Prvi regionalni FMCG Summit Podgorica, konferencija posvećena tržištu robe široke potrošnje u organizaciji InStore Media, održana je u hotelu Hilton i okupila je više od 200 učesnika iz Crne Gore i regiona.
Skup je okupio ključne aktere iz sektora – trgovce različitih kanala, proizvođače, distributere, kao i stručnjake iz oblasti IT-ja, podataka, marketinga i komunikacija. Među učesnicima su bili izvršni i generalni direktori, regionalni menadžeri, rukovodioci prodaje, key account i category menadžeri, te trade i marketing stručnjaci.
Program konferencije obuhvatio je aktuelne teme od značaja za razvoj FMCG tržišta:
– trgovinu kao pokretača rasta,
– identitet brendova i trgovinskih marki,
– digitalnu transformaciju,
– profil potrošača 2.0,
– ulazak diskontera na tržište,
– savremenu distribuciju,
uz poseban akcenat na otvorenom dijalogu trgovaca i distributera i razmjenu primjera dobre prakse iz regiona.
Znanja i iskustva podijelili su brojni lideri industrije, među njima:
dr Nina Drakić (Privredna komora CG)
Vladimir Raičević (IPSOS Crna Gora)
Jelena Pavićević (Molson Coors SRB &amp; CG)
Predrag Bojović (IDEOLOGIA)
Ljilja Pižurica (Nelt MNE)
Aleksandar Mastilović (IEEE / CDT Beograd)
Milutin Đuranović (Mljekara Lazine)
Predrag Šegerec (Voli)
Dejana Crvenica (Idea CG)
Jovan Lekić (PKCG / NALL grupa)
Summit je donio više od 6 sati programa, 2 sata networkinga, 15 govornika i 15 promotivnih štandova.
Organizatori su se zahvalili partnerima i sponzorima, uz ambiciju da FMCG Summit u Podgorici postane tradicionalno regionalno okupljanje lidera industrije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Prvi FMCG Summit okupio više od 200 učesnika u Hiltonu

Kineske državne naftne kompanije obustavile su kupovinu ruske nafte putem mora nakon što su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije Rosnjeftu i Lukoilu, najvećim naftnim divovima u Rusiji.
Rafinerije u Indiji, koja je najveći kupac nafte iz Rusije, takođe se spremaju da znatno smanje uvoz nafte iz Moskve kako bi se uskladile s američkim sankcijama. Nagli pad potražnje za naftom dva najveća ruska kupca opteretiće prihode Rusije od nafte i prisiliti najveće svjetske uvoznike da traže alternativno snabdijevanje i podignu globalne cijene, prenosi SEEbiz.
Kineske nacionalne naftne kompanije PetroChina, Sinopec, CNOOC i Zhenhua Oil suzdržaće se od trgovanja ruskom naftom putem mora barem kratkoročno zbog zabrinutosti oko sankcija, navode izvori.
EU je dodala dvije kineske rafinerije ukupnog kapaciteta 600 hiljada barela dnevno,uključujući Chinaoil Hong Kong, trgovačku podružnicu PetroChine, na svoj popis sankcija protiv Rusije.&nbsp;
Dvije rafinerije su Liaoyang Petrochemical i Shandong Yulong Petrochemical. Sankcionirani pogoni čine tri odsto kineskih rafinerijskih kapaciteta od 19 miliona barela dnevno.

Kineske državne naftne kompanije obustavile kupovinu ruske nafte putem mora

Svaki odlazak u prodavnicu danas je podsjetnik koliko se život promijenio. Hrana, ljekovi, kirije, konstantno se čuju glasovi na ulici da je sve skuplje, a primanja ista. Inflacija više nije broj na papiru nego svakodnevna muka svakog domaćinstva, ocijenio je član Glavnog odbora SDP i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, dok se politička elita bavi međusobnim optužbama i aferama, građani se bore da sastave kraj s krajem.&nbsp;
Lisičić navodi da prema posljednjim dostupnim podacima, godišnja inflacija u avgustu 2025. iznosila je oko 4,6 odsto, što znači da su cijene i dalje u porastu.&nbsp;
Najviše su, kako kaže, poskupjeli proizvodi koji su najpotrebniji to jest hrana, ljekovi, kirije i komunalne usluge.&nbsp;
- Iako se, dodaje, o tome malo govori, stvarnost je da se standard građana ubrzano topi. Privatni sektor, koji zapošljava oko 120.000 ljudi, suočava se sa dodatnim problemom jer sve više radnika prelazi u državne institucije, jer su tamo plate veće i sigurnije. Tako realna ekonomija ostaje bez radne snage, dok država širi administraciju. To nije političko, već ozbiljno ekonomsko pitanje koje pogađa svakog građanina - naveo je Lisičić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, niko od građana ne traži luksuz, traže samo da se može dostojanstveno živjeti od svog rada.
- Dok Vlada skreće pažnju sa stvarnih problema, inflacija tiho i sigurno jede sve što građani zarade. Vrijeme je da se prestane sa političkim igrama i da se počne djelovati, jer na koncu od praznih obećanja niko ne može napuniti frižider - zaključio je Lisičić.&nbsp;

Lisičić: Inflacija više nije broj na papiru nego svakodnevna muka svakog domaćinstva

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, tokom telefonskog razgovora sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom, izrazio je želju za proširivanjem obima trgovine između te dvije zemlje.
- Predsjednik Erdogan je rekao da ima za cilj da poveća saradnju između Turske i Rusije u mnogim oblastima, uključujući proširenje obima trgovine - navodi se u saopštenju turskog predsjedništva.
Iako je brzo osudila rusku ofanzivu u Ukrajini, Turska se opredijelila za neutralnost u sukobu između te dvije zemlje i nije se pridružila zapadnim sankcijama Moskvi.
Erdogan je tada svoju politiku opravdao velikom zavisnošću Turske od ruske nafte i gasa.
Pet turskih kompanija našlo se na meti američkih sankcija u septembru 2023. zbog pružanja proizvoda i usluga ruskim kompanijama u sektoru odbrane.
U pismu upućenom turskim poslovnim krugovima, u avgustu 2022. godine, neimenovani zvaničnik Ministarstva finansija SAD upozorio je turske kompanije na „povećan rizik pokušaja Rusije da iskoristi“ Tursku, kako bi izbjegla sankcije.

Erdogan želi povećanje trgovine sa Rusijom

Za psihostimulativnu drogu kaptagon su do prije nekoliko godina znali samo insajderi u policiji, tajnim službama ili međunarodnim istraživačkim institutima. Mala tableta s upečatljivo utisnutim duplim slovom „C“ u međuvremenu je postala sinonim za jedan od najprofitabilnijih poslova u međunarodnoj trgovini drogom: jeftina u proizvodnji, skupa na ulici. Jer, osnovni sastojci, amfetamin i kofein, koštaju samo nekoliko centi za jednu pilulu.
<h2>Kaptagon – omiljen među Arapima</h2>
Ta tableta posebno je tražena u arapskom podneblju. Na ulicama Rijada, Džede ili Dubaija ona danas košta između 15 i 20 dolara po komadu. Te pilule se u tonama dopremaju u taj region, a profit od njih je ogroman. Proizvodnja stotinu kilograma kaptagona košta oko 50.000 eura, a njihova prodaja na ulici donosi više od osam miliona eura.
Trgovina tom drogom u međuvremenu se odvija i preko Njemačke i zato se ona pojavljuje kao tema u sve više policijskih stanica. Istraživački tim novinara iz više njemačkih redakcija dvije godine je istraživao na temu kaptagona i dilerske uloge u Njemačkoj. U svojim istraživanjima došli su do zaključka da će trgovina kaptagonom i njegova proizvodnja narednih godina postati ozbiljan problem za Njemačku i Evropu.
<h2>Mnogo toga je nepoznato</h2>
Luc Prajsler jedan je od onih koji se u njemačkom Saveznom uredu za kriminal (BKA) bavi istragama o krijumčarenju te droge.&nbsp;
- Pritom je samo deset odsto onoga što mi znamo "svijetlo polje", ostatak je "tamno polje" - slikovito kaže policajac.&nbsp;
Drugim riječima, 90 odsto trgovine tom drogom policija ne uspijeva da otkrije. To bi mogla da bude ogromna količina, s obzirom na to da su carinici i policija u protekle dvije godine zaplijenili oko 1,2 tone kaptagona u Njemačkoj. A to je onih tih deset odsto o kojima govori Prajsler.
Pritom Njemačka nije više samo tranzitna zemlja za tu drogu, već se ona u Njemačkoj i proizvodi. Proteklog leta BKA je otkrio jednu proizvodnju kaptagona u Regenzburgu. Sastojci su bili iz Holandije, kao i mašina za pravljenje tableta.
Biznis sa tom drogom odvija se na međunarodnom nivou i, kako su pokazala novinarska istraživanja, kompleksno je umrežen. Pritom su u Njemačkoj za to „zaduženi“ prije svega sirijski dileri, koji se međusobno poznaju, navodi istraživački tim.
Novinarima je pritom upalo u oko da, iako se širom Njemačke zaplenjuju ogromne količine kaptagona, policijske istrage i sudski procesi fokusirani su na regionalne nivoe, tako da gotovo uopšte nema istraga o mreži ili mrežama koje se iza toga kriju.
<h2>Konzumacija u Njemačkoj velika nepoznanica</h2>
Antonio Habard je bivši agent američke Agencije za suzbijanje droga, DEA i 25 godina je radio na terenu, između ostalog u Kolumbiji, Avganistanu i u afričkim zemljama. O Njemačkoj kaže: „Nijedna tranzitna zemlja neće ostati samo tranzitna.“
Habard je uvjeren da kriminalci dio droge koja prolazi kroz Njemačku zadržavaju u toj zemlji i prodaju je na tržištu. To njemački Ured za kriminal nije potvrdio. Do sada nije uočeno takvo tržište u Njemačkoj, navodi službenik BKS Prajsler. Habard je, međutim, pesimista: „Sve zemlje bi trebalo da zabrine uspon kaptagona.“
Novinarskom istraživačkom timu pošlo je za rukom da razgovara s jednim krijumčarem kaptagona u Njemačkoj. On tvrdi da su mu njegovi ljudi iz sirijskih i libanskih kaptagon-kartela rekli da bi iz tog područja ubuduće trebalo da u Evropu bude transportovan samo prah, a da bi zatim tablete trebalo da se proizvode i prodaju u Evropi.
Stručnjaci u međuvremenu procjenjuju da prah za proizvodnju kaptagona ne stiže više samo iz Sirije i Libona, već i iz laboratorija u Holandiji i Njemačkoj. Njihove procjene su da karteli tako nastoje da postanu nezavisni od vladajućih sistema u tim državama, recimo od klana sirijskog predsjednika Asada.
<h2>Milijarde vrijedni profiti za Asada i Hezbolah</h2>
Asadov režim, prema tim procjenama, godišnje zaradi i do 50 milijardi dolara na trgovini kaptagonom. I libanski Hezbolah uključen je u biznis s tom drogom. To je novac koji karteli ne bi morali da plaćaju ukoliko bi proizvodnju prebacili u zemlje poput Njemačke.
U međuvremenu su njemačke bezbjednosne vlasti uvidjele da svoje istrage moraju da umreže na nivou čitave države. BKA je potvrdio da je prije nekoliko mjeseci održan radni sastanak istražitelja BKA, pokrajinskih policijskih uprava i tužilaštava kako bi se raspravljalo o problemu kaptagona. Službenik BKA Prajsler ističe da bi vlasti morale da djeluju: „Mislim da će nas tema kaptagona duže vrijeme zaokupljati.“

Biznis s drogom kaptagon vrijedan milijarde

Doček hrvatske rukometne reprezentacije u Zagrebu, najavljen za sjutra u 15 sati na Trgu bana Josipa Jelačića, otkazan je, objavio je Hrvatski rukometni savez.
Rukometaši traže nastup Marka Perkovića Tompsona, na što Grad Zagreb nije pristao.
- Želja svih igrača hrvatske rukometne reprezentacije, stručnog štaba i Hrvatskog rukometnog saveza bila je da na dočeku pjeva Marko Perković Tompson. Budući da nije postignut dogovor s Gradom Zagrebom i nije prihvaćena želja igrača, štaba i HRS-a, obavještavamo hrvatsku javnost da svečanog dočeka neće biti. Ujedno zahvaljujemo svim gradovima u Hrvatskoj koji su ponudili organizaciju dočeka našim reprezentativcima, ali budući da je riječ o hrvatskoj rukometnoj reprezentaciji, smatramo da bi doček trebao biti u glavnom gradu svih Hrvata i na centralnom trgu kao što je to uvijek do sada bio slučaj. Svim gradovima koji su ponudili organizaciju dočeka, uz zahvalnost, organizovaćemo i utakmice kako bismo mogli zajedno proslaviti ovaj veliki uspjeh naše reprezentacije - piše u saopštenju.

Otkazan doček rukometaša u Zagrebu

Komercijalni putnički avion sletio je danas u glavni grada Sudana, Kartum, što je tek drugi put otkako je prije skoro tri godine izbio razorni rat u toj sjeveroistočnoj afričkoj zemlji izazivajući najveću humanitarnu katastrofu u svijjetu.
Avion na domaćoj liniji avio-prevoznika SUDANAIR, dočekan izlivima oduševljenja, sletio je na Međunarodni aerodrom u Kartumu, objavila je državna novinska agencija SUNA.
Avion je poletio iz grada Port Sudana, na istoku Crvenog mora, koji je bio privremeno sjedište Vlade dok se početkom ove godine nije vratila u Kartum.
Ponovno otvaranje Međunarodnog aerodroma u Kartumu je ključni korak u naporima Vlade da normalizuje život u Kartumu, uništenom tokom rata vojske i odmetnutih vojnih Snaga za brzu podršku (RSF).
Prvi je u Kartum u oktobru prošle godine sletio avion privatne kompanije Badr Airlines. U to vrijeme RSF su gađale aerodrom da ga Vlada ne bi otvorila, ali je Vojska potom preotela grad od RSF-a.
Rat u Sudanu je počeo u aprilu 2023. godine kada je borba za vlast Vojske i RSF-a prerasla u otvorene borbe u Kartumu i drugim djelovima zemlje. Aerodrom je teško oštećen već u prvim nedjeljama rata.
U razornom ratu je poginulo više od 40.000 ljudi, po podacima UN-a, ali humanitarne grupe kažu da je to potcijenjen broj i da bi pravi broj mogao biti mnogo veći.
To je stvorilo najveću humanitarnu krizu u svijetu, sa više od 14 miliona ljudi u izbjeglištvu, podstaklo epidemije i masovnu glad u Sudanu.

Putnički avion sletio u Sudan posle tri godine, dočekan s oduševljenjem

Saobraćajna nezgoda dogodila se večeras oko 21 čas na putu Grahovo – Risan, u mjestu Dragalj.
- U udesu su učestvovala dva putnička vozila, dvije osobe su lakše povrijeđene - saopštili su iz Operativno komunikacionog centra policije (OKC) za Portal <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/udes-u-dragalju-dvije-osobe-povrijedene">Analitika.</a>
Iz OKC su dodali da saobraćaj na toj dionici nije u prekidu.
Uviđaj je u toku.

Udes u Dragalju: Dvije osobe povrijeđene

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp kazao je da ga više od <a href="https://www.justice.gov/epstein">tri miliona stranica dokumenata</a> povezanih sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, koje je Ministarstvo pravde ove zemlje objavilo nedavno, „oslobađaju optužbi“.
U izjavi za medije naveo je da ih do sada još nije pogledao. 
- Nisam vidio dokumente lično, ali su mi rekli neki veoma važni ljudi da me oni ne samo oslobađaju, već da pokazuju suprotno od onoga što su radikalna ljevica i drugi očekivali - rekao je Tramp novinarima u predsjedničkom avionu „Air Force One“, prenosi „Tajms“.
Tramp, koji je inače priznao da je bio prijatelj sa Epstinom, više puta je negirao bilo kakvu umiješanost ili saznanja o njegovim seksualnim zlodjelima, pravdajući se time da se njihovo prijateljstvo završilo prije mnogo godina.
<h3>Među materijalima dvije hiljade video snimaka i 180 hiljada fotografija</h3>
Podsjetimo, Ministarstvo pravde SAD objavilo je više od tri miliona stranica dokumenata iz svojih dosijea o Džefriju Epstinu, prema zakonu koji treba da otkrije šta je vlada znala o njegovom seksualnom zlostavljanju maloljetnih djevojaka i vezama sa moćnim osobama, prenose agencije.
Zamjenik državnog tužioca Tod Blanš saopštio je da je među sadržajem i preko dvije hiljade video snimaka i 180 hiljada fotografija.
Materijali su postavljeni na veb-sajtu ministarstva i obuhvataju dio zapisa koji su bili zadržani u decembarskom izdanju, prenosi Fonet.
Objavljivanje se vrši prema Zakonu o transparentnosti Epstinovih dosijea, usvojenom nakon višemjesečnog javnog i političkog pritiska, koji obavezuje vladu da otvori dosijee o preminulom finansijeru i njegovoj dugogodišnjoj saradnici i nekadašnjoj djevojci Gislejn Maksvel.
- Današnje objavljivanje predstavlja završetak veoma obimnog procesa identifikacije i pregleda dokumenata kako bi se obezbijedila transparentnost prema američkom narodu i poštovanje zakona - izjavio je Blanš na konferenciji za novinare.
<h3>Nije sve objavljeno</h3>
Nakon što je Kongres propustio rok za potpuno objavljivanje dosijea, koji je istekao 19. decembra, Ministarstvo pravde angažovalo je stotine advokata za pregled zapisa i utvrđivanje šta treba zatamniti radi zaštite identiteta žrtava seksualnog zlostavljanja. Zadržani su podaci koji bi mogli ugroziti eventualne tekuće istrage ili otkriti lične podatke potencijalnih žrtava.
- Sve žene, osim Maksvelove, zatamnjene su na danas objavljenim video snimcima i fotografijama - precizirao je Blanš.
Ukupan broj dokumenata za pregled popeo se na oko šest miliona, uključujući duplikate, navelo je Ministarstvo.
U decembru su objavljene desetine hiljada stranica, uključujući fotografije, transkripte razgovora, evidencije poziva i sudske zapise – većinom ranije javno dostupne ili u velikoj mjeri zatamnjene.
Među njima su bili logovi letova koji pokazuju da je Donald Tramp letio Epstinovim privatnim avionom 90-tih godina, prije nego što su se posvađali, kao i nekoliko fotografija bivšeg predsjednika Bila Klintona.
Ni Tramp ni Klinton nijesu javno optuženi za bilo koje krivično djelo u vezi sa Epstinom, a obojica su negirali da su znali za njegovo zlostavljanje maloljetnica.
Epstin je izvršio samoubistvo u njujorškom zatvoru avgusta 2019, mjesec nakon federalne optužnice za trgovinu ljudima u seksualne svrhe.
Maksvelova je 2021. osuđena u Njujorku za trgovinu ljudima na 20 godina zatvora, koje služi u Teksasu.
Ona takođe negira bilo kakvu krivicu.
Američki tužioci nikada nijesu optužili nikog drugog u vezi sa Epstinovim zlostavljanjem, iako je jedna od žrtava, Virdžinija Roberts Gifri, u tužbama optuživala da je on organizovao njene seksualne susrete sa brojnim političarima, biznismenima i drugim uglednicima – što su svi negirali.
Među optuženima je bio i britanski princ Endrju, rođeni brat kralja Čarlsa, koji se vansudski nagodio za neotkrivenu sumu, poslije čega je lišen kraljevskih titula.

Tramp o novim Epstinovim fajlovima: Nisam ih vidio, ali čujem da me oslobađaju optužbi

Ekonomija

Tolić: Zaposlićemo 130 radnika zbog baze Wizz Air-a u Podgorici, gruba procjena renoviranja oba aerodroma je 250 - 300 miliona eura

Hronika

(VIDEO) Snimak Miloša Medenice nakon bjekstva – policija utvrđuje autentičnost snimka

Politika

Vlasti ne čekaju Brisel: Zakon o ANB i o unutrašnjim poslovima na dnevnom redu bez mišljenja EU

UP: Šire se zlonamjerne, uvrjedljive i neistinite informacije o istaknutim policijskim službenicima, građani da se uzdrže od dijeljenja malicioznih sadržaja

Tag: trgovina