemlje, a takođe ne i za ljude - poručio je Vajs.

Vajs: Zabrinuti smo zbog insistiranja na identitetskoj politici, to je hod po tankom ledu

Predsjedavajući Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), Tomas Vajs skrenuo je pažnju pojedinim poslanicima vlasti da se uzdrže od prozivanja europoslanika koji danas ne prisustvuju na sastanku POSP-a u crnogorskom parlamentu.
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović je tokom obraćanja optužio hrvstkog EU poslanika Tomislava Sokola da je neprijatelj evropskom putu Crne Gore, te da želi da stvori ambijent pristiska kako bi se usporio proces pridruženja Uniji, ili blokirao.
Takođe, Bojović ga je optužio da se svrstao na stranu opozicije, odnosno Demokratske partije socijalista i pitao ga je da li smatra da se u Jasenovcu desio genocid.
- Pošto ste problematizovali dvojno državljanstvo sa Srbijom, navešću primjer Davor Iva Štira koji je rođen u Argentini, potomak je ustaške emigracije, dobio je hrvatsko državljanstvo i sada ima i hrvatsko i argentisnsko državljanstvo. I Vama je sada sporno ako Crnogorci koji žive u Srbiji, ukoliko se potpiše sporazum o dvojnom državljanstvu, dobiju isto tako državljanstvo u Crnoj Gori - rekao je Bojović.
Vajs je upozorio Bojovića da ne govori o onima koji nisu prisutni u salu, navodeći da je Rezolucija o Jasenovcu izazvala diplomatske turbulencije sa komšijama.&nbsp;
- Neću da kažem da je to bilo namjerno, ali činjenica je da je to dio stvarnosti. Ja i moje kolege smo uložili prilično energije da pokušamo da takve diplomatske poremećaje ublažimo. Činjenica da su Sokol i Sunčana Glavak ovdje danas pokazuje njihovu posvećenost podržavanju Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji - rekao je Vajs.
On je poručio da treba da vode debatu i budu direktni i kritički nastojeni, ali i da se uzdrže od okrivljavanja jedni drugih, posebno ne na ličnom nivou.&nbsp;
- Možemo da imamo različita mišljenja i da ih razmjenjujemo, ali ne smijemo vrijeđati jedni druge. Budući da ste, gospodine Bojoviću, direktno govorili o nešem članu koji nije ovdje, hrvatskom europoslaniku Davoru Štiru, zamolio bih Vas da ne upućujemo optužbe članu koji nije prisutan i koji ne može da se brani, jer je ova praksa nefer. U parlamentu na isti način postupamo, izbjegavamo optužbe na račun nekog ko nije prisutan. Niko ne želi da vam drži lekcije o tome kako treba govoriti, ali neko ko rukovodi ovom delegacijom EP - moram to da kažem i nadam se da možemo da nastavimo izražavajući poštovanje i u konstruktivnom duhu - poručio je Vajs.&nbsp;
Predsjedavajući današnjim sastankom Dragan Đurović prihvatio je zamjerku Vajsa i kazao da je njegova greška što nije prekinuo Bojovića kada je spominjao Štira. Mđutim, pokušao je i da opravda kolegu iz koalicije "Za budućnost Crne Gore".
- Donekle i razumijem reakciju jer, gospodine Vajs, mi od vas evropskih poslanika želimo da vidimo jedan pozitivan impuls da nam pomognete da budemo dio EU i želimo da date doprinos, a ne da nam dajete packe i da favorizujete opozicioni ili pozicioni dio u parlament. Možda je to bila reakcija na govore koji nisu bili afirmativni kada je u pitanju naš put ka EU, već više kritički, čini mi se, određenim političkim partijama i grupacijama, koje na sreću imaju 52 od 81 poslanika, što je značajna većina - odgovorio je Đurović.

Tamara Klikovac

Vajs upozorio Bojovića: Ne optužujte EU poslanike koji nisu tu, uložili smo energiju da ublažimo diplomatske poremećaje koje je izazvala Rezolucija o Jasenovcu

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastao se sa delegacijom Evropskog parlamenta, koja učestvuje u radu Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) i tom prilikom im predstavio ideju o otvaranju Kancelarije EP za Zapadni Balkan u Podgorici, ali i Skupština ima svog predstavnika u Evropskom parlamentu.
Mandić je upoznao delegaciju sa rezultatima koje je Crna Gora postigla na evropskom putu, podsjetio da su pozitivni rezultati istaknuti i u najnovijem Izvještaju Evropske komisije i poručio da sada treba raditi još jače kako bi postigli cilj.
Mandić je saopštio kako je najveći problem Crne Gore u ovom trenutku organizovani kriminal i korupcija, te da je to jedna od prepreka u izboru predsjednika Vrhovnog suda.&nbsp;
- Delegacija na čelu sa šefom Delegacije EP u POSP-u Tomasom Vajsom podvukla je izvanredan napredak u posljednjih godinu dana i poručila da je ulazak u EU moguć u toku aktuelnog saziva Evropskog parlamenta, ali da ima još mnogo posla na tom putu - saopšteno je iz Skupštine Crne Gore.
Sagovornici su naglasili i važnost donošenja izbornih zakona, zakona o finansiranju političkih partija kao i izbor predsjednika Vrhovnog suda.
Mandić je sagovornike upoznao i sa idejom o otvaranju Kancelarije EP za Zapadni Balkan u Podgorici, ali i sa idejom da Skupština ima svog predstavnika u Evropskom parlamentu, kako bi se ciljevi brže ispunjavali.&nbsp;
- Osim toga, Mandić je izrazio želju da tokom iduće godine Skupština Crne Gore organizuje Samit evropskih parlamentaraca. Sagovornici su saopštili da se radi o dobrim idejama, ali i podsjetili da sprovođenje ne zavisi samo od njih - zaključeno je u saopštenju.

Mandić traži predstavnika Skupštine u EP i otvaranje Kancelarije za Zapadni Balkan u Podgorici , u POSP-u rekli da to ne zavisi samo od njih

Rezultati lokalnih izbora reflektuju podršku građana politici Demokratske partije socijalista (DPS) koja se zalaže za građansku i evropsku Crnu Goru, suprotstavljajući se inicijativama koje se grade na antievropskim platformama i koje narušavaju društvenu koheziju i političku stabilnost, a koje promovišu pojedini akteri parlamentarne većine, kazao je predsjednik te stranke Danijel Živković na sastanku sa evropskim poslanikom Tomasom Vajsom, novoizabranim šefom delegacije Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP-a). Tokom sastanka je ocijenjeno da uspješno sprovođenje reformi ostaje ključ za dalji napredak Crne Gore u evropskim integracijama, a da je za to potrebna politička stabilnost i jedinstvo društvenih i političkih aktera oko evropske agende. Živković je, osvrćući se na trenutne društveno-političke okolnosti u zemlji, naglasio da Demokratska partija socijalista ostaje jedini istinski stožer evropskih integracija i jedina brana očuvanja građanskog karaktera Crne Gore i njenih nacionalnih interesa. Ovu tvrdnju podržava i rezultat nedavno održanih lokalnih izbora u Podgorici, koji potvrđuju povjerenje građana u DPS. Živković je istakao da su evropske integracije ključni prioritet za Crnu Goru i da je DPS dosljedno podržavao reforme i procese koji vode ka članstvu u Evropskoj uniji. Tomas Vajs je potvrdio svoju podršku procesu proširenja EU, ističući da Crnoj Gori, zajedno sa drugim zemljama Zapadnog Balkana, treba dati jasan i kredibilan put ka članstvu u EU, što će doprinijeti stabilnosti i prosperitetu čitavog regiona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241029161056_cb863fac56d4d180b162ccaaf95c221c25d372a1a7daec3d4d2e5f49467d33b6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241029161056_cb863fac56d4d180b162ccaaf95c221c25d372a1a7daec3d4d2e5f49467d33b6" data-rendition-name="original" width="6720" height="4480" loading="lazy" alt="Tomas Vajs"><figcaption>Tomas Vajs(Photo: DPS)</figcaption></figure>  Vajs je pozvao na konstruktivan dijalog među političkim akterima kako bi se prevazišli izazovi na putu evropskih integracija, te kako politička previranja ne bi ometala reformski proces i integraciju u EU. Sastanku je prisustvovao i generalni sekretar DPS Aleksandar Bogdanović.

Živković-Vajs: Rezultati lokalnih izbora pokazatelj podrške politike DPS-a, EU zajednički cilj

Poslanik političke grupe Zelenih Tomas Vajs imenovan je za predsjedavajućeg Parlamentarnog odbora EU-Crna Gora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP).
- Od svih zemalja Zapadnog Balkana, Crna Gora ima najbolje izglede da završi pregovore o pristupanju EU i da se pridruži EU tokom ovog mandata - istakao je Vajs.
Predsjedavajući odbora je naglasio i da su reforme institucija, razvoj modernog izbornog zakonodavstva i reforme pravosuđa i dalje neophodne.
- Nadalje, postoji potreba za naporima na zaštiti prirode i ublažavanju klimatskih promjena, posebno u politici zelene energije. Radujem se daljoj podršci procesu pristupanja Crne Gore u svojoj novoj ulozi predsjedavajućeg delegacije EP-a - zaključio je Vajs, prenio je RTCG.
Novoformirana delegacija Evropskog parlamenta broji 14 članova, a naredni sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Crne Gore i EU biće održan 31. oktobra i 1. novembra u Podgorici.
U delegaciji sa Crnom Gorom su, između ostalih, poslanica EP iz redova Evropske narodne partije Sunčana Glavak (HDZ), slovenački zastupnik Matjaž Nemec iz redova evropskih Socijalista i demokrata, kao i bivši premijer i ministar odbrane Slovenije Marjan Šarec (Pokret Sloboda) ispred partije evropskih liberala.

Vajs predsjedava POSP-om: Crna Gora ima najbolje izglede da završi pregovore za EU

Tokom proteklog vikenda, od 15. do 17. avgusta 2025. godine, na teritoriji cijele države, uhapšeno je 56 vozača. Evidentirana je 71 saobraćajna nezgoda u kojima je stradala, dok je šest zabobilo teške, a 23 lake tjelesne povrede. 
Službenici saobraćajne policije izdali su 1.572 prekršajna naloga učesnicima u saobraćaju, podnijeli 132 prekršajne prijave i privremeno oduzeli osam pari registarskih oznaka.
Od ukupnog broja uhapšen, 31 vozač je lišen slobode zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu, 19 vozača zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga i šest vozača zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Od ovog broja, najviše je uhapšeno u Baru - ukupno 11, zatim u Podgorici devet i u Ulcinju sedam.
Podsjećaju da je od 9. maja do 15. septembra 2025. godine na snazi Naredba o privremenoj zabrani saobraćaja teretnih motornih vozila, autobusa i specijalnih putničkih vozila za stanovanje (tzv. kampera) na pojedinim dionicama puteva u Crnoj Gori, pa apelujemo na vozače koji upravljaju ovim kategorijama vozila da se upoznaju sa tekstom Naredbe i poštuju ograničenja iz iste.

Tokom vikenda uhapšeno 56 vozača, 31 zbog alkohola

Načelnik Direkcije za operativne poslove Radomir Šćepanović kazao je da su trenutno aktivni manji požari u Podgorici, Danilovgradu i Nikšiću, ali da su pod kontrolom. Svakako, ekipe su konstantno na terenu i prate situaciju.
- U Podgorici je aktivan požar na Bioču, zaseok Markovići, u Danilovgradu na Topolovu i u Petrovićima u Nikšiću. Radi se o požarima manjeg intenziteta, koji su pod kontrolom i ne ugrožavaju ni objekte, ni istanovništvo -rekao je Šćepanović na konferenciji za medije.
Kako je rekao, i dalje su ekipe na terenu - pripravne i opserviraju požarišta.
- Pripadnici Direktorata za zaštitu i spašavanje sa termovizijama se obilazi teren, detektujući podzemne požare koji su nam pravili problem prethodnih dana. Najsvježiji primjer je sa Kučkih korita - dodao je Šćepanović.
Prema njegovim riječima, na raspolaganju je sedam letjelica, od čega je pet crnogorskih.
- Požar na lokalitetu Topolovo u Danulovgradu, kojem nije moguće prići sa zemlje, gase dva helikoptera iz međunarodne pomoći iz Češke i Srbije - rekao je Šćepanović.
On je rekao da ih neće zavarati povoljnija meteo situacija i poručio da su svi na terenu.
On je istakao da je sistem zaštite i spašavanja dao puni odgovor i u punom kapacitetu svih dana.
<h2>Radović: Stavili smo na raspolaganje sve što smo imali</h2>
Šef Odsjeka za obuke i operativne aktivnosti Milan Radović kazao je da je od 11. avgusta, otkad su startovali požari, sistem zaštite se podizao.
- Poslali smo zahjev za međunarodnu pomoć, prvi timovi su stigli 12. i 13. avgusta. Došli su timovi iz Švajcerske i Asutrije koji su pomagali sa zemlje. Oni su i dalje tu i produžili smo njihov boravak ovdje iz preventnivnih razloga da bi bili spremni na eventualnu eskalaciju požara - naglasio je Radović.
On se zahvalio međunarodnim timovima, ali i svim službama zaštite i spašavanja iz svih gradova Crne Gore, Vojsci Crne Gore.
- Nažalost, imali smo smrtni slučaj što je najteža posljedica koja može biti i koja je sve u sistemu i sve građane Crne Gore pogodila. Takođe, naš mehaničar koji je bio angažovan danonoćno u popravci i sređivanju letjelica je imao udes, ali se već sjutra stavio na raspolaganje. To je dokaz da oni imaju veliko srce. Poželio bih mu brz oporavak - kazao je Radović.
Podsjetio je da je uspostavaljena baza operacija putem koje su raspoređivali međunarodne timove.
- Što se tiče kapaciteta u Direktoratu MUP-a, prva dva dana požara u reonu Kuča smo angažovali multi-robotički sistem koji je dao odlične rezultate... Stavili smo na raspolaganje sve što smo imali, prekinuli smo godišnje odmore svim službenicima i na kraju nas je pogedao Bog i &nbsp;juče je pala kiša - kazao je, pored ostalog, Radović.
<h2>Šćepanović: Obezbijediti sredstva</h2>
Šćepanović je kazao da bi Vlada trebalo da obezbijedi sredstva da se lokalne službe opreme, s obzirom da budžeti lokalnih samouprava nijesu u mogućnosti da to urade adekvatno.
- Službe zaštite i spašavanja su dio lokalne samouprave. Naravno, Direktorat za zaštitu i spašavanja vodi i pravi analizu sistema i podnosi izvještaj Vladi. Koliko god je u našoj mogućnosti, kroz sprovođenje međunarodnih projekata, a na osnovu analize krajem godine, te službe pomažemo u mjeri u kojoj je moguće. U ovoj godini ćemo kroz strateški projekat koji sprovodimo sa Italijom i Albanijom, nabaviti šest vatrogasnih vozila manjeg kapaciteta za gašenje početnih požara na ruralnim terenima, koja će biti podijeljene opštinama u basenu Skadarskog jezera. Takođe kroz projekat sa Hrvatskom i BiH, nabavićemo još 13 vozila za službe zaštite i spašavanja iz tog programskog područja - pojasnio je Šćepanović.
Na pitanje da li treba sistem centralizovati, Šćepanović je rekao da za takvo nešto treba imati i politički konsenzus.
- Ja sam lično za, ali to nije ono što Evropa traži. Evropa traži decentralizaciju. Mi pružamo odgovor i ovako, solidarnost među vatrogascima je besprekorna... Sistem funkcioniše - kazao je Šćepanović.
On nema informaciju da li sve lokalne službe zaštite plaćaju prekovremene sate vatrogascima.
- Mislim da, uz praćenje evidencije po Zakonu o radu, neće ostati uskraćeni svi vatrogasci koji su bili angažovani - uvjeren je Šćepanović.
Na pitanje o zastarjeloj opremi vatrogasaca, Radović je podsjetio da je obaveza loklalnih samouprave je, kako da opremaju, tako i da finansijraju službe zaštita i spašavanja.
- Neko to radi manje, neki više. Neki smatraju da je dovoljno da im nabave po jednu majicu za tri-četiri godine. Naše kolege kolege znaju što i kako treba, da li se to ispoštuje do kraja kod donosioca odluka na tome treba da raidmo - zaključio je Šćepanović.

Šćepanović: Manji požari u Podgorici, Danilovgradu i Nikšiću, ne ugrožavaju objekte i stanovništvo; Radović: Timovi iz Švajcerske i Austrije i dalje preventivno tu

Beranska policija je u više odvojenih akcija, po nalogu suda, izvršila pretrese i kontrole operativno interesantnih lica i tom prilikom pronašla opojnu drogu. Podnijete su tri prekršajne prijave, dok je jedno lice lišeno slobode, saopšteno je iz Uprave policije.
Pretresom stana i drugih prostorija koje koristi V.M. (37) pronađeno je 12 tableta ksalola za koje nije imao medicinsku dokumentaciju. Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju ocijenilo je da nema elemenata krivičnog djela, pa je protiv V.M. podnijeta prekršajna prijava shodno Zakonu o sprečavanju zloupotrebe droga.
U kući i pomoćnim objektima V.T. (46) policija je pronašla 44 tablete različitih vrsta sa liste opijata. I u ovom slučaju tužilac je utvrdio da nema osnova za krivičnu odgovornost, pa je V.T. prijavljen za prekršaj iz istog zakona.
Policija je, prilikom kontrole vozača E.A. (28), pronašla ručno pravljenu cigaretu sa sadržajem marihuane i mrvilicu sa tragovima iste droge. Kako je odbio testiranje na prisustvo psihoaktivnih supstanci, E.A. je uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja, a protiv njega je podnijeta i prekršajna prijava po Zakonu o sprečavanju zloupotrebe droga.

Berane: Droga pronađena kod tri osobe, jedna uhapšena

Na Evropskom kupu za pionire koji je održan u Đeru (Mađarska) i na kome su učestvovala 273 &nbsp;takmičara iz 77 klubova i 19 zemalja, takmičari džudo kluba Ippon osvojili su tri medalje, po jedno zlato, srebro i bronzu. Zlatnu medalju je osvojio Milorad Tadić, srebrom se okitio Lazar Dubljević, dok je bronzano odličje pripalo Petru Čvoroviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081811088_01ab409a257e598802fd6aac86c43cbb7abdb20c4bae34f77e1bcb39e7e00d4b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025081811088_01ab409a257e598802fd6aac86c43cbb7abdb20c4bae34f77e1bcb39e7e00d4b" data-rendition-name="original" width="3816" height="3232" loading="lazy" alt="Tadić Ippon"> </figure>  Tadić je u prvom kolu kategorije do 50kg bio slobodan, dok je u drugom kolu pobijedio reprezentativca Bugarske Ivana Antonova. U četvrtfinalnom meču Milorad je bio bolji od Litvanca Sinagins Nilsa a u polufinalnom meču savladan je predstavnik Srbije Luka Anđelković. U finalnom meču naš takmičar je bio bolji od reprezentativnog druga Vojina Radoševića. Miloradu je ovo druga zlatna medalja na evropskim kupovima i odličan pokazatelj da se veliki rad i odricanje na svakom treningu itekako isplati.&nbsp; Dubljević je u prvom kolu kategorije do 42kg bio slobodan dok je u drugom kolu savladao reprezentativca Mađarske Janka Marcella. U polufinalnom meču, nakon veoma neizvjesne borbe koja je ušla u produžetak, Lazar je bio bolji od predstavnika Azerbejdžana Satara Gadirova da bi u finalnom meču za nijansu bio bolji reprezentativac Ukraine Svitosav Nesvietov. Prva medalja za Lazara na evropskim kupovima dokaz je da je na pravom putu i da najbolje od njega tek očekujemo. Petar Čvorović je u prvom kolu kategorije do 50kg izgubio od Litvanca Aleksandra Popoksa koji je u nastavku takmičenja došao do polufinala i tako obezbijedio repesaž našem takmičaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081811088_ff636de646133ccadc411823205ee886689dbe67d5f8a92665a08a608730b689.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025081811088_ff636de646133ccadc411823205ee886689dbe67d5f8a92665a08a608730b689" data-rendition-name="original" width="3060" height="2862" loading="lazy" alt="Petar Čvorović Ippon"> </figure>  U prvom kolu repesaža Petar je bio bolji od reprezentativca Mađarske Sare Hunora, a u drugom kolu je prelijepim iponom savladan predstavnik Srbije Lazar Jokić. U finalu repesaža pobijedio je Dimitrija Dejanovića iz Srbije da bi u borbi za bronzanu medalju Petar na dominantan način savladao prvaka Srbije Luku Anđelkovića. Petru je ovo prva medalja na evropskim kupovima i veliki podstrek i vjetar u leđa za naredna takmičenja. Luka Ranitović je nastupio u kategoriji do 55kg i poražen je u prvom kolu od reprezentativca Ukraine Danila Voloktina nakon veoma neizvjesne borbe koja je riješena tek u produžetku. Ogromno iskustvo za Luku koji ide velikim koracima ka ostvarenju svojih snova. Takmičare je predvodio naš proslavljeni džudista Srđan Mrvaljević koji se odlično snašao u trenerskoj ulozi i koji je bio velika motivacija i podrška našim takmičarima u pohodu na medalje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081811088_e07891468518b95cb50cdc1da79acb2231001d624de1ef08a491e5e3c081fcf1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025081811088_e07891468518b95cb50cdc1da79acb2231001d624de1ef08a491e5e3c081fcf1" data-rendition-name="original" width="2696" height="4128" loading="lazy" alt="Ippon Đer"> </figure>

Tri medalje za džudiste Ippona na Evropskom kupu u Mađarskoj

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: tomas-vajs