Bivši britanski premijer Toni Bler ipak neće biti dio mirovnog savjeta za nadzor mira u Pojasu Gaze kako je to ranije najavljivao američki predsjednik Donald Tramp, što je posljedica negodovanja arapskih država zbog njegove neslužbene nominacije.
Prema Fajnenšel tajmsu (Financial Timesu), Bler je tiho isključen iz razmatranja za Trampov Odbor za mir kojim će, kako je američki predsjednik rekao, sam predsjedavati.
Sudeći prema ranijim pisanjima, Bler je iza kulisa vodio kampanju za istaknutu ulogu u privremenoj administraciji Gaze, usred curenja detalja plana koji je dijelom sastavio njegov institut "Tony Blair za globalne promjene" zajedno s Trampovim zetom i neformalnim izaslanikom Džaredom Kušnerom.
Dok su Blerove pristalice istakle njegovu ulogu u okončanju višedecenijskog nasilja u Sjevernoj Irskoj, kritičari su ukazivali na njegov slab uspjeh dok je služio kao predstavnik tzv. Kvarteta - UN-a, EU, SAD-a i Rusije - u posredovanju za postizanje mira na Bliskom istoku.
U širem arapskom svijetu, Bler je takođe bio doživljavan sa skepticizmom i neprijateljstvom zbog svoje uloge u katastrofalnoj invaziji na Irak koju su predvodile SAD 2003. godine.
Bler je bio jedina osoba javno identifikovana kao potencijalna uloga u odboru kada je američki predsjednik krajem septembra predstavio svoj plan od 20 tačaka za okončanje rata između Izraela i Hamasa, a Tramp je rekao da je Bler "vrlo dobar čovjek".
Prijedlog, u kojem je učestvovala Blerova inicijativa, kritikovan je zbog nedostatka jasnog vremenskog okvira za palestinsku državnost i sugerisanja da se Gaza upravlja pod odvojenim pravnim okvirom od Zapadne obale, što je dovelo do straha da dva nepovezana elementa Palestine više ne budu zamišljena kao jedinstvena politička cjelina.
Priznajući da je Bler i dalje kontroverzna ličnost, Tramp je u oktobru priznao da mu se oduvijek sviđao Toni, ali želi saznati da li je on prihvatljiv izbor za sve.
Navodno povlačenje Blera dolazi uprkos tvrdnjama da je krajem novembra imao tajni sastanak s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom kako bi razgovarali o planovima, prema izvještaju Times of Israela.
Izvor koji je razgovarao s Fajnenšel tajmsom sugerisao je da bi Bler i dalje mogao igrati manje centralnu ulogu.&nbsp;
- On bi i dalje mogao imati ulogu u drugom svojstvu i to se čini vjerovatnim - rekao je izvor za Fajnenšel tajms.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Toni Bler ipak neće biti dio Trampovog odbora za mir u Pojasu Gaze, presudila njegova uloga u invaziji Iraka

Dokument od 21 strane, a koji je procurio u javnost, otkriva plan za uspostavljanje međunarodne prelazne uprave u Pojasu Gaze nakon rata, pod vođstvom bivšeg britanskog premijera Tonija Blera, u okviru projekta koji je pripremio tim povezan sa njegovom kancelarijom i američko-izraelskim krugovima bliskim administraciji predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa.
Prema izvještaju izraelskog lista "Israeli Hayom", plan pod nazivom "Međunarodno prelazno tijelo za Gazu" (GITA) predlaže privremenu upravu u trajanju od tri do pet godina, nakon čega bi vlast bila prebačena na "reformsku palestinsku vlast" čiji su detalji još uvijek nejasni, prenijela je Al Džazira.
Dokument predviđa formiranje međunarodnog upravnog odbora sa 7 do 10 članova sastavljenog od poslovnih ljudi, diplomata i ekonomskih stručnjaka kojim bi predsjedavao Bler sa punim ovlašćenjima u oblastima politike, bezbjednosti i ekonomije.
Privremena sjedišta tijela planirana su u gradu Arišu u egipatskoj provinciji Sjeverni Sinaj ili u Dohi u Kataru.
Pored Blera, u planu su i bivša holandska potpredsjednica vlade Sigrid Kag kao potpredsjednica za humanitarna pitanja, Amerikanac Mark Roun kao predsjednik fonda za obnovu, Egipćanin Nagb Saviris za regionalne investicije, kao i izraelsko-američki predstavnik Arije Lajtston zadužen za Abrahamove sporazume, dok je palestinski predstavnik bez stvarnih izvršnih ovlašćenja, čije ime nije otkriveno.
Prema medijima, ovaj model pokazuje da će uprava biti pod kontrolom međunarodnih aktera, dok će palestinska uloga uglavnom biti simbolična.
Plan predviđa i imenovanje "neutralnih" palestinskih upravnika za vođenje javnih sektora pod nadzorom međunarodnog odbora, kao i formiranje lokalnog savjetodavnog tijela bez izvršnih ovlašćenja.
Takođe je predviđeno osnivanje "Fonda za obnovu i investicije u Gazi" finansiranog iz zalivskih zemalja, zapadnih investicija i međunarodnih kredita, sa profitnim modelom u kojem kompanije dijele prihode od projekata obnove.
U oblasti bezbjednosti, dokument predlaže raspoređivanje multinacionalnih snaga pod okriljem UN ili SAD, zabranu svih naoružanih palestinskih grupa tokom prelaznog perioda i međunarodni nadzor nad restrukturiranjem palestinskih bezbjednosnih snaga.
Dokument potvrđuje da će tijelo imati sve izvršne, zakonodavne i sudske ovlasti, bez prava bilo koje palestinske strane da poništava njegove odluke.
Plan realizacije predviđa tri faze- tromjesečni pripremni period, zatim početnu šestomjesečnu fazu prisustva i konačno fazu obnove koja bi trajala dvije do tri godine, prije nego što vlast bude postepeno prebačena na "reformsku palestinsku vlast", čiji je karakter još nejasan, navodi izraelski list.

Plan Tonija Blera za Gazu: Privremena uprava od tri do pet godina, potom ''reformska palestinska vlast''

Bivši britanski premijer Toni Bler želi preuzeti visoku ulogu u upravljanju poslijeratnom Gazom u okviru mirovnog plana koji razvija administracija američkog predsjednika Donalda Trampa, objavio je u četvrtak Fajnenšel tajms (Financial Times).
FT je naveo da je Bler predložen za predsjedavajućeg nadzornog odbora pod nazivom "Međunarodna tranzicijska uprava za Gazu".
Bler je bio dio sastanka održanog krajem avgusta, kojim je predsjedavao Tramp, a na kojem se raspravljalo o ratu Izraela u Gazi i poslijeratnim planovima za palestinsku teritoriju.
U julu je list izvijestio da je Institut Tonija Blera učestvovao u projektu razvoja plana za poslijeratnu Gazu.
Think-tank je tada saopštio da nijedan od njegovih razgovora s različitim grupama o poslijeratnoj obnovi Gaze nije uključivao ideju prisilnog preseljenja ljudi iz tog područja.
Podsjetimo, Tony Bler je bio britanski premijer, ispred stranke Laburista, od 1997. do 2007. godine.
Posebno je poznat po svojoj otvorenoj podršci SAD-u u ratovima na Bliskom istoku, pokrenutim nakon napada na Njujork 11. septembra 2001. godine.

Bivši britanski premijer želi povratak na svjetsku scenu: Toni Bler očekuje veliku ulogu u Gazi nakon rata

Američki tužioci saopštili su da suosnivač kompanije Teraform Labs Pte, Do Kvon, treba da bude osuđen na 12 godina zatvora zbog prevare koja je dovela do kolapsa stabilnog tokena (stablecoin) TerraUSD, vrijednog 40 milijardi dolara, 2022. godine.
Nazivajući Kvonovu prevaru „kolosalnom po obimu", vlada je u podnesku dostavljenom federalnom sudiji u Njujorku u četvrtak veče navela da zločin zaslužuje strogu kaznu. Tužioci su istakli da su Kvonove laži kupcima pokrenule niz lančanih kriza u svijetu kriptovaluta, uključujući i kolaps berze FTX u vlasništvu Sema Benkmena Frida, prenosi Blumberg.
Kvon će biti osuđen 11. decembra, pred okružnim sudijom SAD Polom Englmejerom.
Presuda stiže u trenutku kada je Trampova administracija uglavnom oslabila mjere sprovođenja koje se odnose na kriptovalute. Dana 23. oktobra predsjednik Donald Tramp pomilovao je osnivača Bajnensa, Čangpenga Žaoa, koji je bio osuđen zbog neuspjeha da uspostavi efikasan program protiv pranja novca u najvećoj svjetskoj kriptoberzi.
U sopstvenom podnesku prošle sedmice, Kvon (34) je predložio da mu se izrekne kazna od pet godina zatvora. On je u avgustu priznao krivicu za zavjeru i sajber prevaru, prema sporazumu u kojem su tužioci pristali da traže kaznu ne dužu od 12 godina.
U okviru sporazuma o priznanju krivice, Kvon je pristao da se odrekne 19,3 miliona dolara i određene imovine. Tužioci ne traže da Kvon plati odštetu milionima investitora koji su izgubili ukupno 40 milijardi dolara, uz obrazloženje da bi utvrđivanje pojedinačnih gubitaka bilo suviše složeno.
Kvonu se sudilo i u SAD i u njegovoj rodnoj Južnoj Koreji, a vodila se i dugotrajna borba oko toga gdje će prvo biti izručen nakon što je uhapšen u Crnoj Gori 2023. godine dok je putovao sa falsifikovanim pasošem. SAD-u je izručen u januaru, nakon što je gotovo dvije godine proveo u Crnoj Gori.
Američki tužioci saopštili su da će podržati da Kvon drugu polovinu kazne izdržava u Južnoj Koreji, ako se pridržava uslova sporazuma o priznanju krivice i ispuni kriterijume za transfer osuđenika.

Američki tužioci traže 12 godina zatvora za Do Kvona

Selektorka ženske rukometne reprezentacije Suzana Lazović kazala je da je veliki broj tehničkih grešaka u duelu sa Norveškom učinio svoje, navodeći da je ponosna na svoje igračice.
Ona je nakon četvrtfinalnog duela Svjetskog prvenstva, u kojem je Crna Gora poražena 32:23, kazala je da su crnogorske rukometašice napravile 24 greške, a da je cilj bio da one budu svedene na minimum.
- Da smo imali polovinu manje i to bi bilo puno - rekla je Lazović u izjavi Televiziji Crne Gore.
Ona je naglasila da Crna Gora treba da bude ponosna na djevojke koje su je predstavljale u Njemačkoj.
- Zbog svega, pa i zbog toga što su jedine koje su do sada na prvenstvu izgubile jednocifrenom razlikom od Norveške. Mogla je utakmica da bude bolja, da budemo bliži rezultatski, ali opet te tehničke greške. Radićemo da to promijenimo - rekla je Lazović.
Prema njenim riječima, djevojke su dale svoj maksimum do kraja.
- Uprkos bolesti i temperaturi, o čemu nijesmo pričale niti pričamo kao alibi, nego samo da su smogle snage i dale sve od sebe - kazala je Lazović.

Lazović: Crna Gora treba da bude ponosna na djevojke

Velika Britanija objavila je danas sankcije protiv ruskih medija i ideoloških kuća, a britanska ministarka spoljnih poslova upozorila zapadne nacije da se više angažuju u borbi protiv informacionog rata od „zlonamjernih stranih država“.
Šefica diplomatije Ivet Kuper rekla je da Velika Britanija uvodi sankcije mikroblogerskom Telegram kanalu Ribar, Fondaciji za podršku i zaštitu prava sunarodnika koji žive u inostranstvu – koju estonska obavještajna služba opisuje kao paravan za obavještajnu agenciju GRU – i Centru za geopolitičku ekspertizu, istraživačkom centru kojim upravlja krajnje desničarski ruski pisac Aleksandar Dugin, javlja AP
Dvije firme sa sjedištem u Kini takođe su sankcionisane „zbog svojih ogromnih i neselektivnih sajber aktivnosti protiv Velike Britanije i njenih saveznika“, rekla je Kuper, prenosi FoNet.
Ona je, u obraćanju povodom 100 godina od potpisivanja Lokarnskih ugovora, skupa sporazuma među evropskim nacijama koji su učvrstili mir u Evropi nakon Prvog svjetskog rata, u Ministarstvu spoljnih poslova u Londonu rekla da se Velika Britanija i njeni saveznici suočavaju sa eskalacijom „hibridnih prijetnji osmišljenih da oslabe kritičnu nacionalnu infrastrukturu, potkopaju naše interese i miješaju se u naše demokratije“.
- Trebalo bi da ovo proglasimo onim što jeste: ruski informacioni rat. A mi se branimo - &nbsp;rekla je Kuper.
Ona je navela da prijetnje uključuju fizičke napade poput sabotaže, kao i kampanje dezinformacija koje „preplavljuju društvene mreže generativnom vještačkom inteligencijom i manipulisanim video zapisima“ usmjerenim na potkopavanje zapadne podrške otporu Ukrajine ruskoj invaziji.
Britanski zvaničnici ukazuju na lažne veb stranice i političke oglase tokom nedavnih izbora u Moldaviji i sajtove sa lažnim vijestima koji objavljuju video zapise sa lažnim tvrdnjama o ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom i njegovoj supruzi, osmišljene da potkopaju podršku Ukrajini, navodi AP.

Velika Britanija uvodi sankcije ruskim medijima

Od početka godine u Crnoj Gori ubijeno je više od 25 osoba. Tragom te informacije istraživali smo u kojim državama se građani osjećaju najbezbjednije. Prema podacima Globalnog indeksa mira, Crna Gora je na 34. mjestu, ispred nas je Hrvatska, koja se našla na visokom 19. mjestu i Bugarska, koja je zauzela 29. poziciju.
Iza nas je Sjeverna Makedonija, slijede Albanija i Bosna i Hercegovina. Srbija se nalazi na 64. mjestu, a poziciju dijeli sa Zambijom.&nbsp;
Najbezbjednije zemlje na svijetu za 2025. Prema globalnom indeksu mira ostaju male i stabilne države poput Islanda i Irske.
Island titulu najsigurnije zemlje svijeta nosi već 17 godina.&nbsp;
Slijede Novi Zeland, Austrija i Švajcarska. U top 10 su još Singapur, Portugalija, Danska, Slovenija i Finska.&nbsp;
Na posljednjem mjestu najbezbjednijih država našla se Rusija, koja je zauzela 163. poziciju.&nbsp;
Među glavnim faktorima koji se uzimaju u obzir prilikom kreiranja indeksa su broj smrtnih slučajeva, učestalost nasilnih demonstracija, opšta percepcija kriminala u društvu i uticaj terorizma na svakodnevni život.

Crna Gora na 34. mjestu globalnog indeksa mira, ispred Bugarske i iza Hrvatske

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

Policajac Nikola Janičić kazao je u Višem sudu da sigurno Dušku Roganoviću, koji slovi za visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe, ne bi "oprostili" i izostavili ga iz krivične prijave da je bilo dokaza za njegovo procesuiranje, a vezano za šverc narkotika.
Janičić je svjedok u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg policijskog funcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
Janičić je odgovorio na više od 30 pitanja Čađenovića i bio je decidan da nikada od njega nije tražio da Roganović bude izostavljen iz prijave i da ga ne procesuiraju.
- Čađenović je bio postupajući tužilac u većini predmeta i nikada nije rekao da nekog izostavimo ili zažmurimo na nešto - kazao je Janičić.
On je objasnio da se slučaj Nikole Stanišić vodio kao nestanak jer nijesu imali na početku informaciju da je ubijen do dostavljanja skaj izvještaja.
- Kada je dostavljen taj izveštaj sjećam se da je Čađenović tražio od nas da pronađemo sva lica mjesta koja se mogu povezati sa fotografijama iz skaj izveštaja. Tužilac je to tražio da bi se fotografije koje povezuju određena mjesta mogle potvrditi izlaskom na lice mjesta - kazao je Janičić.
Na pitanje Čađenovića objasnio je da je u tom izvještaju bilo identifikovano 11 ili 12 osoba, a da su oni radom uspjeli da dođu do još dvije ili tri osobe.
Za ubistvo Stanišića proceuirane su osobe iz kavačkog kriminalnog klana među njima su i Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer koji slove za vođe, a koje je navodno Čađenović štitio.
Janičić je rekao da je učestvovao u hapšenju i identifikovanju osoba koje se povezuju sa ubistvima Stanišića.
On je objasnio da je hapšenje trajalo dva - tri dana i da su osumnjičenje prvo pozvali u Odjeljenje bezbjednosti Kotor zbog nekog lokalnog događaja.
- Taktičku radnju su osmislili Čađenović i Milorad Žižić da budu pozvani u različitim terminima u kotorsku policiju i nakon tih saslušanja uhapšeno je šest osoba - ispričao je svjedok.
Nakon saslušanja kod sudije za istrage te osobe su puštene na slobodu ali, prema riječima Janičića, SDT je izjavilo žalbu.
- Po dogovoru sa Čađenovićem bili smo pripravni i u blizini njihovih kuća u slučaju da bude usvojena žalba. Kada je usvojena žalba uhapšeni su Slobodan Kašćelan, Zoran Kažić i Vladimir Vukčević - objasnio je Janičić. Tri osobe su pobjegle nakon što im nije određen pritvor.
Svjedok je objasnio da je bila priča da je grupa oko Duška Roganovića proslavljala kada je ubijen Predrag Pejović.
- Milan Kankaraš je na jednom saslušanja reko da je Roganović napisao " Pedala otišla" ali mi nijesmo imali dokaze za umiješanost Roganovića u ubistvu Pejovića - kazao je Janičić.&nbsp;
On će 22. decembra nastaviti da odgovara na pitanja Čađenovića. Za tada je planirano saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Tag: toni-bler