Prije utakmice Kopa Libertadores između čileanske Kolo Kola i brazilske Fortaleze, dogodila se tragedija kada su navijači probili zaštitnu ogradu i tom prilikom je stradalo dvoje.
Naime, u tragediji koja se dogodila ispred stadiona Monumental u Santijagu, jedan broj navijača pokušao je silom ući na stadion, no, srušili su zaštitnu ogradu, a ispod nje su ostale zaglavljene dvije žrtve. Jedna osoba je preminula na licu mjesta, navode tamošnje vlasti, dok je druga preminula u bolnici.
Utakmica je, takođe, prekinuta u 70. minutu zbog ubacivanja predmeta u teren.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBomboneraTears%2Fstatus%2F1910582313873797366%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1910582313873797366%7Ctwgr%5E324d88c6490b486af62f0dfc28c3f7015bfac6a0%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Kopa Libertadores: Navijači probili ogradu pred utakmicu, dvoje stradalo

Svi koraci koje je Prijestonica preduzela nakon dva tragična događaja koja su se dogodila na Cetinju bili su pokušaj da se odgovori na nezamislive tragedije. Međutim, da bi se zaista stvorio sistem otpornosti potrebna je snaga institucija i jasan odgovor države koji će osigurati da se glas Cetinja čuje i poštuje i da zaključci Skupštine Prijestonice ne ostanu mrtvo slovo na papiru - poručio je gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković u obraćanju na vanrednoj sjednici Skupštine posvećenoj dinamici realizacije zaključaka donesenih povodom tragičnih događaja.
Podsjetio je da je Skupština Prijestonice nakon tragičnog događaja početkom ove godine donijela niz zaključaka sa jasnim ciljem da se slična tragedija nikada više ne ponovi i da se obnovi povjerenje građana u institucije koje imaju obavezu da ih zaštite. Nažalost, kako kaže, uprkos odlučnosti zahtjeva, odgovor dijela državnih organa je izostao, kao i reakcija koja bi makar simbolično priznala težinu situacije.
- Umjesto institucionalnog odgovora, uslijedila je tišina, a umjesto odgovornosti – ćutanje. Zato sam, kao gradonačelnik Prijestonice Cetinje, odlučio da zatražim sazivanje još jedne vanredne sjednice Skupštine Prijestonice, ne iz političkih pobuda, već iz osjećaja moralne obaveze prema svima koji su stradali, prema njihovim porodicama i prema svakom građaninu ovog grada koji zaslužuje da zna što smo uradili i gdje stojimo danas. Zbog svih građanki i građana Cetinja koji svakodnevno protestuju i svih onih koji su danima protestovali širom Crne Gore. Hvala im na istrajnosti i odlučnosti - kazao je Đurašković.
On je istakao da u trenucima kada odgovori nijesu stizali od onih od kojih su se najviše očekivali, kada su dopisi, zahtjevi i javni apeli upućeni nadležnim državnim organima ostajali bez odgovora ili konkretne reakcije, gradska uprava Prijestonice Cetinje je, u okviru svojih nadležnosti, preduzela konkretne i sadržajne korake usmjerene ka oporavku grada.
- Formirali smo Operativni tim za unapređenje psihosocijalne podrške, sastavljen od predstavnika svih relevantnih institucija, sa ciljem unapređenja mentalnog zdravlja naših sugrađana, gdje su razmatrani programi kontinuirane podrške svim kategorijama stanovništva i mjere za dugoročno praćenje i zaštitu mentalnog zdravlja. U skladu sa donesenim Zaključcima Skupštine Prijestonice, pokrenuli smo projekat uspostavljanja savremenog sistema video nadzora. Nakon formiranja radne grupe i održanih sastanaka sa Agencijom za zaštitu ličnih podataka, slijedi izrada sporazuma sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, te definisanje lokacija i priprema projektne dokumentacije nakon ispunjenja svih tehničkih preduslova - istakao je Đurašković.
Podsjetio je da je Prijestonica, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, svim vaspitno-obrazovnim ustanovama na Cetinju obezbijedila zaštitare.
- Ova mjera ima za cilj da pruži dodatnu podršku školama i vrtićima, da pojača osjećaj sigurnosti među djecom, roditeljima i zaposlenima, te da se preventivno djeluje u slučaju bilo kog oblika nasilja. Pored toga, predviđeno je angažovanje psihologa u svim vaspitno-obrazovnim ustanovama, kao i dodatno angažovanje psihijatara, psihologa i socijalnog radnika u Domu zdravlja Cetinje, kako bi se obezbijedio širi i dostupniji sistem podrške, ne samo za djecu i mlade, već i za sve naše sugrađanke i sugrađane kojima je potrebna stručna pomoć u procesima suočavanja i oporavka - kazao je Đurašković.
Prijestonica je osnovala i Kuću zdravlja, koja će biti centar za pružanje usluga psihosocijalne podrške pojedincima, porodicama i grupama, kao i za savjetodavne i druge usluge iz oblasti zdravstva, socijalne i dječije zaštite.
- Kroz aktivnosti sekretarijata, ustanova i službi Prijestonice organizovane su brojne radionice, predstave i tribine za više od 1000 učenika, sa ciljem promocije mentalnog zdravlja i pružanja sigurnog prostora za izražavanje i učenje. Vođeni su i brojni razgovori sa predstavnicima kulturnih i obrazovnih institucija, akademija, kao i međunarodnim partnerima, kako bismo kroz zajedničke programske aktivnosti dodatno osnažili duh zajedništva i solidarnosti među svim stanovnicima Prijestonice - dodao je Đurašković.
Zaključio je da je Cetinje bilo i ostalo grad prkosa i ponosa, ali i grad koji zna da nosi bol sa dostojanstvom. Stoga, poručuje da je njihov zadatak nije samo da se sjećaju, već da stvaraju uslove da se ovakva tragedija nikada ne ponovi.
Nezavisni odbornik Stefan Vuletić kazao je da niko nije snosio odgovornost, te da je ćutanje institucija drugi oblik nasilja.
- Ovakva ćutnja je neprihvatljiva. Pozivam na odgovornost ne kao političar već kao čovjek, kao sugrađanin. Cetinje to zaslužuje - kazao je Vuletić.
Nezavisni odbornik Ivan Popivoda rekao je da ima mnogo razloga za nezavisnom međunarodnom istragom, postavljajući pitanja na koja, kako kaže, još uvijek nemaju odgovor.
- Još uvijek nijesmo dobli odgovore na mnoga pitnja. Da li postoji iko ko vjeruje da se radi o situacionom događaju? Kako i od koga je ubica nabavio oružje? Zašto je tražena obdukcija žrtava a ne i obdukcija ubice - pitao je Popivoda.
Zahvalio se neformalnoj grupi Kamo śutra na njihovom djelovanju nakon tragedije na Cetinju.
Odbornik Demokratske partije socijalista Oskar Huter istakao je da je saglasan sa izlaganjima svojih prethodnika.
- Na inicijativu DPS-a zasijedanje se prenosi na Parlamentarni kanal. Mi smo u ovom Parlamentu predstavnici građana Cetinja - kazao je Huter, podsjećajući na zahtjeve Prijestonice.&nbsp;
Ističe da je poražavajuća bezdušnost, nevaspitanje koju demonstriraju donosioci najviših funkcija.
- Mjesto je da se traži odgovornost zbog urušenog bezbjednosnog sektora. Imali smo prilike da se uvjerimo da oni ne rade za živote naše đece i građana, vjerotano su sa adresa dobili instrukcije da ne odgovaraju i da će se Cetinje svakako vratiti svojim obavezama. Ovaj grad je emotivno pokošen. Slomiti ovaj grad znači slomiti srce Crne Gore, to je razlog zašto ne stiže odgovornost i zašto je neće ni biti - naglasio je Huter.
Odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Janković kazao je da se o Cetinju ne može govoriti kroz pojedince.
Ponovo za riječ se javio poslanik DPS-a Oskar Huter ističući da ne smiju ostati nedorečeni i da nakon ove sjednice ne smije ostati "Dako nam se ovo više ne ponovi".
- To ne smije biti zaključak sjednice - kategoričan je on.
Nakon toga je nezavisni odbornik Stefan Vuletić poručio donosiocima odluka sa državnog vrha: "Gospodo, sram vas bilo! Ako vi ne preuzmete odgovornost, mi hoćemo, ako to ne uradite javnost će vas pamtiti po sramoti".
Odbornik Borislav Pravilović naglasio je da mora postojati detaljan izvještaj cijele tragedije zbog, kako kaže, građana Cetinja i posebno porodica žrtava.
Nikola Đurašković u završnom izlaganju kazao je da "nažalost ni ova sjednica nije mogla bez politike".
- Uvijek stojim iza onoga što postavim kao zahtjev. Sve diplomate koje su bile moji gosti su upoznati sa zahtjevima, a to je bio slučaj i tokom prve posjete premijera Spajića, a koji je imao drugu tematiku, međutim ticao se i ovoga. VDT vodi istragu, ne može Prijestonica uzimati nadležnosti Tužilaštva - rekao je Đurašković.&nbsp;
Na izlaganje Đuraškovića reagovao je Huter, pitajući šta je bio odgovor premijera Milojka Spajića na zaključke na koje mu je ukazao.
- Gospodine Huter obratite pažnju na terminologiju, ja ne ćaskam sa premijerom nego vodim ozbiljan razgovor. Dobar dio odgovora na pitanja koja ste sad postavili ste dobili od Lazara Šćepanovića. Nego, danas su kamere uključene. Ni gospodin Spajić, ni ja ne možemo mimo stava VDT-a preduzimati radnje, vi biste to trebali da znate - kazao je Đurašković Huteru.
Nakon što je Huter ponovo zamolio za riječ, Đurašković je napustio salu.

1250x600

Đurašković: Cetinje traži odgovore i odgovornost; Huter: Zaključak ne smije biti "Dako nam se ovo više ne ponovi"; Vuletić: Ako ne preuzmete odgovornost javnost će vas pamtiti po sramoti

Pet mjeseci od pada nadstrešnice Željezničke stanice građani i predstavnici novosadske opozicijie na mjestu nesreće odali su poštu žrtvama 1. aprila.
Poginulo je 16, a teško povrijeđena jedna osoba u obrušavanju betonske nadstrešnice rekonstruisane stanične zgrade 1. novembra 2024.
U pomen poginulima, okupljeni su održali 16 minuta tišine, kada je blokirana raskrsnica kod Željezničke stanice.
Okupljeni su na mjestu nesreće ostavili cvijeće i zapalili svijeće.
Na komemorativni skup pozvala je udružena novosadska opozicija ističući da "ni jedan dan više ne vrijedi isto od 1. novembra".
- Pet mjeseci od zločina bez odgovornosti. 150 dana tuge i bola. 3.600 sati borbe za pravdu i istinu. 216.000 minuta, a nula odgovornosti - naveli su u saopštenju.
Novosadsku opoziciju čine odborničke grupe u Skupštini grada – koalicija NADA, Kreni-promijeni, Srbija centar - Bravo, Narodni pokret Srbije - Ekološki ustanak, Stranka slobode i pravde, Pokret za preokret, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana, Zeleno-lijevi front i odbornica Lige socijaldemokrata Vojvodine-Vojvođani.
Do obrušavanja nadstrešnice došlo je svega nekoliko mjeseci nakon što je stanična zgrada svečano puštena u rad poslije trogodišnje rekonstrukcije.
Zbog pada nadstrešnice vodi se više postupaka.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je 30. decembra podiglo optužnicu protiv 13 ljudi, pod sumnjom na propuste u rekonstrukciji nadstrešnice.
Među optuženima su bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić i njegova pomoćnica Anita Dimoski, kao i bivša direktorka javnog preduzeća "Infrastrukture željeznice Srbije" Jelena Tanasković.
U pritvoru je 10 optuženih, Vesić je na slobodi, dok su Tanasković i Dimoski u kućnom pritvoru.
Novosadsko Više javno tužilaštvo je 3. februara saopštilo i da vrši provjere da li je bilo korupcije tokom rekonstrukcije Željezničke stanice.
Potom je Vrhovno javno tužilaštvo Srbije (VJTS) saopštilo 12. februara da je prenijelo predmet o koruptivnim djelima vezanim za radove na stanici Tužilaštvu za organizovani kriminal (TOK).
Nakon toga, više javno tužilaštvo u Beogradu je 24. februara saopštilo da je uhapšena menadžerka za razvoj investicija akcionarskog društva "Infrastrukture željeznica Srbije" S. K, zajedno sa još tri osobe.
Kako je saopštilo Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu, oni su uhapšeni "u vezi sa izvršenjem nekoliko krivičnih djela sa koruptivnim elementom, koja su imala za posljedicu pad nadstrešnice.
Nesreća u Novom Sadu je pokrenula talas protesta i studentskih blokada desetina fakulteta u Srbiji.
Prvi zahtjev studenata u blokadi je da se objavi kompletna dokumentacija o rekonstrukciji novosadske Željezničke stanice, kako bi se utvrdila krivična i politička odgovornost za nesreću.
Traže i sankcionisanje napadača na studente na protestima koji su uslijedili nakon nesreće u Novom Sadu i obustavljanje postupaka protiv uhapšenih demonstranata.
Uz građane koje okupljaju na protestima, iza njihovih zahtjeva stali su profesori univerziteta, prosvjetni radnici, poljoprivrednici, advokati, glumci...
Demonstracije su postale simbol šireg nezadovoljstva vladavinom prava u zemlji uz pitanje da li su do nesreće u Novom Sadu doveli nemar i korupcija sistema.

Pet mjeseci od nesreće na Željezničkoj stanici u Novom Sadu: Građani i opozicija odali poštu žrtvama

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović upisao se danas u Knjigu žalosti u ambasadi Republike Sjeverne Makedonije povodom tragedije u Kočanima.&nbsp;
- Užasnut sam i duboko potrešen tragedijom koja se dogodila u mjestu Kočani u Sjevernoj Makedoniji. Žalim za izgubljenim mladim životima i iskreno saosjećam sa bolom porodica i prijateljskog naroda Sjeverne Makedonije zbog nenadoknadivog gubitka - naveo je Đukanović.
Poručio je da vjeruje u snagu Sjeverne Makedonije i njenih ljudi da se na dostojanstven način ponesu sa teškom nesrećom.
- Izražavam najdublje saučešće i želju za oporavak povrijeđenih - naveo je Đukanović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fpredsjednikcg%2Fposts%2Fpfbid0357PWCmZkXJJerUBaBkJGKenPvpvR2jFJEJk9Q4MkhLGJNsbrPNUVCSecsm73ofB6l&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đukanović se upisao u Knjigu žalosti: Žalim za izgubljenim mladim životima i iskreno saosjećam sa bolom porodica i prijateljskog naroda

Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Prijestonice i poslanik u crnogorskom Parlamentu Oskar Huter uputio je v.d. direktora Uprave policije Lazaru Šćepanoviću 33 pitanja povodom tragičnih događaja na Cetinju. 
Kako je pojasnio Huter, 33 simbolično predstavlja broj odbornika u lokalnom parlamentu. 
Huterov dopis Šćepanoviću prenosimo integralno:
U odnosu na sastanak održan 19.02.2025. godine, između predstavnika odborničkih klubova, nezavisnih odbornika, predsjednice Skupštine Prijestonice i drugih predstavnika i gradonačelnika sa v.d. direktora Uprave policije gospodinom Lazarom Šćepanovićem i načelnikom OB Cetinje, po dogovoru Vama gospodine Šćepanoviću, postavljam kao građanin Cetinja, kao roditelj, kao odbornik u lokalnom i poslanik u državnom parlamentu, sljedeća pitanja:
1. Da li su službenici OB Cetinje i ostali pripadnici jedinica Uprave policije, u periodu od 12.8.2022. godine do 1.1.2025. prošli kroz vježbe pucanja, obuke bilo koje vrste za postupanje u kriznim situacijama?
2. Da li je sačinjen Protokol za postupanje u kriznim situacijama?
3. Da li je OB Cetinje kadrovski i u neoročenom trajanju dobio pojačanje (potrebna informacija sa preciznim datumima angažovanja istih)?
4. Kakva je starosna struktura pripadnika OB Cetinje sa aspekta broja pripadnika OB Cetinje koji u naredne dve godine ispunjavaju uslove za penziju?
5. Da li je dodatno angažovanih sedam policajaca prošlo bilo koju obuku osim završene Policijske akademije (cijeneći okolnosti da je do kvalitetnog kadra /npr. ranga inspektora/ potreban period od minimum sedam godina)?
6. Da li je OB Cetinje pojačano iskusnim kadrovima u vidu kriminalnih inspektora i da li su sve pozicije u odjeljenju/sektoru kriminalistike popunjene?
7. Prema informacijama sa kojima raspolažemo i ograđujemo se u odnosu potpunu preciznost broja, a to je da je 60-tak policajaca angažovano - ko vrši procjenu i na osnovu čega će se taj broj pripadnika UP smanjivati ili će rasti kada govorimo o Prijestonici?
8. Kada su u pitanju pripadnici Specijalne, Posebne i Interventne jedinice - da li su na dnevnom nivou angažovani, da li pokrivaju svaku smjenu i koliko ih je u smjeni?
9. Da li je sačinjen Izvještaj o postupanju policije 1. januara i ako nije - zašto? Isti izvještaj kada se dogodio masakr u Medovini sačinjen je nekoliko dana nakon tragedije, a komisija MUP-a je svoj izvještaj sačinila dvije sedmice nakon zločina, tačnije - 26.8.2022 godine.
10. Od oko 150 bezbjednosno interesantnih lica koliko ih je registrovano na Cetinju - koliko njih je na slobodi, koliko na izdržavanju kazne, koliko u kućnom pritvoru, koliko u bekstvu?
11.Da li pozivanjem na izveštaj SOCTA šaljete poruku – ako želite da se informišete o bezbjednosnoj situaciji u Crnoj Gori – čitajte izvještaje SOCTA?
12. Kažete da se masovna ubistva ne mogu predvidjeti i da treba raditi međuresorno – tačno. Što je tačno Uprava policije i MUP uradilo da unaprijedi sistem i postupanje u ovakvim situacijama?
13. Zašto nijeste postupali po izjavi ranjenog Aleksandra Drecuna koji je dao izjavu pred VDT da je policajac ispred manastira odbio da reaguje uz tvrdnju da je tu da čuva manastir 12.8.2022. god?
14. Ko je vodio akciju policije 12.8.2022?
15. Zašto nije sankcionisana ekipa Interventne jedinice iz Berana koja je tih dana bila na ispomoć na Cetinju i niko od njenih pripadnika se nije javljao na telefon, a bili su smješteni na Obzovici dok je Vuk Borilović vršio masovna ubistva? (Izvještaj o postupanju policije 12.8.2022.)
16. Zašto nije pokrenut disciplinski postupak protiv pripadnika policije koji su propustili Gorana Đurišića da prođe Medovinom, da bi smirio Borilovića, iako nije bila prisutna PTJ koja ima obučene pregovarače i nisu mu makar dali zaštitnu opremu?
17. Koji je stepen povreda i navedite tačno koje su povrede bile ranjenog policajca Ljubiše Maksimovića 12.8.2022?
18. Koliko je bilo operativnih policijskih službenika na Cetinju 01.01.2025. u vrijeme izvršenja masovnog zločinai da li je ključan razlog što skoro 6 sati policija nije uspjela da liši slobode izvršioca ubistva nedovoljan broj operativnih policijskih službenika?
19. Ko je dao naredbu da 1.1.2025. godine na mjesto zločina i potrage izađe Komunalna policija koja nema ni potrebnu zaštitu ni obuku uz apsolutno uvažavanje i zahvalnost za spremnost da pomognui ko bi snosio odgovornost da se nekom od njih nešto dogodilo?
20. Da lićete razmatrati razrješenja načelnika za region Centar Gorana Jokića i komandira PTJ Miloša Rakonjca, jer su tokom njihovog komandovanja u dvije krizne situacije ubijene 23 osobe, a 9 ranjeno? (Između ostalog, usamom izvještaju o postupanju policije navedeno da je tek 6 minuta nakon što je Jokić obavijestio Rakonjca o dešavanjima u Medovini – on izdao naređenje da se PTJ pokrene).
21. U OB Cetinje postoje dvije pritvorske jedinice tj. samo dva privedena lica mogu da borave u zgradi OB Cetinje – da li imate u planu da se šire kapaciteti?
22. Da li ste upoznati sa informacijom da ministar unutrašnjih poslova nije obavijestio Predsjednika Vlade o inicijativi za „Markov i Mašanov zakon" (premijer Spajić je to rekao i tražio svu dokumentaciju na sastanku sa inicijatorkom) i da li imate saznanja zašto nije odgovarao na mejlove i dopise inicijatorke Maje Ljiljanić Popović?
23. Da li ste upoznati sa informacijom da je Ministar Šaranović krajem oktobra obećao šefu delegacije EK da će Mašanov i Markov zakon biti ubrzo donijet i zašto se kasnilo sa tim?
24. Zasto je razrješenjem Radovana Popovića prestao rad Radne grupe?
25. Ko je pozvao Hitnu pomoćkoja je došla ispred kafane Velestovo prije policije i kako je moguće da je njima dobro objašnjeno đe se desio prvi zločin u masakru 01.01.2025.?
26. Zašto je Uprava policije u saopštenju u 18:09, 19:23, pa potom i premijer u Dnevniku 2 RTCG , tvrdili da se prvi zločin desio u kafani u selu Bajice ako su već u 17:30 utvrdili da se u kafani u Bajicama zločin nije dogodio?
27. Kada ste tačno, u koliko časova, dobili prvo obavještenje o pucnjavi na Cetinju 01.01.2025.?
28. Koliko puta je Policija obaviještena o događaju i kada ste tačno, u koliko časova, obavijestili tužioca i što su nalozi tužioca?
29. Da li je izvršeno vještačenje telefona izvršioca zločina?
30. Kada ste izašli na lice mjesta i kakvo je bilo zatečeno stanje?
31. Da li je policija pratila vozila hitne pomoći tokom transporta ranjenih do bolnice?
32. Da li su izlazi iz grada bili blokirani (od kada do kada)?
33. Koliko policajaca se nalazi na Cetinju u danima nakon masakra i da li čuvaju neke određene lokacije/lica? Ukoliko čuvaju ko su lica odnosno koje su to lokacije?

Huter pisao Šćepanoviću: 33 pitanja povodom dva masakra na Cetinju

&nbsp;Grupa građana Pljevalja je, kao podršku neformalnoj grupi studenata „Kamo šutra?“, večeras u 17:26 sati organizovala blokadu saobraćaja na raskrsnici kod Čanovog mosta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250226190236_6b192b8497962c792ddba0d5fa4ddc126ac5004b9f83ed30c56f19558ccc4d4c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250226190236_6b192b8497962c792ddba0d5fa4ddc126ac5004b9f83ed30c56f19558ccc4d4c" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="pljevlja protest"> <figcaption>Protest u Pljevljima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Blokada je trajala 23 minuta, a cilj je skrenuti pažnju na 23 žrtve u dva masakra na Cetinju za kratko vrijeme.&nbsp; Pljevljaci su nosili transparente na kojima je pisalo: "Đecu vam nećemo oprostiti", "23 života nijesu samo broj", "I Pljevljima je Cetinje prijestonica"...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250226190236_618cb65203741294372a5515fb91e8370630954056bea3e18a23b645bb668150.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250226190236_618cb65203741294372a5515fb91e8370630954056bea3e18a23b645bb668150" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="pljevlja protest"> <figcaption>Protest u Pljevljima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Pljevljaci su se pridružuju zahtjevima studenata za smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade Alekse Bečića zbog propusta policije u slučaju strašnog zločina na Cetinju 1. januara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250226190236_a103c4323857dd87babec0489e8b42f2d2f55707ec0874c30e29ad11eb4053b5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250226190236_a103c4323857dd87babec0489e8b42f2d2f55707ec0874c30e29ad11eb4053b5" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="pljevlja protest"> <figcaption>Protest u Pljevljima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Osim ostavki zahtijevaju i reformu policije, oduzimanje ilegalnog oružja i strožu kontrolu za izdavanje dozvola, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama i da se posveti više pažnje mentalnom zdravlju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250226190236_3179bc15d2661829636cbb592c98efba4fb520cc9850bdd6f31bfcd384b2ba4b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250226190236_3179bc15d2661829636cbb592c98efba4fb520cc9850bdd6f31bfcd384b2ba4b" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="pljevlja protest"> <figcaption>Protest u Pljevljima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;

FOTO: Blokada i u Pljevljima: "Đecu vam nećemo oprostiti"

Građani i građanke Cetinja i danas su na jedan sat blokirali saobraćaj od 17:26 sati, na magistralnom putu Cetinje–Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo i najavili svakodnevne blokade, prenosi Radio Cetinje. Oni ovim činom žele iskazati svoje nezadovoljstvo zbog neadekvatnog postupanja nadležnih u rasvjetljavanju tragičnih događaja koji su se dogodili &nbsp;u Prijestonici Cetinje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022618020_fd3454be0cbdd2cf9c0817bc5ddd4376e01bc05ad3925f6b2f0d54c4a448e10d.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022618020_fd3454be0cbdd2cf9c0817bc5ddd4376e01bc05ad3925f6b2f0d54c4a448e10d" data-rendition-name="original" width="1024" height="461" loading="lazy" alt="Blokada na Kruševom ždrijelu"> <figcaption>Blokada na Kruševom Ždrijelu(Photo: RTV Cetinje)</figcaption> </figure>  Uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima okupljeni ne odustaju od blokada i na ovaj način pružaju podršku neformalnoj grupi studenata “Kamo Śutra?” koja protestuje zbog neispunjenih zahtjeva i traži odgovornost nadležnih nakon tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 osoba. Podsjetimo, studenti traže ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za odbranu i bezbjednost Alekse Bečića zbog propusta policije u slučaju strašnog zločina na Cetinju 1. januara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022618020_ebc5048fca3dbd187c127037eb93b14abb106429a3e4d9dab1026713181042d1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022618020_ebc5048fca3dbd187c127037eb93b14abb106429a3e4d9dab1026713181042d1" data-rendition-name="original" width="1024" height="461" loading="lazy" alt="Blokada na Kruševom ždrijelu"> <figcaption>Blokada na Kruševom Ždrijelu(Photo: RTV Cetinje)</figcaption> </figure>  Osim ostavki zahtijevaju i reformu policije, oduzimanje ilegalnog oružja i strožu kontrolu za izdavanje dozvola, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama i da se posveti više pažnje mentalnom zdravlju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022618020_2dd3fbe53d6543d4f6b0b34d79c44a702ce94955834fdf2819651f75359c6717.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022618020_2dd3fbe53d6543d4f6b0b34d79c44a702ce94955834fdf2819651f75359c6717" data-rendition-name="original" width="1024" height="461" loading="lazy" alt="Blokada na Kruševom ždrijelu"> </figure>  Dugačke kolone vozila sa obije strane prilaza Cetinju neizbježne su prilikom ovih blokada, pa nijesu izostale ni ovaj put, a treba napomenuti da su okupljeni propustili vozilo Kliničkog centra Crne Gore. Besplatan prevoz građana i danas je bio obezbijeđen sa autobuske stanice.

FOTO: Cetinjani i danas blokirali saobraćaj, poručuju da neće odustati

Klub odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Prijestonice Cetinje zatečen je današnjom odlukom Skupštine Prijestonice da se u dnevni red ne uvrsti tačka po kojoj bi se razgovaralo o realizaciji Zaključaka usvojenih na hitnoj sjednici, 10. januara, u odnosu na tragediju u kojoj je ubijeno 13 osoba.
- Najmanje što smo očekivali je da će Skupštinska većina nakon skoro dva mjeseca od tragedije sazvati zasebnu sjednicu na kojoj bi se razmatrala realizacija usvojenih Zaključaka kako zbog isteka rokova tako i indolentnosti i nezainteresovanosti nadležnih institucija da se odrede u odnosu na iste. Shodno navedenom smo kroz predloženu dopunu Dnevnog reda željeli detaljno upoznati sugrađane sa svim predmetnim činjenicama - saopštio je Klub odbornika DPS-a Prijestonice.
U toj partiji smatraju je problem bezbjednosti i sigurnosti građana Prijestonice primaran i neprikosnoven. Tragedije koje su zadesile Cetinje, napominju, ne smiju biti predmet političkih kalkulacija, već isključivo pravde, odgovornosti i sigurnosti svih građana.
- Na žalost, danas smo bili svi svjedoci političkog manevra da se ni po koju cijenu ova tačka ne nađe na Dnevnom redu kako bi se izbjegla mogućnost da se govori o Zaključcima i njihovoj (ne)realizaciji, a sve pod izgovorom da podneseni Zahtjev za dopunom dnevnog reda ne ispunjava formalno-pravne preduslove. Ističemo da smo tražili mogućnost da se zadovolje svi formalno-pravni preduslovi u odnosu na predmetni akt i zahtijevali da u tome sudjeluje skupštinska služba ili ista pripremi navedeni akt, a sve u cilju da se ne traže nesuvisli izgovori - ističu u cetinjskom DPS-u.
Ovakvim odnosom se, smatraju u toj partiji, postavlja pitanje svrsishodnosti odborničkog djelovanja.
- Na kraju, odlučno odbacujemo svaku politizaciju ove teme i nećemo ulaziti u komentarisanje saopštenja drugih političkih subjekata koji su se ovim povodom oglasili - poručuju iz cetinjskog DPS-a.

Skupština Prijestonice danas nije htjela o realizaciji zaključaka povodom tragedije; Klub odbornika DPS: Zatečeni smo

Neformalna grupa studenata “Kamo Śutra” neće odustati od okupljanja dok se ne utvrde odgovornost i propusti u postupanju nadležnih organa za vrijeme i nakon dva zločina na Cetinju u kojima su ubijene 23 osobe, poručile su predstavnice te grupe.
Bojana Ivanović, uoči protesta koji je zakazan za sjutra, kazala je da u grupi "Kamo Śutra” prepoznaju aktivnosti Vlade na povećanju broja policajaca, unaprjeđenju zakonodavstva u oblasti oružja i organizovanju tribina na temu mentalnog zdravlja, ali da je prije svega neophodno utvrditi odgovornost za propuste na Cetinju.
- Ne možemo početi sa ispunjavanjem zahtjeva od kraja, moramo početi od početka. Znači, prvo su bitni odgovornost i propusti, odnosno da se utvrdi tačno ko je i za šta odgovoran. Nakon te odgovornosti mi tek možemo da počnemo kao društvo da se mijenjamo - rekla je Ivanović agenciji MINA.
Ona je istakla da je potrebno odgovoriti zašto tokom dvije i po godine ništa nije urađeno da se ne ponovi zločin na Cetinju, zašto ono što se radi u posljednjih mjesec nije urađeno ranije i zašto i dalje nema odgovora na pitanja koja su ključna u istrazi.
Ivanović je naglasila da neće odustati dok se njihovi zahtjevi u potpunosti ne ispune.
Na pitanje da li su zadovoljni podrškom koju dobijaju od profesora i studenata, Anastasija Martinović je odgovorila da im je podrška fakulteta “vjetar u leđa” i da ih raduje da tokom svake blokade i protesta vide više mladih lica.

- To je nama uspjeh, sama činjenica da smo uspjeli da okupimo omladinu i da im prenesemo našu poruku i da shvate da ovo nije politički, da ne dijelimo studente, nego da svi idemo u zajedničku borbu - rekla je Martinović.
Ivanović je istakla da broj studenta koji podržava podržava grupu „Kamo Śutra” nije ključan u njihovoj borbi.
- Nemamo informaciju koji je tačan broj studenta koji nas podržava, ali nas raduje činjenica da sa svakom blokadom i sa svakim novim protestom vidimo nove mlade ljude koji nam prilaze i koji žele da doprinesu ovoj borbi - rekla je Ivanović.
Ona je naglasila da to nijesu studenski protesti, već protesti koje organizuju studenti i na koje su pozvani svi.
Prema riječima Ivanović, odluke na nivou organizacije donose demokratski. “Ne postoji vođa, kao što ne postoji niko iza nas”.
Na pitanje zašto izostaje šira podrška studenata i društva, Martinović je kazala da u Crnoj Gori nema razvijene kulture protesta i bunta, pogotovo kod mladih.
- Znamo da kod nas sve funkcioniše tako da kad je servirano sve ispred tebe i kad vidiš da to valja, da je bezbjedno i da ide ka nečemu, onda će tek ljudi da se priključe - rekla je Martinović.
Ivanović je dodala da je cilj svega što rade, osim zahtjeva koje žele da budu ispunjeni, da mladima pošalju poruku da ne treba da se plaše.
- Želimo i mladima da pošaljemo poruku da ne treba da nas je strah da izađemo na ulicu i kažemo šta nam smeta. Mi želimo da živimo u ovoj državi i na nama ostaje ova država - kazala je Ivanović.
Na pitanje zašto postoji dilema oko toga da li podržati studente koji se bore za promjene i bolji sistem, Martinović je rekla da su svjesni da pojedini imaju predrasude.
- Mi muku mučimo s tim da se opravdamo i da stavimo do znanja da iza nas ne stoji niko. Svjesni smo toga da ljudi imaju neke stigme, da misle da smo pioni političke partije, da preko nas pokušaju ili da se vrate na vlast, ili da nešto promijene. To je totalna neboloza, totalna laž - kazala je Martinović.
Ivanović je naglasila da je ključni razlog izostanka šire podrške studentima i to što su ljudi navikli da političke partije mlade “koriste kao dekoraciju” u političkim kampanjama.
- I sada je nekako predstavljeno kao nemoguće to što se okupila grupa ljudi koji misle svojom glavom. Nemoguće je da postoji u Crnoj Gori grupa ljudi, studenta, koji su izašli na ulicu da iskažu određeno nezadovoljstvo, a da iza njih ne stoji nijedna politička partija - navela je Ivanović.
Komentarišući krivičnu prijavu koju je grupa „Kamo Śutra” podnijela protiv Demokratske Crne Gore zbog optužbi o povezanosti organizatora protesta sa kriminalnim klanovima i korupcijom, Martinović je rekla da su tom tužbom željeli da stave tačku na optužbe koje nijesu potkrijepljene dokazima.
Ivanović je kazala da je tužba i način da svima stave do znanja da mora postojati odgovornost za javno izgovorenu riječ, posevno kada je ona odgovorena sa određenih pozicija.
Komentarišući proteste u Srbiji, Martinović je rekla da studente u Crnoj Gori i Srbiji nažalost povezuju tragični događaji zbog kojih su počele pobune, dodajući da bunt koji je pokrenut nije protiv vlasti, već protiv “čuvanja fotelja”.
- Ne možemo da shvatimo kako je to jedno mjesto, jedna stolica, bitnija od 23 života i kako je kancelarija bitnija od odgovornosti i nekog moralnog stava i razmišljenja - navela je Martinović.
Na pitanje da li su u kontaktu sa kolegama iz Srbije i da li su od njih dobili podršku, Ivanović je rekla da su ih podržali određeni predstavnici njihovih organizacija.
- Naravno, oni su nam uzor. Oni su primjer na osnovu kojeg smo se i mi pokrenuli. Da nijesu oni to uradili, ja ne znam da li bismo se mi ovako motivisali i ovim željom i snagom istupili - rekla je Ivanović.
Na pitanje da li planiraju širenje protesta ukoliko zahtjevi ne budu ispunjeni, Ivanović je rekla da će građanska neposlušnost biti sve jača ukoliko se bude produžavala tišina nadležnih organa.
- Ako se nastavi ta tišina naša građanska neposlušnost samo može da bude jača, jer prosto nije ovo normalan život. A i nije normalno da na sve to ne postoji nikakvo oglašavanje i da samo sa druge strane stoji tišina - rekla je Ivanović.
Na pitanje da li je u okviru planova za naredni moguća i blokada nastave na fakultetima, Ivanović je rekla da za sad nemaju planove u tom pravcu i da će sve zavisiti od daljeg slijeda događaja, ali da ne može reći da je bilo šta isključeno.

Ivanović: Prvo odgovornost za propuste, ne možemo ispunjavati zahtjeve od kraja; Martinović: Na protestima vidimo nove mlade ljude

Više državno tužilaštvo će saopštiti detalje o masovnom ubistvu na Cetinju 1. januara, kada je Aco Martinović ubio 13 osoba, nakon utvrđivanja svih činjenica.
Kako su precizirali u saopštenju, i dalje se vodi postupak izviđaja u okviru kojeg se, kako ističu, sprovode brojne i sveobuhvatne dokazne radnje.
- Izdate su naredbe za obdukciju tijela svih 13 stradalih, naredba za pretresanje stambenog objekta i pomoćnih prostorija koje je koristio A. M, naredba Forenzičkom centru za vještačenje elektronskih uređaja koje je on koristio, kao i za izuzimanje listinga komunikacija. Izdata je i naredba za biološko - DNK vještačenje, balističko vještačenje, trasološko vještačenje i hemijsko vještačenje - utvrđivanje prisustva GSR čestica i prisustva barutnih čestica. Naredba je izdata i za vještačenje koncentracije alkohola u krvi kod A. M, te je saslušano više osoba u svojstvu svjedoka, a sve sa ciljem utvrđivanja svih činjenica ovog događaja - kazali su iz Višeg državnog tužilaštva.
Nakon prikupljanja neophodnih informacija i dobijanja rezultata svih traženih vještačenja i analiza, kako dodaju, javnost će biti obaviještena o utvrđenim okolnostima.
- Kada je riječ o eventualnom postupanju tužilaštva u dijelu koji se odnosi na postupanje službenika Uprave policije prije i nakon masovnog ubistva, odluku o tome ćemo donijeti na osnovu rezultata izviđaja koji se vodi u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, kao i nakon kontrole postupanja njihovih službenika koja je najavljena iz Ministarstva unutrašnjih poslova - najavili su u saopštenju.

Više državno tužilaštvo: O detaljima događaja na Cetinju nakon utvrđivanja svih činjenica, izdate naredbe za brojne dokazne radnje

Hrvatski predstavnik na ovogodišnjoj Evroviziji Marko Bošnjak našalio se na društvenim mrežama povodom činjenice da se nijedna zemlja iz bivše Jugoslavije nije plasirala u finale.
Na "mimu" se vidi autobus na kojem piše „Bazel – Jugoslavija“, a vozač autobusa, maše i govori „dobrodošli“. Ispred autobusa nalazi se žena sa tužnim izrazom lica i zastavom Crne Gore. Ta karikatura predstavlja Ninu Žižić, koja je predstavljala našu zemlju sa pjesmom "Dobrodošli".
Ona za sobom vuče karikaturu srpskog predstavnika Princa, koji je Srbiju predstavljao sa pjesmom ''Mila''. Pored Princa nalazi se karikatura Marka Bošnjaka koji nosi tortu, što simbolizuje njegovu pjesmu "Poison Cake". Na vrhu torte zabodena je hrvatska zastava. Posljednji na crtežu je Klemen, predstavnik Slovenije, koji visi i govori: „Koliko...“
Izgleda da je ovaj mim nasmijao Marka Bošnjaka, s obzirom na to da ga je objavio uz emotikon koji plače od smijeha.
Hrvatski pjevač je obilježio svoje gorepomenute kolege.
<h2>Nijedna zemlja bivše Jugoslavije nije prošla u finale Evrovizije</h2>
Prvi put nakon 12 godina, tačnije od Evrovizije u Malmeu 2013. godine, nijedna zemlja sa prostora bivše Jugoslavije nije se plasirala u finale. Te 2013. Crnu Goru je predstavljala upravo Nina Žižić. Srbiju je tada predstavljala grupa Moje 3, koju su činile Sara Jo, Nevena Božović i Mirna Radulović.
Hrvatsku je tada predstavljala klapa s mora sa pjesmom "Mižerja". Samo nekoliko mjeseci kasnije donijeta je odluka da se Hrvatska privremeno povuče sa takmičenja.
Slovenija je 2013. završila na posljednjem mjestu u prvom polufinalu. Predstavnica Hana Mancinije, koja se takmičila sa pjesmom "Straight Into Love", nakon toga se povukla sa muzičke scene, ali se vratila krajem 2024. godine sa pjesmom "What You Are".

Dobro došli u autobus Bazel - Jugoslavija: Hrvatski predstavnik se našalio na "ispadanje" cijelog regiona sa Evrovizije

Ministarka kulture i medija Crne Gore Tamara Vujović i ministarka kulture Francuske Rašida Dati, potpisale su Sporazum o filmskoj koprodukciji između dvije države, tokom 78. Filmskog festivala u Kanu, saopšteno je iz tog ministarstva.
Vujović je poručila da prvi bilateralni filmski sporazum Crne Gore sa Francuskom otvara pristup crnogorskoj kinematografiji francuskim fondovima za produkciju i distribuciju, nove mogućnosti za koprodukcije sa statusom nacionalnih djela, te jača vidljivosti Crne Gore na evropskoj kulturnoj mapi.&nbsp;
- Ovim Sporazumom stvoren pravni okvir za realizaciju zajedničkih filmskih projekata između Crne Gore i Francuske, a kinematografska djela nastala u koprodukciji uživaće status nacionalnih djela u obje zemlje. Sporazum predviđa niz administrativnih olakšica, kao i pristup finansijskim podsticajima- rekla je Vujović.
Prema njenim riječima filmski stvaraoci iz Crne Gore time dobijaju mogućnost saradnje sa jednom od vodećih evropskih kinematografija i pristup značajno većim izvorima finansiranja.
- Filmska industrija Crne Gore ima dobar temelj i značajne potencijale za dalji razvoj, a o posvećenosti razvoju svjedoči i činjenica da je od iniciranja do potpisivanja ovog Sporazuma došlo za manje od dvije godine. Sistemskim i strateškim pristupom, uz jačanje međunarodne saradnje i koprodukcije, crnogorska kinematografija može postati prepoznatljiv dio evropskog i svjetskog filmskog stvaralaštva i lakše razvijati veze i sarađivati sa zemljama koje sa Francuskom imaju potpisan ovaj vid sporazuma- istakla je Vujović.
Dati je poručila da je ovaj Sporazum o koprodukciji u oblasti filma, važno partnerstvo i značajna saradnja koja se uklapa i u proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
- Proces koji mi, naravno, podržavamo. To je, naravno, proces koji smo uvijek podržavali- značajno je poručila Dati.
Kako navodi da ovaj sporazum o koprodukciji predstavlja početak brojnih saradnji koje slijede, bilo da se radi o distribuciji, koprodukciji, filmu, animaciji, ali i mnogo više u oblasti obrazovanja.
- Ovi sporazumi o saradnji nam takođe omogućuju da naglasimo i podsjetimo na našu posvećenost evropskoj kulturnoj raznolikosti- istakla je Dati.
Ministarke su se saglasile da je oblast kinematografije samo jedna od oblasti koja može biti dio našeg zajedničkog programa saradnje. Tokom susreta, ministarke su razgovarale i o mogućnostima proširenja saradnje u različitim oblasti kulture.
- Sporazum će dodatno ojačati tradicionalno prijateljske odnose Crne Gore i Francuske, uz doprinos razvoju kulturne razmjene i promociji crnogorske kulture na međunarodnoj sceni. Za sprovođenje sporazuma zaduženi su Filmski centar Crne Gore i Nacionalni centar za kinematografiju i pokretne slike Francuske (CNC), čime se osigurava operativna realizacija koprodukcija- zaključili su u saopštenju.

Vujović: Novo poglavlje za crnogorsku kinematografiju

Košarkaški klub osoba sa invaliditetom Paramont iz Podgorice osvojio je bronzanu medalju i ostvario najbolji rezultat u regionalnoj NLB Wheel ligi košarkaša u kolicima. 
 
Paramont je danas u Ljubljani, u meču za treće mjesto, savladao Zmaj iz Gradačca 90:83. 
 
Podgorički tim, koji je dobio međusobni duel i u Podgorici 69:57, nadigrao je rivala i u dvorani Tivoli, tokom cijelog meča bio je u vođstvu, koje je dva minuta prije kraja iznosilo deset poena (83:73). 
 
Nekadašnji osvajač regionalnog takmičenja uspio je da se, serijom od 8:0, vrati u meč, ali ne i da ugrozi trijumf crnogorskog predstavnika. 
 
- Ostvarili smo istorijski uspjeh za crnogorsku košarku u kolicima. U najelitnijem regionalnom takmičenju osvojili smo bronzanu medalju i ostvarili najbolji rezultat od kada košarka u kolicima u Crnoj Gori postoji- rekao je trener Paramonta Vladan Nikolić. 
 
Komentarišući utakmicu, kazao je da je bila izuzetno neizvjesna i da su pobjednika odlučivale nijanse. 
 
- Zmaj je za finalni turnir bio pojačan sa nekoliko igrača koji nijesu igrali ove sezone. Bilo je neizvjesno do samog kraja, ali kada je bilo najpotrebnije bili smo najbolji i zasluženo smo slavili. Ne mogu da budem nezadovoljan ostvarenim rezultatom- rekao je Nikolić. 
 
On očekuje da će Paramont naredne sezone biti još jači i da će biti u prilici da se bori za neku od sjajnijih medalja. 
 
Junak trijumfa bio je Ramo Rekanović sa 43 poena i 15 skokova. 
 
U pobjedničkom timu istakli su se i Đasim Menzil sa 19 i Nermin Hujić, koji je meč završio sa 15 poena i po 14 skokova i asistencija. 
 
U ekipi iz Gradačca najbolji je bio Strahinja Rosuljaš sa 33, dok je Amel Mulić ubacio 23 poena. 
 
Istorijski rezultat za Paramont ostvarili su Nermin Hujić, Ramo Rekanović, Senad Husović, Jasminko Nokić, Radmilo Baranin, Amir Čolić, Mersad Murić, Nedžad Pepić, Vahid Omeradžić, Adis Huskić, Menzil Đalima, Adem Bahtić i Adnan Šečić. 
 
Za titulu prvaka igraće Parasport i Vrbas iz Banja Luke.

Košarka: Paramontu treće mjesto u NLB ligi

Dva civilna helikoptera sudarila su se i srušila u zapadnoj finskoj pokrajini Satakunta, izvijestio je finski medij Yle, pozivajući se na lokalnu službu spašavanja.
Prema navodima iz finskog medija, incident se dogodio iza 12:00 sati po lokalnom vremenu. Prvo su se helikopteri sudarili, a zatim pali. Stručnjaci službe spašavanja i pripadnici policije brzo su stigli na mjesto nesreće.
- Vlasti su pronašle dva srušena helikoptera na tom području. Vatrogasne i spasilačke operacije su u toku. Služba spašavanja nije komentarisala informacije o mogućim žrtvama- navode s Yle.
Policijska uprava jugozapadne Finske objavila je da je pokrenula istragu. Letjelice su pronađene otprilike 700 metara od obilaznice Eure, u šumovitom području, na udaljenosti od oko 100 metara jedna od druge. Istraga je u toku.
Utvrđeno je da su helikopteri letjeli istom rutom iz Tallinna prema vazdušnoj luci Piikajärvi u Kokemäkiju. U jednom helikopteru bila su dva putnika, a u drugom tri. Pripadnici policije utvrđuju identitet građana.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMarioNawfal%2Fstatus%2F1923710099689771305%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1923710099689771305%7Ctwgr%5Ef60ac6c45a784860e3a580ecac3bd6fbb87099da%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Finska: Dva civilna helikoptera pala nakon sudara

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: tragedija