Odbor za antikorupciju održaće 21. januara kontrolno saslušanje ministarke javnih radova Majde Adžović i predstavnika Razvojne banke povodom tragedije na Savinom kuku u kojoj je stradao njemački državljanin.
Na saslušanje će, na prijedlog Odbora, biti pozvani i ministarka turizma Simonida Kordić, predstavnici Turističkog centra Durmitora, Ski centra Savin Kuk i predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić.
Zbog dinamike rada, dogovoreno je da sjednica bude održana nakon novogodišnjih i božićnih praznika.
Inicijativu za kontrolno saslušanje podnijela je nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
- Sjednicu treba održati što prije kako bi prevenirali štetne posljedice po turističku sezonu na Žabljaku - poručila je Pejović.
Predsjedavajući Odbora Jevto Eraković kazao je da će uputiti inicijativu Ministarstvu tirizma da dostavi svu potrebnu dokumentaciju do održavanja sjednice kako bi članovi ovog skupštinskog tijela bili upoznati sa svim dostupnim podacima i bili pripremljeni za saslušanje.
Smatra da održavanje sjednice ne može usporiti i ugroziti istragu u ovom slučaju.
Tragedija na Durmitoru se dogodila 20. decembra na gornjoj uspinjači “Savin kuk 2”.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftragedija-na-savinom-kuku-poginuo-drzavljanin-njemacke-njegov-sunarodnik-tesko-povrijeden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nesreća se dogodila na strmijem dijelu žičare, poginuo je njemački državljanin, dok je njegova supruga teško povrijeđena.
Izvor blizak istragi kaže da je proklizala korpa u kojoj su se nalazili. Prilikom proklizavanja, njemački turista ispao je iz korpe i pao na tlo. Povrijeđena žena ostalo je zaglavljena u korpi koja je prilikom proklizavanja udarila u korpu ispred.
Žičara na kojoj se dogodila nesreća stara je oko 35 godina.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zbog tragedije na Savinom Kuku poslanici će saslušati Adžović, Kordić, predstavnike Turističkog centra Durmitor...

Jedna osoba stradala je tokom vožnje žičarom na Savinom kuku - potvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije.
Turista iz Njemačke je poginuo tokom vožnje žičarom na Savinom kuku a njegova supruga je teško povrijeđena.
Nesreća se dogodila oko 13 sati tokom vožnje dok se par nalazio u putnikoj korpi.
Izvor blizak istragi kaže da je proklizala korpa u kojoj su se nalazili. Prilikom proklizavanja, poginuli turista ispao je iz korpe i pao na tlo. Povrijeđena žena ostalo je zaglavljena u korpi koja je prilikom proklizavanja udarila u korpu ispred.
Povodom tragedije na Savinom kuku obavljen je uviđaj na licu mjesta koji je okončan oko 17 časova.
Obavila ga je osnovna državna tužiteljka iz Pljevalja Merima Obućina sa pripadnicima policije.
U međuvremenu sa uspinjače je evakuisano troje turista. Među njima i povrijeđenja državljanka Njemačke koja je odmah transportovana u nikšićku bolnicu gdje je u toku operativni zahvat zbog preloma butne kosti koji je zadobila prilikom proklizavanja korpe.
Nesreća se dogodila na gornjoj uspinjači “Savin kuk 2”. Turisti iz Njemačke vraćali su se ka polazištu a do nesreće je došlo na strmom i veoma nepristupačnom terenu.

1084x550

Poginuo državljanin Njemačke nakon pada iz korpe žičare na Savinom kuku, njegova supruga teško povrijeđena; Dvoje turista evakuisano

U Crnoj Gori danas će biti Dan žalosti povodom pogibije 11 osoba u požaru u Domu penzionera u Tuzli, odlučila je Vlada.
&nbsp;U velikom požaru koji je prije dvije noći izbio u Domu penzionera u Tuzli stradalo je 11 štićenika te ustanove, dok je 30 osoba povrijeđeno.
&nbsp;Iz Vlade Crne Gore su rekli da je odluka o proglašenju dana žalosti donijeta na telefonskoj sjednici, a na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova.
&nbsp;- Na dan žalosti, u skladu sa Zakonom o državnim simbolima i Danu državnosti, zastave će biti spuštene na pola koplja na svim zgradama državnih organa i zgradama organa lokalne samouprave i javnih ustanova - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Dodaje se da se, u skladu sa odlukom, na dan žalosti na javnim mjestima neće održavati programi javnog, kulturnog i zabavnog karaktera, a u ugostiteljskim objektima se neće emitovati muzika.
&nbsp;- Elektronski i drugi mediji dužni su svoje programske sadržaje prilagoditi obilježavanju dana žalosti - piše u saopštenju.
&nbsp;Premijer Milojko Spajić i članovi Vlade uputili su saučešće porodicama stradalih, gradonačelniku Tuzle Zijadu Lugaviću i sugrađanima, kao i predsjednici Vijeća ministara Borjani Krišto i svim građanima BiH.

U Crnoj Gori danas Dan žalosti zbog tragedije u Tuzli

Porodice tragično stradalih i ranjenih u dva stravična masakra na Cetinju 12. avgusta 2022. u Medovini i 1. januara 2025 u kojima je svirepo ubijeno 23 ljudi, među kojima četvoro djece, zahtijevaju smjenu načelnika Regionalnog centra bezbjednosti "Centar" koji Gorana Jokića, ali i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog izostanka punog institucionalnog odgovora na ove zločine, sankcionisanja odgovornih i preuzimanja mjera da se ovakve tragedije ponove. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmvcomuZ9IoE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Porodice su se danas sa građanima u 15 sati okupili kod spomenika Lovćenska vila na Cetinju, odakle su se zaputili u Medovinu gdje su zapalili svijeće i odali poštu stradalima. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fgur2e-ILFiY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sa tog mjesta su ponovo zatraženi odgovori i odgovornost, istina i pravda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa okupljanja na Cetinju"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Pročitan je niz zahtjeva, među kojima je da predstavnike porodica stradalih u najkraćem roku prime predsjednik države Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić u cilju punog sagledavanja nepostojanja odgovornih i propusta u radu policijske službe. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DscbVSDADX3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Nakon održanih sastanaka sa predsjednicima države i Vlade i potpunije prezentacije zahtjeva i njihove javno izražene spremnosti da se usvoje spremni smo "reducirati" vrijeme trajanja protesta na Kruševom ždrijelu na sat vremena, a po ispunjenju zahtjeva obustaviti blokade. U protivnom, ako i ovog puta nađemo na institucionalni "zid ćutanja" vrijeme naših blokada će biti povećano na tri sata - pročitala je zahtjeve Vesna Pejović, koja je u Medovini izgubila kćerku i dva unuka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Vesna Pejović"> <figcaption>Vesna Pejović(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Zatražila je političku odgovornost ministra unutrašnjih poslova u vidu njegove smjene, kao čin jasnog pokazivanja predsjednika Vlade da su životi 23 crnogorska građanina vrednija "političke odgovornosti" od nesretno i nepametno urađene značke jednog boda. - Jokić je najkorumpiraniji policajac i zaprška u svakoj čorbi - istakla je Pejović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsmmC8NY0Hjg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Očekuje i da direktor Uprave policije Lazar Šćepanović hitno smijeni direktora policije Jokića koga smatraju direktno odgovornim za neprofesionalno i neuspješno postupanje policije, posebno u slučaju tragedije u Medovini 2022. godine. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dkk9E_EB987Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jedan od zahtjeva je i usvajanje "Markovog i Mašanovog zakona", uz prethodnu saradnju sa stručnim asocijacijama i istaknutim pravnicima, a kako bi se rigoroznije propisala politika izdavanja i nošenja oružja. Porodice traže i efikasniji rad tužilaštva u procesuiranju odgovornih i sudova u vezi sa pokrenutim postpcima. Pejović se u ime porodica zahvalila svim strkovnim organizacijama, nevladinim organizacijama koje su ih podržale i dale snagu da istraju u svojoj borbi. - Zahvaljujemo i onima koji su "odćutali" i ostali kućama sa porukom da se mi borimo i za bezbjednost njih i njihove djece, jer tragedija ne bira naciju, vjeru i političko uvjerenje - naglasila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Tri godine od prvog svirepog zločina, koliko traje muk institucija, ignorisanje porodica stradalih i prepuštanje zaboravu poručuju da svoje najmilije neće zaboraviti i da neće odustati.&nbsp; - Mi niti možemo ni hoćemo odustati i zaboraviti jer bi to bio ponovljeni zločin nad žrtvama i čin njihove najteže izdaje. Pokažimo da smo društvo solidarnosti, empatije i institucionalne odgovornosti. Pamtimo, ne zaboravljamo, ne tražimo osvetu, borimo se da dobijemo punu istinu i da odgovorni odgovaraju i da učinimo sve da ovakvi zločini nika više ne ponove - zaključila je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju"> <figcaption>Sa skupa na Cetinju, 12.8.2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Nakon što su zapalili svijeće u Medovini, građani su simbolično pustili u nebo bijele balone. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMa8mfA54cNo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Duško Mihailović

Tamara Klikovac

1250x600

(FOTO/VIDEO) Porodice žrtava traže hitnu smjenu Jokića i Šaranovića, od sastanka sa premijerom i predsjednikom zavisi dužina trajanja blokada

Pripadnik Vojske Crne Gore stradao je u prevrtanju cistijerne u akciji gašenja požara u Kučima, saznaje Portal ETV.
Nesreća se dogodila oko 13 sati, kada se cistijerna sa vodom prevrnula na putu ka Kučima.
Iz Ministarstva odbrane su u saopštenju potvrdili ovu informaciju, te naveli da je drugi vojnik zadobio teške tjelesne povrede tokom angažovanja na gašenju požara u rejonu Kuča.
- Do događaja je došlo kada se cisterna za vodu, kojom su upravljali, prevrnula. Vojska Crne Gore, u saradnji sa nadležnim organima, sprovodi istragu radi utvrđivanja uzroka i okolnosti nesreće - kazali su iz resora na čijem je čelu Dragan Krapović.
Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Miodrag Vuksanović, po saznanju o nesreći došao je teren,
- O svim daljim informacijama javnost će biti blagovremeno obaviještena - kazali su iz Ministarstva odbrane.

Tragedija na putu ka Kučima: Prevrnula se cistijerna sa vodom, poginuo vojnik

Centar za ženska prava (CŽP) i Akcija za ljudska prava (HRA) traže detaljnu istragu postupanja nadležnih u predmetu nasilja u porodičnoj zajednici koje se tiče jučerašnjeg ubistva dvogodišnje djevojčice u Goliji, za koje se pretpostavlja da je počinio njen otac - koji je potom izvršio samoubistvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftragedija-u-goliji-pronadena-tijela-oca-i-kcerke-sumnja-se-da-se-radi-o-ubistvu-i-samoubistvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako su naglasili u ovim NVO, on je prethodno prijavljivan za nasilje u porodici, a u CŽP i HRA insistiraju da se ovim povodom oglase najviše državne instance.
- Sa tugom i velikom zabrinutošću primamo vijest o ubistvu dvogodišnje djevojčice u Goliji, koje je, kako nadležni pretpostavljaju, počinio njen otac, prethodno prijavljivan za nasilje u porodici, koji je i sebi potom oduzeo život. Nema važnijeg pitanja od zaštite zdravlja i života najmlađih i njihovih najbližih koji trpe nasilje - podvukli su u CŽP i HRA.
Svakodnevni izvještaji o nasilju i upotrebi vatrenog oružja ukazuju, kako su ocijenili, na prijetnju po opštu bezbjednost.
- Ali i prvestveno po bezbjednost žena i djece izloženim nasilju u porodici. Stoga ponavljamo zahtjev da država hitno stane na put ilegalnoj prodaji i posjedovanju oružja. Ponavljamo pitanja kada će biti usvojen Zakon o oružju, zašto taj zakon još nije na dnevnom redu Skupštine i kojim će mjerama država spriječiti da nelegalno oružje dospije u ruke onih koji su spremni da ugroze živote drugih?! - naveli su u ove dvije NVO.
Centar za ženska prava kontinuirano, kako su naglasili, upozorava da su djeca koja svjedoče nasilju nad majkama u situacijama porodičnog i partnerskog nasilja i sama žrtve, i da moraju biti zaštićena mjerama koje propisuje zakon i revnosnim nadzorom svih nadležnih institucija.
- Ova su djeca izložena visokom riziku od fizičkog povredjivanja i ozbiljnih psiholoških posljedica, a evidentno - i riziku po život. Obaveza je države da ih pravovremeno zaštiti, zbrine, da im obezbijedi sigurnost, podršku i mir. Pravo na život i zaštitu od zlostavljanja podrazumijeva takve obaveze države, posebno kada je već obaviještena o rizičnom stanju u porodičnoj zajednici - jasni su u CŽP i HRA.
Obaveza je, podvlače, cjelokupne crnogorske javnosti da pokaže empatiju i poštovanje prema preživjeloj majci djeteta.
- Apelujemo i na medije da nasilje nazivaju pravim imenom, a ne “svađom”, čime pogrešno izjednačavaju odgovornost onih koji ga čine i onih koji ga trpe - zaključili su u CŽP i HRA.

CŽP i HRA: Tražimo detaljnu istragu postupanja nadležnih u predmetu koji se tiče jučerašnjeg ubistva dvogodišnje djevojčice

Najmanje 34 osobe su poginule, a nekoliko putnika se vodi kao nestalo nakon što se turistički brod danas prevrnuo u Vijetnamu usljed loših vremenskih uslova.
Nesreća se dogodila u zalivu Ha Long, popularnoj turističkoj destinaciji na sjeveru zemlje. Većina putnika bile su vijetnamske porodice koje su doputovale iz glavnog grada Hanoja, prenosi BBC.
Jaka kiša otežava potragu za preživjelima, ali je do sada 11 osoba spašeno iz vode.
Brod „Vonder Siz“ prevozio je 53 osobe kada se prevrnuo nakon iznenadne oluje, navodi se u saopštenju vijetnamske mornarice.
Četrnaestogodišnji dječak spašen je nakon što je proveo četiri sata u vazdušnom džepu unutar prevrnutog trupa broda, dok je direktor bolnice Le Ngok Dung izjavio da je među spašenima i desetogodišnji dječak koji je trenutno u stabilnom stanju.
Od 34 do sada potvrđene žrtve, najmanje osmoro su djeca.
Spasioci će nastaviti potragu tokom cijele noći kako bi pronašli nestale osobe.
Zaliv Ha Long, koji se nalazi u provinciji Kuang Nin, obuhvata stotine malih ostrva i upisan je na UNESCO-vu listu svjetske baštine. Ovo područje godišnje posjeti više od četiri miliona turista.

Najmanje 34 osobe poginule u prevrtanju turističkog broda u Vijetnamu

Kćerka geometra Ranka Despotovića koji je stradao prošle godine, 10. jula, na gradilištu firme „Mili kompani“ u Pljevljima, kada se na njega obrušila velika količina zemlja, pokrenula je peticiju za zaustavljanje radova na ovom radilištu.
U peticiji Anastasija Despotović podsjeća da je preduzeću „Mili kompani“ 7. maja 2024. zabranjeno izvođenje radova na objektu, dva mjeseca i tri dana prije nego je njen otac stradao i to sa nalogom da se preduzmu mjere „na obezbjeđenju temeljne jame - mjerama hitne sanacije“.
Investitor to nije uradio, ali gradilište nije „pečatirano“.
- Godinu dana kasnije, radovi na objektu i dalje traju, kao da se ništa nije desilo, a ni istraga od strane VDT u Bijelom Polju još uvijek nije pokrenuta. Međutim, već prvi zaključci vještaka, koji je angažovan nakon nesreće, govore u prilog tome da je predmetno gradilište moralo biti zatvoreno i na njemu obustavljeni svi radovi do otklanjanja brojnih nepravilnosti utvrđenih u više navrata. Ovim putem apelujemo na sve građane Crne Gore da se pridruže peticiji, a povodom zaustavljanja radova na pomenutom objektu – piše u peticiji koju je pokrenula Anastasija Despotović prije neđelju dana.
Do sada je peticiju potpisalo blizu 350 osoba.
Pravna zastupnica porodice Despotović, advokatica Maja Zeković, kazala je prije nekoliko dana za dnevne novine Dan da istraga u slučaju smrti geometra Ranka Despotovića nije pokrenuta ni godinu nakon njegove smrti.
Ona je podnijela krivične prijave protiv investitora objekta na čijem gradilištu je Despotović poginuo, firme „Mili kompani“ iz Pljevalja, njenog izvršnog direktora Željka Anđelića i urbanističko-građevinske inspektorke koja je postupala u slučaju ovog gradilišta. Prema odgovorima koje je Dan dobio iz tužilaštava, ti predmeti su i dalje u fazi takozvanog izviđaja.
Zeković je, kako je objavio Dan, protiv firme „Mili kompani“ i Anđelića podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da su izvršili krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, a protiv urbanističko-građevinske inspektorke zbog sumnje da je počinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Tereti je da je teško povrijedila pravo na život pokojnog Ranka Despotovića, jer je, pored ostalog, propuštila da, uz asistenciju policije, sprovede mjeru zabrane dalje gradnje po rješenju od 7. maja 2024. godine.

Kaćuša Krsmanović

Ni tragedija nije zatvorila gradilište, iako je dva mjeseca ranije moralo biti „pečatirano“

Na današnji dan prije tačno pola godine dogodio se masakar na Cetinju. Aco Martinović 1. januara 2025. ubio je 13 osoba, među kojima dvoje djece, a potom izvršio samoubistvo, dok je četiri osobe ranio. Nakon trodnevne žalosti, Vlada Crne Gore dala je krupna obećanja. Crnogorskoj javnosti 3. januara saopšteno je da će ključna mjera Vlade biti usvajanje novog Zakona o oružju. Po riječima premijera Milojka Spajića, novim Zakonom propisaće ponovnu provjeru dozvola onih koji legalno posjeduju oružje, a kazne za one koji nelegalno oružje ne vrate tokom naredna dva mjeseca. Masovni zločin na Cetinju počinjen je nelegalnim oružjem. Acu Martinoviću, koji je usmrtio 13 osoba, 2022. godine oduzeto je oružje za koje nije imao dozvolu. Zbog toga je krajem 2024. osuđen na kaznu zatvora od tri mjeseca, na koju je uložio žalbu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102080148_7156fd650c852f284f0a3cacb4eb10871b28b3e6e6ffd8a693786934ce2507d5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250102080148_7156fd650c852f284f0a3cacb4eb10871b28b3e6e6ffd8a693786934ce2507d5" data-rendition-name="original" width="960" height="640" loading="lazy" alt="Tragedija Cetinje "> </figure>  Trećeg januara, dok je trajala sjednica Vlade Crne Gore, nekoliko stotina građana okupilo se ispred zgrade Vlade, zahtijevajući smjenu političkog rukovodstva sektora bezbjednosti. Protesti najavljivani su i za naredne dane. Građani su poručivali da ubistva na Cetinju zahtijevaju ozbiljno ispitivanje odgovornosti i spremnosti sistema bezbjednosti. Masakar na Cetinju 1. januara bio je drugo višestruko ubistvo u Prijestonici u posljednje dvije i po godine. Podsjećamo, 12. avgusta 2022. Vuk Borilović ubio je 10 sugrađana i ranio šest, nakon čega je ubijen. Pojedine nevladine organizacije, nekoliko medija i brojni građani pitali su šta se to od 2022. godine do danas promijenilo u sistemu bezbjednosti. <h2>I dalje se čeka analiza učinka?</h2> Petog januara ove godine pojavila se neformalna grupa stutenata "Kamo śutra", koja je organizovala proteste i blokade saobraćajnica tražeći smjenu čelnika sektora za bezbjednost zbog, kako su kazali, propusta policije u slučaju zločina na Cetinju 1. januara. Prvi veliki protest bio je 5. januara, ispred Ministarstva unutrašnjih poslova u Podgorici, organizovan dan nakon trodnevne žalosti u Crnoj Gori. Na tom protestu, po procjenama policije, okupilo se više hiljada ljudi. Premijer Milojko Spajić i ostali članovi Vlade odbili su zahtjeve strudenata i građana, koji su, pored ostalog, tražili smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića. Tada su iz Vlade poručili da je "ostavka čin moralne i objektivne odgovornosti", a da su svi članovi Vlade "podložni promjeni nakon analize njihovog učinka". Analiza učinka crnogorske Vlade još nije sprovedena, makar ne ona koja podrazumijeva odgovornost za masakar na Cetinju. Politički pritisci i svakodnevno targetiranje neformalne grupe studenata urodili su plodom. Već u aprilu "Kamo śutra" saopštenjem obavještava javnost da prekida djelovanje. Priznali su da njihova borba nije uspjela jer je od samog početka sistematski obesmišljavana, "što je skrenulo pažnju sa samih zločina za koje još uvijek niko nije preuzeo odgovornost, niti je, po svemu sudeći, osjeća". Dio medija i politički subjekat iz kojeg je vrh sistema bezbjednosti učinio je sve da kompromituje studentske proteste i prikaže ih kao politički motivisane. Građani Cetinja su svoje proteste počeli blokirajući saobraćajnicu na Kruševom Ždrijelu pružajući podršku studentima iz "Kamo śutra". No, kako je ta grupa prestala da djeluje, građani Prijestonice odlučili su da sami nastave proteste, svakodnevno blokirajući saobraćaj na dva sata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250622100648_9c1aa9183d9df97fe21a09cc748b36abfa999c8f8d3f2a55cccc7cceac854cf3.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250622100648_9c1aa9183d9df97fe21a09cc748b36abfa999c8f8d3f2a55cccc7cceac854cf3" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Učesnici blokade na Kruševom ždrijelu"> <figcaption>Učesnici blokade na Kruševom ždrijelu(Photo: RTV Cetinje)</figcaption> </figure>  I danas, pola godine nakon zločina, oni svakoga dana podsjećaju čelnike vlasti, ali i kompletnu crnogorsku javnost na ubijene sugrađane, naročito na četvoro đece stradalih u dva masakra, i neodgovornost koju su nadležni pokazali nakon dvije velike tragedije koje su zadesile taj grad. <h2>Odgovori Spajićeve Vlade, tradicionalno, izostaju...</h2> Cetinjski parlament, na sjednici 10. januara, donio je niz zaključaka koji, pored ostalog, zahtijevaju odgovornost i hitnu reakciju nadležnih državnih organa, sprovođenje nezavisne međunarodne istrage i forenzike, postavljanje savremenog sistema video nadzora i obezbjeđivanje adekvatnog broja policijskih službenika na teritoriji Prijestonice. Odgovor nadležnih na gotovo sve zahtjeve cetinjskih odbornika je izostao. Skupština Prijestoniice održala je, u aprilu, još jednu sjednicu na kojoj je ovlastila predsjednicu parlamenta Milenu Vujović da formira posebno radno tijelo, sastavljeno od predstavnika svih političkih subjekata zastupljenih u lokalnom parlamentu i predstavnika lokalne uprave. Zadatak toga tijela je praćenje realizacije zaključaka koje je donio lokalni parlament povodom tragičnih događaja. Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković tada je istakao da su svi koraci koje je Prijestonica preduzela nakon dva tragična događaja bili pokušaj da se odgovori na nezamislive tragedije. Kako državna vlast ni tada nije ponudila konkretne odgovore, početkom juna, odbornici Demokratske partije socijalista podnijeli su ostavke u parlamentu Prijestonice kao čin protesta i revolta prema činjenici da je Vlada Crne Gore u potpunosti zanemarila zaključke Skupštine Cetinja povodom još jedne stravične tragedije koja je zadesila taj grad. - Nikakvih drugih politički skrivenih motiva nije bilo do slanja poruke - iz domena mogućnosti koje imamo kao opozicija, da ne dozvoljavamo da se državna vlast ruga sa žrtvama nezapamćenog masakra u našem gradu -, saopšteno je tada iz DPS-a. <h2>Promjena Zakona ili novi bijeg od odgovornosti?</h2> Umjesto odgovora na pitanja Skupštine Cetinja ali i velikog dijela javnosti, umjesto konkretizacije odgovornosti za propuste koji su doveli do još jedne tragedije, umjesto razumijevanja za zahtjheve ljudi koji svakodnevno protestuju na Kruševom Ždrijelu... u Skupštini Crne Gore pojavio se Prijedlog zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama. Prijedlog zakona sadrži normu koja predviđa da će blokada auto-puteva, brzih saobraćajnica, magistralnih, regionalnih ili lokalnih puteva i graničnih prelaza, biti zabranjena ako time oni koji protestuju onemogućavaju ili otežavaju saobraćaj i kretanje građana. Takvo rješenje naišao je na široku osudu crnogorskih građana, mnogih nevladinih organizacija i opozicionih stranaka. ***** Da li još samo blokade saobraćaja na Kruševom Ždrijelu podsjećaju vlast da porodicama žrtava, a onda i cjelokupnoj crnogorskoj javnosti, duguje istinu o dvije strašne tragedije? Da li je bilo propusta u sistemu bezbjednosti? Ako jeste, kakvih i ko je za njih odgovoran? Da li, ako je već jasno da ne postoji osjećaj moralne odgovornosti kod onih čije se ostavke traže, Premijer pamti obećanje da će analizirati njihov učinak? I da li je činjenica da smjena nije bilo, zapravo, odgovor - da je zadovoljan njihovim radom? Konačno, da li je prijetnja umjesto ljudskog razgovora sa ljudima koji se svakodnevno okupljaju na Kruševom ždrijelu, a tamo su i članovi porodica ubijenih, kao i broj ljudi koji učestvuju u toj blokadi, odgovor na suštinsko pitanje: kakvo smo društvo postali?

Pola godine od drugog masakra na Cetinju: Tišina umjesto odgovora i prijeteći Prijedlog zakona

Građani Cetinja i danas blokiraju magistralni put Podgorica - Cetinje, u mjestu Kruševo ždrijelo. Današnja blokada traje dva sata, a počela je u 17:26 sati. Blokada je svakodnevna u znak protesta zbog dva masovna ubistva koja su se dogodila na Cetinje u vremenskom razmaku manjem od dvije i po godine. Cetinjani traže odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je ubijeno 23 njihovih sugrađana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180656_33a2852121a26b4d084f7020f35a58872521ef86b571f327f0d0029350aadc9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610180656_33a2852121a26b4d084f7020f35a58872521ef86b571f327f0d0029350aadc9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Kruđevo Ždrijelo"> <figcaption>Podršku Cetinjanina dao i ambasador Grubišić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na današnju blokadu je naišao i hrvatski ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić, koji je stajao sa okupljenima i pružio punu podršku. Hrvataski ambasador je ujedno detaljnije upoznat sa problemima zbog kojih se građani Cetinja svakodnevno okupljaju na Kruševom ždrijelu.

I danas blokada na Kruševom ždrijelu, Cetinjane podržao ambasador Grubišić

Stonoteniski savez obilježio je danas 70 godina postojanja i uspješnog rada.
Na svečanosti je saopšteno da je Stoniteniski savez zvanično osnovan 6. februara 1955. godine na konferenciji Saveza sportsih igara Crne Gore u Nikšiću.
Za prvog predsjednika izabran je Dimitrije Vujović, prvi potpredsjednik bio je Jovan Radulović, a generalni sekretar Borislav Šoć.
Saopšteno je i da je Stonoteniski savez prva crnogorska sportska asocijacija koja je postala samostalna i članica međunarodnih asocijacija, prije nego je Crna Gora na referendumu povratila nezavisnost.&nbsp;
Predsjednik Željan Šoć kazao je da, uz istorijske uspjehe Filipa Radovića i Luke Bakića, treba istaći i sjajne rezultate Irfana Čekića, osvajača bronzane na juniorskom prvenstvu Evrope u Minsku, pojedinačnog prvaka Balkana do 21 godine.
- Treba istaći i rezultate Ane Miročević i Draške Veljić, koje su osvojile prvu saveznu medalju u seniorskom dublu 1966. godine u Sloveniji - rekao je Šoć.&nbsp;
U desetominutnom filmu o istorijatu i počecima stonog tenisa u Crnoj Gori, autor je podsjetio na na osnivače i prve klubove, posebno ističući doprinos razvoju počasnih doživotnih predsjendika te asocijacije.
Šoć je u pozdravnom govoru kazao da iz stonog tenisa dolazi prva ženska ekipa koja se domogla saveznog ranga takmičenja i da ta asocijacija, uz rukometašice, jedina se može pohvaliti olimpoijskom, odnosno paraolimpijskom medaljom.
On je podsjetio i na velike talente koji su počeli da se bave stonim tenisom, a kasnije uspješnu sportsku karijeru nastavili u drugim sportovima, posebno ističući Božidara Ivanovića, Jova Popovića i Anta Miročevića.
Šoć je kazao da je na svečanosti dodijeljeno više od 100 priznanja bivšim šampionima, bivšim predsjednicima i generalnim sekretarima, takmičarima, trenerima i sportskim prijateljima.
- Poduži je spisak nagrađenih za doprinos razvoja našeg sporta, ali smo puno godina i napunili - rekao je Šoć.&nbsp;
Posebnim priznanjima - Zlatnim plaketama nagrađeni su Džemal Hadžijalagić, Branko Popović i Dijana Zonjić i posthumno Milutin Maraš i Saša Milačić.

Stonoteniski savez obilježio veliki jubilej - 70 godina postojanja

&nbsp;Bosanski jezik je jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, kazali su iz Bošnjačke stranke (BS) i poručili da će nastaviti da doprinose njegovoj institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji.
&nbsp;Ta partija je svim Bošnjacima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta čestitala 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika.
&nbsp;Iz BS-a su kazali da je bosanski jezik jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, neraskidivo povezan sa istorijom, kulturom i tradicijom tog naroda.
&nbsp;- Stoljećima unazad, bosanski jezik bio je svjedok trajanja i postojanja našeg naroda na ovim prostorima, te čuvar kolektivnog pamćenja i izraz naše posebnosti i autentičnosti - naveli su iz BS-a.
&nbsp;Oni su kazali da ih ovaj datum podsjeća na kontinuiranu borbu za očuvanje i afirmaciju jezika, ali i da im dodatno daje odgovornost prema mladim Bošnjakinjama i Bošnjacima da nastave da njeguju, razvijaju i prenose maternji jezik.
&nbsp;- Bošnjačka stranka će nastaviti da pruža puni doprinos ka institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji bosanskog jezika u obrazovanju, kulturi i javnom životu - poručuje se u saopštenju.

BS: Nastavićemo da doprinosimo daljoj afirmaciji bosanskog jezika

Zlatni medvjed za najbolji film na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu (Berlinale) dodijeljen je ostvarenju "Yellow Letters" (Žuta slova) njemačkog reditelja Ilkera Čataka, koji govori o turskom filmskom reditelju i njegovoj supruzi glumici kojima je iznenada zabranjen rad zbog njihovih političkih stavova.
Snimljen u Njemačkoj, film je osvojio glavnu nagradu na kraju ceremonije obilježene sukobom na Bliskom istoku i političkom ulogom filma, prenijeli su francuski mediji.
Srebrni medvjed, za najbolju glumačku ulogu, dodijeljen je njemačkoj glumici Sandri Hiler za ulogu u filmu "Rose", crno-bijeloj drami austrijskog reditelja Markusa Šlajncera.
Za Zlatnog medvjeda ove godine su se takmičila 22 filma.
Festival, koji se zvanično završava sjutra, obilježila je ove godine polemika o Pojasu Gaze i politici u kinematografiji.
Filmski festival je 17. februara pozvan da zauzme stav protiv Izraela, zbog postupanja sa Palestincima, nakon objavljivanja otvorenog pisma koje je potpisalo 80 glumaca i reditelja, uključujući Havijera Bardema i Tildu Svinton.
U pismu grupe "Filmski radnici za Palestinu" osuđuje se ćutanje Berlinskog filmskog festivala o genocidu nad Palestincima.
Potpisnici navode da su "zapanjeni kontinuiranim postupcima organizatora festivala u cenzurisanju umjetnika koji se protive tekućem genocidu koji Izrael čini nad Palestincima u Gazi, kao i ključnom ulogom njemačke države u njenoj podršci Izraelu".
Potpisnici se identifikuju kao "bivši i sadašnji učesnici Berlinala".
Tilda Svinton je prošle godine nagrađena počasnim Zlatnim medvjedom, a i tada je osudila "nečovječnost počinjenu pred očima svih".
Kontroverza proizilazi iz konferencije za novinare žirija na otvaranju Berlinala, 12. februara.
Kada je upitan o stavu festivala o Izraelu i Pojasu Gaze, predsjednik žirija, njemački reditelj Vim Venders je rekao da bi film trebalo da "ostane van politike, kojoj je on antiteza".
Šokirana i zgrožena tim odgovorom, indijska spisateljica Arundati Roj je sljedećeg dana saopštila da otkazuje prisustvo na festivalu.
Direktorka festivala Triša Tatl pokušala je da okonča kontroverzu, tvrdeći da "umjetnici mogu da ostvare svoje pravo na slobodu izražavanja, na bilo koji način koji žele".
- Ne bi trebalo da očekujemo od njih da komentarišu svako političko pitanje koje im se predstavi, osim ako to ne žele - dodala je ona.
Zbog svoje istorijske odgovornosti u Holokaustu, Njemačka je jedan od glavnih pristalica Izraela, što je izazvalo značajne kritike, posebno u vezi sa situacijom u Pojasu Gaze.

Zlatnog medvjeda Berlinala osvojio film Žuta slova

Crnogorska atletičarka Marija Vuković drugi put uzastopno osvojila je zlatnu &nbsp;medalju u skoku u vis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu.
Uspješan nastup crnogorske atletike upotpunili su Iva Đoković i Mihailo Roćenović, koji su postavili nove državne rekorde u konkurenciji juniora i seniora.
Vuković je titulu najbolje balkanske skakačice u vis odbranila skokom od 189 centimetara.
Đoković je u disciplini 60 metara s preponama postavila rekord Crne Gore u konkurenciji juniorki i seniorki, &nbsp;a u generalnom plasmanu osvojila je 14. mjesto.
U disciplini 60 metara, sa rezultatom 7,96 sekundi, zauzela je 24. mjesto.
Odličan nastup imao je i Roćenović, koji je postavio rekorde Crne Gore na 400 metara u konkurenciji seniora i juniora, sa rezultatom 48,86 sekundi, osvojivši 13. mjesto u generalnom plasmanu.
U bacanju kugle Tomaš Đurović je sa najboljim ovosezonskim rezultatom u dvorani 18,80 metara osvojio šesto mjesto.
U trci na 60 metara s preponama, Matija Vojvodić je trku istrčao za 8,47 sekundi i zauzeo 11. mjesto, dok je Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara, sa rezultatom 6,96, osvojio 19. mjesto.
Takmičenju u dvorani Banjica prisustvovali su predsjednik Evropske atletske federacije Dobromir Karamarinov i predsjednik Balkanske atletske federacije Slobodan Branković.&nbsp;
Prisustvovao je i direktor Direktorata za sport u &nbsp;Ministarstvu sporta Zoran Jojić, koji je uručio medalju u disciplini skoka u vis Mariji Vuković.
- Crnogorski atletičari su na takmičenju u Beogradu, uz osvojenu zlatnu medalju i postavljena dva nacionalna rekorda u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, u izuzetno jakoj konkurenciji na najbolji mogući način predstavili crnogorsku atletiku na balkanskoj sceni - kazao je tim lider ekipe Dragoje Rajković.
U delegaciji bili su i treneri Bojana Đurković i Danijela Vojinović iz Atletskog kluba Mornar, kao i direktor Aleksandar Vujičić.
Na takmičenju je nastupilo oko 300 takmičara i takmičarki iz 21 države članice Balkanske atletske federacije.

Tag: tragedija