Više državno tužilaštvo u Podgorici, nakon sprovedene istrage podiglo je optužnicu protiv dvije osobe zbog krivičnog djela trgovina ljudima.
Kako je saopšteno iz VDT-a u Podgorici, krivično djelo je izvršeno na štetu djeteta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Optužnica protiv dvije osobe zbog trgovine ljudima

Viši sud u Bijelom Polju odredio je pritvor do 30 dana M.J. iz Gusinja zbog sumnje da je počinio krivično djelo trgovina ljudima.
Sudija za istragu je, po razmaranju premetnih spisa, zaključio da postoji osnovana sumnja da je okrivljeni učinio krivično djelo zbog kojeg se sprovodi istraga protiv njega, kao i da je nužno određivanje pritvora.
- Postoje konkretne okolnosti koje ukazuju da postoji opasnost od bjekstva okrivljenog, ukoliko se nađe na slobodi, kao i opasnost od uticaja na svjedoke koje je potrebno saslušati u daljem toku postupka - navedeno je u saopštenju suda.
Podsjećamo, M.J. se sumnjiči da je žensku osobu, koja se nalazila u teškoj materijalnoj situaciji, doveo u Gusinje svojim vozilom, uz obećanje da će biti zaposlena u jednom ugostiteljskom objektu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-gusinjanin-ostecenoj-nije-davao-novac-za-poslove-koje-je-obavljala-i-udarao&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ona je po dolasku u Gusinje bila zatvorena u kući osumnjičenog, a narednog dana je obavljala poslove u ugostiteljskom objektu bez novčane nadoknade, kao i poslove održavanja prostora u Bijelom Polju, takođe bez nadoknade.
- Osim toga, osumnjičeni je oštećenoj osobi, narednog dana, zbog neizvršavanja nametnutih obaveza, zadao više udaraca u predjelu glave i tijela usljed čega je oštećena izgubila svijest i njoj je ukazana ljekarska pomoć u Beranama gdje su joj konstatovane povrede u predjelu glave i tijela - saopšteno je iz Uprave policije.

Gusinjaninu osumnjičenom za trgovinu ljudima pritvor do 30 dana

Gusinjanin J.M. (35) uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično djelo trgovina ljudima.
On se sumnjiči da je žensku osobu, koja se nalazila u teškoj materijalnoj situaciji, doveo u Gusinje svojim vozilom, uz obećanje da će biti zaposlena u jednom ugostiteljskom objektu.
Ona je po dolasku u Gusinje bila zatvorena u kući osumnjičenog, a narednog dana je obavljala poslove u ugostiteljskom objektu bez novčane nadoknade, kao i poslove održavanja prostora u Bijelom Polju, takođe bez nadoknade.
- Osim toga, osumnjičeni je oštećenoj osobi, narednog dana, zbog neizvršavanja nametnutih obaveza, zadao više udaraca u predjelu glave i tijela usljed čega je oštećena izgubila svijest i njoj je ukazana ljekarska pomoć u Beranama gdje su joj konstatovane povrede u predjelu glave i tijela - saopšteno je iz Uprave policije.
Policija je, kako se dodaje, izvršila pretrese prostorija na teritoriji opština Bijelo Polje i Gusinje, a J.M. je doveden u službene prostorije gdje je testiranjem utvrđeno prisustvo kokaina u organizmu.
Sa događajem je upoznat nadležni državni tužilac, te je J.M. uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo trgovina ljudima.
- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” nastaviće sa preduzimanjem aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju suzbijanja svih oblika kriminaliteta i u svakoj sličnoj situaciji postupati sa senzibilitetom i u cilju zaštite interesa žrtve i njene bezbjednosti - poručili su iz Uprave policije.

Uhapšen Gusinjanin: Oštećenoj nije davao novac za poslove koje je obavljala i udarao

Od svrgavanja Asadovog režima u Siriji Rusija ima problem: Pitanje je da li će ruska vojska moći da zadrži svoju pomorsku bazu u mediteranskoj luci Tartus, kao i vazduhoplovnu bazu Hmejmim. Zbog toga Libija postaje sve važnija za Rusiju u arapskom regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, piše Dojče vele.
Stručnjaci za bezbjednost pojačano prate vazdušni saobraćaj iz Sirije ka Libiji, od decembra 2024. kada je Asad napustio Siriju.
- Odmah nakon Asadovog svrgavanja brojni letovi i teretni brodovi prenijeli su ruski materijal iz baza u Siriji u Libiju - kaže u razgovoru za Dojče vele Tarek Megerisi, istraživač pri Evropskom savjetu za spoljne odnose i autor nove opsežne studije o ruskom prisustvu u Libiji.
Bilo je očigledno da je Libija u očima Moskve sigurno mjesto u regionu Sredozemlja. Interese Moskve tamo ne zastupaju samo zvanični kanali, već i plaćeničke milicije poput bivše paravojne Vagnerove grupe, koja danas djeluje pod nazivom „Afrički korpus".
Prema nedavnom izvještaju njujorškog trasta mozgova "The Soufan Center", ruski brodovi su ranije više puta pristajali u istočnu libijsku pomorsku bazu Tobruk. Ta baza nalazi se pod kontrolom libijskog komandanta koji upravlja velikim djelovima podijeljene zemlje: Halife Haftara.
<h2>Interesi Moskve u Libiji</h2>
U Libiji, koja je razorena dugotrajnim građanskim ratom, Moskva ima više ciljeva, kaže Megerisi.
Prvenstveno, Rusija teži vojnom prisustvu na Sredozemlju. Do sada je to prisustvo bilo uglavnom koncentrisano u Siriji. Osim toga, zainteresovana je za komercijalizaciju tamošnjih prirodnih bogatstava, posebno energetskih resursa. Istovremeno, pod pritiskom zapadnih sankcija, pokušava da pronađe kupce za sopstvenu robu. Libija takođe služi kao važna tranzitna tačka za izvoz ruskog oružja.
Slično mišljenje ima i "The Soufan Center": Na primjer, isporuke artiljerije idu takozvanoj Libijskoj nacionalnoj vojsci (LNA), kojom komanduje Haftar,, ili se mogu izvoziti „antizapadnim snagama u susjednim zemljama".
Međutim, i uticaj na migracione tokove preko Libije ka Evropi je u ruskom interesu – Moskva to, kao što je poznato i sa istočne granice Evropske unije, koristi kao sredstvo pritiska na EU.
<h2>Tata i sin Haftar</h2>
U libijskom sukobu Rusija već godinama podržava odmetnutog komandanta Haftara, moćnog čovjeka istočne Libije.
- On je i dalje najvažniji partner Moskve - kaže Ulf Lesing, rukovodilac regionalnog programa Sahel Fondacije Konrad Adenauer u Maliju.&nbsp;
Istina je, prema njegovim riječima, da Rusi imaju i diplomatske odnose sa zapadnim dijelom zemlje i sa glavnim gradom Tripolijem. Ali fokus je jasno na Haftaru.
- To nosi određeni rizik, s obzirom na to da Haftar ima 81 godinu, a njegova vlast bi pod političkim pritiskom SAD-a mogla biti krhka - kaže Lesing za Dojče vele.
U tom svjetlu, uloga jednog od Haftarovih sinova – Sadama Haftara, takođe generala – postaje sve značajnija. Protiv njega je Španija 2024. izdala nalog za hapšenje zbog sumnje na krijumčarenje oružja, a posljednjih godina se etablirao kao glavni ruski kontakt u Libiji, piše Megerisi u svojoj studiji.
Haftar Rusiji stavlja na raspolaganje mrežu libijskih vojnih baza – a Moskva mu zauzvrat iskazuje zahvalnost.
- Rusija je sve to iskoristila kako bi (...) pomogla Sadamu Haftaru da Libiju etablira kao žarište za krijumčarenje oružja, droge, goriva – i ljudi - navodi dalje Megerisi.
Sistem je funkcionisao po rutinskom obrascu. Godinama su postojali letovi iz Sirije u istočnu Libiju, kaže Lesing za Dojče vele, koje je najčešće obavljala privatna sirijska aviokompanija.
- Preko nje su migranti iz Azije, na primjer iz Pakistana i Bangladeša, stizali u istočnu Libiju. Odatle su ih ukrcavali na brodove koji su potom kretali prema Italiji - objašnjava Megerisi.
Uz pomoć svoje privatne milicije (brigada Tarik bin Zijad), Sadam Haftar je uspostavio složenu infrastrukturu za profesionalno krijumčarenje ljudi, piše stručnjak Megerisi u svojoj studiji. Tu infrastrukturu mogu koristiti transnacionalne mreže krijumčara i trgovaca ljudima – naravno, uz određenu naknadu.
- Žrtve su ljudi koji preuzimaju velike rizike i trpe brojne teškoće u nadi da će kasnije voditi bolji život u Evropi. Ponekad migranti moraju da plate i do 9.000 američkih dolara - kaže Megerisi.
<h2>Trgovina ljudskom nesrećom</h2>
Krijumčarenje ljudi prati ustaljeni obrazac, piše Megerisi: po dolasku u Libiju, migranti predaju svoja dokumenta jednoj drugoj miliciji, koja ih zatim drži zatočene sve dok se ne isplate „naknade". Prije nego što brodovi krenu ka Evropi, migranti se zadržavaju danima ili nedjeljama – često u neljudskim uslovima.
- Tada Sadam ponovo dobija novac da bi njegova obalska straža propustila brodove: 100 dolara po migrantu za "manje brodove" (s oko 300 do 550 osoba) ili paušalni iznos od 80.000 dolara za veće brodove - piše Megerisi.&nbsp;
Neke izbjeglice se pak prebacuju u zapadnu Libiju.
&nbsp;- To pokazuje kako naoružane libijske grupe prevazilaze političke razlike zarad profita - ističe Megerisi.
Putevi migranata ka Libiji su različiti, piše on. Afrikanci najčešće dolaze kopnom, dok ljudi iz Azije stižu avionima. Nakon toga većina njih prolazi kroz različite tačke ulaska u istočnu Libiju, gdje ih predaju u Haftarovu mrežu.
<h2>Migracije kao oružje</h2>
Tu dolaze do izražaja ruski interesi u odnosu na Evropu.&nbsp;
- Rusija koristi migracije kao oružje - ocjenjuje Megerisi.&nbsp;
To se već pokazalo tokom rata u Siriji, kada su ruski avioni prevozili migrante iz Damaska u Minsk, odakle su pokušavali da stignu u zapadnu Evropu. Time je pojačan pritisak na spoljne granice EU. Nije sigurno da li se ti letovi još odvijaju.
- Nakon Asadovog učvršćivanja na vlasti, fokus migracija premješten je na Sahel, odnosno na podsaharsku zonu. Tamo ruske milicije doprinose tome da se još više ljudi uputi ka Evropi. I u tome blisko sarađuju sa Sadamom Haftarom - dodaje Megerisi.
Evropa može najdjelotvornije suzbiti krijumčarenje ljudi tako što će migrantima ponuditi bezbjedne rute i efikasno kontrolisati pristigle osobe, smatra Megerisi.&nbsp;
- Tako bi se krijumčarima ljudi oduzela dobit, a Evropa bi preuzela kontrolu u svoje ruke - zaključuje on.

1250x600

1084x550

Megerisi: Rusija koristi migracije kao oružje

Trgovina ljudima i krijumčarenje migranata predstavljaju ozbiljan globalni bezbjednosni izazov, ali i direktnu prijetnju osnovnim ljudskim pravima. Suočeni sa sve organizovanijim kriminalnim grupama koje koriste sofisticirane tehnologije, naše zemlje moraju udružiti snage kako bi odgovorile na savremene izazove, kazao je državni u Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore, Petar Koprivica na otvaranju Godišnjeg regionalnog sastanka ključnih aktera u borbi protiv trgovine ljudima i krijumčarenja migranata na Zapadnom Balkanu. Koprivica je naglasio važnost zajedničkog djelovanja u borbi protiv ovih kompleksnih oblika kriminala. On je podsjetio da je Crna Gora u proteklom periodu ojačala institucionalne kapacitete i saradnju u borbi protiv ovih krivičnih djela, formiranjem Operativnog tima za borbu protiv trgovine ljudima, koji je svoj mandat proširio i na suzbijanje nedozvoljenog prelaska granice i krijumčarenja ljudi. Prema njegovim riječima, sve aktivnosti Ministarstva i Uprave policije dale su mjerljive rezultate.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408100432_f74effdd7c3f0b4c1535a62ffd2cda2d6105a1020933e76039edc0b3cbe15e3f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250408100432_f74effdd7c3f0b4c1535a62ffd2cda2d6105a1020933e76039edc0b3cbe15e3f" data-rendition-name="original" width="5091" height="3344" loading="lazy" alt="Sa događaja"> </figure>  - U prethodnoj godini Uprava policije podnijela je 16 krivičnih prijava protiv 18 lica, nadležna tužilaštva su podigla 14 optužnica protiv 25 lica, dok je kroz rad Tima za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima status žrtve dobilo 28 lica, gdje su kao oblici eksploatacije prepoznati radna eksploatacija i prisilno prosjačenje - kazao je Koprivica. Posebno je istakao predmet „Alibaba“, koji je rezultirao procesuiranjem 15 lica, zbog krijumčarenja 352 migranta preko teritorije Crne Gore.&nbsp; Državni sekretar je naglasio i važnost obuka za službenike granične policije, uspostavljanje elektronske evidencije o predmetima trgovine ljudima, te puštanje u rad Operativnog centra SPOC – kao prvog takvog modela u regionu, koji je otvoren prošle sedmice zahvaljujući podršci projekta EU4FAST. - Ministarstvo unutrašnjih poslova će, u saradnji sa međunarodnim partnerima i relevantnim organima, nastaviti da jača institucionalne odgovore na ove pojave, štiteći osnovna ljudska prava i doprinoseći očuvanju bezbjednosti regiona - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Zajednički odgovor ključan u borbi protiv trgovine ljudima i krijumčarenja migranata

Crna Gora u kontinuitetu gradi snažan sistemski odgovor na izazove u borbi protiv trgovine ljudima, poručio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović na otvaranju radionice o preporukama specijalnog predstavnika i koordinatora OEBS-a za borbu protiv trgovine ljudima o potrebi jačanja prevencije trgovine ljudima u masovnim migracionim tokovima. Ističući da je ova tema izazov kako za Crnu Goru tako i za cijelu savremenu Evropu, Šaranović je kazao da je današnji skup prilika da se akcentuje važnost multidisciplinarnog pristupa i ukaže na posebnu ranjivost osoba u mješovitim migracionim tokovima u odnosu na trgovinu ljudima, sa fokusom na lica pogođena ratom u Ukrajini. On je podsjetio da je Crna Gora jedna od prvih država koja je nakon početka rata u Ukrajini otvorila svoje granice za lica iz Ukrajine, što je kontinuitet solidarnosti koju Crna Gora pokazuje još od ratova 90-ih.&nbsp; Odmah je i aktiviran mehanizam privremene zaštite, čime je, kako je kazao ministar, stvoren čvrst pravni osnov za inkluziju lica iz Ukrajine i potvrđeno da Crna Gora njeguje politiku otvorenih vrata, pružajući sigurnost za sve one koji su odlučili da ostanu u njoj. - Takođe, Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao resor koji koordinira aktivnostima u borbi protiv trgovine ljudima, kroz saradnju sa drugim institucijama i tijelima, preduzelo je brojne preventivne aktivnosti kako bi djelovanje u borbi protiv ove pojave učinili efikasnijim, sa posebnim fokusom na seksualnu i radnu eksploataciju - istakao je Šaranović. On je podsjetio da je, u skladu sa preporukama OEBS-a intenzivirane su kampanje u cilju veće dostupnosti informacija o opasnostima od trgovine ljudima i službama za pomoć upravo ovim licima, a putem besplatne telefonske linije omogućena je prijava bilo koje sumnje na trgovinu ljudima. - Ovi napori rezultirali su većom prepoznatljivošću problema i snažnijim preventivnim djelovanjem. Posvećenost rezultatima potvrđuju i podaci da je Uprave policije u prethodnoj godini podnijela 16 krivičnih prijava protiv 18 lica, nadležna tužilaštva podigla 14 optužnica protiv 25 lica, a u radu sudova bilo je ukupno 27 predmeta protiv 48 okrivljenih lica zbog krivičnog djela trgovina ljudima iz člana 444 Krivičnog zakonika Crne Gore, od kojih su dva završena pravosnažnom osuđujućom presudom, a dva predmeta vode se pred Specijalnim odjeljenjem Višeg suda - naveo je Šaranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306170320_2cb40a273cef9dc36d80829b5435732abb64777448432ad008ea8f4dda33fca0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306170320_2cb40a273cef9dc36d80829b5435732abb64777448432ad008ea8f4dda33fca0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Danilo Šaranović"> <figcaption>Danilo Šaranović(Photo: MUP)</figcaption> </figure>  On je poručio da će Ministarstvo unutrašnjih poslova nastaviti da ulaže napore u borbi protiv ovog ozbiljnog kršenja ljudskih prava, kroz jačanje institucionalnih kapaciteta. Podrška Misije OEBS-a u Crnoj Gori u izradi novog strateškog dokumenta u ovoj oblasti od posebnog je značaja, a isti će, kaže Šaranović, nakon mišljenja Evropske komisije biti dostavljen Vladi na usvajanje. - Uvjeren sam da će ovaj događaj koji je okupio relevantne aktere, uz predstavljanje preporuka Specijalnog predstavnika i koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima OEBS-a, pružiti dobru platformu za jačanje zajedničkog odgovora u borbi protiv trgovine ljudima, kako bi se osiguralo da lica iz Ukrajine koja traže utočište budu što bezbjednija od eksploatacije i kako bi se eventualnim žrtvama pružila sva neophodna pomoć i zaštita - zaključio je Šaranović.

Šaranović: Crna Gora u kontinuitetu gradi snažan sistemski odgovor na izazove u borbi protiv trgovine ljudima

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj podnijeli su krivičnu prijavu protiv M. M. (29), koja se tereti za trgovinu ljudima, nakon što su je zatekli sa maloljetnom djecom kako prosjači.
Policijski službenici su, kako se navodi u saopštenju, kontrolom ispred jednog trgovinskog objekta u Ulcinju zatekli u prosjačenju dvoje djece uzrasta 12 i sedam godina.
- U neposrednoj blizini djece policijski službenici su zatekli i majku maloljetne djece M. M, koja je prikupljala novac od prosjačenja - kazali su iz Uprave policije.
Sa događajem je upoznata postupajuća tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem je nalogu protiv M. M. podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršila krivično djelo trgovina ljudima.
- Policijski službenici su o događaju obavijestili i Centar za socijalni rad radi preduzimanja mjera i radnji iz njiove nadležnosti - dodali su iz Uprave policije.

Krivična prijava protiv Ulcinjanke: Osumnjičena da je od svoje djece prikupljala novac od prosjačenja

Kontroverzni influenser Endru Tejt i njegov brat Tristan navodno su u privatnom avionu koji putuje za Sjedinjene Države, napuštajući Rumuniju gdje su upleteni u pravni slučaj navodne trgovine ljudima i seksualne eksploatacije.
Informativna veb stranica G4media.ro i BBC, citirajući izvore sa aerodroma, rekli su da su braća, koji imaju američko i britansko državljanstvo, otputovali rano ujutro 27. februara letom prema saveznoj državi Floridi.
Rumunska jedinica za suzbijanje organizovanog kriminala DIICOT podigla je optužnicu protiv Endrua Tejta, njegovog brata Tristana i dvije Rumunke nakon što su uhapšeni u decembru 2022. pod sumnjom za trgovinu ljudima.
Medijski izvještaji ranije ovog mjeseca rekli su da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa vršila pritisak na Bukurešt da ukine ograničenja za braću Tejt, iako je rumunski ministar vanjskih poslova Emil Hurezeanu prošle sedmice negirao da je bio pod pritiskom američkih vlasti.
Četvero osumnjičenih službeno su optuženi prošle godine. Sud u Bukureštu prošle je godine presudio da suđenje može započeti, ali nije odredio datum. Svi optuženi odnegiraju optužbe.
Međutim, Apelacioni sud u Bukureštu saopštio je 19. decembra da je utvrdio "nepravilnosti" u optužnici koju je podiglo Glavno tužilaštvo i vratio predmet tužiocima.
Sud je rekao da tužitelji sada mogu iznijeti nove dokaze kako bi potkrijepili svoje optužbe ili izmijenili postojeće.
Endru Tejt je prikupio više od 10 miliona pratilaca na platformi društvenih medija Iks, ali je izbačen sa drugih platformi, uključujući Fejsbuk i TikTok zbog optužbi za objavljivanje govora mržnje i mizoginih komentara.
On je u avgustu stavljen u kućni pritvor, a Tristan pod sudsku kontrolu na 30 dana nakon što su ih ispitali rumunski antikorupcijski tužioci u okviru istrage o novim optužbama protiv njih.
Tokom kriminalističke istrage, tužioci su rekli da su identifikovali sedam žena koje su seksualno iskorištavane "nasilno, kako bi pribavile značajnu financijsku korist" za optužene od osoba koje su pristupale sadržajima na društvenim mrežama.
Tužitelji su optužili braću Tejt da su vrbovali svoje žrtve koristeći takozvanu metodu "ljubavnika", zavodeći ih i tvrdeći da žele vezu ili brak.
Žrtve su zatim odvedene na posjede izvan Bukurešta, gdje su seksualno iskorištavane fizičkim nasiljem i psihičkim zastrašivanjem, jer su bile prisiljene proizvoditi pornografski sadržaj, rekli su tužitelji.
Rumunski istražitelji proveli su ispitivanja i nove pretrage u rezidencijama braće u sklopu istrage o novim optužbama. Iz DIICOT-a su tada saopštili da nove optužbe uključuju optužbe za osnivanje organiovrane kriminalne skupine, trgovinu maloljetnicima, seksualni čin s maloljetnom osobom, uticaj na izjave te pranje novca.
Njima je bilo zabranjeno da napuste Rumuniju dok se postupak protiv njih nastavlja, ali je planirano da budu izručeni Britaniji kada se njihov slučaj u Rumuniji završi.
Oni se suočavaju s daljnjim optužbama za silovanje i trgovinu ljudima u Britaniji, gdje je sud 18. decembra presudio da policija može zaplijeniti više od 2,6 miliona funti (3,3 miliona dolara) za pokrivanje godina neplaćenih poreza.
Braća Tejt ranije su izjavila da ne žele biti izručena iz Rumunije, koju smatraju svojim domom.

Kontroverzni influenser osumnjičen za trgovinu ljudima Endru Tejt navodno napustio Rumuniju i uputio se u SAD

Rožajska policija uhapsila je I.S. i R.S. zbog sumnje da su počinili krivično djelo trgovina ljudima.
- Sprovodeći planske aktivnosti, službenici rožajske policije su tokom jučerašnjeg dana na gradskom trgu u Rožajama zatekli dva lica za koja je postojala sumnja da iskorištavaju maloljetnika za prosjačenje. Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju po čijem je nalogu policija preduzela dalje aktivnosti iz svoje nadležnosti i ova lica – I.S. i R.S, dovela u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Rožaje, u saradnji sa službenicima Centra za socijalni rad Rožaje - saopšteno je iz Uprave policije.
Zbog sumnje da su I.S. i R.S. izvršili krivično djelo trgovina ljudima na štetu maloljetne ženske osobe, kćerke I.S, oni su uhapšeni po nalogu postupajućeg višeg državnog tužioca.
- Osumnjičeni su ovo krivično djelo izvršili na način što su, zloupotrebom povjerenja i odnosa zavisnosti, primorali oštećenu na prosjačenje u cilju pribavljanja protivpravne imovinske koristi - navedeno je u saopštenju policije.
Maloljetnicu su preuzeli službenici Centra za socijalni rad radi daljeg postupanja iz njihove nadležnosti.

Hapšenje sa Rožajama: Tjerao ćerku na prosjačenje sa još jednom osobom

L.I.(40) i F.G. (70) iz Tuzi uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivično djelo trgovina ljudima.
L.I. se sumnjiči da je u kontinuitetu, od jula do kraja novembra ove godine, iskorišćavala četrnaestogodišnju kćerku, odnosno nudila njene seksualne usluge za novac.
Sa druge strane, F.G. je pozivao više puta maloljetnicu radi seksualnih usluga koje je plaćao.
- L.I. i F.G. su uz kriivčne prijave sprovedeni Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost - saopšteno je iz Uprave policije.

Tuzi: Osumnjičena da je za novac podvodila maloljetnu kćerku starcu

Osnovne škole „Maksim Gorki“ iz Podgorice i „Vladislav Sl. Ribnikar“ iz Rasova kod Bijelog Polja trijumfovale su u ekipnoj konkurenciji na Državnom prvenstvu 42. Školskih sportskih igara u atletici za učenike i učenice petih i šestih razreda, koje je održano na stadionu „Topolica“ u Baru.
Mladi atletičari i atletičarke nadmetali su se u šest disciplina – trčanje na 60, 300 i 600 metara, skok u dalj iz zone, skok u vis i bacanje kugle – a rezultati su bodovani za ekipni plasman.
U konkurenciji učenika, Stefan Rakočević iz barske škole „Blažo Jokov Orlandić“ pobijedio je u skoku u dalj (4,28 m), dok je Vasilije Vuković iz „Maksima Gorkog“ bio najbolji u bacanju kugle (9,92 m). Skok u vis pripao je Andreju Ranitoviću iz OŠ „Jugoslavija“ iz Bara (143 cm), dok je Viktor Jančić iz hercegnovske škole „Daša Pavičić“ trijumfovao na 60 metara (8,56 s). Najbrži na 300 metara bio je Miloš Vukotić iz OŠ „Savo Pejanović“ iz Podgorice (46,94 s), a Jakov Vulović iz kotorske škole „Njegoš“ osvojio je zlato na 600 metara (1:58,42).
Ekipno, kod dječaka slavila je škola „Maksim Gorki“ sa 18 bodova, ispred nikšićke škole „Mileva Lajović Lalatović“ i domaćina iz Bara – OŠ „Blažo Jokov Orlandić“, obje sa po 14 bodova.
U ženskoj konkurenciji, Emilija Božović iz podgoričkog „Oktoiha“ bila je najbolja u skoku u dalj (4,22 m), dok su Ksenija Tajić (takođe „Oktoih“) i Asija Gredić iz „Vladislava Sl. Ribnikara“ podijelile prvo mjesto u bacanju kugle sa identičnim hicem od 8,82 m. Skok u vis donio je zlato Anđeli Lalić iz Bara (140 cm), a Ajša Balić iz škole pobjednice bila je najbrža na 60 metara (9,11 s). Njene školske drugarice Staša Raičević (47,20 s na 300 m) i Nikoleta Vukojičić (2:04,70 na 600 m) takođe su dominirale u svojim disciplinama.
Zahvaljujući ovim uspjesima, škola „Vladislav Sl. Ribnikar“ osvojila je prvo mjesto u ekipnom plasmanu učenica sa 22 boda, ispred „Oktoiha“ iz Podgorice (16 bodova) i „Mileve Lajović Lalatović“ iz Nikšića (11 bodova), koja je isti broj bodova imala kao i škola „Orjenski bataljon“ iz Bijele.
Državno prvenstvo je okupilo najtalentovanije mlade atletičare iz cijele Crne Gore, potvrdivši značaj školskog sporta kao temelja zdravog odrastanja i budućih sportskih uspjeha.

„Maksim Gorki“ i „Vladislav Sl. Ribnikar“ ekipni šampioni školskog državnog prvenstva u atletici

Tiivatska policija lišila je slobode osobu iz Tivta kod koje je nakon porodične svađe pronađeno vatreno oružje u ilegalnom posjedu, saopšteno je iz Uprave policije.
U saopštenju se navodi da su službenici OB Tivat, postupajući po prijavi oštećene da je u porodičnoj kući verbalno i fizički napao njen suprug K.I.(55), izvršili pretres kuće i tom prilikom pronašli i oduzeli pištolj marke Smith &amp; Wesson, kalibra .357 Magnum, u ilegalnom posjedu.&nbsp;
- Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru po čijem je nalogu K.I. lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. On će biti sproveden nadležnom tužiocu na dalju nadležnost i postupanje – navodi se u saopštenju.
&nbsp;

Tivćanin lišen slobode zbog porodičnog nasilja; pronađen revolver u ilegalnom posjedu

Akcija potrage za državljaninom Indije koji se izgubio tokom planinarenja na Durmitoru koja je sinoc počela oko 21 sat i koju su sproveli pripadnici Gorske službe spašavanja Crne Gore, u saradnji sa Službom zaštite i spašavanja Žabljak i rendžerskom službom NP Durmitor, uspješno je okončana jutros oko 6 sati.&nbsp;
Kako se navodi na na Fejsbuk stranici Gorske službe spašavanja Crne Gore, državljanin Indije, koji se izgubio tokom planinarenja u rejonu Međeđeg dola, pronađen je nepovrijeđen.
Nakon lociranja, spašeni je uz pratnju spasilaca bezbjedno stigao do Žabljaka.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fspasilacka-akcija-na-durmitoru-izgubio-se-drzavljanin-indije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pronađen državljanin Indije koji se izgubio u rejonu Međeđeg dola

Na 12. Međunarodnom gastro-turističkom festivalu održanom 15. i 16. maja u Nišu, crnogorski kuvar Ivan Petrović osvojio je zlatnu medalju za autorsko jelo "Montenegrin forest", pripremljeno isključivo od autentičnih crnogorskih namirnica. Zajedno sa njim, na festivalu je učestvovao i njegov sin Kosta, najmlađi takmičar, koji je takođe nagrađen zlatnom medaljom.
– Vodio sam računa da koristim samo domaće sastojke, one koje mogu bezbjedno da prenesem, a koji autentično predstavljaju crnogorsku kuhinju. Koristio sam vina iz naših vinarija, domaće povrće i sireve, pa je cijela priča zaokružena kao crnogorski gastronomski proizvod – rekao je Petrović gostujući u emisiji "E uživo" na Televiziji E.
U konkurenciji od oko 350 učesnika iz regiona i svijeta, Petrović je zablistao inovativnim pristupom tradicionalnoj kuhinji, dok je njegov sin Kosta, iako tek učenik drugog razreda osnovne škole, pokazao izuzetno kulinarsko umijeće i zavidan osjećaj za ukus i miris, što je, kako ističe njegov otac, presudno za svakog dobrog kuvara.
– Konkurencija je bila ozbiljna, mnogo mladih i talentovanih kuvara. Lijepo je takmičiti se sa njima i pokazati znanje i iskustvo – kazao je Petrović, dodajući da uvijek rado učestvuje na takmičenju u Nišu jer su "domaćini izuzetni, atmosfera prijateljska, a okupljanje inspirativno".
Petrović je ove godine prvi put na takmičenju pravio i desert, što je, prema njegovim riječima, bio poseban izazov zbog otežanih uslova i visokih temperatura.
– Takmičenje se održava na otvorenom, u centru grada. Sunce je direktno grijalo moj boks, što je otežavalo pripremu sladoleda i crnogorskih palačinki. Ipak, uz pomoć Koste, uspjeli smo da sve savladamo – rekao je Petrović.
Maleni Kosta ističe da voli da kuva i dekoriše jela, a posebno uživa u pripremi popeka, rižota, pašte, kačamaka i taljatela.
– Kosta je oduvijek bio u kuhinji. Ima istančan ukus i miris, što je ključno u kuvarskom zanatu – prisjetio se njegov otac.
Pobjedničko jelo "Montenegrin forest", kako objašnjava Petrović, predstavlja vrstu rižota inspirisanu crnogorskim šumama i domaćim proizvodima.
– Nijedno jelo, posebno ne rižoto, ne počinje bez crnog i bijelog luka. Dodali smo koprivu i mladi luk iz naše bašte, kozji sir iz Nikšića, da zaokružimo priču crnogorskih ukusa. Ideja za jelo je nastala upravo iz želje da predstavim pravo crnogorsko jelo, koje se može pripremiti i u festivalskim uslovima – zaključio je Petrović.

Zlatna medalja za "Montenegrin forest": Crnogorski kuvar i njegov sin briljirali u Nišu

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu protiv načelnika Odjeljenja bezbjednosti Zorana Braunovića bilo je podnijeto pet krivičnih prijava, tri su odabačene dok su dvije u radu – navodi se u odgovorima rukovoditeljke ODT Kolašin Maje Šćepanović na upit Portala ETV i Televizije E. Od tri krivične prijave koje su odbačene dvije su bile zbog zloupotrebe službenog položaja a jedna zbog neizvršenja sudske odluke. Podnijete su 2022. i 2024. godine. Tužilaštvo sada, kako se navodi u odgovorima našem mediju, provjerava navode iz još dvije prijave koje su podnijete 2024. godine – jednu je podnio Dragomir Živković, a druga je anonimna prijava zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika i postupak je u toku. <h2>(NE)ZAKONITA DOZVOLA ZA ORUŽJE</h2> Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV i Televizije E protiv Braunovića podnijeta je krivična prijava zbog zbog toga što je, kako se osnovano sumnja, falsifikovao službeni dokument. Nakon detaljnih bezbjednosnih provjera i uvida u prekršajnu, operativnu i kaznenu evidenciju, vođa bezbjednosnog sektora Dragomir Živković sačinio je negativnu provjeru za jednu osobu iz Kolašina koja je zatražila dozvolu za oružje, jer je više puta bila prekršajno i krivično procesuirana. Ime te osobe registrovano je u polcijskim evidencijama. Živković je, prema informacijama, našeg medija dostavio negativnu provjeru Braunoviću kako bi potpisao propratni akt za dostavljanje provjere Upravnom odjeljenju koje je zaduženo za izdavanje dozvola za oružje. Međutim, načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, prema navodima iz prijave, uklonio prvu stranu izvještaja na kojoj su se nalazili ključni podaci iz policijskih evidencija za osobu koja je podnijela zahtjev. <h2>FALSIFIKAT ORIGINALA</h2> Da bi, kako se sumnja, dokumentacija naizgled bila potpuna načelnik Odjeljanja bezbjednosti je umjesto prve originalne stranice priložio falsifikovani dio dokumenta, a sve kako bi prikrio stvarne podatke i za falsifikovanu stranicu je prikačio drugu originalnu stranicu na kojoj je potpis rukovodioca koji je odradio procjenu - da ne bi trebalo da bude izdato oružje osoba koja je procesuirana prekršajno i krivično. Više dobro obaviještenih izvora navodi da je u polcijskoj arhivi Odjeljenja bezbjednosti Kolašin ostao originalni dokument, dok je Braunović Upravnom odjeljenju poslao svoju verziju odnosno falslifikovani dokument, na osnovu kojeg je osoba koja ne ispunjava zakonske uslove dobila odobrenje za nabavku oružja i dozvolu za posjedovanje oružja. <h2>ANONIMA PRIJAVA</h2> Osim ove prijave Tužilaštvo se bavi i anonimnom prijavom koja je takođe protiv Braunovića podnijeta zbog zloupotrebe položaja – zbog toga što je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. Prema našim izvorima, u prijavi se navodi da je Braunović zloupotrijebio službeni položaja falsifikovanjem podataka u evidencijama o radnom angažovanju. Za načelnika Odjeljenja bezbjednosti Braunovića je, početkom 2021. godine, postavio tadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Zoran Brđanin. Prema našim saznanjima - po političkom ključu, Braunović je postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405" data-rendition-name="original" width="1034" height="532" loading="lazy" alt="Tužilaštvo"> </figure>

Tag: trgovina-ljudima