Prvi regionalni FMCG Summit Podgorica, konferencija posvećena tržištu robe široke potrošnje u organizaciji InStore Media, održana je u hotelu Hilton i okupila je više od 200 učesnika iz Crne Gore i regiona.
Skup je okupio ključne aktere iz sektora – trgovce različitih kanala, proizvođače, distributere, kao i stručnjake iz oblasti IT-ja, podataka, marketinga i komunikacija. Među učesnicima su bili izvršni i generalni direktori, regionalni menadžeri, rukovodioci prodaje, key account i category menadžeri, te trade i marketing stručnjaci.
Program konferencije obuhvatio je aktuelne teme od značaja za razvoj FMCG tržišta:
– trgovinu kao pokretača rasta,
– identitet brendova i trgovinskih marki,
– digitalnu transformaciju,
– profil potrošača 2.0,
– ulazak diskontera na tržište,
– savremenu distribuciju,
uz poseban akcenat na otvorenom dijalogu trgovaca i distributera i razmjenu primjera dobre prakse iz regiona.
Znanja i iskustva podijelili su brojni lideri industrije, među njima:
dr Nina Drakić (Privredna komora CG)
Vladimir Raičević (IPSOS Crna Gora)
Jelena Pavićević (Molson Coors SRB &amp; CG)
Predrag Bojović (IDEOLOGIA)
Ljilja Pižurica (Nelt MNE)
Aleksandar Mastilović (IEEE / CDT Beograd)
Milutin Đuranović (Mljekara Lazine)
Predrag Šegerec (Voli)
Dejana Crvenica (Idea CG)
Jovan Lekić (PKCG / NALL grupa)
Summit je donio više od 6 sati programa, 2 sata networkinga, 15 govornika i 15 promotivnih štandova.
Organizatori su se zahvalili partnerima i sponzorima, uz ambiciju da FMCG Summit u Podgorici postane tradicionalno regionalno okupljanje lidera industrije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Prvi FMCG Summit okupio više od 200 učesnika u Hiltonu

Kineske državne naftne kompanije obustavile su kupovinu ruske nafte putem mora nakon što su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije Rosnjeftu i Lukoilu, najvećim naftnim divovima u Rusiji.
Rafinerije u Indiji, koja je najveći kupac nafte iz Rusije, takođe se spremaju da znatno smanje uvoz nafte iz Moskve kako bi se uskladile s američkim sankcijama. Nagli pad potražnje za naftom dva najveća ruska kupca opteretiće prihode Rusije od nafte i prisiliti najveće svjetske uvoznike da traže alternativno snabdijevanje i podignu globalne cijene, prenosi SEEbiz.
Kineske nacionalne naftne kompanije PetroChina, Sinopec, CNOOC i Zhenhua Oil suzdržaće se od trgovanja ruskom naftom putem mora barem kratkoročno zbog zabrinutosti oko sankcija, navode izvori.
EU je dodala dvije kineske rafinerije ukupnog kapaciteta 600 hiljada barela dnevno,uključujući Chinaoil Hong Kong, trgovačku podružnicu PetroChine, na svoj popis sankcija protiv Rusije.&nbsp;
Dvije rafinerije su Liaoyang Petrochemical i Shandong Yulong Petrochemical. Sankcionirani pogoni čine tri odsto kineskih rafinerijskih kapaciteta od 19 miliona barela dnevno.

Kineske državne naftne kompanije obustavile kupovinu ruske nafte putem mora

Svaki odlazak u prodavnicu danas je podsjetnik koliko se život promijenio. Hrana, ljekovi, kirije, konstantno se čuju glasovi na ulici da je sve skuplje, a primanja ista. Inflacija više nije broj na papiru nego svakodnevna muka svakog domaćinstva, ocijenio je član Glavnog odbora SDP i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, dok se politička elita bavi međusobnim optužbama i aferama, građani se bore da sastave kraj s krajem.&nbsp;
Lisičić navodi da prema posljednjim dostupnim podacima, godišnja inflacija u avgustu 2025. iznosila je oko 4,6 odsto, što znači da su cijene i dalje u porastu.&nbsp;
Najviše su, kako kaže, poskupjeli proizvodi koji su najpotrebniji to jest hrana, ljekovi, kirije i komunalne usluge.&nbsp;
- Iako se, dodaje, o tome malo govori, stvarnost je da se standard građana ubrzano topi. Privatni sektor, koji zapošljava oko 120.000 ljudi, suočava se sa dodatnim problemom jer sve više radnika prelazi u državne institucije, jer su tamo plate veće i sigurnije. Tako realna ekonomija ostaje bez radne snage, dok država širi administraciju. To nije političko, već ozbiljno ekonomsko pitanje koje pogađa svakog građanina - naveo je Lisičić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, niko od građana ne traži luksuz, traže samo da se može dostojanstveno živjeti od svog rada.
- Dok Vlada skreće pažnju sa stvarnih problema, inflacija tiho i sigurno jede sve što građani zarade. Vrijeme je da se prestane sa političkim igrama i da se počne djelovati, jer na koncu od praznih obećanja niko ne može napuniti frižider - zaključio je Lisičić.&nbsp;

Lisičić: Inflacija više nije broj na papiru nego svakodnevna muka svakog domaćinstva

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, tokom telefonskog razgovora sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom, izrazio je želju za proširivanjem obima trgovine između te dvije zemlje.
- Predsjednik Erdogan je rekao da ima za cilj da poveća saradnju između Turske i Rusije u mnogim oblastima, uključujući proširenje obima trgovine - navodi se u saopštenju turskog predsjedništva.
Iako je brzo osudila rusku ofanzivu u Ukrajini, Turska se opredijelila za neutralnost u sukobu između te dvije zemlje i nije se pridružila zapadnim sankcijama Moskvi.
Erdogan je tada svoju politiku opravdao velikom zavisnošću Turske od ruske nafte i gasa.
Pet turskih kompanija našlo se na meti američkih sankcija u septembru 2023. zbog pružanja proizvoda i usluga ruskim kompanijama u sektoru odbrane.
U pismu upućenom turskim poslovnim krugovima, u avgustu 2022. godine, neimenovani zvaničnik Ministarstva finansija SAD upozorio je turske kompanije na „povećan rizik pokušaja Rusije da iskoristi“ Tursku, kako bi izbjegla sankcije.

Erdogan želi povećanje trgovine sa Rusijom

Za psihostimulativnu drogu kaptagon su do prije nekoliko godina znali samo insajderi u policiji, tajnim službama ili međunarodnim istraživačkim institutima. Mala tableta s upečatljivo utisnutim duplim slovom „C“ u međuvremenu je postala sinonim za jedan od najprofitabilnijih poslova u međunarodnoj trgovini drogom: jeftina u proizvodnji, skupa na ulici. Jer, osnovni sastojci, amfetamin i kofein, koštaju samo nekoliko centi za jednu pilulu.
<h2>Kaptagon – omiljen među Arapima</h2>
Ta tableta posebno je tražena u arapskom podneblju. Na ulicama Rijada, Džede ili Dubaija ona danas košta između 15 i 20 dolara po komadu. Te pilule se u tonama dopremaju u taj region, a profit od njih je ogroman. Proizvodnja stotinu kilograma kaptagona košta oko 50.000 eura, a njihova prodaja na ulici donosi više od osam miliona eura.
Trgovina tom drogom u međuvremenu se odvija i preko Njemačke i zato se ona pojavljuje kao tema u sve više policijskih stanica. Istraživački tim novinara iz više njemačkih redakcija dvije godine je istraživao na temu kaptagona i dilerske uloge u Njemačkoj. U svojim istraživanjima došli su do zaključka da će trgovina kaptagonom i njegova proizvodnja narednih godina postati ozbiljan problem za Njemačku i Evropu.
<h2>Mnogo toga je nepoznato</h2>
Luc Prajsler jedan je od onih koji se u njemačkom Saveznom uredu za kriminal (BKA) bavi istragama o krijumčarenju te droge.&nbsp;
- Pritom je samo deset odsto onoga što mi znamo "svijetlo polje", ostatak je "tamno polje" - slikovito kaže policajac.&nbsp;
Drugim riječima, 90 odsto trgovine tom drogom policija ne uspijeva da otkrije. To bi mogla da bude ogromna količina, s obzirom na to da su carinici i policija u protekle dvije godine zaplijenili oko 1,2 tone kaptagona u Njemačkoj. A to je onih tih deset odsto o kojima govori Prajsler.
Pritom Njemačka nije više samo tranzitna zemlja za tu drogu, već se ona u Njemačkoj i proizvodi. Proteklog leta BKA je otkrio jednu proizvodnju kaptagona u Regenzburgu. Sastojci su bili iz Holandije, kao i mašina za pravljenje tableta.
Biznis sa tom drogom odvija se na međunarodnom nivou i, kako su pokazala novinarska istraživanja, kompleksno je umrežen. Pritom su u Njemačkoj za to „zaduženi“ prije svega sirijski dileri, koji se međusobno poznaju, navodi istraživački tim.
Novinarima je pritom upalo u oko da, iako se širom Njemačke zaplenjuju ogromne količine kaptagona, policijske istrage i sudski procesi fokusirani su na regionalne nivoe, tako da gotovo uopšte nema istraga o mreži ili mrežama koje se iza toga kriju.
<h2>Konzumacija u Njemačkoj velika nepoznanica</h2>
Antonio Habard je bivši agent američke Agencije za suzbijanje droga, DEA i 25 godina je radio na terenu, između ostalog u Kolumbiji, Avganistanu i u afričkim zemljama. O Njemačkoj kaže: „Nijedna tranzitna zemlja neće ostati samo tranzitna.“
Habard je uvjeren da kriminalci dio droge koja prolazi kroz Njemačku zadržavaju u toj zemlji i prodaju je na tržištu. To njemački Ured za kriminal nije potvrdio. Do sada nije uočeno takvo tržište u Njemačkoj, navodi službenik BKS Prajsler. Habard je, međutim, pesimista: „Sve zemlje bi trebalo da zabrine uspon kaptagona.“
Novinarskom istraživačkom timu pošlo je za rukom da razgovara s jednim krijumčarem kaptagona u Njemačkoj. On tvrdi da su mu njegovi ljudi iz sirijskih i libanskih kaptagon-kartela rekli da bi iz tog područja ubuduće trebalo da u Evropu bude transportovan samo prah, a da bi zatim tablete trebalo da se proizvode i prodaju u Evropi.
Stručnjaci u međuvremenu procjenjuju da prah za proizvodnju kaptagona ne stiže više samo iz Sirije i Libona, već i iz laboratorija u Holandiji i Njemačkoj. Njihove procjene su da karteli tako nastoje da postanu nezavisni od vladajućih sistema u tim državama, recimo od klana sirijskog predsjednika Asada.
<h2>Milijarde vrijedni profiti za Asada i Hezbolah</h2>
Asadov režim, prema tim procjenama, godišnje zaradi i do 50 milijardi dolara na trgovini kaptagonom. I libanski Hezbolah uključen je u biznis s tom drogom. To je novac koji karteli ne bi morali da plaćaju ukoliko bi proizvodnju prebacili u zemlje poput Njemačke.
U međuvremenu su njemačke bezbjednosne vlasti uvidjele da svoje istrage moraju da umreže na nivou čitave države. BKA je potvrdio da je prije nekoliko mjeseci održan radni sastanak istražitelja BKA, pokrajinskih policijskih uprava i tužilaštava kako bi se raspravljalo o problemu kaptagona. Službenik BKA Prajsler ističe da bi vlasti morale da djeluju: „Mislim da će nas tema kaptagona duže vrijeme zaokupljati.“

Biznis s drogom kaptagon vrijedan milijarde

Ponosna sam što sam član reprezentacije i što sam imala privilegiju da učestvujem na Svjetskom prvenstvu u podvodnom ribolovu, koje je održano u Brazilu – kazala je u emisiji E-uživo osvajačica bronzane medalje Lidija Vukić.
– Tamo smo bili kao tim, radili smo zajedno, bodrili jedni druge. Imali smo teške uslove, ali smo na kraju došli do medalje. To je naša zajednička medalja, svi smo bili na postolju. Baš sam bila preponosna i nadam se da ćemo tako nastaviti i u budućnosti – kazala je Vukić, komentarišući sjajan rezultat.
Sagovornica TV E osvrnula se i na izazove sa kojima su se susreli u Brazilu.
– Takmičenje u Brazilu trajalo je dva dana, svaki dan po pet sati u moru. Naravno, oprema za podvodni ribolov, odnosno podvodna puška, neizostavni je dio opreme. Ono što nam je bilo posebno teško jeste veliki broj vrsta ribe koje nemamo u našem moru, tako da smo morali da naučimo sve te vrste. One su, inače, podijeljene u grupe. Svaka grupa ima određenu kvotu, pa smo mogli da ulovimo tri vrste riba iz jedne grupe – kazala je ona.
<h2>Mijajlović: Pokazali smo gdje je mjesto male Crne Gore</h2>
Osvojenom medaljom i nastupom na takmičenju u Brazilu crnogorska reprezentacija je pokazala da apsolutno zaslužuje podršku – kazao je u emisiji E-uživo šef delegacije i predsjednik Skupštine Ronilačkog saveza Danilo Mijajlović.
– Mi dolazimo iz male zemlje i naš budžet za ovo takmičenje bio je izuzetno skroman. Ukupna sredstva koja je Ministarstvo opredijelilo za ovu godinu utrošili smo upravo za ovo takmičenje, a dodatno smo morali da se potrudimo da obezbijedimo sponzorska sredstva kako bismo, pored svih godišnjih obaveza, uopšte pokrili učešće – kazao je Mijajlović.
Tokom gostovanja zahvalio je svima koji su podržali crnogorsku reprezentaciju.
– Izuzetno smo im zahvalni. Potrudili smo se da im još na početku godine objasnimo značaj ovog takmičenja, kroz dopise, programe i planove. Oni su to prepoznali i finansijski podržali, a mi smo napravili rezultat i dokazali da možemo. Sada mogu slobodno da kažem da možemo ostvariti i još bolji rezultat, jer smo pokazali gdje je mjesto male Crne Gore – istakao je Mijajlović.
Dodao je i da je organizacija takmičenja omogućavala reprezentacijama dolazak ranije, kako bi se upoznale sa terenom, ali su crnogorski reprezentativci, zbog nedostatka sredstava, stigli svega četiri dana ranije. Uprkos tome, uspjeli su da ostvare odličan rezultat.
<h2>Jovović: Talenat bez rada ne znači ništa</h2>
Talenat bez rada ne znači ništa, kao ni u drugim sportovima – tako i u ronilaštvu, kazao je za TV E selektor reprezentacije i predsjednik Ronilačkog saveza Dušan Jovović.
Saglasio se da veliki broj ljudi u Crnoj Gori, uprkos sjajnim rezultatima reprezentacije, nije upoznat sa podvodnim ribolovom.
– Jedan dio Crne Gore sigurno nije upućen u te stvari. Ljudi koji žive na primorju su vrlo upućeni i kod nas je podvodni ribolov prilično zastupljen. Mogu sa sigurnošću da tvrdim da ima izuzetno talentovanih ljudi koji se bave ovim sportom. Što se tiče talenta naših ljudi, složio bih se da su veoma talentovani i uporni – kazao je Jovović.
Kao problem naveo je činjenicu da se veliki broj ljudi bavi ronilaštvom samouko.
– Tada progres ide do jedne granice i tu se zaustavi – nema dalje. To je problem samouke škole. Zato bih preporučio svima koji se bave ovim sportom da se priključe Ronilačkom savezu, da rade na sebi i prolaze obuke, kako bi doprinijeli kvalitetnijim rezultatima – zaključio je Jovović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAeI7XPnqyu8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vukić nakon osvojene medalje na SP: Ponosna sam što sam član reprezentacije Crne Gore

Kraj novembra i početak decembra su aktivistički. Tada imamo puno međunarodnih praznika koji su vezani za naše borbe, kojime se naše borbe pomažu i slave. I slave se ljudi koji su tim borbama dali velike doprinose. To su Dan djeteta, Dan ljudskih prava, Dan osoba sa invalidetom, prvi decembar, Dan borbe protiv korupcije, Nedjelja protiv nasilja nad ženama. Ali ovo nije samo aktivistički, već je i praznični period. I to je period koji tradicionalno obilježavaju optimizam i nad.&nbsp;
U Građanskom uglu pričaće se o tome i kako percipiramo i prepoznajemo probleme u zajednici, ali i o rješenjima i o onome šta možemo učiniti da se ideja socijalne kohezije i boljeg društva ne zadrži samo na nivou slogana.
- U trenutku političkih i ekonomskih izazova može zvučati utopijski, ali sam sigurna da gotovo da ne postoji osoba u Crnoj Gori koja ne bi rekla da je spremna da doprinese oname što je dobro za sve. Možda problem nije u spremnosti, već u mehanizmima koje treba unaprijediti. I o tome ćemo večeras razgovarati - ocijenila je izvršna direktorica Juventasa, Ivana Vojvodić.
Emisiju Građanski ugao možete pogledati na Televiziji E, večeras od 18 i 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtY3zCivu6o0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Građanski ugao: Kako percipiramo i prepoznajemo probleme u zajednici

Na novoj BBC listi putovanja za 2026. Crna Gora je odabrana kao jedna od najpoželjnijih destinacija zbog impresivne jadranske obale, planinskih predjela, nacionalnih parkova, raznovrsnih aktivnosti na otvorenom i sve veće privlačnosti kao destinacije tokom cijele godine, a tamošnji novinar i urednik Eliot Stajn rekao je u intervjuu za emisiju Srećan dan na Televiziji E da im je želja da buduće putnike ohrabre da istraže kontinentalni dio Crne Gore.
- A naročito planinski predio i najveći kanjon u Evropi - rijeke Tare - naglasio je on.
BBC svake godine, kaže Stajn, sa svojim novinarima, lokalnim stručnjacima i vodećim svjetskim turističkim organizacijama izdvoje turistička mjesta koja promovišu lokalno nasljeđe, štite životnu sredinu i kreiraju inovativna i interaktivna iskustva za posjetioce.
- Ono što mi zapravo ohrabrujemo jeste da putnici provedu vremena u zemlji i zaista istraže gradove i planinski unutrašnji dio zemlje. To je za nas jedna od pravih atrakcija Crne Gore. Postoji niz novih planinarskih staza uključujući Dinaride, Prokletije i stazu Vrhovi Balkana, koje otvaraju pristup udaljenim planinskim zajednicama - rekao je Stajn.
On cijeni i da je Crna Gora zanimljiva jer se nalazi blizu poznatih turističkih mjesta poput Venecije i Dubrovnika na Jadranu, ali je, kaže on, još nedovoljno istražena - ako se izuzme Bokokotorski zaliv.
- To je jedini prirodni fjord u cijeloj južnoj Evropi, prelijep zaliv u čiju infrastrukturu je uloženo mnogo novca. Mi ohrabrujemo putnike da istraže i ostatak zemlje &nbsp;i mnoga mjesta u zemlji koja aktivno dočekuju putnike. Novi planinarski putevi otvaraju mogućnost za boravak u domaćinstvima, u kojima turisti imaju mogućnost da pomažu održavanju zajednica koje su vjekovima žive istim stilom života i koji ostavljaju u nasljeđe budućim generacijama - istakao je Eliot.
Najavljuje različite turističke trendove koji će biti značajni za 2026. godinu, poput trendova ,,putevi umjesto aerodroma”, ,,tišina iznad svega” i ,,kultura umjesto hedonizma”.
- Ideja je da kada imate samo jedan godišnji odmor ili ograničeno vrijeme, želite da uložite svoje vrijeme i novac u iskustva koja vas obogaćuju, a ne samo u hedonističke zabave. Crna Gora sa svojom dugom istorijom i različitim kulturama koje su koje su prolazile kroz ovu malu državu pruža duboko kulturno iskustvo. Još jedan trend je moj lični favorit, zove se ,,tišina iznad svega”, u svijetu gdje smo stalno povezani i često radimo sa bilo kojeg mjesta, dobro je isključiti se i potpuno posvetiti okolini i destinaciji - naveo je on.
&nbsp;Sa velikim, netaknutim unutrašnjim planinskim predjelima Crna Gora, smatra on, nudi mnogo prilika za ovakva iskustva.
- To pokriva mnoge potrebe putnika - zaključio je Stajn.
Cijeli intervju možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9OOWqUHRt1M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Stajn: Crna Gora pruža duboko kulturno iskustvo

Govor mržnje u Crnoj Gori često se pojavljuje u reakcijama na političke teme, krize i diskriminaciju, te zahtijeva sistemski odgovor. Borba protiv njega nije zadatak pojedinca, institucija ili medija, već cijelog društva, poručeno je na panel diskusiji Multikulturalizam u vrijeme interneta – mehanizmi zaštite i suzbijanje govora mržnje online u okviru okruglog stola „Digitalno lice multikulturalnog društva“, koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO). Miljana Rakočević, saradnica na Fakultetu pravnih nauka Univerzitet Donja Gorica (UDG), ocijenila je da je zakonodavni okvir u Crnoj Gori prilično dobro regulisao govor mržnje, ali da digitalni prostor olakšava njegovo širenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121716120_ec06c9b86fdef0885e90cd6ba91074526b0268e0637ab34c5082da46d49d8e65.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121716120_ec06c9b86fdef0885e90cd6ba91074526b0268e0637ab34c5082da46d49d8e65" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Okrugli sto „Digitalno lice multikulturalnog društva“"></figure>  - Odgovornost je prvenstveno na onome ko piše, zatim na medijima, a treće na državi i društvu u cjelini. Kada nadležni ne reaguju, žrtve često ostaju bez podrške i odlučuju da ne prijave diskriminaciju - kazala je Rakočević. Ona je naglasila da izostanak adekvatne reakcije nadležnih organa na ovaj problem dovode do toga da izostaje podrška žrtvama koje su bile diskriminisane, a što dalje vodi tome da se one odlučuju da ne reaguju. - Govoru mržnje ne treba razlog, ali mu treba okidač. On je reaktivan, što se vidi u reakcijama na političke teme, krize, slučajeve nasilja, rodna ili seksualna orjentacija. Manifestuje se tamo gdje se spajaju veliki dometi i niska odgovornost. Zato je on mora sistemski suzbijati - kazala je Rakočević, uz ocjenu da kontrarekacija medija nikada ne treba biti odgovar na zapaljivu retoriku, već uvijek prijava. Posebno je naglasila problem neregistrovanih medija i nedosljedno sankcionisanje spornih sadržaja. - Multikulturalizam u Crnoj Gori nije vrijednost koju zaista živimo i primjenjujemo. On nije suštinski prisutan kao praksa u društvu, već više predstavlja formalni narativ institucija na putu ka Evropskoj uniji - kazala je dr Jelena Šušanj, profesorka na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251217151256_52da9c62a752cf7502fe4d83fef5d141ada825fe096b4d0c866b31e9c3cdf012.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251217151256_52da9c62a752cf7502fe4d83fef5d141ada825fe096b4d0c866b31e9c3cdf012" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Okrugli sto „Digitalno lice multikulturalnog društva“"></figure>  Šušanj je istakla da, i pored postojećeg pravnog okvira, osobe koje se bore za svoja prava često bivaju ućutkane. - Mediji oblikuju vizuelni identitet vijesti. Kada sadržaj uđe u javni prostor, a uključuje uvrjedljivi komentare i govor mržnje, problem ostaje i širi se - dodala je ona. Naglasila je da dijeljenje problematičnih sadržaja na društvenim mrežama, čak i s namjerom osude, povećava njihovu vidljivost. - Zato treba prepričavati problem, a ne dijeliti originalnu objavu, jer time samo doprinosimo njenom širenju - pojasnila je Šušanj. Prema njenim riječima, ograničavanje govora mržnje zahtijeva i promjene u obrazovanju i društvenoj kulturi. Apostrofirala je dominantnu političku klimu u kojoj desnica često koristi podjele „mi“ i „oni“ u svom diskursu, što dodatno marginalizuje različitosti i učvršćuje govor mržnje. - Potrebno je razvijati svijest o ovim strategijama i jačati lične reakcije kao način suzbijanja negativnih obrazaca u javnom prostoru - zaključila je Šušanj. Emir Pilav, građanski aktivista, smatra da se broj slučajeva govora mržnje koji ostaje bez sankcija povećava, uprkos relativno dobro uređenom zakonskom okviru. - Sve zavisi od toga prema kome je usmjeren govor mržnje. Kada su u pitanju političari ili javne ličnosti, počinioci se brzo identifikuju, dok u slučaju aktivista, novinara i običnih građana reakcija često izostaje - kazao je Pilav.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121716120_e988b7a4aa67ac2564047605ed0e1856f2728905ea97b8cb610328380ccefa01.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121716120_e988b7a4aa67ac2564047605ed0e1856f2728905ea97b8cb610328380ccefa01" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Okrugli sto „Digitalno lice multikulturalnog društva“"></figure>  On je upozorio da normalizacija i nekažnjavanje govora mržnje sa vrha društva utiče na biračko tijelo, a digitalni komentari se često prenose i u stvarni život. - Oni koji bi trebali štititi žrtve – policija, tužilaštvo i sudstvo - ne rade svoj posao. Govor mržnje najjače se očituje tamo gdje postoji vjerska i nacionalna netrpeljivost, kao i siromaštvo - dodaje Pilav. Prema njegovom mišljenju, problem je i u nepreuzimanju odgovornosti od strane novinara te nedostatku edukacije. - Potrebno je započeti primarnu socijalizaciju i edukaciju djece u najranijem uzrastu o ponašanju u online prostoru, razvijati medijsku i informatičku pismenost, i pružati podršku žrtvama nasilja, posebno u slučajevima govora mržnje - zaključuje Pilav. I Almedina Dodić, građanska aktivistkinja iz NVO Eduko Plus, smatra da je govor mržnje u Crnoj Gori postao normalizovan, naročito na portalima, gdje se često pojavljuju uvredljivi komentari na račun žena, uključujući novinarke i političarke, kao i LGBT osoba i romske zajednice. - Važan je javni dijalog o ovim temama kako bi problem bio prepoznat i adresiran, umjesto da se stavlja „pod tepih“. Takođe, prijavljivanje govora mržnje često obeshrabruje jer policija i nadležni organi ne preduzimaju adekvatne mjere. Iz iskustva, kada sam prijavila profil na kojem su se dijelile fotografije moje i drugih aktivista, nisam dobila odgovor niti je preduzeto išta - istakla je Dodić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251217151256_15f2196a1f91258dba0c1713f8e6e740c59b1f377e1476c0998ac70dbe286eb5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251217151256_15f2196a1f91258dba0c1713f8e6e740c59b1f377e1476c0998ac70dbe286eb5" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Okrugli sto „Digitalno lice multikulturalnog društva“"></figure>  Prema njenim riječima, nedostatak jasnih sankcija otežava razlikovanje između govora mržnje i slobodnog izražavanja. Nedavni slučajevi, poput komentara na turske državljane ili grafita na Ambasadi BiH, pokazali su tanku liniju između verbalnog napada i stvarnog nasilja. - Različite grupacije se međusobno ne poznaju dovoljno i ne sarađuju. Suludo je govoriti o multikulturalizmu, a istovremeno održavati takvu distancu. Pravi interkulturalizam u Crnoj Gori suštinski ne postoji - poručila je Dodić. Događaj je okupio blizu 50 predstavnika/ca institucija, civilnog društva, akademske zajednice i medija, a organizovan je u okviru projekta „Online zajedno – protiv mržnje za multikulturalnost”, finansijski podržanog od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Digitalni prostor razotkriva podjele i netrpeljivost u Crnoj Gori

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

Ne znam čemu i odakle stiže iznenađenje što predsjednik Skupštine i lider Andrije Mandić nosi kravatu u bojama trobojke na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.
To nije modni detalj, već poruka – jasna, namjerna i politički precizna simbolika. 
 
Priča o promjeni Ustava kako bi srpski jezik postao službeni samo je dio iste agende. Poruka ide mnogo dalje. Mandić je više puta, bez ikakvog ustručavanja, kazao da Crna Gora treba da ima trobojku. Trobojku je držao i u svom kabinetu. Njemu nije prihvatljiva ni himna Crne Gore, pa je bezbroj puta ponovio da nam treba nova himna – “prihvatljiva svima”. A ko su ti “svi”, nije teško naslutiti. 
 
Ukratko: Mandić ne želi crnogorsku zastavu, ne pjeva i ne priznaje crnogorsku himnu, ne priznaje crnogorski jezik i želi srpski kao službeni. Ništa od crnogorskih državnih simbola ne prihvata. 
 
Ali mu je, gle čuda, sasvim prihvatljivo da bude predsjednik crnogorske Skupštine. Ne smeta mu plata iz crnogorskog budžeta, ni privilegije koje mu daje crnogorska država. Ne smetaju mu benefiti, funkcija ni moć. Smeta mu, izgleda, samo Crna Gora – njen identitet i njeni simboli. 
 
E, to je taj paradoks. Ili, tačnije, licemjerje. 
 
Da je vječna!

Mandićeva kravata kao poruka: Simboli na udaru, fotelja netaknuta

Politika je javni moral. U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.
16.12.
18:18h
Dana 15.12. na ročištu po tužbi Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, Dritan Abazović je pred sudijom ulcinjskog suda saslušan u dokaznom postupku, kao stranka.
To je vrsta dokaza normirana Zakonom o parničnom postupku kada sud upozorava stranku da je dužna da govori istinu, uz posledice ako to ne uradi.
Nakon što je upozoren na posljedice laži - bivši premijer je slagao.
Masno.
 
I treba da uradi ono što bi uradili svi političari u Evropi - da se povuče iz politike - dobrovoljno ili pod pritiskom javnosti.
Što neće važiti za ovu besudnu zemlju.
Zato će svi i prećutati.
 
Da pođem redom.
Na moje pitanje da li prijavio javno iznešenu tvrdnju da hoće da ga likvidiraju, odgovorio je potvrdno. Da bi na moje insistiranje da sud unese u zapisnik kako je potvrdio moje pitanje i kazao da je prijavio SDT-u, ANB, UP, reagovao govoreći "Ne, ne, ne unosite u zapisnik, oni su meni kazali da mi prijeti likvidacija".
 
Na moj novi upit - da li su mu kazali ko su lica koja hoće da ga ubiju, odgovorio je da nijesu.
Pitao sam ga odmah - kako zna da su to Lazović i Ubović, odgovorio je - NIKADA NIJESAM REKAO DA SU ONI.
 
I sudija se zbunio i pitao me, zašto je sve to važno za ovu vrstu parnice.
 
Rekao sam sudiji da je moj interes da ga sudu predstavim kao lice koje nije prijatelj istine.
 
Pred sobom imam tekst sa portala Vijesti od 13.12.2022 .Naslov je "Abazović: Lazović i Ubović žele moju likvidaciju".
 
I u tekstu riječi "Rekao sam ili će oni doći po mene ili ću ja doći do njih".
 
I tekst sa istog portala od 14.12.2022. godine sa naslovom "Lazović i Ubović žele da me ubiju".
 
Dakle, lagao je sudiju da to nikada nije rekao.
 
Lagao je sud.
 
Živimo u državi u kojoj bivši premijer laže pred sudom.
 
I niko se oglasiti neće.
 
A trebali bi da se oglase iz civilnog sektora, političari, kolumnisti, javnost, ambasade Kvinte u Podgorici.
 
Neka i oni kažu nešto.
 
Ovo je tačka zbog koje Abazović više ne može da obnaša politiku.
 
Bivši premijer laže pred sudom, prethodno upozoren da je dužan da govori istinu.
 
Može li dalje?
 
Benefite ove laži i dalje koristi.
Štićena je ličnost samo zbog ove laži.
I to sam mu rekao juče u sudnici.
 
P.S: Politika je javni moral.
U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.

Bivši premijer lagao pred sudom, iako upozoren

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović u novembru je primio 4.222 eura proizilazi iz javno objavljenih podataka o prihodima državnih funkcionera.
Odmah iza Novovića u Specijalnom državnom tužilaštvu po primanjima u novembru je specijalna tužiteljka Sanja Jovićević i njena neto zarada bila je 4.202 eura, dok je njenog kolege Jovana Vukotića &nbsp;- osnovnog državnog tužioca koji je upućen u Specijalno državno tužilaštvo 3.712 eura, 32 eura manje primila je njegova koleginica Nataša Bošković.
U Specijalnom državnom tužilaštvu osim Novovića, Jovićević, Vukotića i Boškovića je još 14 tužilaca.
Poslije tužiteljke Bošković su specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić sa 3.598 eura, Ljiljana Lakić, predsjednica Upravnog odbora Centra za edukaciju u sudstu i državnom tužilaštvu, koja je zaradila 3.523 i Vukas Radonjić sa 3.486, dok je 30 eura manje - 3.456 primio njegov kolega Miroslav Turković. Poslije tužioca Turkovića slijede tužilac Miloš Šoškić sa neto zaradom od 3.381 euro, tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu upućena u SDT Ivana Petrušić Vukašević primila je 3.373 - euro manje primila je Marija Raspović &nbsp;- 3.372 eura, dok je Zoranu Vučiniću novembarska zarada bila 3.342, nešto manje primili su tužioci - Živko Savović i Ana Perović po 3.247 eura. Prema podacima o prihodima državnih funkcionera - tužilac Ivan Medojević primio je 3.090, a tužiteljka iz osnovnog državnog tužilaštva upućena u SDT Maja Janković 3.030, dok je sa nešto manjom zaradom tužilac Siniša Milić upućen iz ODT u Specijalno tužilaštvo – njegova zarada u novembru je 2.253 eura.
Najmanju platu primo je tužilac Saša Čađenović 1.515 eura.

Tag: trgovina