Jug Australije pogođen je toplotnim talasom, sa temperaturom koja je u nekim gradovima prešla 40 stepeni Celzijusovih, zbog čega su nadležne službe izdale zdravstvena upozorenja i izazvale opterećenje elektroenergetskih mreža i rasplamsavanje šumskih požara.
Meteorolozi navode da su u pitanju najteži uslovi u posljednjih šest godina, podsjećajući na takozvano "Crno ljeto", kada su u požarima poginule 33 osobe, prenio je Rojters.
Nacionalni meteorološki zavod izdao je upozorenja za države Novi Južni Vels, Viktoriju, Južnu Australiju i Tasmaniju, sa posebno visokim rizikom od požara u Viktoriji i Južnoj Australiji.
Temperatura je dostigla 44 stepena u Viktoriji, 41 stepen u Melburnu, 43 stepena u Adelejdu, 32 stepena u Pertu i 31 stepen u Sidneju.
Vlasti su savjetovale stanovnicima da ostanu u zatvorenom i hidriraju se, dok se vatrogasci bore sa brojnim požarima.
Neki javni prostori produžili su radno vrijeme, kako bi građanima omogućili rashlađivanje, dok su drugi privremeno zatvoreni.
U Adelejdu je više od 2.000 domova ostalo bez struje.
I dok je u Australiji danas zabilježena najviša dnevna temperatura od 48,2 stepena, prema podacima Ogimeta - stranice koja prikuplja informacije o vremenu iz čitavog svijeta, kao najhladnije mjesto na svijetu navodi se Suhana u oblasti Jakutije u Rusiji sa minus 53,5 stepeni. Najviše kiše danas je palo u oblasti grada Ternate na ostrvu Maluku u Indoneziji - 229,2 mm, a potom u Albaniji, u Đirokastri i Korči, 149 mm.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Toplotni talas zahvatio jug Australije, šumski požari u porastu

Zbog toplotnog talasa u Grčkoj, koji je tokom ove sedmice uzrokovao temperature i do 43 stepena, za turiste je zatvoren drevni Akropolj u Atini, najposjećenije mjesto ove zemlje, a na Halkidikiju su zatvoreni alterantivni putevi.
Irena Rosić sa turističkog portala "Nikana" kaže da su vatrogasne jedinice, helikopteri, kanaderi sve vrijeme u pripravnosti, te da je situacija pod kontrolom. Rosić za N1 navodi da je zbog izuzetno visokih temperatura ovih dana, koje idu i do 43 stepena, na snazi zabrana rada na otvorenom u najtoplim djelovima dana - od 12 do 17 časova.
Dodaje da se već od ponedjeljka očekuju malo niže temperature i prijatnije vrijeme. Prema njenim riječima, u prethodna dva dana kao preventivna mjera za saobraćaj i turiste bili su zatvoreni šumski, alteranativni putevi.
- Ti putevi predstavljaju rizičnije regije za kretanje, zato što su to šumski predjeli, tu ima dosta suvih borovih iglica, suvog lišća, suvog rastinja. Zatvoreni su kako turisti ne bi prolazili, kako neko ne bi bacio staklo ili opuške od cigareta, što zaista može veoma lako da dovede do požara. U tom smislu ti alternativni putevi jesu zatvoreni, glavni putevi nisu - objašnjava ona.
Podsjeća da su se i ovog ljeta širom letovališta u Grčkoj događali požari, ali da nije bilo velikih problema.
- Vatrogasne jedinice, helikopteri, kanaderi sve vrijeme u pripravnosti, tako da je situacija pod kontrolom. Turisti nisu ugroženi, stanovnici takođe nisu ugroženi, Grčka je puna turista, tako da ono što samo primjećujemo je da se, usljed ovih visokih temperatura, turisti češće povlače sa plaže u svoje sobe, u svoje apartmane, odmaraju pod klimom, zato što ni ispod suncobrana nije toliko prijatno, tako da su trenutno najpopularnije te plaže koje imaju prirodnu hladovinu - navodi Rosić.
U regionu Atine, najavljene su temperature između 39 i 42 stepena i zbog velikih vrućina za posjetioce je zatvoren i Akropolj, što, kako kaže, grčke vlasti praktikuju kada naiđe toplotni talas.
- U tom najtoplijem dijelu dana od 12 do 17 časova Akropolj bude zatvoren, što zbog bezbjednosti radnika, što zbog bezbjednosti turista, zato što zaista veliki broj turista posjećuje tu atrakciju i to je preventivna mjera - navela je ona.

Grčka: Zbog velikih vrućina za turiste zatvoren Akropolj i alternativni putevi na Halkidikiju

Blizu 2.300 ljudi preminulo je od posljedica povezanih s vrućinom u 12 evropskih gradova tokom teškog toplotnog talasa koji je završio prošle sedmice, prema naučnoj analizi objavljenoj ove sedmice.
Studija se fokusirala na period od 10 dana, koji je završio 2. jula, tokom kojeg su veliki djelovi zapadne Evrope bili pogođeni ekstremnim vrućinama, s temperaturama koje su u Španiji prelazile 40 stepeni Celzijusa, dok su u Francuskoj izbili šumski požari.
Od oko 2.300 ljudi za koje se procjenjuje da su preminuli tokom ovog perioda, 1.500 smrti povezano je s klimatskim promjenama koje su učinile toplotni talas znatno intenzivnijim, prema studiji koju su sproveli naučnici s Imperijal koledža u Londonu i Londonske škole higijene i tropske medicine.
- Klimatske promjene su dovele do znatno viših temperatura nego što bi inače bile, što vrućine čini mnogo opasnijima - rekao je dr Ben Klark, istraživač s Imperijal koledža u Londonu.
Studija je obuhvatila 12 gradova, uključujući Barselonu, Madrid, London i Milano, gdje su istraživači naveli da su klimatske promjene povećale temperature tokom toplotnog talasa i do četiri stepena Celzijusa.
Istraživači su koristili etablirane epidemiološke modele i istorijske podatke o smrtnosti kako bi procijenili broj preminulih, koji obuhvata smrti kod kojih je vrućina bila osnovni uzrok, uključujući i slučajeve gdje je izloženost vrućini pogoršala već postojeća zdravstvena stanja.
Naučnici su naveli da su koristili recenzirane metode kako bi brzo izračunali procijenjeni broj umrlih, jer većina smrti povezanih s vrućinom nije službeno evidentirano, a neke vlade ne objavljuju te podatke.
Prošli mjesec bio je treći najtopliji jun ikad zabilježen na planeti, iza istog mjeseca u 2024. i 2023. godini, navela je Evropska služba za klimatske promjene Kopernikus u svom mjesečnom biltenu objavljenom u srijedu.
Zapadna Evropa je imala najtopliji jun ikad, s velikim djelovima regije koji su doživjeli "vrlo jak toplotni stres", što podrazumijeva uslove u kojima se temperatura osjeća kao 38 stepeni Celzijusa ili više, naveo je Kopernikus.
- U svijetu koji se zagrijava, toplotni talasi će vjerovatno postati češći, intenzivniji i pogađati veći broj ljudi širom Evrope - rekla je Samanta Burges, strateška direktorica za klimu u okviru programa Kopernikus.
Istraživači iz evropskih zdravstvenih instituta su 2023. godine izvijestili da je čak 61.000 ljudi možda preminulo tokom paklenih toplotnih talasa u Evropi 2022. godine, što sugeriše da napori na pripremi za ekstremne vrućine ozbiljno zakazuju.
Nakupljanje stakleničkih gasova u atmosferi, koji uglavnom dolaze iz sagorijevanja fosilnih goriva, dovelo je do postepenog povećanja prosječne temperature na planeti. Ovo povećanje osnovne temperature znači da, kada dođe toplotni talas, temperature mogu dostići još više ekstremne vrijednosti.

1250x600

1084x550

Zbog toplotnog talasa koji je pogodio Evropu preminulo blizu 2.300 ljudi

U zvaničnom saopštenju Libanska vojska tvrdi da je postigla cilj državnog monopola nad oružjem na jugu zemlje na "efikasan i opipljiv način", ali dodaje da je potrebno uraditi još posla kako bi se uklonila neeksplodirana ubojna sredstva i raščistili tuneli u tom području.
Oružane snage Libana su postavile rok do kraja godine za uklanjanje oružja "koje nije državno" na području južnog Libana, što je oznaka za oružje koje pripada terorističkoj grupi Hezbolah koju podržava Iran.
U saopštenju libanske vojske navodi se da je vojska proširila operativnu kontrolu nad jugom, osim nad nekoliko područja koja su još pod kontrolom izraelskih trupa.
Proces razoružavanja Hezbolaha je dio mirovnog procesa između Libana i Izraela prema kojem se pogranični dio mora očistiti od snaga i infrastrukture Hezbolaha.
S druge strane, izraelske vazdušne snage napale su prije nekoliko dana više položaja širom južnog Libana, navodeći da su meta bile postrojenja i infrastruktura Hezbolaha.

Libanska vojska tvrdi da je razoružala Hezbolah na jugu zemlje pod pritiskom Izraela

Ministar energetike Ukrajine Artem Nekrasov saopštio je javnosti da je više od 800.000 korisnika u regijama Zaporožje i Dnjepropetrovsk ostalo bez električne energije.
Ruski napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu u srijedu naveče ostavili su velike djelove Dnjepropetrovska, Zaporožja i okolnih regija bez struje, vode, grijanja ili komunikacija, što je izazvalo strah od humanitarne katastrofe jer se očekuje da će temperature pasti ispod nule.
Vlasti su upozorile da bi situacija mogla postati mnogo opasnija u narednim danima ako se ne obnove struja i grijanje, jer prognoze pokazuju da će noćne temperature pasti na minus 8 stepeni Celzijusa ovog vikenda.
- Tokom noći neprijatelj je izveo još jedan udar na ukrajinsku energetiku. Usljed napada su gotovo potpuno isključene Dnjepropetrovska i Zaporoška oblast. Još od noći počeli su radovi na obnovi. Ujutro je u Dnjepropetrovskoj oblasti bez električne energije ostalo oko 800.000 potrošača - rekao je Nekrasov.
U ovim regijama se nastavljaju radovi na popravci kako bi se vratila struja potrošačima. Objekti socijalne i kritične infrastrukture djelimično su snabdjeveni.
Takođe, usljed neprijateljskog udara na Dnjepropetrovskom području isključeno je osam rudnika. Svi radnici su ujutro izvučeni na površinu.
Sve bolnice u Dnjepropetrovsku su prebačene na generatore i nastavljaju s radom, rekli su zvaničnici. Vodovodni i kanalizacijski sistemi se održavaju korištenjem rezervnog napajanja.

Gotovo milion Ukrajinaca bez struje: Bolnice i domaćinstva bez grijanja

Podgoričko gradsko preduzeće "Vodovod i kanalizacija" saopštilo je da su posljednji rezultati fizičko-hemijskih analiza pokazali značajno povećanje mutnoće vode na izvorištu Vučji Studenac (potrošači sa teritorije Komana i Bandića).
Kazali su da voda sa tog izvorišta i dalje nije za piće.
- Za potrebe pića neophodno je koristiti bezbjedne alternative, odnosno vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja (flaširanu vodu, na odgovarajući način dopremljenu zdravstveno ispravnu vodu iz drugog vodovodnog sistema, izvorišta i slično) - piše u saopštenju.
Kazali su da se, prema kontinuiranim mjerenjima koje sprovodi to preduzeće, bilježi trend postepenog smanjivanja vrijednosti mutnoće na vodoizvorištu Mareza.
- U skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore, kao mjera predostrožnosti preporučuje se prokuvavanje vode za piće prije upotrebe, naročito za djecu, trudnice, starije osobe i osobe sa oslabljenim imunim sistemom - piše u saopštenju.
Rekli su da "Vodovod i kanalizacija" nastavlja sa redovnim praćenjem kvaliteta vode i pravovremenim informisanjem građana.

Vodu s Mareze potrebno prokuvati, s izvorišta Vučji Studenac i dalje nije za piće

Moskva će prisustvo zapadnih trupa u Ukrajini smatrati intervencijom, izjavila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, komentarišući novu deklaraciju "Koalicije voljnih".
Nakon sastanka više od dvadeset zemalja u Parizu 6. januara, zvaničnici su se složili oko mehanizama za praćenje prekida vatre pod vođstvom SAD. Strane zemlje će pružiti mjere na kopnu, moru i u vazduhu, koje će biti sprovedene kada se "dođe do vjerodostojnog prekida neprijateljstava", navedeno je u zajedničkom saopštenju.
Navedeno je takođe da su se saveznici složili da nastave dugoročnu vojnu pomoć i naoružavanje ukrajinskih oružanih snaga, koje će "ostati prva linija odbrane i odvraćanja" nakon potpisivanja mirovnog sporazuma.
Zaharova je u saopštenju objavljenom na vebsajtu ministarstva izjavila da će razmještanje vojnih jedinica, vojnih objekata, skladišta i druge infrastrukture zapadnih zemalja na teritoriji Ukrajine "biti klasifikovano kao strana intervencija, što predstavlja direktnu prijetnju bezbjednosti ne samo Rusije, već i drugih evropskih zemalja", prenosi danas Ria Novosti.&nbsp;
- Sve takve jedinice i objekti smatraće se legitimnim borbenim ciljevima - rekla je Zaharova u saopštenju.
Ona je naglasila da je usvojeni dokument pokazao izuzetno daleko od mirnog rješenja i da je usmjeren na nastavak militarizacije Ukrajine, eskalaciju i širenje neprijateljstava.
Nove militarističke deklaracije takozvane "Koalicije voljnih" i kijevskog režima stvaraju pravu "osovinu rata", napisala je Zaharova.
- Planovi njenih učesnika postaju sve opasniji i destruktivniji za budućnost evropskog kontinenta i njegovih stanovnika koje zapadni političari takođe primoravaju da plaćaju takve težnje iz sopstvenih sredstava - rekla je ona.
Ključni element tog dokumenta je raspoređivanje određenih "multinacionalnih snaga" na ukrajinskoj teritoriji, koje će članice "koalicije" morati da formiraju kako bi olakšale "obnovu" ukrajinskih oružanih snaga i osigurale "obuzdavanje" Rusije nakon prestanka neprijateljstava, napisala je ona i dodala da se u dokumentu takođe govori o kontinuiranom spajanju vojno-industrijskih kompleksa Ukrajine i zemalja NATO-a.
- Sukob se može riješiti tek nakon što se otklone njegovi korenski uzroci, susjedna zemlja vrati u status vanblokovske države i priznaju teritorijalne realnosti - navela je Zaharova.
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova dodala je da će se ovi ciljevi postići ili diplomatskim putem ili specijalnom operacijom.

Zaharova: Raspoređivanje zapadnih trupa u Ukrajini smatraće se intervencijom

Društvo

(FOTO) Rijeke "s brijega u brijeg": Pogledajte kako danas izgledaju Morača i Zeta i njihove pritoke

Ekonomija

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

Politika

Lekić krenuo u konačni obračun sa Vranešom

(VIDEO) U Gusinju nabujale rijeke Grnčar i Ljuča, mjesto Dosuđe najpogođenije

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Tag: toplotni-talas