Službenici Odjeljenja bezbjednosti Plav uhapsili su B. I. (46) iz Berana koja je osumnjičena da je četvorogodišnju unuku prisiljavala na trgovinu ljudima, saopšteno je iz Uprave policije.
Službenici policije su, kako se navodi u saopštenju, u Plavu zatekli djevojčicu uzrasta četiri godine kako od prolaznika prosi novac koji potom predaje osobi koja je kasnije identifikovana kao B. I. (46), odnosno njena baba.
- Po nalogu državnog tužioca, B. I. je uhapšena zbog sumnje da je počinila krivično djelo trgovina ljudima na štetu maloljetne unuke na način što je, zloupotrebom povjerenja i odnosa zavisnosti, a sa ciljem pribavljanja protivpravne imovinske koristi, djevojčicu prisiljavala na prosjačenje - precizirano je u saopštenju.
Osumnjičena će uz krivičnu prijavu biti sprovedena državnom tužiocu na dalju nadležnost.
Ovu akciju su realizovali u saradnji sa službenicima Odsjeka za suzbijanje krivičnih djela trgovine ljudima, uz koordinaciju sa Višim državnim tužilaštvom u Bijelom Polju, a u okviru planske akcije „Prosjak“ usmjerene na sprečavanje krivičnih djela trgovine ljudima.
- Uprava policije nastavlja sa borbom protiv svih oblika trgovine ljudima i kršenja osnovnih ljudskih prava, sa posebnim fokusom na maloljetne žrtve trgovine ljudima, imajući u vidu težinu ovog krivičnog djela kojim se ugrožava dostojanstvo, sigurnost i razvoj djece - poručili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Beranka osumnjičena da je četvorogodišnju unuku prisiljavala na prosjačenje

Vojni sudovi u Mjanmaru osudili su dvanaest osoba, uključujući pet kineskih državljana, na doživotni zatvor zbog umiješanosti u trgovinu ljudima, objavili su danas državni mediji.
Osude proizilaze iz niza krivičnih djela, uključujući distribuciju seks video snimaka na mreži i trgovinu ženama iz Mjanmara radi prisilnih brakova u Kini.
Trgovina ljudima, posebno ženama i djevojčicama namamljenim ili prisiljenim na brak u susjednoj Kini, čest je problem u Mjanmaru, zemlji pogođenoj građanskim ratom koji je izbio nakon što je vojska preuzela vlast od demokratski izabrane vlade Aung San Su Ći u februaru 2021. godine.
Ratni sukob u Mjanmaru ostavio je milione žena i djece ranjivim na eksploataciju.
Izvještaj Udruženja žena Kačina Tajlanda (KWAT) iz 2018. godine, koje radi na sprečavanju trgovine ljudima u sjevernim državama Kačin i Šan koje se graniče sa Kinom, procjenjuje da je oko 21.000 žena i djevojčica iz sjevernog Mjanmara bilo prisiljeno na brak u Kini između 2013. i 2017. godine.
U posljednjem izvještaju objavljenom u decembru, KWAT je zabilježio nagli pad broja žrtava trgovine ljudima od 2020. do 2023. godine. Pad je pripisan pandemiji kovida-19 i zatvaranju granica izazvanim ratom.
Međutim, izvještava se o ponovnom porastu 2024. godine, kada su mnogi ljudi iz cijelog Mjanmara počeli da migriraju u Kinu u potrazi za poslom.
General-major Aung Kjav Kjav, zamjenik ministra unutrašnjih poslova, rekao je u junu da su vlasti 2024. godine riješile 53 slučaja trgovine ljudima, prisilnih brakova i prostitucije, od kojih se 34 odnosilo na Kinu, prema izvještaju koji je objavilo Ministarstvo informisanja Mjanmara.
U izvještaju se takođe navodi da je između januara i juna ove godine zabilježeno ukupno 80 slučajeva trgovine ljudima, uključujući 14 koji uključuju bračnu prevaru od strane stranih državljana.

Vojni sudovi u Mjanmaru osudili 12 osoba na doživotni zatvor zbog trgovine ljudima

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj, u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, lišili su slobode jedno lice zbog sumnje da je izvršilo krivično djelo trgovina ljudima. Osumnjičena Z.K. (41) iz Ulcinja tereti se da je fizički zlostavljala i prijetnjama primoravala dvoje maloljetnika, starosti 15 i 16 godina, na prosjačenje, uskraćujući im osnovne potrebe poput hrane i odmora.
Policija je, postupajući po operativnim saznanjima, identifikovala i uhapsila Z.K. po nalogu tužioca. Osumnjičena je, kako se navodi, zloupotrijebila povjerenje, odnose zavisnosti i teške životne okolnosti svojih žrtava radi sticanja protivpravne imovinske koristi.
Prema rezultatima kriminalističke obrade, Z.K. je tokom posljednjih pet godina primoravala svoju maloljetnu sestričnu (16) da svakodnevno prosi i predaje joj najmanje 15 eura dnevno. Ukoliko taj iznos ne bi dostavila, osumnjičena ju je fizički zlostavljala, uskraćivala joj obroke i noćni odmor, a tokom dana ju je dodatno opterećivala brigom o svojoj djeci.
Pored toga, druga žrtva – maloljetnik (15) iz Tuzi, koji je boravio u Ulcinju kod osumnjičene i s kojom nije bio u srodstvu – takođe je prisiljavan na prosjačenje. U periodu od dva mjeseca morao je Z.K. predati ukupno oko 1.600 eura koje je prikupio, a tokom tog vremena trpio je i fizičko nasilje.
Osumnjičena je po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici lišena slobode i biće sprovedena nadležnom tužiocu na dalju pravnu proceduru.
Prema podacima Uprave policije, tokom 2024. godine do 1. jula registrovano je 17 krivičnih djela trgovine ljudima, dok je u 2023. evidentirano 16 slučajeva. Protiv ukupno 35 osoba podnijete su krivične prijave.
Ovi podaci ukazuju na značajan napredak u identifikaciji žrtava, otkrivanju i procesuiranju počinilaca, čime Uprava policije potvrđuje svoju posvećenost borbi protiv trgovine ljudima, naročito kada su žrtve maloljetne osobe.
Uprava policije će nastaviti s odlučnim mjerama protiv svih oblika trgovine ljudima, s posebnim fokusom na zaštitu djece i njihovih osnovnih ljudskih prava.

Ulcinj: Uhapšena žena zbog trgovine ljudima – zlostavljala i prisiljavala dvoje maloljetnika na prosjačenje

Srpska državljanka D.H. (27), sa stalnim prebivalištem u Beranama, uhapšena je zbog sumnje da je počinila krivično djelo trgovina ljudima.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Rožaje juče su na gradskom trgu u tom gradu uočili da jedna ženska osoba tjera na prosjačenje maloljetnu djecu, staru 10 i šest godina, u više ugostiteljskih objekata i na samom trgu u Rožajama, primoravajući ih da joj kasnije predaju dobijeni novac.
- Ona je dovedena u službene prostorije, utvrđeno je da je riječ o D.H. iz Republike Srbije sa stalnim prebivalištem u Beranama i ona je po nalogu postupajućeg tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju lišena slobode zbog sumnje da je izvršila krivično djelo trgovina ljudima - saopšteno je iz Uprave policije.

U Rožajama uhapšena državljanka Srbije: Trjerala maloljetnu djecu na prosjačenje

Službenici policije uhapsili su i podnijeli krivičnu prijavu protiv R.K. (26) sa Kosova, sa prebivalištem u Podgorici, koja se sumnjiči za trgovinu ljudima, saopšteno je iz Uprave policije.
Naime, njoj se na teret stavlja da je eksploatisala svoju maloljetnu djecu staru 10, osam i pet godina u cilju prinudnog rada i prosjačenja, u Podgorici u Ulici Zmaj Jovina, kod ulazne rampe jednog trgovinskog objekta, primoravajući ih da im preda sav dobijeni novac.
- R.K. će uz krivičnu prijavu biti u zakonskom roku privedena postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu na dalju nadležnost- poručili su iz policije.

U Podgorica uhapšena državljanka Kosova: Sumnjiči se da je svoju djecu tjerala na prosjačenje i prinudni rad

Više državno tužilaštvo u Podgorici, nakon sprovedene istrage podiglo je optužnicu protiv dvije osobe zbog krivičnog djela trgovina ljudima.
Kako je saopšteno iz VDT-a u Podgorici, krivično djelo je izvršeno na štetu djeteta.

Optužnica protiv dvije osobe zbog trgovine ljudima

Viši sud u Bijelom Polju odredio je pritvor do 30 dana M.J. iz Gusinja zbog sumnje da je počinio krivično djelo trgovina ljudima.
Sudija za istragu je, po razmaranju premetnih spisa, zaključio da postoji osnovana sumnja da je okrivljeni učinio krivično djelo zbog kojeg se sprovodi istraga protiv njega, kao i da je nužno određivanje pritvora.
- Postoje konkretne okolnosti koje ukazuju da postoji opasnost od bjekstva okrivljenog, ukoliko se nađe na slobodi, kao i opasnost od uticaja na svjedoke koje je potrebno saslušati u daljem toku postupka - navedeno je u saopštenju suda.
Podsjećamo, M.J. se sumnjiči da je žensku osobu, koja se nalazila u teškoj materijalnoj situaciji, doveo u Gusinje svojim vozilom, uz obećanje da će biti zaposlena u jednom ugostiteljskom objektu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-gusinjanin-ostecenoj-nije-davao-novac-za-poslove-koje-je-obavljala-i-udarao&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ona je po dolasku u Gusinje bila zatvorena u kući osumnjičenog, a narednog dana je obavljala poslove u ugostiteljskom objektu bez novčane nadoknade, kao i poslove održavanja prostora u Bijelom Polju, takođe bez nadoknade.
- Osim toga, osumnjičeni je oštećenoj osobi, narednog dana, zbog neizvršavanja nametnutih obaveza, zadao više udaraca u predjelu glave i tijela usljed čega je oštećena izgubila svijest i njoj je ukazana ljekarska pomoć u Beranama gdje su joj konstatovane povrede u predjelu glave i tijela - saopšteno je iz Uprave policije.

Gusinjaninu osumnjičenom za trgovinu ljudima pritvor do 30 dana

Gusinjanin J.M. (35) uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično djelo trgovina ljudima.
On se sumnjiči da je žensku osobu, koja se nalazila u teškoj materijalnoj situaciji, doveo u Gusinje svojim vozilom, uz obećanje da će biti zaposlena u jednom ugostiteljskom objektu.
Ona je po dolasku u Gusinje bila zatvorena u kući osumnjičenog, a narednog dana je obavljala poslove u ugostiteljskom objektu bez novčane nadoknade, kao i poslove održavanja prostora u Bijelom Polju, takođe bez nadoknade.
- Osim toga, osumnjičeni je oštećenoj osobi, narednog dana, zbog neizvršavanja nametnutih obaveza, zadao više udaraca u predjelu glave i tijela usljed čega je oštećena izgubila svijest i njoj je ukazana ljekarska pomoć u Beranama gdje su joj konstatovane povrede u predjelu glave i tijela - saopšteno je iz Uprave policije.
Policija je, kako se dodaje, izvršila pretrese prostorija na teritoriji opština Bijelo Polje i Gusinje, a J.M. je doveden u službene prostorije gdje je testiranjem utvrđeno prisustvo kokaina u organizmu.
Sa događajem je upoznat nadležni državni tužilac, te je J.M. uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo trgovina ljudima.
- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” nastaviće sa preduzimanjem aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju suzbijanja svih oblika kriminaliteta i u svakoj sličnoj situaciji postupati sa senzibilitetom i u cilju zaštite interesa žrtve i njene bezbjednosti - poručili su iz Uprave policije.

Uhapšen Gusinjanin: Oštećenoj nije davao novac za poslove koje je obavljala i udarao

Od svrgavanja Asadovog režima u Siriji Rusija ima problem: Pitanje je da li će ruska vojska moći da zadrži svoju pomorsku bazu u mediteranskoj luci Tartus, kao i vazduhoplovnu bazu Hmejmim. Zbog toga Libija postaje sve važnija za Rusiju u arapskom regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, piše Dojče vele.
Stručnjaci za bezbjednost pojačano prate vazdušni saobraćaj iz Sirije ka Libiji, od decembra 2024. kada je Asad napustio Siriju.
- Odmah nakon Asadovog svrgavanja brojni letovi i teretni brodovi prenijeli su ruski materijal iz baza u Siriji u Libiju - kaže u razgovoru za Dojče vele Tarek Megerisi, istraživač pri Evropskom savjetu za spoljne odnose i autor nove opsežne studije o ruskom prisustvu u Libiji.
Bilo je očigledno da je Libija u očima Moskve sigurno mjesto u regionu Sredozemlja. Interese Moskve tamo ne zastupaju samo zvanični kanali, već i plaćeničke milicije poput bivše paravojne Vagnerove grupe, koja danas djeluje pod nazivom „Afrički korpus".
Prema nedavnom izvještaju njujorškog trasta mozgova "The Soufan Center", ruski brodovi su ranije više puta pristajali u istočnu libijsku pomorsku bazu Tobruk. Ta baza nalazi se pod kontrolom libijskog komandanta koji upravlja velikim djelovima podijeljene zemlje: Halife Haftara.
<h2>Interesi Moskve u Libiji</h2>
U Libiji, koja je razorena dugotrajnim građanskim ratom, Moskva ima više ciljeva, kaže Megerisi.
Prvenstveno, Rusija teži vojnom prisustvu na Sredozemlju. Do sada je to prisustvo bilo uglavnom koncentrisano u Siriji. Osim toga, zainteresovana je za komercijalizaciju tamošnjih prirodnih bogatstava, posebno energetskih resursa. Istovremeno, pod pritiskom zapadnih sankcija, pokušava da pronađe kupce za sopstvenu robu. Libija takođe služi kao važna tranzitna tačka za izvoz ruskog oružja.
Slično mišljenje ima i "The Soufan Center": Na primjer, isporuke artiljerije idu takozvanoj Libijskoj nacionalnoj vojsci (LNA), kojom komanduje Haftar,, ili se mogu izvoziti „antizapadnim snagama u susjednim zemljama".
Međutim, i uticaj na migracione tokove preko Libije ka Evropi je u ruskom interesu – Moskva to, kao što je poznato i sa istočne granice Evropske unije, koristi kao sredstvo pritiska na EU.
<h2>Tata i sin Haftar</h2>
U libijskom sukobu Rusija već godinama podržava odmetnutog komandanta Haftara, moćnog čovjeka istočne Libije.
- On je i dalje najvažniji partner Moskve - kaže Ulf Lesing, rukovodilac regionalnog programa Sahel Fondacije Konrad Adenauer u Maliju.&nbsp;
Istina je, prema njegovim riječima, da Rusi imaju i diplomatske odnose sa zapadnim dijelom zemlje i sa glavnim gradom Tripolijem. Ali fokus je jasno na Haftaru.
- To nosi određeni rizik, s obzirom na to da Haftar ima 81 godinu, a njegova vlast bi pod političkim pritiskom SAD-a mogla biti krhka - kaže Lesing za Dojče vele.
U tom svjetlu, uloga jednog od Haftarovih sinova – Sadama Haftara, takođe generala – postaje sve značajnija. Protiv njega je Španija 2024. izdala nalog za hapšenje zbog sumnje na krijumčarenje oružja, a posljednjih godina se etablirao kao glavni ruski kontakt u Libiji, piše Megerisi u svojoj studiji.
Haftar Rusiji stavlja na raspolaganje mrežu libijskih vojnih baza – a Moskva mu zauzvrat iskazuje zahvalnost.
- Rusija je sve to iskoristila kako bi (...) pomogla Sadamu Haftaru da Libiju etablira kao žarište za krijumčarenje oružja, droge, goriva – i ljudi - navodi dalje Megerisi.
Sistem je funkcionisao po rutinskom obrascu. Godinama su postojali letovi iz Sirije u istočnu Libiju, kaže Lesing za Dojče vele, koje je najčešće obavljala privatna sirijska aviokompanija.
- Preko nje su migranti iz Azije, na primjer iz Pakistana i Bangladeša, stizali u istočnu Libiju. Odatle su ih ukrcavali na brodove koji su potom kretali prema Italiji - objašnjava Megerisi.
Uz pomoć svoje privatne milicije (brigada Tarik bin Zijad), Sadam Haftar je uspostavio složenu infrastrukturu za profesionalno krijumčarenje ljudi, piše stručnjak Megerisi u svojoj studiji. Tu infrastrukturu mogu koristiti transnacionalne mreže krijumčara i trgovaca ljudima – naravno, uz određenu naknadu.
- Žrtve su ljudi koji preuzimaju velike rizike i trpe brojne teškoće u nadi da će kasnije voditi bolji život u Evropi. Ponekad migranti moraju da plate i do 9.000 američkih dolara - kaže Megerisi.
<h2>Trgovina ljudskom nesrećom</h2>
Krijumčarenje ljudi prati ustaljeni obrazac, piše Megerisi: po dolasku u Libiju, migranti predaju svoja dokumenta jednoj drugoj miliciji, koja ih zatim drži zatočene sve dok se ne isplate „naknade". Prije nego što brodovi krenu ka Evropi, migranti se zadržavaju danima ili nedjeljama – često u neljudskim uslovima.
- Tada Sadam ponovo dobija novac da bi njegova obalska straža propustila brodove: 100 dolara po migrantu za "manje brodove" (s oko 300 do 550 osoba) ili paušalni iznos od 80.000 dolara za veće brodove - piše Megerisi.&nbsp;
Neke izbjeglice se pak prebacuju u zapadnu Libiju.
&nbsp;- To pokazuje kako naoružane libijske grupe prevazilaze političke razlike zarad profita - ističe Megerisi.
Putevi migranata ka Libiji su različiti, piše on. Afrikanci najčešće dolaze kopnom, dok ljudi iz Azije stižu avionima. Nakon toga većina njih prolazi kroz različite tačke ulaska u istočnu Libiju, gdje ih predaju u Haftarovu mrežu.
<h2>Migracije kao oružje</h2>
Tu dolaze do izražaja ruski interesi u odnosu na Evropu.&nbsp;
- Rusija koristi migracije kao oružje - ocjenjuje Megerisi.&nbsp;
To se već pokazalo tokom rata u Siriji, kada su ruski avioni prevozili migrante iz Damaska u Minsk, odakle su pokušavali da stignu u zapadnu Evropu. Time je pojačan pritisak na spoljne granice EU. Nije sigurno da li se ti letovi još odvijaju.
- Nakon Asadovog učvršćivanja na vlasti, fokus migracija premješten je na Sahel, odnosno na podsaharsku zonu. Tamo ruske milicije doprinose tome da se još više ljudi uputi ka Evropi. I u tome blisko sarađuju sa Sadamom Haftarom - dodaje Megerisi.
Evropa može najdjelotvornije suzbiti krijumčarenje ljudi tako što će migrantima ponuditi bezbjedne rute i efikasno kontrolisati pristigle osobe, smatra Megerisi.&nbsp;
- Tako bi se krijumčarima ljudi oduzela dobit, a Evropa bi preuzela kontrolu u svoje ruke - zaključuje on.

Megerisi: Rusija koristi migracije kao oružje

Trgovina ljudima i krijumčarenje migranata predstavljaju ozbiljan globalni bezbjednosni izazov, ali i direktnu prijetnju osnovnim ljudskim pravima. Suočeni sa sve organizovanijim kriminalnim grupama koje koriste sofisticirane tehnologije, naše zemlje moraju udružiti snage kako bi odgovorile na savremene izazove, kazao je državni u Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore, Petar Koprivica na otvaranju Godišnjeg regionalnog sastanka ključnih aktera u borbi protiv trgovine ljudima i krijumčarenja migranata na Zapadnom Balkanu. Koprivica je naglasio važnost zajedničkog djelovanja u borbi protiv ovih kompleksnih oblika kriminala. On je podsjetio da je Crna Gora u proteklom periodu ojačala institucionalne kapacitete i saradnju u borbi protiv ovih krivičnih djela, formiranjem Operativnog tima za borbu protiv trgovine ljudima, koji je svoj mandat proširio i na suzbijanje nedozvoljenog prelaska granice i krijumčarenja ljudi. Prema njegovim riječima, sve aktivnosti Ministarstva i Uprave policije dale su mjerljive rezultate.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408100432_f74effdd7c3f0b4c1535a62ffd2cda2d6105a1020933e76039edc0b3cbe15e3f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250408100432_f74effdd7c3f0b4c1535a62ffd2cda2d6105a1020933e76039edc0b3cbe15e3f" data-rendition-name="original" width="5091" height="3344" loading="lazy" alt="Sa događaja"> </figure>  - U prethodnoj godini Uprava policije podnijela je 16 krivičnih prijava protiv 18 lica, nadležna tužilaštva su podigla 14 optužnica protiv 25 lica, dok je kroz rad Tima za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima status žrtve dobilo 28 lica, gdje su kao oblici eksploatacije prepoznati radna eksploatacija i prisilno prosjačenje - kazao je Koprivica. Posebno je istakao predmet „Alibaba“, koji je rezultirao procesuiranjem 15 lica, zbog krijumčarenja 352 migranta preko teritorije Crne Gore.&nbsp; Državni sekretar je naglasio i važnost obuka za službenike granične policije, uspostavljanje elektronske evidencije o predmetima trgovine ljudima, te puštanje u rad Operativnog centra SPOC – kao prvog takvog modela u regionu, koji je otvoren prošle sedmice zahvaljujući podršci projekta EU4FAST. - Ministarstvo unutrašnjih poslova će, u saradnji sa međunarodnim partnerima i relevantnim organima, nastaviti da jača institucionalne odgovore na ove pojave, štiteći osnovna ljudska prava i doprinoseći očuvanju bezbjednosti regiona - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Zajednički odgovor ključan u borbi protiv trgovine ljudima i krijumčarenja migranata

&nbsp;Lider Kremlja uputio još jedno upozorenje dok zapadni saveznici Kijeva razmatraju bezbjednosne garancije koje bi uslijedile nakon mirovnog sporazuma ili prekida vatre.
Ruski predjednik Vladimir Putin poručio je danas da bi svako raspoređivanje zapadnih trupa u Ukrajini moglo izazvati vojni odgovor Rusije.
- Što se tiče mogućeg raspoređivanja vojnih kontingenata u Ukrajini — to je jedan od glavnih razloga za uvlačenje Ukrajine u NATO. Zato, ako se tamo pojave bilo kakve trupe, posebno sada, usred tekućih borbenih dejstava, mi ćemo ih smatrati legitimnim metama za udare - rekao je Putin u petak u govoru na Istočnom ekonomskom forumu (EEF) u Vladivostoku.
- Ako se donesu odluke koje će voditi miru, dugoročnom miru, onda nema nikakvog smisla za prisustvo stranih trupa na teritoriji Ukrajine - dodao je, ponovivši da se Moskva u potpunosti protivi članstvu Ukrajine u NATO-u.
Putin je komentarisao spremnost tzv. „koalicije voljnih“ sa Zapada da obezbijedi Ukrajini bezbjednosne garancije nakon rata, što bi moglo uključivati raspoređivanje trupa i vazdušne patrole u toj zemlji, kao i obezbjeđivanje pomorskog saobraćaja u Crnom moru.
Ključno je, međutim, da je preduslov za to prekid vatre ili mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine.
Ipak, Putin je ponovio da ne vidi smisao u susretu sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim jer je, kako je rekao, „gotovo nemoguće postići dogovor sa ukrajinskom stranom o ključnim pitanjima“.
Takođe je isključio mogućnost da se takav, ionako malo vjerovatan, susret održi u bilo kojem drugom gradu osim Moskve.
- Ako neko zaista želi da se sastane s nama, spremni smo. Najbolje mjesto za to je glavni grad Ruske Federacije, heroj-grad Moskva... Mi ćemo svakako obezbijediti uslove za rad i bezbjednost - rekao je Putin na forumu. Zelenski je već odbacio Putinovu ideju da se sastanu u Moskvi.
Šef Kremlja odugovlači sa susretom sa Zelenskim dok Bijela kuća pokušava da organizuje sastanak sa ciljem okončanja sukoba.

Putin upozorio da će zapadne trupe u Ukrajini biti „legitimne mete” za Rusiju

Službenici policije uhapsili su predsjednicu Sindikalne organizacije zavoda za hitnu medicinsku pomoć M. R. (38), a protiv njenog zamjenika M. R. (45) podnijeli krivičnu prijavu zbog sumnje da su od 2016. budžet ove sindikalne organizacije i budžet Zavoda za hitnu medicinsku pomoć oštetili za oko 172.000 eura i trgovinom razne garderobe, obuće, satova i sličnih proizvoda, naveli su iz Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, ovo je epilog višemjesečne akcije "Finish" u kojoj su učestvovali službenici Odsjeka za borbu protiv korupcije Sektora za borbu protiv kriminala sa službenicima podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva.
Rukovodstvo Sindikalne organizacije Zavoda za hitnu medicinsku pomoć tereti se da su izvršili zloupotrebu službenog položaja u produženom trajanju, zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju u produženom trajanju i krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
- Sumnja se da su M. R. (38) u svojstvu predsjednice Sindikalne organizacije Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, a M. R. (45) u svojstvu njenog zamjenika, izvršili krivična djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju na način što su postupajući u svoje ime i za svoj račun kontinuirano od 2016. do 2025, u namjeri da sebi pribave protivpravnu imovinsku korist, prekoračenjem granica svojih službenih ovlašćenja bez odluka i pravno valjanog osnova, podizali novac u gotovini sa računa Sindikalne organizacije, falsifikujući službene isprave, naloge o bezgotovinskom prenosu novca, ugovore i druga dokumenta, vršili bespravne prenose novčanih sredstava sindikata na svoje račune kod više poslovnih banaka. Terete se da su novčanim sredstvima sindikata, između ostalog, kupovali za sebe raznu garderobu, obuću, satove i tome slično, čime su protivpravno prisvojili novčana sredstva, koja su im povjerena u iznosu od 138.908 eura, a što ujedno predstavlja materijalnu štetu koju su pričinili Sindikalnoj organizaciji Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore - ističu iz Uprave policije.
Pored izvršenih krivičnih djela u okviru svog djelovanja u Sindikalnoj organizaciji, sumnja se da su počinili i krivična djela na radu - zloupotreba službenog položaja, jer su kao zaposleni u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, i to M. R. (38) u svojstvu šefice Ekonomsko-finansijske službe, a drugoosumnjičeni M. R. (45) u svojstvu službenog lica, postupajući u svoje ime i za svoj račun kontinuirano u periodu od 2016. do 2025, u namjeri da sebi pribave protivpravnu imovinsku korist, prekoračenjem granica svojih službenih ovlašćenja bez odluka i pravno valjanog osnova, falsifikujući službene isprave, naloge o bezgotovinskom prenosu novca, ugovore, platne liste, i druga dokumenta, na štetu Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, protivpravno prisvojili novčana sredstva u ukupnom iznosu od 33.655 eura.
- Ukupna protivpravna imovinska korist koju su osumnjičeni stekli pričinivši materijalnu štetu Sindikalnoj organizaciji ZZHMP i Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore iznosi više od 172.000 eura - naveli su iz Uprave policije.
Prilikom realizacije policijsko-tužilačkih aktivnosti sprovedeni su prestresi sa ciljem pronalaska predmeta i tragova koji su povezani sa izvršenjem ovih krivičnih djela.&nbsp;
- Oduzeta su tri putnička motorna vozila, marke VW Golf 7, VW Golf 8 i VW Passat, jedno teretno motorno vozilo - kombi VW i više od 80 vjenčanica - precizirano je u saopštenju.
M. R. (38) će uz krivičnu prijavu biti privedena postupajućem tužiocu u zakonskom roku na dalju nadležnost.
&nbsp;- Službenici Uprave policije nastavljaju nesmanjenim intenzitetom aktivnosti na otkrivanju i suzbijanju koruptivnih krivičnih djela u državnim organima, organizacijama i privrednim subjektima i preduzećima i neselektivno procesuiranje lica koja svojim činjenjem ili nečinjenjem nanose štetu budžetu i građanima Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Uhapšena predsjednica Sindikalne organizacije Zavoda za hitnu medicinsku pomoć: Od 2016. oštetila budžet za oko 172.000 eura, kupovala se garderoba, obuća, satovi...

NVO „Vis Legis“ u saradnji sa Zero Waste Montenegro poziva građanke i građane da se priključe akciji povodom Međunarodnog dana čišćenja obala 2025. Akcija će biti održana u petak, 19. septembra 2025. godine, sa početkom u 14:00 časova. Mjesto okupljanja je ispred Centra za kulturu Petnjica.
Aktivnosti će se realizovati na lokacijama u Petnjici i Vrbici, a cilj je da zajedničkim snagama doprinesemo očuvanju životne sredine, podizanju ekološke svijesti i zaštiti prirodnih ljepota našeg kraja. Pozivamo sve zainteresovane da se pridruže i budu dio globalne inicijative. Ponesite dobru volju, udobnu obuću i osmijeh; sav ostali materijal za akciju obezbjeđuje organizator.

Akcija čišćenja obala u Petnjici i Vrbici: Pridružite se 19. septembra

Američki apelacioni sud u četvrtak je potvrdio presudu nižeg suda kojom se nalaže administraciji predsjednika Donalda Trampa da nastavi izdavati pasoše sa oznakom „X“ ili opcijom pola koja ne odgovara rodnom polu, namijenjenu transrodnim i nebinarnih osobama. Na sam dan inauguracije, 20. januara, Tramp je potpisao izvršnu uredbu kojom se utvrđuje da se u Sjedinjenim Američkim Državama priznaju samo dva pola – muški i ženski.
U skladu s tim, Stejt Department je odmah obustavio izdavanje pasoša sa oznakom „X“ ili bilo kojom drugom oznakom različitom od rodnog spola nosioca dokumenta.
Međutim, u junu je američki sudija naložio administraciji da nastavi sa izdavanjem ovakvih pasoša.
Žalbeni sud sada je odbio zahtjev vlade za odgodu te odluke, potvrđujući stav nižeg suda da bi pogođene osobe mogle pretrpjeti „razne neposredne i nepopravljive štete“ kao posljedicu Trampove naredbe.
Prvi američki pasoš sa oznakom „X“ izdat je u oktobru 2021. godine. Tada je Stejt Department pojasnio da je ova kategorija namijenjena osobama koje su nebinarne, interspolne, ali i onima koji se ne uklapaju u prethodno definisane spolne okvire.

Još jedan poraz za Trampovu administraciju: Američki sud naredio nastavak priznavanja pola X

Ismet Krkanović iz Tuzi optužio je policijskog službenika Čedomira Boškovića za, kako navodi, višegodišnji lični progon i zloupotrebu službenog položaja. Tvrdi da mu je Bošković 2023. oduzeo oružje koje je legalno posjedovao, a da mu oružje nije vraćeno ni dvije godine kasnije.&nbsp;
Navodi u izjavi za Portal ETV i da je Bošković od 2023. dao više različtih iskaza o događaju, pa Krkanović traži hitnu reakciju nadležnih institucija, ali i apeluje na predstavnike političkih partija koje zastupaju manjinske narode da se uključe i zaštite građane od, kako kaže, nacionalno i vjerski motivisanog postupanja.
U izjavi za Portal ETV, &nbsp;Krkanović navodi da je sve počelo 27. avgusta 2023. godine.
- Tog jutra, dok sam sa prijateljem krenuo u lov svojim vozilom, zaustavili su me pripadnici Uprave policije, bez znaka "stop" i bez uniformi. Postupanje je bilo krajnje neprofesionalno, a na inicijativu službenika Čedomira Boškovića priveden sam u Centar bezbjednosti. Obaviješten je i javni tužilac, ali nije imao osnova da podigne bilo kakvu prijavu protiv mene – jer sam posjedovao legalnu sačmaricu B kategorije na svoje ime, važeću lovnu dozvolu i jer je tog dana bio lovni dan - kaže Krkanović.
Uprkos tome, tvrdi on, službenik Bošković je pokušao da ga “nagovori da mu prijavljuje ko i kada ide u lov”. Nakon što je to odbio, uslijedila je, kako navodi, represija – oduzimanje oružja i izmjene iskaza koje su uslijedile nakon podnošenja žalbe putem advokata.
- Bošković je više puta mijenjao svoj iskaz. Prvo je tvrdio da sam htio da upotrijebim oružje prema policiji. Drugi put je rekao da navodno nije bio lovni dan. Treći put da je moja puška bila "varlica" čiji se pucanj čuo kilometrima. A u četvrtom iskazu otišao je najdalje – označivši mene kao osobu koja "sjedi sa bezbjednosno interesantnim licima" - navodi on.&nbsp;
Krkanović ističe da su sve te tvrdnje dokumentovane i međusobno kontradiktorne, a da je Upravni sud već poništio spornu odluku i vratio predmet na prvostepeni postupak. Ipak, navodi, Bošković nastavlja da mijenja iskaze i vodi ličnu kampanju protiv njega.
- Dvije godine sam ćutao, vjerujući da će pravda prevladati i da će mi biti vraćeno moje legalno oružje. To se nije desilo. Zbog toga sada javno tražim da se protiv službenika Čedomira Boškovića hitno pokrene disciplinski postupak. Ne tražim nikakvu privilegiju – tražim da se ispita kako je moguće da jedan policijski službenik toliko puta mijenja izjave i pri tome nanosi štetu meni, ali i drugim građanima. Jer, moj slučaj nije usamljen – u Tuzima ima još ljudi koji su doživjeli sličnu nepravdu od istog službenika - kazao je u izjavi za Portal ETV.&nbsp;
U svom obraćanju, Krkanović jasno poručuje da poštuje zakon i da nikada nije imao veze sa kriminalnim strukturama.
- Nikada nijesam sjedio sa kriminalcima, niti bio povezan sa bilo kakvim bezbjednosno interesantnim osobama. Te neistine su teška uvreda, ne samo za mene, već i za moju porodicu. Ja sam čovjek koji je čitav život radio i živio pošteno. Moja porodica je generacijama poznata po čestitosti. Idem putem mog rahmetli đeda, oca i stričeva – putem poštenja i dostojanstva - kazao je Krkanović.
Na kraju, Krkanović šalje jasan apel vrhu vlasti: "Zato se obraćam premijeru, ministru unutrašnjih poslova i direktoru Uprave policije – zaštitite me od nacionalno i vjerski obojenog progona. Moj dosije je čist. Nemam šta da krijem. Neću dozvoliti da me bilo ko nepravedno obilježi i ponizi.”

Ismet Krkanović iz Tuzi optužuje policajca Boškovića za višegodišnji progon: Neću da ćutim više – tražim pravdu

Bivši komandir nikšićke policije Darko Mađarić i nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti u Nikšiću Tihomir Goranović podnijeli su Osnovnom sudu u Podgorici tužbu protiv Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije zbog mobinga i naknade štete zbog povrede prava ličnosti. Na udaru čelnika bezbjednosnog sektora a, sve pod izgovorom vetinga, kako bi opravdali bezakonje i progon službenika sa dugogodišnjim iskustvom našli su se Mađarić koji je početkom avgusta suspendovan, dok Goranović čeka rješenje o suspenziji. <h2>POLITIČKI PRITISAK</h2> Njihov zastupnik, advokat Veselin Radulović, u tužbama koje je 2. septembra podnio Sudu detaljno navodi, koje su sve poslove u Upravi policije obavljali Mađarić i Goranović, ukazujući da su nagrađivani zbog rezultata do 2021.godine od njihovih neposrednih starješina. Mađarić je 20 godina zaposlen u Upravi policije a Goranović 25. Radulović ukazuje da je Mađarića i Goranovića 27. februara 2021. godine telefonom kontaktirao tadašnji vd direktora Uprave policije Zoran Brđanin i saopštio im da su razriješeni sa funkcije komandira stanice policije Centar bezbjednosti Nikšić i sa mjesta načelnika CB Nikšić i da će biti raspoređeni na nova radna mjesta. - Jedan od ključnih razloga smjene tužilaca bio je politički pritisak određenih struktura na tadašnji menadžment Uprave policije – navodi u tužbama Radulović. U tužbi koju je podnio za Mađarića advokat ističe da njegov klijent tri godine nije bio raspoređen od kada je razriješen sa funkcije komandira stanice policije CB Nikšić pa do 10. januara 2024. godine, kada mu je uručeno novo rasporedno rješenje. <h2>DEGRADIRANJE</h2> - Mađarić nije bio pozvan, niti raspoređen na konkretno radno mjesto, bio je faktički isključen iz radnog procesa bez ikakvog objašnjenja, imao je formalno rješenje na poziciji komandira CB Nikšić, ali nije imao nikakvih zaduženja, bio je izolovan, profesionalno zanemaren, bez mogućnosti obuke, bez prava na dodatni rad i bez mogućnosti napredovanja – piše u tužbi. Advokat Radulović ističe da je Mađarić tri godine bio profesionalno i ljudski ponižavan, uz psihološke posljedice koje su se reflektovale i na njegov porodični život. U januaru 2024. godine Mađarić je dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je određeno da bude u Odjeljenju za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada i analitiku. - Međutim, mobing prema mom klijentu nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik Odjeljenja bezbjednosti Nikšić Željko Peković, a po nalogu tadašnjeg VD pomoćnika direktora Lazara Šćepanovića i saopštio mu da se javi koordinatoru za maloljetničku delinkvenciju, kako bi obavljao izvršilačke poslove. Nakon što je Mađarić Pekoviću pojasnio opis poslova rasporednog rješenja i zatražio pisani nalog za delegirane poslove, Peković je kazao da će se o tome konsultovati sa Šćepanovićem – piše u tužbi. Advokat Radulović u tužbi koju je predao za Tihomira Goranovića takođe navodi istovjetan princip postupanja kao i u slučaju Mađarića. Ukazao je da je Goranović u januaru 2024. godine dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je raspoređen da bude u Odjeljenju za analitiku. - Mobing prema Goranoviću nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik OB Nikšić Željko Peković,a po nalogu Šćepanovića i saopšti mu da je „odlučeno na većem nivou“ da bude u stanici policije OB Nikšić i da će mu starješina Goran Đurđevac davati radne zadatke – piše u tužbi. Nakon toga Goranović je ukazao Pekoviću da ima zvanje glavnog policijskog inspektor i da starješina nišeg zvanja ne može mu davati radne naloge. Nakon toga Peković je rekao da će o tome informisati Šćepanovića pa neka on odluči što je „najbolje rješenje“. U tužbi Radulović ističe da je i tokom 2025. godine nastavljeno zlostavljanje na radu i to kontinuiranim djelovanjem radnih naloga koji su ispod Goranovićevog stručnog zvanja glavnog policijskog inspektora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c" data-rendition-name="original" width="295" height="472" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>  <h2>SMJENE TRAŽILI POLITIČARI</h2> Radulović za Portal ETV kaže da „radnje“ koje su u kontinuitetu preduzimane prema policijskim službenicima koji su se našli na meti nezakonitog „vetinga“ Demokrata nesumnjivo pokazuju da se radilo o klasičnom mobingu. - Takođe, zlostavljanje na radu ili mobing pokazuje kako se sprovodi „veting“ u bezbjednosnom sektoru. Bez pravnog osnova, sa proizvoljnim targetiranjem, bez poštovanja minimalnih prava, odnosno bez upoznavanja sa time šta im se stavlja na teret, bez upoznavanja sa dokazima i spisima predmeta i uz konstantno javno optuživanje i dovođenje u vezu sa kriminalnim grupama. Činjenica je da su smjene Mađarića i Goranovića tražili političari, da su njihove smjene javno proslavljali nakon što su se desile, da nakon toga Mađarić i Goranović nijesu dobili novi raspored u službi tri godine i da su, nakon novog rasporeda, dobijali zadatke koji su ispod nivoa stečenih znanja i iskustva. Činjenica je i da su nakon svega toga neosnovano i bez ijednog dokaza optuženi za veze sa kriminalnim klanovima, ali zbog nepostojanja dokaza za tako nešto, protiv njih nije podnešena krivična prijava. Tako izgleda „veting“ koji sprovodi jedna politička partija, za koju konstantno javnost dobija podatke sa skaj aplikacije da je glasove dobijala od pripadnika kriminalnih klanova - istakao je Radulović. On očekuje da sud odgovorno i zakonito postupi po tužbama radi utvrđenja mobinga i da pruži zaštitu oštećenima i zabrani takvo postupanje ubuduće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066" data-rendition-name="original" width="295" height="445" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>

Goranoviću saopšteno da je „odlučeno na većem nivou“, gdje će biti raspoređen i ko će mu dodjeljivati zadatke

Najava septembarske rekonstrukcije Vlade izazvala je mali tihi rat različitih grupacija unutar vlasti. Ali i veliki pritisak na premijera Milojka Spajića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E i Portala ETV, Demokrate Alekse Bečića pokušavaju da podignu ulog i prijete da će uzdrmati koaliciju na vlasti ukoliko Spajić se bude oslobodio usluga i ministra odbrane Dragana Krapovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320090_c273439aa59e34afa8c7fced46f4373716d6e9ff2b658c34ac57d81694273fbb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090320090_c273439aa59e34afa8c7fced46f4373716d6e9ff2b658c34ac57d81694273fbb" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="BURA UNUTAR PARLAMENTARNE VEĆINE: Mandić, Spajić, Bečić"> <figcaption>BURA UNUTAR PARLAMENTARNE VEĆINE: Mandić, Spajić, Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istovremeno, ekipa Bečića i Bogdanovića pokušava da nađe saveznika unutar parlamentarne većine da se rekonstrukcija Vlade svede na minimalne, kozmetičke promjene. Izvori iz vladajuće koalicije ističu da je Spajić donekle uzdržan, strahujući da bi kadrovske promjene mogle prilično da destibilizuju odnose unutar parlamentarne većine. &nbsp; Ipak, rekonstrukcije će biti i sada se već kristališu neki kandidati za vrh policije. &nbsp; KANDIDAT PAVIĆEVIĆ I FAKULTET U MLADENOVCU Poput Vladana Pavićevića, koji je po volji ljudi iz bivšeg Demokrastkog fronta, preciznije iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320090_3872041fd9bd91d43442394688c965fdd42a34f3130ed084943270663710638e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025090320090_3872041fd9bd91d43442394688c965fdd42a34f3130ed084943270663710638e" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="REALNOST ILI NEREALNE AMBICIJE: Vladan Pavićević"> <figcaption>REALNOST ILI NEREALNE AMBICIJE: Vladan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U više crnogorskih medija dovodila se u pitanje validnost Pavićevićeve diplome sa fakulteta u Mladenovcu. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Jedini fakultet u Mladenovcu bio je Fakultet za poslovno industrijski menadžment, a web stranica je posljednji put ažurirana upravo te godine linkom za aplikaciju na konkurs za upis za 2014/2015 i informacijom da je iznos školarine 1.200 eura. Na tom fakultetu je iste godine doktorsku disertaciju, za koju se kasnije saznalo da je falsifikat, odbranio i sadašnji gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić. &nbsp; Na istoj adresi od tada je Poslovni i pravni fakultet Univerziteta Union Nikola Tesla za koji su vezane brojne afere, među kojima je i hapšenje 17 osoba 2021. godine zbog falsifikovanja diplom i trgovine uticajem. Diplome su prodavane za 2000 do 6000 eura a navodno je glavni distributer bio vođa kriminalne grupe Veljko Belivuk. &nbsp; &nbsp;Klijenti su bili brojni policajci, biznismeni, ali i političari. &nbsp; &nbsp;Univerzitet je aprila 2022. izgubio akreditaciju. &nbsp; &nbsp;MUKE ZA BEČIĆA I BOGDANOVIĆA &nbsp;Koliko je realna mogućnost da Pavićević dođe na neku od značajnijih funkcija u policiji, za sada nije izvjesno, ali je u Bečićevoj stranci burno i na pominjanje njegovog imena. &nbsp; Inače, od ranije postoji netrpeljivost između Demokrata i &nbsp;Pavićevića. Oktobra 2021. godine Pavićević je direktno optužio Demokratsku Crnu Goru i lidera Pokreta za promjene Nebojšu Medojevića da su upropastili aktivnosti na rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića. To mu ekipa oko Bečića i Bogdanovića nije zaboravila. &nbsp; Ali se, ipak, nijesu suprotstavili Pavićevićevom povremeno angažmanu u Upravi policije. &nbsp; Početkom 2022. godine Pavićević je bio angažovan – uz obrazloženje, citiramo – ,,da ima određena iskustva i znanja” kao ekspert po ugovoru o djelu u Ministarstvu unutrašnjih poslova dok je ministar bio Sergej Sekulović. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Pavićević je nedavno zapošljen po ugovoru o radu u sektoru za borbu protiv kriminala za koje nije potrebno javno oglašavanje. &nbsp;Ta radna mjesta u Upravi policije u sistematizaciji su označena i proglašena tajnim i nijesu dostupna da se na njih konkuriše svim crnogorskim građanim. Ta radna mjesta se popunjavaju isključivo za jačanje kapaciteta u sprovođenju kriminalistih i prikrivenih istraga, mjera nadzora i opservacije, obavještajno-analitičkih poslova i poslova zaštite svjedoka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320094_b0def3b122e81acd2c20a33464e39ce443e4522e0955c9aa77cea329bd918c9a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090320094_b0def3b122e81acd2c20a33464e39ce443e4522e0955c9aa77cea329bd918c9a" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="PONOVO AKTUELAN: Bivši čelnik Uprave policije Nikola Terzić"> <figcaption>PONOVO AKTUELAN: Bivši čelnik Uprave policije Nikola Terzić</figcaption> </figure>  I TERZIĆ ,,NA TAPETU” &nbsp; Osim Pavićevića, još se pominju neka imena za postavljenja na čelne pozicije u bezbjednosnom sektoru. &nbsp; Prije svega Nikola Terzić, bivši vršilac dužnosti direktora Uprave policije. Nakon što je 11. decembra 2023. godine smijenjen sa te pozicije, zapošljen je u Odjeljenju unutrašnje kontrole. &nbsp; Informacije iz diplomatskog kora ukazuju da bivši premijer Dritan Abazović, ali i pojedini ljudi iz aktuelne Spajićeve Vlade, lobiraju kod stranaca da preporuče crnogorskim vlastima Nikolu Terzića za neku od rukovodećih funkcija u bezbjednosnosm sektoru. &nbsp; Isti izvori govore da je i aktuelni čelnik Uprave policije Nikaola Terzić potegao političke veze da ostane na sadašnjoj poziciji i da je već okrenuo leđa doskorašnjem prijatelju i savezniku an poslu, ministru Danilu Šaranoviću. &nbsp; SPAJIĆ NA POTEZU Nije u pitanju samo borba za čelnu poziciji Uprave policije, već i za neka druga rukovodeća mjesta. &nbsp; &nbsp;Kako je Predrag Šuković, šef Specijalnog policijskog odjeljenja, &nbsp;najavio da bi uskoro mogao da privremeno pauzira od aktivnosti, dio pritiska za popunu mjesta se preselio i na glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića koji je neposredni pretpostavljeni šefu Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp; Brojni su pritisci i za smjenu Gorana Jokića, načelnika regionalnog policisjkog scentra ,,Centar”, ali njega čvrsto podržavaju direktno Andrija Mandić i Milan Knežević pa se računa da mu je zagarantovan opstanak na sadašnjoj poziciji. &nbsp; Više izvora u bezbjednosnom sektoru je istaklo da se iza kulisa odigrava velika kadrovska igra u očekivanju da će premijer Milojko Spajić uskoro posegnuti za rezovima u izvršnoj vlasti. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, osim ambasadora uticajnih zapadnih zemalja, premijeru Spajiću se rekonstrukcija sugeriše i iz vrha Pokreta Evropa sad, od ljudi zabrinutih za pad rejtinga stranke dok Spajić tihuje. Podrška promjenama dolazi i od prijatelja koji niejsu stranački angažovani, poput Ivice Janovića čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji ima veoma dobre kontakte i sa susjedima i kolegama iz država EU. &nbsp; No, premijer Milojko Spajić za sada – mudro ćuti. Da li će, kako to ponekad radi, sve presjeći u jednom danu i javno obznaniti rekonstrukciju svog kabineta? Ili je sadašnja šutnja znak premijerovog straha da bi promjene mogle da budu lančane i da politički kovitlac uskoro dođe i do njega? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Zakulisne kadrovske igre u vrhu bezbjednosnog sektora

Istraživanje M portala je pokazalo da firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, bilježi astronomski rast poslovnog prometa - od svega 18.997 eura u 2022. godini do čak 2 miliona i 860.249 eura u 2024. godini. Tokom posljednje dvije godine firma je postala vlasnik vrijednih nekretnina na Svetom Stefanu i u Nikšiću. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potpisao je 28. avgusta ove godine odluku kojom je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice izabrana firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug Šaranovićeve partijske koleginice i poslanice Demokrata, Anđele Vojinović. Potvrda o braku izvršnog direktora kompanije i poslanice Demokrata je imovinski karton Anđele Vojinović koji se nalazi u bazi Agencije za sprječavanje korupcije, a u kojem je navedeno da je Pavle izvršni direktor „Gold Security DOO“, sa platom od 1500 eura u 2024. godini. Kada bude realizovana ova javna nabavka, u kasu kompanije na čijem je čelu suprug Anđele Vojinović sliće se 120.000 eura od jednog posla.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080916_e60eb1ed75975cd670b7cbec9faddf0eea69b309015e68e310c9b0d86e75ae8b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903080916_e60eb1ed75975cd670b7cbec9faddf0eea69b309015e68e310c9b0d86e75ae8b" data-rendition-name="original" width="1280" height="1589" loading="lazy" alt="odluka"> </figure>  Više izvora M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdi da je tender namješten upravo za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama. Kompanija na čijem je čelu suprug poslanice Demokrata bila je jedina prijavljena na tenderu.&nbsp; Ugovori i sa opštinama Herceg Novi i Nikšić I dok se Demokrate, uključujući ministra Šaranovića i poslanicu Vojinović, besprizorno razračunavaju sa medijima, nevladinim sektorom, advokatima... optužujući ih redom da su svi plaćenici kriminalnih klanova, „Gold Security DOO“ iz Nikšića „slaže“ ugovore sa insitucijama na čijem su čelu Demokrate. Tako je Pavle Vojinović kao izvršni direktor kompanije 9. septembra prošle godine potpisao ugovor sa predsjednikom Opštine Herceg Novi Stevanom Katićem, takođe Demokratom, za vršenje usluge fizičko-tehničke zaštite zgrade Opštine Herceg Novi. Od tog ugovora „Gold Security DOO“ godišnje zarađuje gotovo 70.000 eura. Sličan ugovor Vojinović je 26. juna ove godine potpisao i sa predsjednikom Opštine Nikšić, Markom Kovačevićem, a vrijednost ugovora na godišnjem nivou je 60.621 euro.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_e8d5f150f35424a7ba8d1cf2c6ffa2450720726fdc2b60eb14f5889222dbbab1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903080920_e8d5f150f35424a7ba8d1cf2c6ffa2450720726fdc2b60eb14f5889222dbbab1" data-rendition-name="original" width="1268" height="1595" loading="lazy" alt="ugovor"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_1f70cac28e9973f699ba36709fb3a0898f71908b9e4bad55db580578d01019ae.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250903080920_1f70cac28e9973f699ba36709fb3a0898f71908b9e4bad55db580578d01019ae" data-rendition-name="original" width="1280" height="1600" loading="lazy" alt="ugovor"> </figure>  <h3>Astronomski rast firme od ulaska Demokrata u izvršnu vlast</h3> Kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. Prema imovinskom kartonu Anđele Vojinović, njen suprug Pavle upravo u tom periodu napreduje u kompaniji. On je od rukovodioca tehničkog sektora u „Gold security DOO“ u martu 2024. godine napredovao do mjesta izvršnog direktora. To je ujedno godina kada kompanija uvećava poslovne prihode 753.259 eura na čak 2.860.249 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_ac5fb937d33ea5d3fb00a3d3350964a69d1218df12c834b49a628a5523a9609d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250903080920_ac5fb937d33ea5d3fb00a3d3350964a69d1218df12c834b49a628a5523a9609d" data-rendition-name="original" width="819" height="293" loading="lazy" alt="poslovanje"> </figure>  <h3>Placevi na Svetom Stefanu, poslovni prostori u Nikšiću</h3> „Gold Security DOO“ ne uvećava drastično samo poslovne prihode, već i vlasništvo nad nekretninama. Budvanski katastar je 1. septembra ove godine uknjižio kupovinu građevinske parcele od 241 metar kvadratni u katastarskoj opštini Sveti Stefan, a pravo sukorišćenja imaju „Gold Security DOO“ i Marija Perović. Istovremeno, katastar bilježi da je „Gold Security DOO“ kupovinom dobio pravo korišćenja nekoliko voćnjaka 2. klase – jednog od svega dva kvadratna metra, drugog od 40, trećeg od 17 kvadratnih metara, četvtog od 78 kvadratnih metara i petog od 44 kvadratna metra. Sva kupljena zemlja ukupne površine 422 kvadratna metra nalazi se na veoma atraktivnoj lokaciji iznad hotela „Maestral“ na Pržnu u neposrednoj blizini Svetog Stefana. Kompanija „Gold Security DOO“ je 2024. godine postala vlasnik nekoliko nekretnina i u Nikšiću. Posjedovni listovi pokazuju da su sve nekretnine u Nikšiću u svojini „Gold Security DOO“ u obimu 1/1, a ima ih ukupno šest. Dvije nekretnine, poslovni prostori, nalaze se u Ulici Alekse Backovića i stečene su kupovinom. Jedan poslovni prostor se nalazi u prizemlju i ima površinu od 87 kvadratnih metara, a drugi koji se vodi kao „poslovni prostor u vanprivredi“ ima površinu od 62 kvadratna metra. U nikšićkoj Staroj varoši „Gold Security DOO“ je kupila četiri nekretnine – dva nestambena prostora po 37 kvadratnih metara i dva poslovna prostora od 54 i 36 kvadratnih metara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_2a533e7ddd2f387c33e634ca153171d6828f75968ed6e82b7a6256a20a056801.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250903080920_2a533e7ddd2f387c33e634ca153171d6828f75968ed6e82b7a6256a20a056801" data-rendition-name="original" width="969" height="586" loading="lazy" alt="List nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_5f055f3c9fafc17e2e99ec6c645d2798fcea5d4782eebc314dda89284283dce4.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250903080920_5f055f3c9fafc17e2e99ec6c645d2798fcea5d4782eebc314dda89284283dce4" data-rendition-name="original" width="1002" height="559" loading="lazy" alt="List nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_c46f8389e4c89d2f4dc1ce838c4c148c3e91e816d5c897c1dd266441ec265090.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250903080920_c46f8389e4c89d2f4dc1ce838c4c148c3e91e816d5c897c1dd266441ec265090" data-rendition-name="original" width="943" height="500" loading="lazy" alt="list nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_2579cf29432d2760fe00b8783228be514c7d3db7daf9e798459ecc95c1407adf.png" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250903080924_2579cf29432d2760fe00b8783228be514c7d3db7daf9e798459ecc95c1407adf" data-rendition-name="original" width="942" height="524" loading="lazy" alt="LN"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_e9fcc9a6db73b4c38409da954a160a2ea1125abbe708a9a8cb540c14ab6eb4b2.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250903080924_e9fcc9a6db73b4c38409da954a160a2ea1125abbe708a9a8cb540c14ab6eb4b2" data-rendition-name="original" width="1014" height="1128" loading="lazy" alt="ln izvod"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_b3af2b7398805508e4e208da8fb4ae4316536141759306a386a9b16e9001ae20.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250903080924_b3af2b7398805508e4e208da8fb4ae4316536141759306a386a9b16e9001ae20" data-rendition-name="original" width="1179" height="956" loading="lazy" alt="ln izvod"> </figure>

Tag: trgovina-ljudima