Pet pacijenata zatražilo je od Fonda za zdravstveno osiguranje da im refundiraju troškove koji se tiču transplantacije bubrega u Bjelorusiji, ali su odbijeni.
z Fonda za zdravstveno osiguranje kažu Pobjedi da se ti zahtjevi za refundaciju troškova odbijaju na osnovu - izvještaja konzilijuma nefrologa.
Pacijenti su obavili transplantacije u Bjelorusiji prije nego što je država uspostavila saradnju sa tamošnjom klinikom. Ugovor o saradnji potpisan je prošle godine, kada je pacijentima omogućeno da operacije budu besplatne.
Tri pacijenta su tražila refundaciju troškova za obradu, odnosno proces pripreme prije operacije koju su obavili u Minsku, a dva pacijenta zahtjevala su refundaciju za transplantaciju koja je obavljena u Gomelju.
- Kada je u pitanju obrada, to je iznos od oko 6.900 eura, a sama transplantacija oko 60.000 eura- &nbsp;kažu iz Fonda.
Na pitanje da li Fond refundira troškove za transplantaciju bubrega pacijentima u nekim drugim zemljama koje obave o svom trošku, odgovaraju da to ne čine.
- Ne, upravo iz razloga što se Konzilijum nefrologa izjašnjava da nije u pitanju hitna procedura, već je transplantacija elektivna procedura liječenja, a osiguranici koji se obraćaju za refundaciju isto sprovode suprotno propisanoj proceduri upućivanja na liječenje van Crne Gore (bez pribavljenog izvještaja Konzilijuma nefrologa i Konzilijuma za upućivanje na liječenje van Crne Gore, kao i odluke nadležne Komisije Fonda)- ističu iz Fonda.
<h2>Upozorenje</h2>
Nedavno je Ustavni sud Crne Gore usvojio ustavnu žalbu jednog građanina S. Č. i utvrdio da su mu Upravni i Vrhovni sud povrijedili pravo na život, jer nijesu adekvatno razmotrili njegov zahtjev za refundaciju troškova transplantacije jetre koje je sam snosio.
Ustavni sud je u ovom slučaju ukinuo odluku Vrhovnog suda iz 2022. godine i predmet vratio tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
S. Č. je od 2012. do 2015. godine liječen u Kliničkom centru Crne Gore zbog ciroze jetre sa pratećim oboljenjima, nakon čega su iz KBC Rebro – Zagreb odbili da urade transplantaciju jetre od njegove sestre, navodeći da bi bila previše rizična. Pacijent je nakon toga samoinicijativno, u posljednjem stadijumu bolesti, otišao u Tursku gdje mu je uspješno transplantirana jetra, a troškovi liječenja su iznosili nepunih 70.000 eura. Pacijent je od nadležnih tražio da mu refundiraju dio sredstava koje je platio za liječenje, odnosno onoliko koliko bi transplantacija koštala da je urađena u nekoj bolnici koja ima zaključen ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje. Fond zdravstva i Ministarstvo zdravlja, a potom i Upravni i Vrhovni sud, odbili su zahtjev za refundaciju troškova liječenja kao neosnovan. Naveli su da se nije radilo o hitnom slučaju, da nije pribavio izvještaj Konzilijuma ljekara KCCG-a i da nije upućen preko Komisije Fonda zdravstva na liječenje u inostranstvo, već je po sopstvenom izboru obavio liječenje u Turskoj.
<h2>Kritika</h2>
Irena Čabarkapa iz NVO ,,Hrabro u novi život“, organizacije koja se bori za prava ovih pacijenata, kaže Pobjedi da odluka Ustavnog suda pokazuje da je pravda spora, ali dostižna i daje vjeru pacijentima da ih država ipak razumije. Ona ističe da su pacijenti spašavajući živote prodavali nekretnine i podizali kredite koje i dalje vraćaju.
- Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore prethodnih mjeseci redom odbija da refundira troškove transplantacije bubrega u Bjelorusiji pacijentima koji su je uradili prije uspostavljanja saradnje sa Bjelorusijom u avgustu 2024. godine- navela je ona.
Čabarkapa podsjeća da je saradnja sa Bjelorusijom u pogledu transplantacije bubrega uspostavljena na osnovu člana 8 stav 2 Pravilnika o načinu i postupku upućivanja osiguranih lica na liječenje van Crne Gore, koji je bio važeći, kroz nekolike verzije pravilnika, najmanje osam godina prije njegove pune primjene.
- Dakle, svi pacijenti koji su u tom roku obavili transplantaciju bubrega u Bjelorusiji istu su morali sami platiti jer, prvo, Ministarstvo zdravlja nije davalo zeleno svjetlo Kliničkom centru Crne Gore, zatim konzilijumi nefrologa Kliničkog centra Crne Gore nijesu davali pozitivna mišljenja o potrebi upućivanja na transplantaciju bubrega van Crne Gore, i u krajnjem, Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore je odbijao, a i sada odbija da im nadoknadi te troškove- rekla je ona.
Kako Crna Gora nema razvijen sistem doniranja organa i kako ni na jedan drugi način nije mogla da obezbijedi izlječenje pacijenta u svom zdravstvenom sistemu, ista je bila dužna da uputi pacijenta u inostranstvo gdje svoj problem može da riješi, poručuje Čabarkapa.
- Postojao je i navedeni pravni osnov u pravilniku Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore koji se nije primjenjivao godinama, iz kog razloga mnogi pacijenti, prikupljajući novac, transplantaciju nijesu ni dočekali, među kojima su i mladi ljudi- navela je Čabarkapa.
Kadaverične transplantacije su omogućene u Bjelorusiji, a transplantacije od srodnog donora se obavljaju u Kliničkom centru Crne Gore i klinikama u Turskoj sa kojima država ima potpisan ugovor.
Država je od prošle godine omogućila pacijentima da obavljaju transplantacije u Bjelorusiji, a nakon što su organizovali proteste i zaprijetili da će prekinuti terapiju, odnosno dijalizu ukoliko im donosioci odluka ne omoguće operacije koje spašavaju njihove živote.
U klinici u Minsku, u Bjelorusiji, uspješno je obavljeno devet transplantacija bubrega crnogorskih pacijenata. Nažalost, kako je saopšteno nedavno, desetak pacijenata je odbijeno zbog zdravstvenih razloga.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

FZO odbio zahtjeve pacijenata koji su tražili refundaciju troškova transplantacije bubrega

Ljekari u Kini kažu da su presadili genetski modifikovanu svinjsku jetru 71-godišnjem muškarcu koji je živio 171 dan nakon zahvata, od čega je 38 dana imao svinjsku jetru u tijelu. To je prvi put da je takav slučaj objavljen u recenziranom naučnom časopisu.&nbsp;
Naučnici su ranije postigli uspjehe u presađivanju genetski modifikovanih svinjskih bubrega i srca u ljude, a svinjske jetre su presađivane i osobama u moždanoj smrti.&nbsp;
Ipak, stručnjaci iz oblasti ksenotransplantacije – korišćenja životinjskih organa kod ljudi – izražavali su zabrinutost da li će jetra biti dobar kandidat za takav zahvat, piše CNN.
- Svi uvijek kažu: "Ah, jetra je previše komplikovana za transplantaciju u poređenju sa srcem ili bubregom", ali nakon ovog slučaja mislim da će ljudi u budućnosti razmišljati drugačije. Mislim da jetra može biti dobra ako u svinji uspijemo implementirati dovoljno ljudskih gena - rekao je dr Beičeng Sun, predsjednik Prve pridružene bolnice Medicinskog univerziteta Anhui i koautor nove studije.&nbsp;
Za razliku od srca i bubrega, koji imaju ograničenije funkcije, jetru je teže zamijeniti svinjskim organom jer je velika, ima dvostruko snabdijevanje krvlju i više funkcija. Jetra filtrira krv, uklanja toksine i otpad, obrađuje hranljive materije, detoksikuje štetne supstance poput alkohola i ljekova, proizvodi žuč za varenje, stvara proteine koji pomažu zgrušavanju krvi i ima važnu ulogu u regulaciji nivoa šećera u krvi.
Prošle godine ljekari u Penn Medicine-u izveli su prvu poznatu uspješnu spoljašnju perfuziju jetre koristeći genetski modifikovan svinjski organ. Kroz svinjsku jetru izvan tijela pacijenta u moždanoj smrti cirkulisala je njegova krv.&nbsp;
U tom slučaju svinjska jetra nije pokazala znakove upale tokom 72 sata testiranja, a tijelo pacijenta ostalo je stabilno.
Svinjska jetra presađena pacijentu u moždanoj smrti u Kini u martu 2024. uklonjena je na zahtjev porodice 10 dana nakon operacije. Nije bilo znakova odbacivanja organa niti nagomilavanja upale.

Kineski ljekari prvi put čovjeku presadili svinjsku jetru: Pacijent je živio još 170 dana

U Crnoj Gori gotovo 100 pacijenata, među njima i djeca, čeka na šansu za novi početak i transplantaciju. Ministarstvo zdravlja pokrenulo je, u okviru kampanje "Potpis za život! Donorska kartica - kartica sa najvećom vrijednošću", seriju aktivnosti sa ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti doniranja organa. Vršiteljka dužnosti Klinike za neurologiju dr Sandra Vujović kazala je u emisiji E uživo na Televiziji E da je transplantacija najveći čin altruizma, kao i najveći domet medicine. U Crnoj Gori je, kako podsjeća, ovu inicijativu 2006. pokrenula prof. dr Marina Ratković. - Kada govorimo o transplantacijama govorimo o transplantacijama sa živih donora i govorimo o kadaveričnim transplantacijama, odnosno transplantacijama sa pacijenata koji su moždano mrtvi. Kadaverični donore smo imali 2012. i 2013. godine za naše pacijente. Ova kampanja Ministarstva zdravlja odnosi se na potpisivanje donorskih kartica i dominantno je vezana za kadaveričnu transplantaciju - objasnila je Vujović.&nbsp; Transplantacija je, kako ističe, veliki čin, veliki domet medicine, ali veliki individualni čin kako za porodicu pacijenta koji daju dozvolu za pojedinačnog pacijenta. - Ali i šansa za život pacijenata koji čekaju, a kod nas je veliki broj pacijenata koji to čekaju - rekla je Vujović. <h2>Sekulić: Nijesmo približili važnost značaja davanja organa</h2> Doktorica Olivera Sekulić, gastroenterohepatolog, smatra da je bilo kontinuiteta, svijest bi bila drugačija i ne bi bila situacija da Crna Gora kao država nema organa. Zato je, kako ističe, važna kontinuiranost u informisanju i približavanje tog problema populaciji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052708054_1177285c5016ae9179422c1fc35162b9241af8b163d270d766042bc48afd2b0f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052708054_1177285c5016ae9179422c1fc35162b9241af8b163d270d766042bc48afd2b0f" data-rendition-name="original" width="1057" height="602" loading="lazy" alt="Olivera Sekulić"> <figcaption>Olivera Sekulić(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  - Mali je broj ljudi koji su spremni da budu donori. To jeste problem u našem društvu, jer nijesu sve sredine iste. Postoji različita zastupljenost i u Evropi, a prednjače Hrvatska i Španija i to su zemlje koje imaju veliki broj onih pacijenata koji su kadaveri, veliki broj potencijalnih davaoca. Nijesu sve zemlje u Evropi iste, nije sve tako ni u Americi. Mi svo ovo vrijeme imamo mali broj, prije svega mislim da je to nepoznanica, neupućenost, strah, nepoznavanje i mislim da smo svi pomalo krivi, jer u stvari populaciji nijesmo približili važnost značaja davanja organa i tome ko je u stvari potencijalni donor - zaključila je Sekulić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsFX5S18da_0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Transplantacija šansa za život, kod nas veliki broj pacijenata koji na to čekaju

Eminentni ljekari sa Vojnomedicinske akademije iz Beograda, prof. dr Darko Mirković, prof. dr Aleksandar Tomić i dr Neven Vavić, pružiće stručnu pomoć Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) u unapređenju transplantacionog programa u Crnoj Gori i edukaciji i usavršavanju naših ljekara u ovoj važnoj i veoma specifičnoj grani medicine - saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.&nbsp;
Ovo je, kako je navedeno u saoppštenju, definisano Sporazumom o saradnji koji je nedavno potpisan između ove dvije zdravstvene ustanove, a koji je inicirao ministar zdravlja Vojislav Šimun.
Direktor Kliničkog centra Crne Gore Aleksandar Radović kazao je da su se potpisivanjem sporazuma o saradnji stekli svi pravni uslovi da KCCG počne sa projektom transplantacije organa i matičnih ćelija.
- Plan je da počnemo sa transplantacijom bubrega sa živog donora, a prioritet nam je razvoj programa donacije organa sa moždano mrtvih donora i u vezi sa tim razvoj programa kadaverične transplantacije organa. U saradnji sa Ministarstvom zdravlja krenućemo u medijsku kampanju sa ciljem podizanja svijesti kod naših građana o značaju donacije organa i kadaverične transplantacije istih - najavio je Radović.
Prof. Mirković je naglasio da je program transplantacije kompleksan i istakao značaj timsklog rada, posebno naglašavajući ulogu anesteziologa.
- Tokom sastanka razmijenjena su dosadašnja iskustava ljekara KCCG i kolega sa VMA i zaključeno da je Klinika za urologiju tehnički u potpunosti spremna da izvodi transplantacije bubrega, kao i da KCCG ima visoko profesionalne nefrologe koji posjeduju znanja i vještine kako za pretransplantacionu pripremu tako i za praćenje pacijenata u neposrednom i dugoročnom posttransplantacionom periodu - istakli su iz Ministarstva zdravlja.
Konstatovano je i da za razvoj transplantacionog programa postoji mogućnost pune podrške Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore i neophodnih organizacionih jedinica KCCG.&nbsp;
Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Mirjana Vlahović Andrijašević rekla je da su bliskost i saradnja između Crne Gore i Republike Srbije, temeljeni na dugoj istoriji i međusobnom poštovanju, samo dodatni podsticaj da kroz ovu inicijativu ojačaju naše veze u oblasti zdravstvene zaštite.
- Ljudski život je neprocjenjiv, a vaša nesebična podrška u pružanju pomoći u transplantaciji organa značajno će doprinijeti poboljšanju kvaliteta zdravstvene zaštite naših građana - navela je Vlahović Andrijašević.
Zahvalila se na dosadašnjoj kontinuiranoj podršci Vojnomedicinske akademije u pružanju zdravstvenih usluga pacijentima iz Crne Gore i izrazila uvjerenje da će zajednički napori doprinijeti daljem razvoju i napretku transplantacione medicine u Crnoj Gori na dobrobit svih naših pacijenata.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić rekao je da će ova institucija obezbijediti finansijsku podršku za tim stručnjaka sa VMA, koji će raditi zajedno sa ljekarima iz Kliničkog centra Crne Gore na transplantacijama bubrega, jetre i matičnih ćelija.
- Zajednički napori u ovoj inicijativi mogu značajno unaprijediti kvalitet zdravstvenih usluga i povećati broj transplatacija, što je od ključne važnosti za pacijente koji se nalaze na listama čekanja - istakao je on.

Transplantacioni program u KCCG biće unaprijeđen uz pomoć ljekara sa VMA

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Tag: transplantacija