Jug Australije pogođen je toplotnim talasom, sa temperaturom koja je u nekim gradovima prešla 40 stepeni Celzijusovih, zbog čega su nadležne službe izdale zdravstvena upozorenja i izazvale opterećenje elektroenergetskih mreža i rasplamsavanje šumskih požara.
Meteorolozi navode da su u pitanju najteži uslovi u posljednjih šest godina, podsjećajući na takozvano "Crno ljeto", kada su u požarima poginule 33 osobe, prenio je Rojters.
Nacionalni meteorološki zavod izdao je upozorenja za države Novi Južni Vels, Viktoriju, Južnu Australiju i Tasmaniju, sa posebno visokim rizikom od požara u Viktoriji i Južnoj Australiji.
Temperatura je dostigla 44 stepena u Viktoriji, 41 stepen u Melburnu, 43 stepena u Adelejdu, 32 stepena u Pertu i 31 stepen u Sidneju.
Vlasti su savjetovale stanovnicima da ostanu u zatvorenom i hidriraju se, dok se vatrogasci bore sa brojnim požarima.
Neki javni prostori produžili su radno vrijeme, kako bi građanima omogućili rashlađivanje, dok su drugi privremeno zatvoreni.
U Adelejdu je više od 2.000 domova ostalo bez struje.
I dok je u Australiji danas zabilježena najviša dnevna temperatura od 48,2 stepena, prema podacima Ogimeta - stranice koja prikuplja informacije o vremenu iz čitavog svijeta, kao najhladnije mjesto na svijetu navodi se Suhana u oblasti Jakutije u Rusiji sa minus 53,5 stepeni. Najviše kiše danas je palo u oblasti grada Ternate na ostrvu Maluku u Indoneziji - 229,2 mm, a potom u Albaniji, u Đirokastri i Korči, 149 mm.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Toplotni talas zahvatio jug Australije, šumski požari u porastu

Zbog toplotnog talasa u Grčkoj, koji je tokom ove sedmice uzrokovao temperature i do 43 stepena, za turiste je zatvoren drevni Akropolj u Atini, najposjećenije mjesto ove zemlje, a na Halkidikiju su zatvoreni alterantivni putevi.
Irena Rosić sa turističkog portala "Nikana" kaže da su vatrogasne jedinice, helikopteri, kanaderi sve vrijeme u pripravnosti, te da je situacija pod kontrolom. Rosić za N1 navodi da je zbog izuzetno visokih temperatura ovih dana, koje idu i do 43 stepena, na snazi zabrana rada na otvorenom u najtoplim djelovima dana - od 12 do 17 časova.
Dodaje da se već od ponedjeljka očekuju malo niže temperature i prijatnije vrijeme. Prema njenim riječima, u prethodna dva dana kao preventivna mjera za saobraćaj i turiste bili su zatvoreni šumski, alteranativni putevi.
- Ti putevi predstavljaju rizičnije regije za kretanje, zato što su to šumski predjeli, tu ima dosta suvih borovih iglica, suvog lišća, suvog rastinja. Zatvoreni su kako turisti ne bi prolazili, kako neko ne bi bacio staklo ili opuške od cigareta, što zaista može veoma lako da dovede do požara. U tom smislu ti alternativni putevi jesu zatvoreni, glavni putevi nisu - objašnjava ona.
Podsjeća da su se i ovog ljeta širom letovališta u Grčkoj događali požari, ali da nije bilo velikih problema.
- Vatrogasne jedinice, helikopteri, kanaderi sve vrijeme u pripravnosti, tako da je situacija pod kontrolom. Turisti nisu ugroženi, stanovnici takođe nisu ugroženi, Grčka je puna turista, tako da ono što samo primjećujemo je da se, usljed ovih visokih temperatura, turisti češće povlače sa plaže u svoje sobe, u svoje apartmane, odmaraju pod klimom, zato što ni ispod suncobrana nije toliko prijatno, tako da su trenutno najpopularnije te plaže koje imaju prirodnu hladovinu - navodi Rosić.
U regionu Atine, najavljene su temperature između 39 i 42 stepena i zbog velikih vrućina za posjetioce je zatvoren i Akropolj, što, kako kaže, grčke vlasti praktikuju kada naiđe toplotni talas.
- U tom najtoplijem dijelu dana od 12 do 17 časova Akropolj bude zatvoren, što zbog bezbjednosti radnika, što zbog bezbjednosti turista, zato što zaista veliki broj turista posjećuje tu atrakciju i to je preventivna mjera - navela je ona.

Grčka: Zbog velikih vrućina za turiste zatvoren Akropolj i alternativni putevi na Halkidikiju

Blizu 2.300 ljudi preminulo je od posljedica povezanih s vrućinom u 12 evropskih gradova tokom teškog toplotnog talasa koji je završio prošle sedmice, prema naučnoj analizi objavljenoj ove sedmice.
Studija se fokusirala na period od 10 dana, koji je završio 2. jula, tokom kojeg su veliki djelovi zapadne Evrope bili pogođeni ekstremnim vrućinama, s temperaturama koje su u Španiji prelazile 40 stepeni Celzijusa, dok su u Francuskoj izbili šumski požari.
Od oko 2.300 ljudi za koje se procjenjuje da su preminuli tokom ovog perioda, 1.500 smrti povezano je s klimatskim promjenama koje su učinile toplotni talas znatno intenzivnijim, prema studiji koju su sproveli naučnici s Imperijal koledža u Londonu i Londonske škole higijene i tropske medicine.
- Klimatske promjene su dovele do znatno viših temperatura nego što bi inače bile, što vrućine čini mnogo opasnijima - rekao je dr Ben Klark, istraživač s Imperijal koledža u Londonu.
Studija je obuhvatila 12 gradova, uključujući Barselonu, Madrid, London i Milano, gdje su istraživači naveli da su klimatske promjene povećale temperature tokom toplotnog talasa i do četiri stepena Celzijusa.
Istraživači su koristili etablirane epidemiološke modele i istorijske podatke o smrtnosti kako bi procijenili broj preminulih, koji obuhvata smrti kod kojih je vrućina bila osnovni uzrok, uključujući i slučajeve gdje je izloženost vrućini pogoršala već postojeća zdravstvena stanja.
Naučnici su naveli da su koristili recenzirane metode kako bi brzo izračunali procijenjeni broj umrlih, jer većina smrti povezanih s vrućinom nije službeno evidentirano, a neke vlade ne objavljuju te podatke.
Prošli mjesec bio je treći najtopliji jun ikad zabilježen na planeti, iza istog mjeseca u 2024. i 2023. godini, navela je Evropska služba za klimatske promjene Kopernikus u svom mjesečnom biltenu objavljenom u srijedu.
Zapadna Evropa je imala najtopliji jun ikad, s velikim djelovima regije koji su doživjeli "vrlo jak toplotni stres", što podrazumijeva uslove u kojima se temperatura osjeća kao 38 stepeni Celzijusa ili više, naveo je Kopernikus.
- U svijetu koji se zagrijava, toplotni talasi će vjerovatno postati češći, intenzivniji i pogađati veći broj ljudi širom Evrope - rekla je Samanta Burges, strateška direktorica za klimu u okviru programa Kopernikus.
Istraživači iz evropskih zdravstvenih instituta su 2023. godine izvijestili da je čak 61.000 ljudi možda preminulo tokom paklenih toplotnih talasa u Evropi 2022. godine, što sugeriše da napori na pripremi za ekstremne vrućine ozbiljno zakazuju.
Nakupljanje stakleničkih gasova u atmosferi, koji uglavnom dolaze iz sagorijevanja fosilnih goriva, dovelo je do postepenog povećanja prosječne temperature na planeti. Ovo povećanje osnovne temperature znači da, kada dođe toplotni talas, temperature mogu dostići još više ekstremne vrijednosti.

1250x600

1084x550

Zbog toplotnog talasa koji je pogodio Evropu preminulo blizu 2.300 ljudi

Strateško planiranje predstavlja temelj kvalitetnog donošenja odluka i ključni alat za dugoročno djelovanje institucija u procesu evropskih integracija, poručila je zamjenica generalnog sekretara Vlade Crne Gore, Irena Vućić Popović na obuci o strateškom planiranju, organizovanoj u okviru Programa stručnog usavršavanja državnih službenica i službenika. U obraćanju učesnicima, Vućić Popović je istakla da se strateško planiranje često pogrešno tumači kao formalni dokument ili plan koji se usvaja i arhivira, naglasivši da je njegova suština u jasnom izboru pravca, postavljanju prioriteta i preuzimanju odgovornosti za donesene odluke. - Strategija nije lista aktivnosti, niti garancija sigurnosti. Ona podrazumijeva fokus, sposobnost da u složenom sistemu prepoznamo šta je zaista važno, ali i spremnost da svjesno odlučimo šta nećemo raditi - poručila je Vućić Popović. Posebno je naglasila da je strateška jasnoća danas od izuzetne važnosti u kontekstu evropskih integracija, jer članstvo u Evropskoj uniji zahtijeva institucije koje znaju da planiraju, koordiniraju i djeluju dugoročno.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223150212_fef3618c1aa93006ee5150723cf24dfa57ab24893c5d26abfdfbebb06a805615.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260223150212_fef3618c1aa93006ee5150723cf24dfa57ab24893c5d26abfdfbebb06a805615" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="sa obuke"></figure>  Govoreći o značaju Programa obuke o strateškom planiranju, Vućić Popović je podsjetila da se Program već sedmu godinu uspješno realizuje u organizaciji Generalnog sekretarijata Vlade, u saradnji sa Upravom za ljudske resurse. - Veliko interesovanje državnih službenica i službenika potvrđuje posvećenost državne uprave izgradnji kredibilnog, uvezanog i koherentnog sistema planiranja javnih politika. Kroz ovakve programe dodatno jačamo kapacitete državne uprave za donošenje promišljenih odluka, efikasnije korišćenje resursa i adekvatan odgovor na složene izazove procesa evropskih integracija - kazala je Vućić Popović. Na kraju obraćanja, čestitala je učesnicima Šestog ciklusa Programa na postignutim rezultatima, dok je novim učesnicima i predavačima poželjela uspješan rad, uz poruku da upravo strateško promišljanje pravi razliku u kvalitetu javnih politika.

Vućić Popović: Strateško planiranje ključ odgovorne i evropske javne uprave

Centra za demokratsku tranziciju (CDT) apelovao je na Skupštinu Crne Gore da značajno koriguje predloženi Zakon o Vladi i ne propusti priliku da utiče na povećanje transparentnosti i odgovornosti i kvaliteta rada izvršne vlasti. 
- Ukoliko ovoga puta propuste da donesu zaista reformski zakon o vladi, poslanici će biti saučesnici pokušaja održavanja statusa quo - kazala je Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora CDT-a.
Gvozdenović je rekla da Prijedlog zakona o Vladi, koji je danas ušao u skupštinsku proceduru, predstavlja znatno lošiju verziju u odnosu na ranije tekstove koji su izrađivani tokom procesa njegove pripreme.
- Jedna od značajnih izmjena u odnosu na ranije verzije odnosi se na odustajanje od definisanja gornje granice broja resora u Vladi, rješenja koje dogovoreno i sa Venecijanskom komisijom. U prethodno dostupnoj verziji nacrta zakona bilo je predviđeno da Vlada može imati najviše četiri potpredsjednika i 20 ministara, od čega dva ministra bez portfelja. U aktuelnom predlogu zadržano je samo ograničenje u odnosu na broj ministara bez portfelja - kazala je ona.
Iako samo ograničavanje broja resora ne predstavlja mjeru optimizacije i racionalizacije izvršne vlasti, definisanje gornje granice predstavljalo bi, smatra ona, makar minimalnu branu praksi koja je u pojedinim periodima poprimala razmjere bez presedana – gdje su resori formirani i dijeljeni po direktnom diktatu partija. Upravo je, ističe ona, takva praksa u aktuelnom mandatu dovela do povremenog usitnjavanja pojedinih oblasti i formiranja resora koji su, umjesto funkcionalnog unapređenja sistema, bili rezultat političkih kompromisa. 
Prijedlog zakona definiše sedam obaveznih upravnih oblasti, ali ostaje nejasno, kaže Gvozdenović, zbog čega među njima nijesu prepoznati resori poput obrazovanja ili planiranja i uređenja prostora – oblasti od strateškog značaja za razvoj države.
- Zakon uvodi i političku odgovornost ministara, bez razrade šta se pod tim podrazumijeva, odnosno kako će se to sprovesti. Ovako predložena odredba predstavlja nejasnu i potencijalno veoma problematičnu definiciju političke odgovornosti. U parlamentarnom sistemu politička odgovornost ministra podrazumijeva odgovornost prema parlamentu i javnosti za vođenje politike i rezultate rada resora, a ne odgovornost za izvršavanje naloga predsjednika Vlade - navela je Gvozdenović.
Korak unazad bilježi se, dodaje ona, i u domenu transparentnosti rada Vlade. Zakon predviđa mogućnost održavanja telefonskih sjednica, s tim da, kaže Gvozdenović, nije precizirano šta se smatra „hitnim slučajem“ koji opravdava takav način odlučivanja.
- Umjesto toga, propisane su samo pojedine oblasti o kojima se ne može odlučivati telefonskim putem. Međutim, za razliku od ranijih rješenja, više ne postoji zabrana odlučivanja o imenovanjima, postavljenjima i razrješenjima na telefonskim sjednicama - ističe ona.
Ovim se, smatra, omogućava da ovakve odluke koje jesu od suštinskog značaja za funkcionisanje institucija donose telefonski, bez rasprave, po potrebi, što, napominje Gvozdenović, nije u skladu sa standardima transparentnosti i odgovornosti izvršne vlasti.
Takođe, u Prijedlogu zakona se navodi da se na telefonskim sjednicama ne može odlučivati o predlozima zakona koji zahtijevaju dvotrećinsku većinu u Skupštini. Međutim, Gvozdenović napominje da nije jasno zašto u izutetke nijesu uvršteni i zakoni koji se donose većinom ukupnog broja poslanika, među kojima su zakoni kojima se uređuju način ostvarivanja sloboda i prava građana, crnogorsko državljanstvo, referendum, materijalne obaveze građana, državni simboli i upotreba i korišćenje državnih simbola, odbrana i bezbjednost, vojska, osnivanje, spajanje i ukidanje opština, proglašavanje ratnog i vanrednog stanja, donošenje prostornog plana… 
- Izmjene su primjetne i u odnosu Vlade prema Skupštini. Iako je zadržana odredba da predsjednik Vlade, odnosno član Vlade prisustvuje sjednici Skupštine na kojoj mu se postavlja poslaničko pitanje, iz teksta je uklonjena ranija obaveza da se predsjednik i članovi Vlade odazovu pozivu radnog tijela Skupštine i prisustvuju kontrolnom saslušanju - naglasila je Gvozdenović.
Iako Prijedlog zakona propisuje brojne obaveze za članove Vlade, Gvozdenović navodi da on ne predviđa nikakve mjere ili posljedice u slučaju njegovog nepoštovanja. Prema njenim riječima, norme koje propisuju dužnosti i obaveze bez jasno definisanih mehanizama odgovornosti i posljedica ostaju deklarativne i pravno slabe, jer ne obezbjeđuju stvarnu primjenu zakona u praksi. 
- Konačno, nameće se kao ključno pitanje: zašto Vlada, imajući u vidu značajne izmjene u odnosu na ranije verzije teksta, nije sprovela novu javnu raspravu i omogućila domaćoj stručnoj i zainteresovanoj javnosti da se izjasni o finalnoj verziji zakona? Jednako je važno pitanje zašto zakon o Vladi nije pripreman paralelno sa zakonom o Skupštini, kako bi se kroz koordinisan pristup sistemski uredila otvorena pitanja i unaprijedio odnos između dvije grane vlasti. A posebno zabrinjava činjenica da su još krajem prošle godine postojale informacije da je već pripremljen nacrt Zakona o Skupštini, što otvara ozbiljna pitanja o transparentnosti i inkluzivnosti procesa izrade temeljnih akata našeg pravnog poretka - zaključila je Gvozdenović.

Gvozdenović: Prijedlog zakona o Vladi neće obezbijediti odgovornost izvršne vlasti, Skupština da ga koriguje

U ruskom napadu na područje Odese, na jugu Ukrajine, poginule su dvije osobe, dok su tri ranjene, saopštile su danas ukrajinske vlasti.
Dvije osobe su izgubile život kada je ruska bespilotna letjelica pala na parkiralište kamiona i izazvala požar.
Ministar za infrastrukturu Oleksij Kuleba je naveo da su napadnuti infrastrukturni objekti u luci u Odesi, javlja Rojters.
Rusija sistematski napada objekte koji nemaju vojnu namjenu, pokušavajući da ugrozi ekonomiju regiona i cijele zemlje, poručio je Kuleba.
Moskva je pojačala napade na ukrajinske crnomorske luke pošto je predsjednik Rusije Vladimir Putin krajem prošle godine poručio da će “Ukrajinu odsjeći od mora”.

Rat u Ukrajini: U ruskom napadu na Odesu stradale dvije osobe

Povećanje kazni za nekorištenje rodno senzitivnog jezika novina je u Zakonu o rodnoj ravnopravnosti. Ono će se kretati čak i do 20.000 eura - saopštila je Bojana Tomović iz UNDP gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Ipak, napominje ona, to nije jedina novina koju taj Zakon donosi.&nbsp;
- Rodno senzitivan je jezik i njegovo poštovanje je samo dio šire reforme koju Zakon o rodnoj ravnopravnosti donosi. Naime, same kazne takođe nijesu cilj same za sebe, već su one jedan od instrumenata na koji način može da se podstakne bolja primjena Zakona i odgovornosti institucija i drugih lica. Na primjer: jedna od stvari koja je suštinski novina ovog Zakona i koja teži tome da se doprinese integrisanju rodne perspektive u različite javne politike i odluke jeste da se principi rodne ravnopravnosti uzimaju u obzir prilikom kreiranja i sprovođenja svake javne politike - rekla je Tomović.
Institucije će, podvlači ona, morati da uzmu obzir kako određene politike utiču na položaj žena i muškaraca u društvu i na koji način ta politika može doprinijeti suštinskom smanjenju rodne neravnopravnosti u društvu i poboljšanja položaja žena.
- U pitanju je sistemski zakon i da bismo riješili pitanje rodne ravnopravnosti potreban je sistemski odgovor, pa se mora sagledati i u duhu nekih širih reformi koje su se takođe desile u prethodnom periodu. Još ljetos su povećanje kvote u Zakonu o izboru odbornika i poslanika, na 40 posto, takođe su uvedene kvote u Zakonu o privrednim društvima, kao i prijedlog kvota od 40 odsto u novom Zakonu o Vladi. Tako da kad pogledamo cijeli Zakon o rodnoj ravnopravnosti, i uporedimo sa drugim zakonima i sistemskim promjenama, onda možemo da vidimo na koji način sve te promjene kada se budu primijenjivale mogu da doprinesu unapređenju rodne ravnopravnosti - istakla je Tomović.
Naglasila je da je UNDP, kroz projekat Ujedinjeni u rodnoj ravnopravnosti, koju sprovodi uz finansijsku podršku delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, podržavao i sarađivao sa institucijama sistema na integrisanju principa rodne ravnopravnosti i izgradnji kapaciteta za nekih 25 sistemskih zakona u različitim oblastima.
- Zakon o rodnoj ravnopravnosti je još jedan od zakona koji na sistemskom nivou teži da uredi politike i osigura da se perspektiva rodne ravnopravnosti uključi u različite sektore i javne politike - navela je ona.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Tag: toplotni-talas