<p>Predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropskog parlamenta <b>Tomas Vajs</b> ocijenio je da je naša zemlja napravila veliki pomak u EU integracijama u protekloj godini, ali da postoji još mnogo izazova u kontekstu reformi i načinu vođenja politike.</p>
<p>- Mnogo je posla urađeno u prošloj godini i to je priznato, ali isto tako ima i dosta značajnih odluka koje tek treba donijeti. Kao što sam rekao, jedna od njih je izborna reforma. Veoma je važno da Crna Gora počne da strukturiše svoje izborne cikluse na drugačiji način, jer dosadašnja praksa je problematična i otežava konstruktivan politički rad. Treba napomenuti da je veoma važno da se do kraja sprovedu reforme u sudstvu, najprije imenuje predsjednik Vrhovnog suda. Dakle, da sumiramo, Izvještaj pokazuje i napredak koji je učinjen, ali pokazuje što još treba učiniti na putu pristupanja EU. Jer ako već svi želimo da to ostvarimo u roku od dvije ili tri godine, ima još puno posla da se uradi - rekao je Vajs u intervjuu za Pobjedu.</p>
<p>Vajs smatra da bi svako dalje istrajavanje na identitetskim politikama samo udaljilo zemlju od EU, te stoga ističe da svi subjekti moraju staviti fokus na temama koje zemlju približavaju članstvu u Evropskoj uniji.</p>
<p>- Zabrinuti smo zbog prijedloga koji su u velikoj mjeri zasnovani na takozvanoj politici identiteta i zabrinuti smo što ove rasprave koje, s moje tačke gledišta očigledno nijesu glavna politička pitanja kojima se trebamo baviti, odvlače politički diskurs od stvarnih važnih tema koje se odnose na pristupanje EU. Nikome ne držim stranu. Zalažem se za ulazak cijelog regiona u Evropsku uniju. Ne pravim razliku između različitih etničkih ili vjerskih grupa. Ali mislim da niko od nas to ne bi trebalo previše da radi. Svi treba da budemo veoma osjetljivi u pogledu očuvanja jedinstva crnogorskog stanovništva, fokusiranja na ciljeve koji nas sve ujedinjuju. I ovo je prosperitet, vladavina prava, dobar ekonomski, ali i društveni razvoj zemlje - naglasio je Vajs.</p>
<p>On je konstatovao da velika većina stanovništva u Crnoj Gori, oko 80 odsto, želi ulazak u EU.&nbsp;</p>
<p>- Mogu vam reći da će Evropskoj uniji biti veliko zadovoljstvo da dočeka Crnu Goru. To će Evropsku uniju učiniti bogatijom u smislu kulture, prirodnog naslijeđa, takođe i zajedničke istorije. I zato bi se trebalo fokusirati na ovo i zaista držati ruke podalje od politika koje bi mogle podstaći podjele u zemlji, kao i onih politika koje bi podstakle polarizaciju ili naštetiti dobrosusjedskim odnosima. Potrebni su nam dobrosusjedski odnosi prema svim državama - Srbiji, Hrvatskoj, svima… - istakao je Vajs.</p>
<p>Govoreći konkretno o pitanjima koja su bila predmet oštre političke debate u proteklom periodu, Vajs navodi da je u direktnom razgovoru sa liderom ZBCG i predsjednikom Skupštine <b>Andrijom Mandićem</b> izrazio zabrinutost zbog činjenice da ta partija predlaže rješenja koja stvaraju polarizaciju i ulaže napore u politiku identiteta.</p>
<p>- Direktno sam mu rekao i to ne krijem. Zamolio sam ga da ne ulaže napore u politiku identiteta jer to stvara podjele, polarizaciju, a to bi moglo dovesti i do poremećaja samog procesa pristupanja EU. Prijedlog zakona o stranim agentima nije nigdje u zakonodavnoj procedure. To je bila ideja ili prijedlog koji je dobio vrlo jasne reakcije sa naše strane - kazao je Vajs.</p>
<p>Nema sumnje, smatra on, da bi ovakva zakonska regulativa ugrozila proces pristupanja Crne Gore. Što se tiče dvojnog državljanstva, Vajs kaže da je to nezgodno pitanje.&nbsp;</p>
<p>- Postoje dvije strane medalje. U Crnoj Gori već 10, 20 godina, pa čak i duže, žive građani koji danas nemaju državljanstvo. Sa te tačke gledišta, to je nešto čime Vlada i parlament treba da se bave. Ipak, potpuno je druga stvar ako govorimo o ljudima koji tvrde da su u nekoj vrsti davnih veza sa Crnom Gorom ili imaju porijeklo na osnovu kojeg žele državljanstvo. Ovo je druga priča jer je Crna Gora mala država. Njenu nezavisnost iznova i iznova osporava jedan od njenih prvih susjeda. Tako da hodanje tim putem, koji bi stvorio jednu situaciju u kojoj dobar dio vaših glasača zapravo ne živi u vašoj zemlji, to je nešto što bi moglo da ugrozi krhku ravnotežu građanske države Crne Gore - istakao je on.</p>
<p>Zato je snažno apelovao na parlament i Vladu da sa tim prijedlogom idu u konsultacije sa civilnim društvom, svim političkim partijama i sa Evropskom unijom, te da je informišu o svemu.</p>
<p>- Dakle, ne bih mogao dati opšti odgovor da li je ovaj zakon dobar ili loš, pitanje je kako je osmišljen i sa kojom namjerom. Moja uloga nije da sudim, već da osiguram da Crna Gora ostane na putu pristupanja i da ne preduzima zakonodavne korake koji to ugrožavaju. Kada je u pitanju srpski jezik, i tu sam za pronalaženje pragmatičnog rješenja. Mislim da treba da poštujemo identitet ljudi, a ne da stvaramo velike rasprave o temama koje zapravo nijesu relevantne za bogatstvo i prosperitet zemlje, a takođe ne i za ljude - poručio je Vajs.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vajs: Zabrinuti smo zbog insistiranja na identitetskoj politici, to je hod po tankom ledu

<p>Predsjedavajući Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), <b>Tomas Vajs </b>skrenuo je pažnju pojedinim poslanicima vlasti da se uzdrže od prozivanja europoslanika koji danas ne prisustvuju na sastanku POSP-a u crnogorskom parlamentu.</p>
<p>Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) <b>Vladislav Bojović </b>je tokom obraćanja optužio hrvstkog EU poslanika <b>Tomislava Sokola </b>da je neprijatelj evropskom putu Crne Gore, te da želi da stvori ambijent pristiska kako bi se usporio proces pridruženja Uniji, ili blokirao.</p>
<p>Takođe, Bojović ga je optužio da se svrstao na stranu opozicije, odnosno Demokratske partije socijalista i pitao ga je da li smatra da se u Jasenovcu desio genocid.</p>
<p>- Pošto ste problematizovali dvojno državljanstvo sa Srbijom, navešću primjer <b>Davor Iva Štira</b> koji je rođen u Argentini, potomak je ustaške emigracije, dobio je hrvatsko državljanstvo i sada ima i hrvatsko i argentisnsko državljanstvo. I Vama je sada sporno ako Crnogorci koji žive u Srbiji, ukoliko se potpiše sporazum o dvojnom državljanstvu, dobiju isto tako državljanstvo u Crnoj Gori - rekao je Bojović.</p>
<p>Vajs je upozorio Bojovića da ne govori o onima koji nisu prisutni u salu, navodeći da je Rezolucija o Jasenovcu izazvala diplomatske turbulencije sa komšijama.&nbsp;</p>
<p>- Neću da kažem da je to bilo namjerno, ali činjenica je da je to dio stvarnosti. Ja i moje kolege smo uložili prilično energije da pokušamo da takve diplomatske poremećaje ublažimo. Činjenica da su Sokol i <b>Sunčana Glavak</b> ovdje danas pokazuje njihovu posvećenost podržavanju Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji - rekao je Vajs.</p>
<p>On je poručio da treba da vode debatu i budu direktni i kritički nastojeni, ali i da se uzdrže od okrivljavanja jedni drugih, posebno ne na ličnom nivou.&nbsp;</p>
<p>- Možemo da imamo različita mišljenja i da ih razmjenjujemo, ali ne smijemo vrijeđati jedni druge. Budući da ste, gospodine Bojoviću, direktno govorili o nešem članu koji nije ovdje, hrvatskom europoslaniku <b>Davoru Štiru</b>, zamolio bih Vas da ne upućujemo optužbe članu koji nije prisutan i koji ne može da se brani, jer je ova praksa nefer. U parlamentu na isti način postupamo, izbjegavamo optužbe na račun nekog ko nije prisutan. Niko ne želi da vam drži lekcije o tome kako treba govoriti, ali neko ko rukovodi ovom delegacijom EP - moram to da kažem i nadam se da možemo da nastavimo izražavajući poštovanje i u konstruktivnom duhu - poručio je Vajs.&nbsp;</p>
<p>Predsjedavajući današnjim sastankom <b>Dragan Đurović</b> prihvatio je zamjerku Vajsa i kazao da je njegova greška što nije prekinuo Bojovića kada je spominjao Štira. Mđutim, pokušao je i da opravda kolegu iz koalicije "Za budućnost Crne Gore".</p>
<p>- Donekle i razumijem reakciju jer, gospodine Vajs, mi od vas evropskih poslanika želimo da vidimo jedan pozitivan impuls da nam pomognete da budemo dio EU i želimo da date doprinos, a ne da nam dajete packe i da favorizujete opozicioni ili pozicioni dio u parlament. Možda je to bila reakcija na govore koji nisu bili afirmativni kada je u pitanju naš put ka EU, već više kritički, čini mi se, određenim političkim partijama i grupacijama, koje na sreću imaju 52 od 81 poslanika, što je značajna većina - odgovorio je Đurović.</p>

Tamara Klikovac

Vajs upozorio Bojovića: Ne optužujte EU poslanike koji nisu tu, uložili smo energiju da ublažimo diplomatske poremećaje koje je izazvala Rezolucija o Jasenovcu

<p>Predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić</b> sastao se sa delegacijom Evropskog parlamenta, koja učestvuje u radu Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) i tom prilikom im predstavio ideju o otvaranju Kancelarije EP za Zapadni Balkan u Podgorici, ali i Skupština ima svog predstavnika u Evropskom parlamentu.</p>
<p>Mandić je upoznao delegaciju sa rezultatima koje je Crna Gora postigla na evropskom putu, podsjetio da su pozitivni rezultati istaknuti i u najnovijem Izvještaju Evropske komisije i poručio da sada treba raditi još jače kako bi postigli cilj.</p>
<p>Mandić je saopštio kako je najveći problem Crne Gore u ovom trenutku organizovani kriminal i korupcija, te da je to jedna od prepreka u izboru predsjednika Vrhovnog suda.&nbsp;</p>
<p>- Delegacija na čelu sa šefom Delegacije EP u POSP-u <b>Tomasom Vajsom</b> podvukla je izvanredan napredak u posljednjih godinu dana i poručila da je ulazak u EU moguć u toku aktuelnog saziva Evropskog parlamenta, ali da ima još mnogo posla na tom putu - saopšteno je iz Skupštine Crne Gore.</p>
<p>Sagovornici su naglasili i važnost donošenja izbornih zakona, zakona o finansiranju političkih partija kao i izbor predsjednika Vrhovnog suda.</p>
<p>Mandić je sagovornike upoznao i sa idejom o otvaranju Kancelarije EP za Zapadni Balkan u Podgorici, ali i sa idejom da Skupština ima svog predstavnika u Evropskom parlamentu, kako bi se ciljevi brže ispunjavali.&nbsp;</p>
<p>- Osim toga, Mandić je izrazio želju da tokom iduće godine Skupština Crne Gore organizuje Samit evropskih parlamentaraca. Sagovornici su saopštili da se radi o dobrim idejama, ali i podsjetili da sprovođenje ne zavisi samo od njih - zaključeno je u saopštenju.</p>

Mandić traži predstavnika Skupštine u EP i otvaranje Kancelarije za Zapadni Balkan u Podgorici , u POSP-u rekli da to ne zavisi samo od njih

<p>Rezultati lokalnih izbora reflektuju podršku građana politici Demokratske partije socijalista (DPS) koja se zalaže za građansku i evropsku Crnu Goru, suprotstavljajući se inicijativama koje se grade na antievropskim platformama i koje narušavaju društvenu koheziju i političku stabilnost, a koje promovišu pojedini akteri parlamentarne većine, kazao je predsjednik te stranke<b> Danijel Živković </b>na sastanku sa evropskim poslanikom <b>Tomasom Vajsom</b>, novoizabranim šefom delegacije Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP-a).</p> <p>Tokom sastanka je ocijenjeno da uspješno sprovođenje reformi ostaje ključ za dalji napredak Crne Gore u evropskim integracijama, a da je za to potrebna politička stabilnost i jedinstvo društvenih i političkih aktera oko evropske agende.</p> <p>Živković je, osvrćući se na trenutne društveno-političke okolnosti u zemlji, naglasio da Demokratska partija socijalista ostaje jedini istinski stožer evropskih integracija i jedina brana očuvanja građanskog karaktera Crne Gore i njenih nacionalnih interesa. Ovu tvrdnju podržava i rezultat nedavno održanih lokalnih izbora u Podgorici, koji potvrđuju povjerenje građana u DPS.</p> <p>Živković je istakao da su evropske integracije ključni prioritet za Crnu Goru i da je DPS dosljedno podržavao reforme i procese koji vode ka članstvu u Evropskoj uniji.</p> <p>Tomas Vajs je potvrdio svoju podršku procesu proširenja EU, ističući da Crnoj Gori, zajedno sa drugim zemljama Zapadnog Balkana, treba dati jasan i kredibilan put ka članstvu u EU, što će doprinijeti stabilnosti i prosperitetu čitavog regiona. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241029161056_cb863fac56d4d180b162ccaaf95c221c25d372a1a7daec3d4d2e5f49467d33b6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241029161056_cb863fac56d4d180b162ccaaf95c221c25d372a1a7daec3d4d2e5f49467d33b6" data-rendition-name="original" width="6720" height="4480" loading="lazy" alt="Tomas Vajs"><figcaption>Tomas Vajs<span>(Photo: DPS)</span></figcaption></figure>  <p>Vajs je pozvao na konstruktivan dijalog među političkim akterima kako bi se prevazišli izazovi na putu evropskih integracija, te kako politička previranja ne bi ometala reformski proces i integraciju u EU.</p> <p>Sastanku je prisustvovao i generalni sekretar DPS<b> Aleksandar Bogdanović</b>.</p>

Živković-Vajs: Rezultati lokalnih izbora pokazatelj podrške politike DPS-a, EU zajednički cilj

<p>Poslanik političke grupe Zelenih <b>Tomas Vajs</b> imenovan je za predsjedavajućeg Parlamentarnog odbora EU-Crna Gora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP).</p>
<p>- Od svih zemalja Zapadnog Balkana, Crna Gora ima najbolje izglede da završi pregovore o pristupanju EU i da se pridruži EU tokom ovog mandata - istakao je Vajs.</p>
<p>Predsjedavajući odbora je naglasio i da su reforme institucija, razvoj modernog izbornog zakonodavstva i reforme pravosuđa i dalje neophodne.</p>
<p>- Nadalje, postoji potreba za naporima na zaštiti prirode i ublažavanju klimatskih promjena, posebno u politici zelene energije. Radujem se daljoj podršci procesu pristupanja Crne Gore u svojoj novoj ulozi predsjedavajućeg delegacije EP-a - zaključio je Vajs, prenio je RTCG.</p>
<p>Novoformirana delegacija Evropskog parlamenta broji 14 članova, a naredni sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Crne Gore i EU biće održan 31. oktobra i 1. novembra u Podgorici.</p>
<p>U delegaciji sa Crnom Gorom su, između ostalih, poslanica EP iz redova Evropske narodne partije <b>Sunčana Glavak</b> (HDZ), slovenački zastupnik <b>Matjaž Nemec</b> iz redova evropskih Socijalista i demokrata, kao i bivši premijer i ministar odbrane Slovenije <b>Marjan Šarec</b> (Pokret Sloboda) ispred partije evropskih liberala.</p>

Vajs predsjedava POSP-om: Crna Gora ima najbolje izglede da završi pregovore za EU

<p>Na osnovu izjašnjenja Višeg državnog tužilaštva koje je ocijenilo da se u radnjama S.R. (23) stiču elementi krivičnog djela trgovina ljudima na štetu njene petogodišnje ćerke, protiv majke je podnijeta krivična prijava, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su 15. novembra, sprovodeći akciju „Prosjak“ zatekli maloljetno lice staro pet godina, u prosjačenju, a u njenoj blizini zatečena je i majka S.R. (23), kao i srodnica ovog maloljetnog lica. Osim toga, S.R. je i 31. oktobra zatečena na istoj lokaciji sa istim djetetom u prosjačenju - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Dodaje se da su, u odnosu na oba događaja, službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica u saradnji sa službenicima Sektora za borbu protiv kriminala preduzeli neophodne mjere i radnje iz svoje nadležnosti, prikupili potrebna obavještenja, izuzeli video materijale sa nadzornih kamera i sa svim spisima predmeta povratno upoznali postupajućeg tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.</p>
<p>- On se izjasnio da se u radnjama S.R. stiču elementi krivičnog djela trgovina ljudima, na štetu njene ćerke. Protiv S.R. je podnijeta krivična prijava - zaključuje se u saopštenju.</p>

Krivična prijava protiv majke zbog trgovine ljudima na štetu petogodišnje ćerke

<p>Crnogorsko narodno pozorište (CNP) u saradnji s Kraljevskim pozorištem “Zetski dom”, započelo je rad na obnovi predstave “Princeza Ksenija od Crne Gore – Izgnanička tugovanka doma Petrovića“, prema tekstu i u režiji <b>Radmile Vojvodić</b>, koja će premijerno biti izvedena u Podgorici i na Cetinju u februaru naredne godine, navode u saopštenju iz CNP-A.&nbsp;</p>
<p>Oni su kazali da drama “Princeza Ksenija od Crne Gore”, nakon uspješnog života predstave od praizvedbe 1994. godine i izvođenja na matičnim scenama i na brojnim gostovanjima do početka dvijehiljaditih, imaće svoje drugo premijerno izvođenje u novom rediteljsko-dramaturškom čitanju autorke.&nbsp;</p>
<p>Praizvedbu je imala u Zetskom domu 10. februara 1994. godine na Cetinje, a u obnovljenom Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici i u koprodukciji sa Kraljevskim pozorištem Zetski dom premijerno je izvedena 1997. &nbsp;godine, dok je stoto izvođenje obilježeno igranjem 16.decembra 1998. Godine – kazali su u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Predstava je, ističu, stekla status kultne predstave, koja kao pozorišna priča zalazi neposredno u istorijsko pamćenje, a po ocjeni pozorišne kritike uspostavljao se odnos između gledališta i scene kroz posebno snažne emocije, gotovo pobožno kako zapisuje teatrolog <b>Feliks Pašić</b>, što je čini pozorišnim fenomenom.&nbsp;</p>
<p>- Ako devedesetih prošlog vijeka, kad se razarala jugoslovenska država, nijeste pakovali kofere i zavežljaje iz nužde, bježeći od ratnih pošasti ili mobilizacije, ako nijeste tu odluku donijeli u gnjevu i razočeranju, onda ste bili u tjeskobi unutrašnjeg egzila… Pa ste, na primjer, rekli: živjelo pozorište. Radili ste rizikujući i djelujući u solidarnosti na jednoj predstavi ili idući u pozorište da gledate tu predstavu – kazala je Radmila Vojvodić.&nbsp;</p>
<p>Autorka dodaje, da događaj ove predstave jeste dolazio iz teatra, ali nije imao veze samo sa njim. A danas se čini polemičko - politički još aktuelnije i izazovnije posegnuti za tom specifičnom građanskom glosom iz vremena kad je Crna Gora 1918, terra incognita; izgnanstvo ili samoizgnanstvo njenog suverena, svejedno je, jer proteže se crnogorski unutrašnji egzil do danas. Put u ponovni rad na predstavi nije stvar pukog remake projekta. Ova tema je dovoljno eksplozivan potencijal za novu teatarsku izvedbu, na novi način teatarski ljekovitu.&nbsp;</p>
<p>Dramaturg drame je <b>Božo Koprivica</b>, kostimograf <b>Boris Čakširan</b>, scenografkinja <b>Marija Kalabić</b>, kompozitor <b>Žarko Mirković</b>, izvršni producenti su <b>Danilo Milatović i Vukosava Tomović,</b> a urednici kataloga <b>Janko Ljumović i Darja Šuković</b>.</p>

CNP: Počele probe za predstavu “Princeza Ksenija od Crne Gore”

<p>Skupština je danas završila raspravu o Predlogu zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza, koji bi, prema riječima ministra finansija, <b>Novice Vukovića</b>, trebalo da doprinese poboljšanju poslovnog ambijenta i obezbijedi bolju likvidnost preduzeća.<br/>
<br/>
„Predloženim zakonskim rješenjem skratiće se rokovi izmirenja novčanih obaveza, što će dovesti do poboljšanja poslovnog ambijenta i na taj način obezbijediti bolja likvidnost posebno u sektoru malih i srednjih preduzeća koji trpe značajne posljedice usljed neizmirivanja novčanih obaveza u roku”, rekao je Vuković u Skupštini prilikom rasprave o tom aktu, o kojem će se izjasniti naknadno.<br/>
<br/>
On je objasnio da je glavni razlog za donošenje ovog zakona usklađivanje sa Direktivom Evropske unije (EU) o borbi protiv zakašnjelog plaćanja u komercijalnim transakcijama.<br/>
<br/>
Vuković je naveo da postojeće zakonsko rješenje u brojnim djelovima nije adekvatno transponovalo odredbe direktive.<br/>
<br/>
“Neusklađenost postojećeg zakonskog rješenja ogleda se prvenstveno u definisanju dužih rokova izmirenja novčanih obaveza, kako između preduzeća, tako i između preduzeća i javnog sektora”, naveo je Vuković.<br/>
<br/>
Za plaćanja koja se obavljaju između javnog sektora i preduzeća, Direktiva propisuje opšti rok 30 dana, a u posebnim slučajevima do 60 dana.<br/>
<br/>
Direktiva takođe uređuje i pitanja rokova plaćanja između preduzeća. Ti rokovi ograničeni su na 60 dana, osim ako nije drukčije propisano ugovorom između preduzeća i ukoliko to nije naročito nepravedno prema povjeriocu.<br/>
<br/>
Poslanik Bošnjačke stranke, Admir Adrović, saopštio je da kašnjenje u plaćanjima između preduzeća predstavlja jedan od ključnih uzroka nelikvidnosti ekonomije i ozbiljan problem za crnogorsku privredu.<br/>
<br/>
„Mala i srednja preduzeća koja čine većinu su posebno pogođena tom pojavom, koja izaziva poteškoće u isplati plata, kašnjenje plaćanja dobavljačima i nemogućnost ulaganja u razvoj“, rekao je Adrović.<br/>
<br/>
On je naveo da postoji veliki broj manjih proizvođača ili poljoprivrednih proizvođača koji proizvode plasiraju u velikim trgovačkim lancima i zbog neadekvatnih isplata za svoju robu, često prestaju da proizvode i to je jedan od velikih problema.<br/>
<br/>
„Osnovna intencija zakona je da ubrza platni promet. Ako budemo ovo sproveli, to će doprinijeti efikasnijem platnom prometu i smanjenju pravnih sporova“, dodao je Adrović.<br/>
<br/>
Poslanik Socijaldemokrata, Boris Mugoša, rekao je da je pitanje kako će se zakon primjenjivati.<br/>
<br/>
„Od 2014. godine imamo zakon o izmirenju rokova novčanih obaveza i od 2019. sam pitao šta se dešava sa njim. U primjeni se pokazalo da nema nikakve suštinske efekte i konstatovali smo da imamo zakon koji nije primjenjiv“, objasnio je Mugoša.<br/>
<br/>
On je dodao da sada postoji novo zakonsko rješenje koje je poboljšano, gjde su smanjeni rokovi za plaćanje.<br/>
<br/>
„Poenta je hoće li to nama što značiti u praksi“, naveo je Mugoša.<br/>
<br/>
On je ocijenio da nadzor nad primjenom zakona mora biti bolji i da organi moraju po službenoj dužnosti kontrolisati subjekte.<br/>
<br/>
„Podrška zakonu i onom prije i ovom sad, samo mislim da primjena neće biti adekvatna, jer je loš ambijent“, saopštio je Mugoša.<br/>
<br/>
Poslanik Nove srpske demokratije, Velimir Đoković, kazao je da će podržati predloženo zakonsko rješenje.<br/>
<br/>
„Ovaj zakon je i te kako dobrodošao na ekonomskom planu u Crnoj Gori, jer smo imali ranije otvaranje fantomskih firmi, koje su namjerno otvarane sa kratkim rokom trajanja i ostajale dužne dobavljačima“, rekao je Đoković.<br/>
<br/>
On je naveo da su te fantomske firme u dužem periodu prethodnih decenija napravile i ne mali poreski dug, čiji je veći dio i nenaplativ.<br/>
<br/>
„Rok 30 do 60 dana je, ipak, možda kratak, jer mislim da u Crnoj Gori još možda nijesu zreli uslovi da određene firme mogu tako brzo da imaju likvidnost“, zaključio je Đoković.</p>

Vuković: Poboljšanje ambijenta i bolja likvidnost preduzeća

<p>-Više državno tužilaštvo preduzima intenzivne mjere i radnje rasvjetljavanju svih okolnosti ubistva <b>Gorice Medojević</b> kao i na identifikaciji osobe koja je počinila krivično djelo - kazala je u izjavi za Portal ETV tužiteljka Višeg državnog tužilaštva <b>Andrijana Nastić</b>.&nbsp;</p>
<p>-Negdje poslije ponoći sam, kao dežurna tužiteljka, obaviještena da je došlo do upotrebe vatrenog oružja u naselju Zelenika na Zabjelu. Dolaskom na lice mjesta, odnosno prilikom uviđaja, utvrdila sam da je smrtno nastradalo jedno lice ženska osoba sa inicijalima G.M., starosti 39 godina. Tužilaštvo preduzima radnje na indetifikaciji počinioca krivičnog djela. Izuzeti su tragovi sa lica mjesta i oni su predmet vještačenja, a u toku su policijsko-tužilačke radnje kako bi se što prije rasvijetlile sve okolonosti pod kojima se ovaj događaj desio – rekla je Nastić.</p>
<p>Crnogorski mediji su jutros izvijestili da je u Podgorici, u dvorištu kuće u Manastirskoj ulici, pod još nerasvijetljenim okolnostima, usmrćena tridesetdevetogodišnje Gorica Medojević.&nbsp;</p>
<p>Iz Višeg državnog tužilaštva u Podgorici je za našu televiziju saopšteno da je formiran predmet i, u saradnji sa Upravom policije, obavilo uviđaj.</p>
<p>- Izdata je naredba za obdukciju tijela, izuzeti su tragovi sa lica mjesta a u toku je preduzimanje i drugih mjera i radnji sa ciljem potpunog rasvjetljavanja ovog događaja i identifikacije počinioca krivičnog djela - naveli su iz Vrhovnog državnog tužilaštva.</p>
<p>&nbsp;</p>

NASTIĆ: Intenzivno radimo na identifikaciji osobe koja je počinila ubistvo

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: tomas-vajs