Predsjednik Donald Tramp najavio je nove carine od 10 odsto na Veliku Britaniju, Dansku i druge evropske zemlje zbog njihovog protivljenja da Sjedinjene Američke Država preuzmu Grenland.
U objavi na mreži Truth Social, Tramp je naveo da će carine od 10 odsto stupiti na snagu 1. februara za Dansku, Norvešku, Švedsku, Francusku, Njemačku, Veliku Britaniju, Holandiju i Finsku.
Te carine će se povećati na 25 odsto 1. juna i ostati na snazi dok se ne postigne dogovor da SAD kupe Grenland, rekao je Tramp, a prenosi Independent.
- Svjetski mir je u pitanju! Kina želi Grenland, a Danska tu ne može ništa da učini - dodao je Tramp.
On je dalje tvrdio da Grenland štite samo dvije zaprege sa psećim saonicama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp uvodi carine evropskim zemljama zbog Grenlanda od 1. februara: "Svjetski mir je u pitanju"

Vrhovni sud SAD saopštio je da će u januaru saslušati argumente u vezi sa pokušajem predsjednika Donalda Trampa da smijeni guvernerku Federalnih rezervi Lizu Kuk, čime ona za sada ostaje na funkciji.
Rojters je prenio da se otvara velika pravna bitka oko pokušaja predsjednika da otpusti zvaničnicu centralne američke banke.
Sudije su odbile da odmah odluče o zahtjevu Ministarstva pravde da se privremeno obustavi naredba okružne sudije koja blokira republikanskog predsjednika da smijeni Kuk, koju je imenovao bivši demokratski predsjednik Džo Bajden.
Sudija Okružnog suda u Vašingtonu Džia Kob je 9. septembra presudila da Trampove tvrdnje da je Kuk počinila prevaru sa hipotekama prije stupanja na dužnost, što ona negira, vjerovatno nisu dovoljan osnov za smjenu prema Zakonu o Federalnim rezervama.
Kuk, prva Afroamerikanka na funkciji guvernera Fed-a, tužila je Trampa u avgustu nakon što je predsjednik najavio da će je smijeniti.
Ona tvrdi da optužbe koje je Tramp iznio ne daju predsjedniku pravni osnov za smjenu i da su samo izgovor da je otpusti zbog njenog stava o monetarnoj politici.
- Predsjednik Tramp je zakonito smijenio Lizu Kuk sa funkcije u Odboru guvernera Federalnih rezervi. Radujemo se konačnoj pobjedi nakon što izložimo naše usmene argumente pred Vrhovnim sudom u januaru - rekao je portparol Bijele kuće Kuš Desai.
Predstavnici Lize Kuk nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.
Apelacioni sud SAD za okrug Kolumbija je 15. septembra, sa dva glasa prema jedan, odbio zahtjev administracije da se obustavi naredba sudije Kob.

Vrhovni sud SAD: Guvernerka Federalnih rezervi za sada ostaje

Sjedinjene Američke Države napuštaju UNESKO, agenciju Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu, što predstavlja još jedan korak u nizu povlačenja iz međunarodnih tijela koje predsjednik Donald Tramp već dugo osporava.
Vijest je objavio Njujork Post, pozivajući se na izvor iz Bijele kuće. Bijela kuća za sada nije zvanično komentarisala ovu odluku.
Odlazak SAD predstavlja ozbiljan udarac za UNESKO, organizaciju sa sjedištem u Parizu, osnovanu poslije Drugog svjetskog rata s ciljem promovisanja mira i međunarodne saradnje u oblasti obrazovanja, nauke i kulture.
Trampova administracija već je tokom njegovog prvog mandata izvela slične korake, povukavši SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), Savjeta UN za ljudska prava, Pariskog klimatskog sporazuma, kao i iz nuklearnog sporazuma s Iranom. Te odluke je kasnije preokrenuo predsjednik Džo Bajden, koji je 2021. godine vratio SAD u ključne međunarodne institucije, uključujući UNESKO i SZO.
Povlačenje iz UNESKO dodatno potvrđuje Trampovu spoljnu politiku zasnovanu na skepticizmu prema multilateralnim organizacijama, koje često opisuje kao neefikasne i pristrasne prema američkim interesima, prenosi Nova.rs.

Tramp nastavlja povlačenje iz međunarodnih organizacija: SAD ponovo napuštaju UNESCO

Volodimir Zelenski je rekao da, uprkos njegovom napetom odnosu sa Donaldom Trampom, smatra da Bijelu kuću i dalje više iritira Vladimir Putin nego on.
- Možda kažem neprijatne stvari, ali govorim istinu. I kažem ono što mislim. A on [Vladimir Putin] ponekad može reći veoma lijepe stvari, ali su to laži. I mislim da su za inteligentne ljude oni koji lažu veća briga - rekao je ukrajinski predsjednik grupi novinara u Kijevu u utorak, prenosi Politiko. 
 
Volodimir Zelenski je dodao: 
 
- U partnerstvu možete biti veoma neprijatni, ali budite partneri. Mislim da je problem sa Putinom to što ako mislite da vodite dijalog, a zapravo ste sami.
Zelenski je rekao da misli da su Donald Tramp i njegova administracija sada "shvatili da Putin ne želi da okonča svoju invaziju na Ukrajinu onako kako Bijela kuća želi". 
 
Dok je nastavio da kritikuje Zelenskog, Tramp je u utorak upozorio Putina da se „igra vatrom“ dok Kremlj nastavlja da bombarduje Ukrajinu rekordnim brojem dronova. 
 
- Ono što Vladimir Putin ne shvata jeste da, da nije bilo mene, mnogo zaista loših stvari bi se već dogodilo Rusiji, i mislim zaista loše. On se igra vatrom! - &nbsp;napisao je Tramp u objavi na Truth Social. 
 
Zelenski i dalje želi da SAD uvedu dalje sankcije Rusiji, jer samo intenziviranje pritiska može natjerati Moskvu da razmišlja o miru, rekao je okupljenim novinarima. 
 
Iako je EU odobrila 17. rundu sankcija nakon što je Rusija odbila ponudu Ukrajine o 30-dnevnom prekidu vatre, SAD od tada nisu uvele nove kazne. Međutim, nakon sastanka sa Trampom u Vatikanu krajem aprila, ukrajinski predsjednik je postao uvjereniji da će Bijela kuća uvesti sankcije Rusiji ako Putin odbije da pristane na prekid vatre. 
 
Zelenski je ponovio svoju spremnost da se uključi u dijalog sa Rusima „u bilo kom formatu“, uključujući direktne razgovore sa Putinom ili uz Trampovo posredovanje. Ipak, on bi više volio da Amerikanci budu prisutni na razgovorima o prekidu vatre, a Evropljani na razgovorima o poslijeratnim bezbjednosnim garancijama, jer će oni biti ti koji će pružiti te obaveze. 
 
Zelenski je rekao da je takođe spreman da razgovara „skoro bilo gdje u civilizovanom svijetu“. 
 
Dok je Rusija pomenula Bjelorusiju kao moguće mjesto, Zelenski je to nazvao „neozbiljnim“ predlogom, s obzirom na podršku zemlje invaziji Moskve. On smatra da su Turska, Švajcarska i Vatikan najvjerovatnije lokacije za pregovore. 
 
Do ljeta 2026. godine, ruska ekonomija će osjetiti uticaj sankcija, a vojna proizvodnja će početi da se smanjuje, rekao je Zelenski, izražavajući nadu da će se do juna 2026. rat završiti. 
 
Međutim, kraj rata zahtijeva rusku političku volju. Početkom maja, Moskva je odbila ponudu Ukrajine da obustavi sva neprijateljstva na 30 dana i dramatično je eskalirala napade dronovima i raketama posljednjih nedjelja. A ako svijet prestane da vrši pritisak na Rusiju, ona će jednostavno nastaviti sa svojim ratnim naporima, rekao je Zelenski, prenosi Politiko. 
 
Zelenski je upozorio da se ruske snage za sada spremaju za novu veliku ofanzivu i okupile su više od 50.000 vojnika pored granice sa sjeveroistočnom ukrajinskom regijom Sumi. 
 
U utorak je američki specijalni izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog rekao da je Kijev SAD dostavio listu uslova za mirovni sporazum sa Rusijom. 
 
Moskva radi na sopstvenom mirovnom memorandumu, rekao je u srijedu ministar spoljnih poslova zemlje Sergej Lavrov, i uskoro će objaviti sljedeću rundu pregovora sa Ukrajinom.

Zelenski: Trampa od mene više nervira Putin

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da će za dvije nedjelje znati da li ga njegov ruski kolega Vladimir Putin "zavlači" i poručio da će promijeniti kurs ukoliko utvrdi da Rusija nije ozbiljna u vezi sa postizanjem mira u Ukrajini.
Tramp je odbio da precizira koje bi akcije mogao da razmotri kako bi kaznio Rusiju, ali je ukazao da bi moguće nove sankcije Moskvi mogle da ugroze sporazum. Istakao je da njegov novi oštar jezik prema Moskvi treba da govori sam za sebe, prenosi CNN.
&nbsp;- Riječi govore prilično glasno, nismo zadovoljni sadašnjom situacijom - rekao je Tramp.
&nbsp;Na pitanje novinara da li vjeruje da Putin želi da okonča rat, američki predsjednik je odgovorio da će to preciznije moći da kaže za "oko dvije nedjelje".
&nbsp;- Saznaćemo da li nas zavlači ili ne, a ako to čini, odgovorićemo malo drugačije - poručio je Tramp.
Dodao je da i dalje vjeruje da Rusija "izgleda da želi nešto da uradi“, ali je nagovijestio neizvjesnost u tome koliko je stvarno ozbiljna u vezi sa okončanjem rata, a naglasio je da mora biti oprezan kada se radi o uvođenju novih sankcija Moskvi usred mirovnih napora.
- Mislim da sam blizu postizanja sporazuma i ne želim da ga upropastim uvođenjem sankcija - rekao je.

Tramp: Promijenićemo kurs ukoliko Rusija nije ozbiljna u vezi sa postizanjem mira

Njemačku privredu čekaju ozbiljne posljedice ukoliko se rasplamsa carinski sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), a to naročito neće odgovarati farmaceutskoj, automobilskoj i mašinskoj industriji.
Eskalacija znači velike gubitke za te sektore, navodi se u studiji koju je naručila Fondacija za porodična preduzeća, prenosi SEEbiz.
Američki predsjednik Donald Tramp je uveo ili najavio visoke carine na robu iz cijelog svijeta i izazvao nesigurnost svojim brojnim zaokretima u ekonomskoj politici.
Zbog toga postoje napetosti sa Evropskom unijom, ali i Kinom.
U studiji se govori o haosu u svjetskoj trgovini i velikoj neizvjesnosti. Istraživanje se bavi različitim scenarijima eskalacije između EU i SAD, sa posebnim osvrtom na njemačka porodična preduzeća.
Studiju je izradio Gabriel Felbermayr, direktor Austrijskog instituta za ekonomska istraživanja u Beču, zajedno sa timom Instituta za svjetsku ekonomiju u Kilu.
Tako je u scenariju “carinski rat” pretpostavka da Tramp uvodi paušalne dodatne carine od 25 odsto na sav uvoz robe iz EU, a Unija odgovara istim nametima na uvoz iz SAD.
Računa se i da slijedi porez na uvoz usluga iz Amerike.
Kao posljedica carinskog rata, njemački izvoz u SAD pada za skoro 43 odsto, ukupni njemački izvoz za 3,2 odsto, a bruto domaći proizvod za 0,2 odsto.
Farmaceutski sektor prolazi najteže sa dugoročnim padom proizvodnje od 8,7 odsto, a slijede sektori motornih vozila i mašina.
SAD koriste carine kao sredstvo ucjene, rekao je Rajner Kirhderfer, član upravnog odbora Fondacije za porodična preduzeća. To dovodi do ogromne nesigurnosti.
Kompanije moraju biti zainteresovane za dogovor sa SAD, a EU treba hrabro i mudro da krene tim putem.
Prema studiji, u slučaju sveobuhvatnog trgovinskog sporazuma, njemački BDP dugoročno može da poraste za 0,6 odsto.

Trampove carine ugrožavaju njemački izvoz

Američka vojska proučava nove načine vođenja ratova koristeći ukrajinski sukob kao primjer, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp.
U govoru na dodjeli diploma na Vojnoj akademiji SAD u Vest Pointu Tramp je istakao da se stvari brzo mijenjaju, kao i vrste ratovanja, što se, nažalost, vidi sa Rusijom i Ukrajinom.
- Proučavamo to, i to je veoma strašna stvar za proučavanje. Vidimo različite oblike ratovanja. Vidimo dronove koji se obrušavaju pod uglovima, brzo i precizno. Nikada nismo vidjeli takve stvari i učimo iz toga - rekao je Tramp.
Tramp je izjavio 15. maja da će stvoriti "veće, bolje i jače" oružane snage SAD zahvaljujući neviđenom paketu finansiranja od trilion dolara za Ministarstvo odbrane, usvojenom u aprilu, koji je namijenjen za restrukturiranje i modernizaciju vojske, prenose Nezavisne.

Tramp: Američka vojska proučava nove načine vođenja ratova

Američki predsjednik Donald Tramp stigao je danas u Saudijsku Arabiju, na početku svoje prve bliskoistočne turneje otkako je preuzeo dužnost u januaru.
Njega je na međunarodnom aerodromu kralj Halid u Rijadu dočekao saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman, prenosi Anadolija.
Trampova regionalna turneja uključuje i posjete Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Tramp započeo bliskoistočnu turneju u Saudijskoj Arabiji

Kazahstanska teniserka Elena Ribakina pobjednica je Australijan opena u Melburnu.
Ona je danas u finalnom meču savladala Arinu Sabaljenku 2:1, po setovima 6:4, 4:6 i 6:4.
Do prvog trofeja u Melburnu došla je nakon dva sata i 18 minuta igre.
Ribakina se tom pobjedom revanširala Sabaljenki za poraz u finalu Australijan opena prije tri godine.
To je njen drugi grend slem u karijeri, nakon što je prije četiri godine bila najbolja na Vimbldonu.
Sabaljenka je drugu godinu zaredom poražena u finalu prvog grend slema u sezoni, koji je osvajala 2023. i 2024. godine.
Za trofej u konkurenciji tenisera sjutra će igrati Novak Đoković i Karlos Alkaras.

Ribakina pobjednica Australijan opena

U Crnoj Gori je arbitraža, kao fleksibilan i specijalizovan mehanizam vansudskog rješavanja sporova, normativno uređena i usklađena sa ključnim međunarodnim standardima, ali praksa pokazuje da je privreda nedovoljno koristi - ocijenio je advokat Vanja Mugoša.
Da bi se arbitraža afirmisala kao pouzdana i efikasna alternativa sudskom postupku potrebno je, ističe on, raditi na više frontova.
- Prije svega, nužna je sistematična edukacija preduzeća, posebno u finansijskom i građevinskom sektoru, gdje se najčešće zaključuju ugovori veće vrijednosti i sadrže kompleksne tehničke elemente - rekao je Mugoša listu Glasnik Privredne komore (PKCG).
On je dodao da bi kompanije u tim oblastima trebalo da znaju prednosti arbitraže, kao što su mogućnost imenovanja stručnih arbitara, veća procesna fleksibilnost i brže donošenje odluka.&nbsp;
- Takođe, treba povećati vidljivost Arbitražnog suda pri PKCG kroz stručne skupove, radionice i objavljivanje sažetaka odluka i modela klauzula. Transparentnost i dostupnost informacija ključne su za povjerenje privrede - poručio je Mugoša, koji je pravni stručnjak u oblasti arbitražnog prava.
On smatra da je neophodno raditi na uklanjanju uobičajenih predrasuda, prije svega uvjerenja da je arbitraža „skupa“ ili rezervisana za međunarodne sporove.&nbsp;
- Pravilno uređen troškovnik i djelimična digitalizacija postupka, kao i promocija statističkih pokazatelja koji potvrđuju skraćeno trajanje postupka i visoku stopu izvršivosti odluka, dodatno bi ohrabrili privrednike. Konačno, posebnu ulogu imaju advokati i pravnici u kompanijama, koji kreiranjem jasnih i balansiranih arbitražnih klauzula mogu unaprijed obezbijediti pravnu sigurnost i efikasno rješavanje eventualnih sporova - objasnio je Mugoša.&nbsp;
Adekvatno ugovaranje i pravovremeno upućivanje na arbitražu ključni su, prema njegovim riječima, za njenu širu primjenu u crnogorskoj privredi.
On je podsjetio da je prva savremena institucija za arbitražu u Crnoj Gori osnovana početkom 2006. godine u okviru PKCG, dok je Zakon o arbitraži donesen 2015. godine. Arbitražni način rješavanja sporova, međutim, nije zaživio u punoj mjeri.
Mugoša je kazao da integracija u EU donosi novu vrijednost i u toj oblasti, te da bi arbitražni postupak i prednosti alternativnog rješavanja sporova trebalo dodatno promovisati.
On smatra da su skupovi, koje o arbitraži organizuje PKCG, veoma važni za dodatnu promociju tog načina rješavanja sporova.
- U narednom periodu se u organizovanje i popularizovanje takvih i sličnih skupova moraju uključiti svi akteri. Posebno treba animirati građevinske inženjere i vještake, te pravnike i advokate, kako bi se svi dodatno obučili i pripremili za proces koji će biti preovlađujući od ulaska u EU - rekao je Mugoša.
On je upozorio da arbitraža, kao i svaki procesni mehanizam, nosi određene rizike koji se primarno odnose na izbor arbitara, troškove postupka i materijalno-procesne odluke koje nijesu podložne širokoj sudskoj kontroli.&nbsp;
- Najčešći rizici koje vidimo su mogućnost stvarne ili makar percepirane pristrasnosti arbitara, nedovoljna transparentnost u pojedinim fazama postupka i zloupotrebe procedure - poput odugovlačenja ili taktičkih prigovora - rekao je Mugoša.
Zaštita stranaka, prema njegovim riječima, u najvećoj mjeri zavisi od kvaliteta arbitražne klauzule i pravilnog izbora institucije i arbitara.&nbsp;
- Precizno ugovorena klauzula koja sadrži mehanizme imenovanja arbitara, kriterijume stručnosti, pravila o zamjeni arbitra u slučaju sumnje u nepristrasnost i jasno određene procesne korake predstavlja osnovni preventivni mehanizam - objasnio je Mugoša.
Rizik od pristrasnosti se, kako je dodao, umanjuje izborom nezavisnih i tehnički kompetentnih arbitara, posebno u sporovima visokog stepena tehničke složenosti, kao što su infrastrukturni ili inženjerski projekti.
- Institucionalna arbitraža, poput one pri PKCG, dodatno doprinosi sigurnosti, jer obezbjeđuje unaprijed utvrđena pravila i nadzor nad procesnim integritetom. U pogledu zabrane zloupotreba, značajno je da pravila postupka predvide procesnu disciplinu, uključujući rokove za podneske, ograničenja u pogledu podnošenja ponovljenih prigovora i mogućnost sankcionisanja odugovlačenja - saopštio je Mugoša.&nbsp;
Transparentnost se, prema njegovim riječima, postiže jasnim vođenjem zapisnika, dostavljanjem odluka i primjenom međunarodnih standarda. Sve navedeno pokazuje da uz pravilno ugovaranje i institucionalni okvir, arbitražni postupak predstavlja stabilan, predvidiv i efikasan mehanizam rješavanja sporova, a identifikovani rizici se mogu svesti na minimum.
On smatra da geopolitika može uticati na izbor arbitražnog suda i sprovođenje odluka, te da rast troškova arbitražnih postupaka može obeshrabriti potencijalne učesnike, posebno manje kompanije. Pandemija koronavirusa je, prema njegovim riječima, otvorila mogućnost online saslušanja, što je neminovno otvorilo pitanja povjerljivosti i zaštite podataka.
- Sada se već sa sigurnošću može pretpostaviti da će doći do potpune digitalizacije postupaka uz sve veću primjenu vještačke inteligencije. Sigurno će doći do većeg ugovaranja arbitražnih klauzula, te postupaka arbitraže u nekim novim industrijama, što će opet zahtijevati jačanje reformi u arbitražama kroz modernizaciju pravila i jačanje kapaciteta za složene sporove, te transparentnost i standardizaciju kroz veću harmonizacija pravila i smjernica - naveo je Mugoša.&nbsp;
On je rekao da arbitraže moraju tražiti mehanizme koji će ih voditi u korak s vremenom i novim tehnologijama, te omogućiti da ih potencijalni učesnici biraju kao kompetentno i poželjno mjesto za rješavanje sporova.
- Kako će to izgledati i oće li se uspjeti u tome, teško je odgovoriti. Ipak, vjerujem da će se to desiti. U tom procesu, advokati imaju jednu od ključnih uloga i oni su ti koji svojim znanjem i savjetima mogu učiniti arbitražu dostupnijom i sigurnijom za privredu - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Privreda nedovoljno koristi arbitražu

G.D. (29), V.M. (46) i jedan sedamnaestogodišnjak iz Podgorice uhapšeni su zbog sumnje na razbojništvo, krađu novca, elektronskih uređaja i duvanskih proizvoda.
G.D. je uhapšen zbog sumnje da je 24. januara, oko 3.45 ujutru, uz prijetnju nožem, od zaposlenih u jednom automat-klubu, ukrao pazar u iznosu od 1.075 eura.
On je uz krivičnu prijavu sproveden Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koje mu je nakon saslušanja odredilo zadržavanje. Njemu se na teret stavlja razbojništvo.
V.M. je uhapšen zbog sumnje da je, 28. januara oko 23.30 sati, upotrebom podesnog sredstva i fizičke snage polomio staklo na jednom kiosku i ukrao duvanske proizvode i elektronske cigarete. Službenici policije su ga zatekli i uhapsili prilikom izlaska iz kioska.
Njemu se na teret stavlja teška krađa.
Maloljetnik se sumnjiči da je u decembru 2022. godine, upotrebom podesnog sredstva, iz jedne stomatološke ordinacije ukrao mobilni telefon marke Samsung, a potom iz jednog marketa i prodavnice hrane za kućne ljubimce, otuđio robu u vrijednosti od oko 350 eura i dva para slušalica marke Samsung. Njemu se na teret stavlja teška krađa na šettu više pravnih lica.

Podgoričanin nožem prijetio zaposlenima u automat klubu i ukrao 1.075 eura, drugi razvalio kiosk i uzeo duvan i elektronske cigarete

Funkcioner Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović, koji je podnio ostavku na mjesto potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, poručio je da je bio vođen principima lične i političke odgovornosti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpocela-sjednica-predsjednistva-dnp-a-njihove-pristalice-se-okupile-da-podrze-zahtjeve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zogović je u objavi na Fejsbuku naveo da smatra da je posao koji mu je povjeren obavljao odgovorno, savjesno i u interesu svih građana, sa posebnim akcentom na smanjenje razlika u regionalnom razvoju.
- Želim svima vama da se zahvalim na bezrezervnoj, ljudskoj, političkoj i prijateljskoj podršci koju mi pružate - napisao je Zogović. Kako je dodao, kako su obećali, on i koleginica Maja Vukićević, dosadašnja ministarka saobraćaja, to su i uradili.
Zogović je zahvalio i Demokratskoj narodnoj partiji i njenom predsjedniku Milanu Kneževiću što su ih delegirali da obavljaju jedne od najodgovornijih funkcija u Crnoj Gori u interesu građana, te izrazio nadu da su ispunili očekivanja.
- Postignuti rezultati iz oblasti infrastrukture i regionalnog razvoja najbolje govore o tome - naveo je Zogović.
On je istakao da nijedna „gumica“ ne može izbrisati sve ono što je urađeno, što je započeto i što će biti započeto i urađeno u narednom periodu.
- Nakon tako postavljenih i nametnutih standarda taj proces postaje trend koji se više ne može zaustaviti. Uvjeren sam da je takav trend razvoja infrastrukture od strateškog značaja za državu - dodao je Zogović.
Izrazio je zahvalnost svima sa kojima je sarađivao tokom obavljanja funkcije, počev od najbližih saradnika, preko kolega iz Vlade pa nadalje.
- Duboko vjerujem da će Crna Gora imati snage da postane država svih njenih građana i da će se u budućnosti odreći najgorih diskriminatorskih tekovina bivšeg režima - naveo je Zogović.
On je kazao da je inicijativa za ustavno normiranje srpskog jezika i zakonodavno normiranje dvojnog državljanstva, kao i zakonodavno normiranje istorijske trobojke u upotrebi i isticanju, imala za cilj povećanje društvene kohezije, prevazilaženje podjela i otklanjanje diskriminacije prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici u skladu sa evropskim pravnim tekovinama, praksom i standardima.
- Nadam se da će Crna Gora razumjeti značaj ovih tema i u narednom periodu krenuti u traženje rješenja za njihovu realizaciju jer je to jedini način da se prevaziđu podjele - naveo je Zogović.
Nakon što inicijativa nije dobila očekivani nivo podrške, poručuje Zogović, jedini logičan potez u skladu sa javno izrečenim obećanjima bio je podnošenje ostavke kao čin lične odgovornosti.
- Pored predanog i marljivog rada i želje za postizanjem dobrih rezultata, imao sam i jednu ličnu želju, a to je da sa istim obrazom sa kojim sam ušao u Vladu Crne Gore iz nje i izađem. Iskreno vjerujem da sam u tome i uspio - zaključio je Zogović.

Tag: tramp