Crnogorski bokseri Bojana Gojković i Tomislav Đinović osvojili su zlatne medalje na međunarodnom turniru Le Sentjur u Parizu. Gojković je u finalnom meču kategorije do 57 kilograma savladala Francuskinju Marijen Dantan. Do pobjede došla je jednoglasnom odlukom sudija. U polufinalu eliminisala je Lusi Pauli. Đinović je, kao i Gojković, do pobjede u finalnom meču kategorije do 60 kilograma došao na dominantan način, protiv Italijana Manuela Kučija, jednoglasnom odlukom sudija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518080528_ea8af809a1ea52ecbbe1a8b86f2484ac2eae7218c2f59c607aa6aa5f98270164.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518080528_ea8af809a1ea52ecbbe1a8b86f2484ac2eae7218c2f59c607aa6aa5f98270164" data-rendition-name="original" width="722" height="722" loading="lazy" alt="Đinović zlato"> </figure>  On je u četvrtfinalu jednoglasnom odlukom sudija eliminisao Italijana Brajana Abatanđela, dok je meč za zlatno odličje izborio prekidom u drugoj rundi, protiv Francuza Lija Belhasela. Selektor Nikola Ružić kazao je da je znao da su Đinović i Gojković spremni, ali da je ono što su prikazali u finalu nadmašilo i njegova očekivanja. - Kako je turnir odmicao, sve su bili i bolji, rasli su iz meča u meč – tehnički, mentalno i fizički. Svaki izlazak u ring bio je bolji od prethodnog. U borbama za zlato su pokazali svoja najbolja izdanja - upravo kad je bilo najvažnije. To je ono što pravi šampioni rade – budu najbolji kad je najteže- rekao je Ružić. On je naglasio da glavni cilj ostaje Svjetsko prvenstvo u septembru u Liverpulu. - Osvojiti turnir u sklopu priprema uvijek puno znači za samopouzdanje, ali mi znamo da pravi posao tek slijedi. Ovo nam je vjetar u leđa i dodatna motivacija da u septembru budemo u najboljoj mogućoj formi, kad je najvažnije- rekao je Ružić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Boks: Zlatne medalje za Bojanu Gojković i Tomislava Đinovića

Crnogorski bokser Tomislav Đinović plasirao se u finale prestižnog međunarodnog turnira Le Sentjur /Les Ceintures/ u Parizu.
Član Bokserskog kluba Zlatičanin je večeras u polufinalnom meču kategorije do 60 kilograma, prekidom u drugoj rundi, pobijedio Francuza Lija Belhasela.
Bronzani sa Evropskog prvenstva u Beogradu juče je na startu turnira, jednoglasnom odlukom sudija, pobijedio Italijana Brajana Abatanđela.
Rival Đinoviću u sjutrašnjem finalu biće bolji iz duela Italijana Manuela Gućija i Francuza Klementa Busketa.
Plasman u finale ranije danas izborila je i Bojana Gojković, koja je u polufinalnoj borbi kategorije do 57 kilograma savladala domaću bokserku Lusi Pauli, jednoglasnom odlukom sudija.
Rivalka Bojani Gojković u sjutrašnjem finalu biće Francuskinja Marijen Dantan, koja je u polufinalnoj borbi eliminisala Kanađanku Ušanu Seltan.

Đinović u finalu

Crnogorski boks na međunarodnom turniru Le Sentjur u Parizu predstavljaće Tomislav Đinović i Bojana Gojković, saopšteno je iz Bokserskog saveza. 
 
Đinović i Gojković, u pratnji selektora Nikole Ružića, otputovali su danas preko Dubrovnika u Pariz, gdje će do 18. maja nastupati na prestižnom međunarodnom turniru. 
 
Najavljeno je učešće bokserki i boksera iz 14 država. 
 
Gojković će nastupiti u kategoriji do 57 a Đinović do 60 kilograma. 
 
Ljubiteljima boksa u sportskoj dvorani Rože Uvar predstaviće se borci iz Italije, Portugala, Španije, Maroka, Meksika, Njemačke, Švajcarske, Belgije, Kanade, Brazila, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i domaćina Francuske. 
 
- Učešće na turniru predstavlja važan test forme i dodatno međunarodno iskustvo za crnogorske reprezentativce, koji će imati priliku da odmjere snage sa vrhunskim sportistima iz najjačih bokserskih škola- stoji u saopštenju. 
 
Navodi se da se nastavlja sa aktivnim međunarodnim nastupima i da je turnir u Parizu još jedna prilika za dokazivanje talenta i kvaliteta crnogorskih boksera.

Boks: Đinović i Gojković predstavljaju Crnu Goru na turniru u Parizu

Crnogorski bokser Tomislav Đinović osvojio je zlatnu medalju na prestižnom turniru Brussels Capital Tournament u glavnom gradu Belgije. 
 
Član Bokserskog kluba Zlatičanin do pobjede u finalnom meču kategorije do 60 kilograma došao je pobjedom protiv Indijca Dikšanta Dahija prekidom u trećoj rundi. 
 
Dominirao je Đinović od početka borbe, a sjajno izdanje u borbi za zlato krunisao je u trećoj rundi, kada je snažnim udarcem poslao na pod rivala. 
 
Indijac nije uspio da oporavi, pa je sudija prekinuo borbu. 
 
Crnu Goru je na turniru u Briselu predstavljala i Bojana Gojković, koja je u kategoriji do 60 kilograma osvojila bronzanu medalju. 
 
Selektor Nikola Ružić kazao je da je izuzetno ponosan na izdanje crnogorskih reprezentativaca na jakom turniru u Belgiji. 
 
- Uspjeh je potvrda da se trud i posvećenost na treninzima isplate. Turnir nam je pokazao da imamo kvalitet da se nosimo sa najboljima, ali i da još ima prostora za napredak. Nastup u Briselu nam je bio veoma važan da testiramo našu formu. Uvidjeli smo na čemu treba dalje da radimo- rekao je Ružić. 
 
On je istakao da se Gojković nije borila u svojoj kategoriji, već do 60 kilograma i najavio da će se ubuduće nastupati samo u toj kategoriji. 
 
- Đinović je u odnosu na turnir u Azerbejdžanu prije 20 dana dosta popravio formu. Nastavljamo sa radom za glavni cilj ove godine, a to je Svjetsko prvenstvo za seniore u Liverpulu u septembru- rekao je Ružić. 
 
Turnir u Belgiji je okupio vrhunske bokserke i boksere iz Francuske, Australije, Italije, Poljske, Indije, Srbije, Turske, Holandije, Švajcarske, Kosova, Crne Gore i domaćina Belgije.

Đinović osvojio zlato u Briselu, Gojković ponijela bronzu

Crnogorski bokser Tomislav Đinović nije uspio da se plasira u polufinale 
međunarodnog turnira Great Silk Way/Veliki put svile u Bakuu. 
 
On je u četvrtfinalnom meču kategorije do 60 kilograma poražen od domaćeg borca Tagija Nasibova, podijeljenom odlukom sudija. 
 
Đinović je u osmini finala elominisao Čingiza Musinova iz Kazahstana. 
 
Trener crnogorskog borca Momčilo Zlatičanin kazao je da nastup na turniru u Bakuu značajno iskustvo za njegovog pulena. 
 
- Đinović je, iako je zaustavljen u četvrtfinalu, ostavio snažan utisak i još jednom pokazao da pripada tom nivou. Nijanse su odlučile pobjednika protiv Azerbejdžanca. Svaka runda je bila borba do kraja, a iskustvo koje smo ovdje stekli je neprocjenjivo - rekao je Zlatičanin. 
 
On je istakao da će mu dvije jake borbe mnogo značiti, navodeći da je to Đinoviću bio prvi turnir nakon pauze. 
 
- Vidi se da još nije u željenoj formi. Ostvarili smo ono što smo željeli u ovom momentu - da ostavimo dobar utisak i steknemo dragocjeno iskustvo - rekao je Zlatičanin. 
 
Osvajač bronzane medalje sa posljednjeg Evropskog prvenstva bio je jedini predstavnik Crne Gore na tom turniru, koji je okupio više od 200 boraca iz iz Tadžikistana, Uzbekistana, Kambodže, Kirgistana, Gruzije, Rusije, Kazahstana i domaćina Azerbejdžana.

Đinović poražen u četvrtfinalu

Predsjednik Bokserskog saveza Aleksandar Klemenko uputio je predsjedniku Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušanu Simonoviću dopis u kojem poručuje da Milivoj Dukić, koji je proglašen za najboljeg sportistu u ovoj godini, ne može da parira rezultatu koji je Tomislav Đinović ostvario kao jedini crnogorski sportista koji je osvojio medalju na Evropskom prvenstvu u olimpijskom sportu.
- Danas smo saznali da ste Milivoja Dukića proglasili za najboljeg sportistu Crne Gore u 2024. godini. Milivoj Dukić je izvanredan sportista koji je već duže vrijeme konkurentan na svjetskom nivou u svom sportu i njegova kandidatura svakako zaslužuje posebno priznanje COK-a, Ministarstva &nbsp;sporta i mladih i eventualno drugih državnih organa. Ali na osnovu Pravilnika o kriterijumima i &nbsp;načinu izbora sportiste godine (Broj: 02-235/2 od 02.12.2024. izdatog od strane COK-a), rezultat &nbsp;koji je on postigao u 2024. godine nikako ne može da parira rezultatu Tomislava Đinovića, &nbsp;jedinog crnogorskog sportiste koji je ove godine osvojio medalju na Evropskom prvenstvu u &nbsp;olimpijskom sportu. &nbsp;Tomislav Đinović je jedini crnogorski sportista koji je u 2024. godini na osnovu svog rezultata u &nbsp;skladu sa Zakonom o sportu, stekao status sportiste sa vrhunskim reprezentativnim rezultatom i &nbsp;dobio rješenje o doživotnoj mjesečnoj naknadi za ostvaren sportski rezultat - naveo je Klemenko.
Milivoj Dukić je, kako je ukazao, učestvovao na četiri Olimpijske igre.
- I nikada od vas nije bio proglašen za najboljeg &nbsp;sportistu godine. Tih godina ste davali prednost drugim sportistima po rezultatima, koji su bili &nbsp;apsolutno slični ili čak manje značajni od rezultata Tomislava Đinovića. &nbsp;Svi moramo iskreno priznati da je nastup svih učesnika crnogorskog tima na prošlim &nbsp;Olimpijskim igrama, uključujući Milivoja Dukića i predstavnika BSCG, bio nezadovoljavajući. &nbsp;Zauzeti 14. mjesto na Olimpijskim igrama je možda veliki uspjeh za određenog sportistu i &nbsp;njegovog trenera, ali ovo je, naravno, još jedan neuspjeh COK-a. A pokušaj da se ovaj neuspjeh &nbsp;sakrije dodjelom titule „Najbolji sportista godine“ je još jedno profaniranje rada COK-a - istakao je Klemenko.
Bokserski savez Crne Gore nije, ističe on, saglasan sa odlukom i izražava kategoričan protest po ovom &nbsp;pitanju.&nbsp;
- Nečuveno je da je ovakva nepravda, u najmanju ruku u vašem izvršenju, ponavljana iz godine u &nbsp;godinu, postala dio nezdrave tradicije koja se veoma negativno odražava na imidž COK-a, a takođe i grubo krši prava crnogorskih sportista, trenera i nacionalnih saveza - zaključio je Klemenko.

Klemenko Simonoviću: Dukić ne može da parira rezultatu koji je ostvario Tomislav Đinović, nečuveno da je ovakva nepravda postala dio nezdrave tradicije

Član Bokserskog kluba Zlatičanin, Tomislav Đinović, najbolji je sportista Podgorice u 2024. godini, u tradicionalnom izboru Sekretarijata za sport Glavnog grada.
Đinović je priznanje zaslužio osvajanjem bronzane medalje na Evropskom prvenstvu u Beogradu.
- Prije svega želim da se zahvalim svom gradu na nagradi i da obećam nove radosti i uspjehe, već počev od maja 2025. godine kada je na programu Svjetsko prvenstvo. Za četiri godine cilj mi je i medalja na Olimpijskim igrama - rekao je Đinović.
Za najbolji klub proglašen je Džiu džicu klub Feniks, dok je najbolji trener Dejan Vukčević, šef stručnog štaba tog sportskog kolektiva.
Zamjenik gradonačelnice Podgorice, Luka Rakčević, kazao je da su sportisti najbolji ambasadori Podgorice i Glavni grad će i dalje težiti da njima i njihovim klubovima obezbijedi što bolje uslove za rad.
- U ovoj godini smo podgoričkim sportskim organizacijama opredijelili rekordna sredstva, koja će naredne biti još veća, a uz to smo spasili Ženski rukometni klub Budućnost i njegovim preuzimanjem, kao i Vaterpolo plivačkog kluba Budućnost, obogatili porodicu gradskih klubova. U predstojećoj godini ćemo svjedočiti i nikad intenzivnijem razvoju u smislu sportske infrastrukture - kazao je Rakčević.
Sekretar Igor Vujačića i službenici Sekretarijata za sport, Miloš Antić, Nela Tatar i Miloš Stijepović, uručili su plakete ostalim sportistima i zaslužnim sportstkim radnicima.
One za vrhunske rezultate na osnovu rezultata u seniorskoj konkurenciji dobili su karatista Omladinca Nenad Dulović, kik bokser Budućnosti Nemanja Čađenović, džiju džicu majstori Feniksa Anđela Vukčević, Aleksa Radulović, Krsto Radulović, Mladen Bojanović, Selma Ličina (bronza na SP) i Savo Jaredić.
Nagrađeni su i predstavnici džiju džicu kluba Arso Milić – Miloš Miličković i Arso Milić, Jelena Jovanović i Mladen Jokmanović iz Džiju džicu kluba Stara varoš, Maja Rajković šesto na Paraolimpijskim igrama u Parizu, disciplina bacanje koplja i Zinedin Bećović iz Tekvondo kluba S3 za osvojeno zlato na klupskom šampionatu Starog kontinenta.
Plakete za ostvarene rezultate u mlađim kategorijama u 2024. godiniza služili su Viktor Dukić (kik boks klub Rad), Jusuf Saljiu, Jovana Damjanović, Una Raković i Helena Backović iz Karata kluba Omladinac, Jelena Vukčević, Nikola Vulević, Pavle Mugoša i Ana Asanović iz Džiju džicu kluba Fenix, Vuk Džudović i Branka Mujović iz Džiju džicu kluba Stara varoš, i najmlađi među njima Sava Vujisić (Tekvondo klub S3).
Tradicionalno, na osnovu dostignuća, izabrani su i nagrađeni i najperspektivniji sportisti Glavnog grada (dječaci i djevojčice od 13 do 16 godina).
To su Matija Jovanović (Fudbalski klub Budućnost), Nađa Peković i Aleksa Radić (Odbojkaški klub Budućnost), plivač Veljko Vučinić (PVK Budućnost), vaterpolista Petar Brnović (PVK Budućnost), Elena Jovanović (Džiju džicu klub Stara varoš), Ines Terzić i Petra Marković (Karate klub Omladinac) i Mia Vuksanović (Ženski rukometni klub Budućnost).
Zlatne plakete za poseban doprinos razvoju školskog sporta uručene su Radovanu Gligoroviću (OŠ Maksim Gorki) i Marku Radusinoviću (Srednja medicinska škola), dok su za uspješnu saradnju u realizaciji programskih aktivnosti Sekretarijata za sport, kao i promociju sporta nagrađeni Fudbalski savez Crne Gore, Igor Jokanović (Crveni krst Crne Gore) i Nikola Martinović (Mjesna zajednica Nova varoš).
Zlatnu plaketu za promociju i razvoj sportske rekreacije dobio je Milan Miranović, član SRD Podgorica, a Igoru Tomiću, predsjedniku Paraolimpijskog komiteta Crne Gore, uručeno je priznanje za razvoj i promociju sporta osoba sa invaliditetom.
Sekretarijat za sport posthumno je dodijelio plakete porodicama sportskih radnika za doprinos razvoju sporta u Titogradu (Podgorici) – fudbalskim legendama Milanu Rogošiću, Zoranu Vorotoviću, Spasoju Pavloviću, Nikoli Jankoviću, kao i bivšem stonoteniskom asu Mulitnu Micu Marašu.
Nagrade za izuzetan doprinos u razvoju, organizovanju i unaprjeđenju sporta u Podgorici zaslužili su Zoran Vukčević (odbojka), Zoran Mijović (fudbal), Saša Ivanović (fudbal), Jadran Vujačić (košarka), Dragan Mugoša (boks), Mirsada Ganić (rukomet), Vesna Durković (rukomet), Marta Bojanović (rukomet), Zorica Kostić (ragbi), Rajko Ćupić i Fudbalski klub Zabjelo.

Đinović sportista Podgorice

Uz 2022. godinu, kada su Bojana Gojković i Tamara Radunović Crnoj Gori donijele prve seniorske medalje za ženski boks sa Evropskog prvenstva, ova 2024. godina je najuspješnija u novijoj istoriji crnogorskog boksa - poručili su u Bokserskom savezu Crne Gore. Realizovan je, ističu, kompletan program. - Bokseri su nastupili, i to veoma uspješno na svim planiranim turnirima i prvenstvima, a uspješno su organizovana i dva velika svjetska takmičenja u Budvi. Godinu je, prije svih obilježio Tomislav Đinović, koji je na seniorskom šampionatu Evrope u Beogradu osvojio bronzanu medalju, prvu za Crnu Goru nakon 24. godine. Prije 19-ogodišnjeg člana BK Zlatičanin to je uspjelo 2000. godine Nikoli Sjekloći i Miloradu Gajoviću na Evropskom prventvu u finskom gradu Tampere. Medalja je u Beogradu mogla biti i sjajnija da Đinovića nije spriječila povreda. Odluka medicinskog tima našeg borca bila je da se zaustavi u polufinalu i ne ukrsti rukavice sa Rusom Vsevolodom Šumkovim, zbog povrede vilice koju je dobio u četvrtfinalnoj borbi - naveli su u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241210161252_3d1a136b5c810b0f03ddbc743fb4f9f7d4b3304fcc3608b854a5f10301176e69.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241210161252_3d1a136b5c810b0f03ddbc743fb4f9f7d4b3304fcc3608b854a5f10301176e69" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="Tomislav Đinović"> <figcaption>Tomislav Đinović(Photo: Bokserski savez)</figcaption> </figure>  Uz seniorsku bronzu, Đinović je, napominju, osvojio i bronzu na Evropskom prvenstvu do 23 godine, koje je održano u Sofiji, a pored zlatne medalje proglašen je i za najboljeg boksera 61. Međunarodnog turnira “Beogradski pobjednik”. - Njegove rezultate i uspjehe na pravi način vrednovao je Glavni grad, koji ga je izabrao za najboljeg sportistu Podgorice, a vjerujemo da će tako biti i na državnom nivou, odnosno u izboru Crnogorskog olimpijskog komiteta i Udruženja sportskih novinara Crne Gore - dodali su u Bokserskom savezu. Uspješnu godinu crnogorskog boksa upotpunili su, navode, Bojana Gojković osvajanjem srebrne medalje na Evropskom prvenstvu do 23 godine u Bugarskoj i učešćem na Olimpijskim igrama u Parizu, bronzani Nikola Raičević na Evropskom prvenstvu za školarce u Banjaluci, šampion u juniorskoj konkurenciji Matija Roganović i srebrni u uzrastu mladih, njegov brat Miloš na Balkanskom prvenstvu u Loznici, kao i mlađi školarci i juniori: koji su osvajali medalje na turnirima u Mađarskoj (Eger kup), Grčkoj (Tajger kup), Beogradu (Kup nacija), Hrvatskoj (Zagreb open), Sarajevu (Turnir “Mustafa Hajrulanović Talijan”)… - Očigledno je boks u Crnoj Gori posljednjih godina u usponu, kako na takmičarskom tako i na organizacionom planu, što potvrdjuje i uspješna organizacija u ovoj godini dva velika svjetska takmičenja - Svjetskog kupa za mlade u martu u hotelu “Splendid” u Bečićima, uz učešće predstavnika 21 države i Svjetskog prvenstva za mlade krajem oktobra i početkom novembra u Budvi, na kojem su nastupili takmičari iz čak 76 zemalja svijeta. Godina za ponos, pamćenje i poštovanje - zaključili su u Bokserskom savezu.

Bokserski savez: Ovo je jedna od najuspješnijih godina u novijoj istoriji - za ponos, poštovanje i pamćenje

Poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić reagovao je na današnji nastup ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića u Skupštini Crne Gore u kojem je naveo da je Mikić umiješan u šverc cigareta pod pokroviteljstvom bivšeg premijera Dritana Abazovića.
Mikić navodi da je papir koji je Šaranović pokazao falsifikat i podmetačina struktura povezanih sa bivšim režimom.
- Propaganda, fabrikovanje laži i crtanje meta ljudima je bila odlika bivšeg režima DPS-a i žao mi je sto se ministar Šaranović koristi istim metodama i argumentima kao strukture protiv kojih se navodno bori. majući u vidu koju funkciju obavlja Šaranović ima veću odgovornost za javno izrečenu riječ. Da je dokument koji ministar Šaranović pokazao vjerodostojan za skoro dvije godine njegovog mandata bezbjednosni sektor ili nadležno tužilaštvo bi me makar pozvali da se izjasnim na te navode - poručio je Mikić.
On je naglasio da i sam ministar Šaranović zna da navodi koje je iznio danas nijesu tačni, jer da jesu on i njegove kolege iz Demokrata ne bi išle sa gospodinom Abazovićem i sa njim u koaliciju na parlamentarnim izborima 2023. godine.
- Zato podsjećam gospodina Šaranovića na činjenicu da su on i njegove kolege iz Demokrata u kampanji 2023. godine išli zajedno sa nama od grada do grada svugdje po Crnoj Gori i afirmativno govororili o Dritanu Abazoviću i njegovim rezultatima u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Očigledno gospodin Šaranović na svaki način pokušava da skrene pažnju sa katastrofalne bezbjednose situacije u kojoj se nalazi Crna Gora. A bilo bi mnogo bolje da svoju energiju usmjeri na rješavanje konkretnih problema u sektoru bezbjednosti, nego što sa mjesta ministra unutrašnjih poslova šalje poruke u maniru žute štampe - zaključio je Mikić.

Mikić: Da je papir koji je pokazao Šaranović vjerodostojan, Demokrate ne bi bile u predizbornoj koaliciji sa GP URA

Mjesto u kojem živite može uticati na brzinu vašeg starenja, u zavisnosti od faktora iz okruženja, društva i politike koji vas okružuju.
Prema najnovijem istraživanju objavljenom u uglednom časopisu Nejčr medisin, Danska je zemlja u kojoj ljudi najsporije stare. Naučnici su utvrdili da upravo ta zemlja ima najpovoljnije uslove za usporeno biološko starenje – zahvaljujući zdravijoj životnoj sredini, društvenim okolnostima i političkoj stabilnosti.
U studiji je analizirano više od 160.000 ljudi iz 40 zemalja, kako bi se uporedilo kako različiti faktori širom svijeta utiču na proces starenja, piše Science Focus.
Naučnici su koristili takozvani biobehavioural age gap – alat zasnovan na vještačkoj inteligenciji koji procjenjuje razliku između nečije stvarne (hronološke) starosti i predviđene biološke starosti, na osnovu okruženja i rizika kojima je osoba izložena. Na primjer, ako imate 50 godina, a model procijeni da imate 55, vaša biološko-prediktivna razlika je 5 godina – što ukazuje na ubrzano starenje, piše Sajens fokus.
Rezultati? Na četiri analizirana kontinenta – Africi, Aziji, Evropi i Južnoj Americi – pokazalo se da Evropljani stare najzdravije. Nasuprot tome, ubrzano starenje češće je u zemljama sa nižim prihodima.
- Ova studija je važna jer redefiniše starenje – ono nije samo biološki ili životni proces, već je duboko povezano sa širim društvenim i političkim uslovima. Gdje i kako živite može značajno ubrzati ili usporiti starenje - izjavio je dr Morten Šajbe-Knusen, stručnjak za starenje sa Univerziteta u Kopenhagenu, koji nije direktno učestvovao u istraživanju.
Najbrže starenje zabilježeno je u Egiptu – gdje su ljudi u prosjeku biološki stariji za 4,75 godina od svoje stvarne starosti. Slijede Južnoafrička Republika i zemlje Južne Amerike. U Evropi, ubrzanije starenje primijećeno je u istočnim i južnim regionima.
S druge strane, najsporije starenje zabilježeno je u Danskoj – gdje su ljudi biološki mlađi u prosjeku za 2,35 godina. Slijede Holandija i Finska.
Istraživači su utvrdili da ključnu ulogu imaju fizički faktori poput kvaliteta vazduha, ali i društveni – uključujući rodnu ravnopravnost i socijalno-ekonomski status.
Zanimljivo je i to što su važnu ulogu imali politički faktori – poput slobodnih izbora, postojanja demokratskih institucija, političkih sloboda i opšteg osjećaja da političari djeluju u interesu građana.
- Zašto politika ima toliki uticaj na brzinu starenja i dalje je velika misterija. Moguće je da hronični stres izazvan nesigurnošću i nejednakostima u zdravstvu igra ključnu ulogu - kaže dr Šajbe-Knusen.
Studija je takođe pokazala da ljudi koji brže stare osam puta češće imaju poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti i četiri puta češće doživljavaju kognitivni pad.
Ipak, naučnici naglašavaju da su ovi odnosi asocijativni, a ne uzročno-posljedični. Bez obzira na to, rezultati ukazuju na to koliko je važno ulaganje u zdravstvenu jednakost na globalnom nivou.
- Iznenađujuće je to što su negativni faktori imali jači uticaj od zaštitnih, a ljudi iz siromašnijih zemalja pokazivali su znatno ubrzanije starenje bez obzira na sopstveni društveni status. Ovo je još jedan snažan argument za ulaganje u univerzalne sisteme poput obrazovanja i zdravstvene zaštite – kao ključ za zdravije stanovništvo - zaključuje Šajbe-Knusen.

Danska - zemlja u kojoj se najsporije stari

U večernjoj emisiji slikar Ivan Đurišić govori o samostalnoj izložbi „Dekonstrukcija algoritma“- održanoj na Barskom ljetopisu. 
O ljubavi prema rukometu i karijeri razgovaramo sa proslavljenim rukometašem Draškom Mrvaljevićem. 
Na koji način Kinezi čuvaju svoju zemlju i njenu ekologiju i šta CG može usvojiti od njih govorimo sa Azrom Vuković iz NVO Green home, koja se nedavno vratila iz KIne. 
Uz nju, sa Ksenijom Medenicom iz CZIP govorimo o važnosti našeg UNESCO Kotora. O ljepotama Ulcinja sa vodičem Ismetom Karamanagom.

Večernja emisija ljetnjeg programa: O izložbi „Dekonstrukcija algoritma“, rukometu, ekologiji, važnosti UNESCO Kotora...

Premijer Španije Pedro Sančes najavio je da će njegova država iz zraka izbaciti 12 tona humanitarne pomoći u Pojas Gaze gdje zbog izraelske blokade vlada glad, a zabilježene su desetine slučajeva smrti djece zbog nedostatka hrane.
Operacija je rijedak primjer da se evropska nacija pridružuje zemljama Bliskog istoka u slanju pomoći zračnim putem.
Sančes, inače jedan od najžešćih kritičara izraelske vojne ofanzive u Gazi, rekao je na konferenciji za novinare da će se isporuka izvršiti iz Jordana u petak pomoću aviona španske ratne avijacije.
- Glad u Gazi je sramota za cijelo čovječanstvo i stoga je njeno zaustavljanje moralni imperativ - rekao je Sančes.
Ministarstvo odbrane kaže da će 12 tona biti isporučeno u operaciji sličnoj onoj provedenoj u martu 2024, kada je Španija u Gazu isporučila 26 tona hrane.

Sančes: Glad u Gazi je sramota za cijelo čovječanstvo

Kada Aleksandar Vučić razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.
Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.
<h3>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</h3>
Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.
Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.
Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.
<h3>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</h3>
Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.
Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.
<h3>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</h3>
Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.
To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.
<h3>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</h3>
U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.
Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.
<h3>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</h3>
Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“
Eh, nekad bilo!
Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.
<h3>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</h3>
Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.
Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.
<h3>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</h3>
Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.
U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.
<h3>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</h3>
Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“
Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.
Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.
<h3>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</h3>
Ne daj da ti mijenjaju ime. 
Ne daj da ti prepravljaju istoriju. 
Ne daj da ti krstom zamijene zakon. 
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila. 
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.
Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.
Digni glas dok još možeš da govoriš. 
Glasaj dok još imaš pravo glasa.
Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".
I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.
Vučićeva jesenja ofanziva dolazi. 
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore. 
Ako ih još ima!

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

Iz Demokrata su saopštili da je pas sumnjiv da je komita, te da je više nego očigledno da iza njegovog djelovanja stoje Ljubo Milović i Radoje Zvicer. &nbsp;Unutrašnjom istragom utvrdiće se da li je pas služio u odjeljenju koje je nekad bilo pod kontrolom Zorana Lazovića, satirično je na Iks mreži prokomentarisao poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević, reagujući na informaciju da je na Dvorskom trgu na Cetinju policajac, prema nezvaničnim navodima, sam sebe ranio dok je pokušavao da savlada psa.
Istovremeno, kako dodaje, potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, Aleksa Bečić, naložio je hitan veting u redovima policijskih pasa, dok je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica rekao da je prošlo vrijeme kada je Bemax mogao ubacivati pse u policijske redove.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1949440884157935648&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcetinje-policajac-se-ranio-dok-je-pokusao-da-obuzda-psa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Pas je komita, iza njega stoje Zvicer i Milović, Bečić naložio hitan veting policijskih pasa

Crna Gora danas plaća cijenu višedecenijskog nedostatka crnogorskih autora iz raznih naučnih oblasti, posebno istorijske nauke, lingvistike, antropologije, proučavanja baštine... Obrazovali smo se na udžbenicima i radovima onih koji Crnu Goru nikada nijesu smatrali kao autentični nacionalni i državni prostor, već kao provinciju srpske države i ogranak srpskog naroda. Danas smo mi jedina država na svijetu sa hiljadugodišnjim trajanjem, priznata kao suverena i kao član UN, sa priznatim crnogorskim jezikom i crnogorskom nacijom, čiji dio stanovništva, koji nikada nije bio dio suśedne države, sebe smatra nacionalno dijelom te države, njenog istorijskog, kulturnog i jezičkog nasljeđa. Dugo vremena je i u Crnoj Gori važila zabluda da je srpska vojska krajem 1918. godine oslobodila Crnu Goru od austrijske okupacije. To je jedna od hiljadu laži koje su prenošene iz publikacija suśedne Srbije i njenih ispostava u Crnoj Gori. Stotine neoborivih činjenica, dokumenata savezničkih snaga, govore da je srpska vojska ušla u Crnu Goru bez borbe, oslobođenu od strane crnogorskog naroda, zajedno sa drugim okupacionim snagama, kako su se sami saveznici precizno definisali. Brojne depeše potvrđuju da se radi o okupiranoj teritoriju, o okupacionim trupama, uključujući i depeše najvećeg vojnog vrha srpske vojske. Uprkos protivljenju nekih saveznika, a ponajviše zahvaljujući Francuzima i njihovoj okupacionoj vojsci, srpska vojska je uspostavila okupacionu upravu u Crnoj Gori i formirala privremenu vlast, lojalnu Beogradu. U organizaciji Beograda, lažnom skupštinom, ugašena je država Crna Gora, što jedino cinici nazivaju ujedinjenjem.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f" data-rendition-name="original" width="1920" height="2798" loading="lazy" alt="ivanović"><figcaption>Poslanik crnogorskih federalista dr Mihailo Ivanovićetv</figcaption></figure>  <h2>Kršenje prava</h2> Beogradski mediji, Politika, Vreme, Pravda ... prenose u brojevima od 10. februara 1924. godine, u izvještaju iz skupštinskog zaśedanja, riječi dr Mihaila Ivanovića, poslanika crnogorskih federalista: „Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju itd... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata, i.t.d, ostaće samo kao dokaz moralne veličine i državničke sposobnosti režima“... Niko nije protivurječio, niko nije u Skupštini rekao da su to laži. Zato što su znali da je to istina. Jedina reakcija je bila potpredśednika Skupštine Lj. Bakića, kako „nema crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Slično je Crna Gora nekiliko puta „oslobađana“. Od Nemanjića do Karađorđevića, da bi je danas oslobađala svetosavska crkva iz suśedne države. Kao i stoljeće i nešto prije, kada su suspendovani svi zakoni postojeće kraljevine, tako i današnji oslobodioci ne haju za Ustav, zakone, procedure. Krše se međunarodne povelje koje imaju supremaciju nad domaćim zakonodavstvom. Krši se povelja UN iz 1948. godine, Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, čiji je potpisnik 2006. godine Crna Gora. Krši se pravo na mirno okupljanje i protest građana, kao jedno od osnovnih ljudskih prava po pomenutim poveljama. Nije čudo što UN reaguju na kršenje povelje UN, jer je to vidljivo i laicima. Kakve su to pravne fakultete završavali predstavnici vlasti kad ne poznaju najvažnije međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje su dužni da poštuju silom zakona? Država je dužna da radi na otklonjanu razloga zbog kojih se organizuju mirni protesti, a ne da tiranijom većine uskraćuju elementarno ljudsko pravo! Takođe, čitav postupak od hapšenja Milivoja Katnića, bivšeg SDT i njegovog pomoćnika Saše Čađenovića su školski primjeri kršenja Evropske konvencije, koja garantuje „... pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pretvaranje pritvora u zatvor je neprihvatljivo po međunarodnim poveljama. Iste te međunarodne povelje i presude Suda za ljudska prava u Strazburu, smatraju ubistvom od strane države pritvorenika kojem nije omogućeno liječenje u skladu sa njegovim zdravstvenim potrebama. Jednog dana će se morati pred sudom odgovarati zašto se uskraćuje Milivoju Katniću liječenje od strane ljekara koji ga je liječio i kojem vjeruje da mu neće umanjiti sposobnost odbrane? Śećate se đe je liječen optuženi Bratislav Dikić u procesu za terorizam u vrijeme „nedemokratske bivše vlasti“?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af" data-rendition-name="original" width="522" height="624" loading="lazy" alt="mauzolej"><figcaption>Autorsko djelo Ivana Meštrovića, Mauzolej na Lovćenu etv</figcaption></figure>  <h2>Uticaj Crkve Srbije</h2> Sarkastično zvuče riječi potparola NSD Mirka Miličića kako je gradonačelnik Budve i sam doprinio uličnom prebijanju, jer, kaže, niko nema pravo da „sistematski izigrava i krši zakon, da vrijeđa pojedince i porodice, da zavađa građane“. Samo je zaboravio da doda da to jedino ne važi za Andriju Mandića, predśednika Skupštine, članove NSD-a i Crkvu Srbije sa svojim velikodostojnicima. Ako neko krši zakone Crne Gore i zavađa ljude to su ta gospoda. Čemu služe riječi Joanikija Mićovića o vraćanju kapele Karađorđevića na Jezerski vrh do da poziva na kršenje zakona o zaštiti kulturnih dobara i poziva na obračun, pa i građanski rat? Da li bi pravio Joanikije problem da se Aca palikuća „pružio“ i sagradio mauzolej po nacrtu koji je naručio od Ivana Meštrovića? Da li bi to bio „božji hram“? Za razuman svijet samo proglašenje Metodija Ostojića za još jednog mitropolita u Crnoj Gori je uvreda i omalovažavanje značaja i autentičnost crkve u istoriji Crne Gore, ma čijom je baštinom smatrali. To je smicalica i lakrdija koja je svjesno urađena iz Beograda kako bi se crkva u Crnoj Gori istorijskim značajem svela na Vranjsku eparhiju. Nedavno je Metodije Ostojić držao opelo ratnom zločincu, saradniku fašista Draži Mihailoviću, uz prisustvo članova rukovodstva NSD-a, predśednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i potpredśednika Vlade Budimira Aleksića? Bez bilo kakve reakcije države i onih koji su tako strašno bili pogođeni reakcijom građana 13. jula na Gorici? <h2>Izdaja države</h2> Nedavno je na jednoj televizije organizovana debata dvojice najgorih ministara policije u istoriji Crne Gore, aktuelnog Danila Šaranovića i prethodnog Filipa Adžića. Čusmo od Šaranovića kako je Aleksa Bečić, zvani Ljaljo, svojom umješnošću i sposobnošću prevazišao krizu oko obezbjeđenja mandata za skupštinsku većinu 23. novembra 2020, kada se mimo ustavnih procedura ušlo u ustavnu nadležnost donošenjem Odluke o dopunama Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, po osnovu nepostojećeg vanrednog stanja. Pa se zatim odlučivalo, opet kršeći zakon i suprotno Ustavu i Poslovniku, tako što je bez uvjerenja DIK-a verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“ Suadi Zoronjić. I to sve zahvaljujući Ljalju, koji bi svoju „umješnost“ trebalo jednog dana da dokazuje na sudu zbog kršenja Ustava Crne Gore i nezakonitog izbora poslanika. A lustracija, nadam se, je neminovna, jer je to rang državnog udara.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="bečić"><figcaption>PARTIJSKA POSLUŠNOST U POLICIJI: Danilo Šaranović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  A da je „posao režima bio uništi cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru“, kako reče dr Mihailo Ivanović, crnogorski federalista, govori to što pomenuti Aleksa Bečić i Danilo Šaranović sprovode autoritativnu vlast u resorima kojima rukovode, ne poštujući Ustav i zakone, uvodeći partijsku poslušnost kao kriterijum u rekonstrukciji policije. Sa namjerom da se te nezakonite radnje prenesu i na pravosuđe, kako bi se i sudije pripodobile volji vlasti i postali poslušni. Da bi se sprovodio veting u bilo kojoj oblasti mora se njegova primjena zakonski urediti, čime bi se utvrdilo koji organ i po kojim kriterijumima, u definisanom postupku, može meritorno odlučivati o dokazima da li su nezakonito pribavljeni prihodi ili ne. Na osnovu izvedenih dokaza, ne nečije proizvoljne sumnje. Inače je to obična lakrdija i bezakonje, kojima se samo želi stvoriti podobno i poslušničko pravosuđe i partijska policija. Poznato je iz istorije da je Stevo Vukotić, šura kralja Nikole, bio za to da se kralju Nikoli ne dozvoli povratak u zemlju i da se Srbija i Crna Gora bezuslovno ujedine. Nakon aneksije Crne Gore, Stevo Vukotić je više puta tražio prijem kod kralja Aleksandra, ali ga je on dugo ignorisao. Na kraju, kada ga je ipak primio, Stevo Vukotić primijeti: ,,Pa vaše visočanstvo, čudo me nijeste primili ranije poslije svega što sam učinio za našu stvar“. Aleksandar mu odgovori: ,,Izdao si zakletvu datu jednom kralju, tako ćeš izdati i mene“. Neki sumnjaju u istinitost ovih riječi, ali je sigurno da svaki izdajnik završi na smetlištu istorije, odbačen od svih. Prije ili kasnije svi izdajnici završe na smetlištu istorije. Već vidim Mandića i slične kako obigravaju oko Palate Srbija i zgrade u Nemanjinoj 11 da ih neko primi. U mnogim teorijskim raspravama demokratija se često posmatra kao politički i društveni regulatorni princip. U tom smislu potencira se uspostavljanje prceduralne strane demokratije, „pravila političke igre“, bezuslovno poštovanje zakona, institucija i garancija njihovog poštovanja, kao supstancijalnih odredbi demokratije, kojima se reprezentuje vladavina naroda. Kršenje Ustava zakona, procedura, kako bi se pripodobili potpunoj kontroli vlasti, odlike su autoritarnih sistema i diktatura. Borba za demokratiju nije kampanja, ona je vječiti proces. Busamo se u prsa da smo istorijski najslobodarskiji narod na Balkanu. Makijaveli bi rekao: „Jednako je teško osloboditi narod koji želi da ostane servilan, kao i porobiti narod koji želi da ostane slobodan“. Jesmo li ovo drugo?

Oslobođenje od „oslobodilaca“

Nakon što je njegov sin zadobio ozbiljnu povredu, Nikšićanin Spasoje Krunić odlučio je da se javno obrati Ministarstvu zdravlja Vojislavu Šimunu i crnogorskoj javnosti, ukazujući na ozbiljne propuste u funkcionisanju zdravstvenog sistema.
Kako navodi u otvorenom pismu, povreda koju je njegov osamnaestogodišnji sin zadobio u utorak, 22. jula, zahtijevala je hitnu medicinsku intervenciju, uključujući davanje tetanus vakcine. Ipak, u nikšićkoj bolnici vakcine nije bilo, niti osnovnih sredstava poput joda za čišćenje rane – koje su, prema njegovim riječima, sami morali da kupe.
- Od utorka do petka živjeli smo u strepnji, jer dijete nije imalo zaštitu od tetanusa. Možete li Vi kao roditelji mirno spavati da se ovako nešto dogodi vašem djetetu? – navodi Krunić u pismu.
Vakcinu je, kaže, uspio da obezbijedi tek tri dana kasnije – preko ličnih poznanstava, i to u savjetovalištu za djecu Doma zdravlja Nikšić. Tvrdi da se ova vakcina ne može kupiti na tržištu i da je dostupna isključivo kroz javne zdravstvene ustanove.
Posebno zabrinjava što, prema informacijama koje je tom prilikom dobio, trenutno u ustanovi nema ni penicilina, niti seruma protiv ujeda zmija, što dodatno ugrožava građane, posebno u ruralnim sredinama.
- Je li ovo moguće, ministre? Da li građani znaju u kakvom se stanju nalazi zdravstveni sistem? Kome smo prepušteni? – pita Krunić, ističući da ne traži odgovor za sebe, već apeluje da nadležni reaguju tamo gdje treba.
Otvoreno pismo zaključuje pitanjem:&nbsp;
- Volite li ovu zemlju? Ako je volite, znate šta treba da uradite.
Njegovo obraćanje izazvalo je brojne reakcije na društvenim mrežama, gdje su se i drugi građani javili sa sličnim iskustvima, izražavajući zabrinutost zbog sve češćih nestašica osnovnih medicinskih sredstava u javnom zdravstvu.

Tag: tomislav-dinovic