Bojkotom domaćih kompanija, građanima ni privredi neće biti bolje, ocijenio je ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj i dodao da ne podržava bojkot i da ne treba dati prostora populizmu.
- Treba da kupujemo domaće i da podržimo domaće proizvode. Crnoj Gori ne treba populizam, nespretne izjave političara, pozivi Facebook grupa, već da se okrene domaćoj proizvodnji, obezbjedi podršku i poveća konkurentnost - naveo je Đeljošaj na panelu pod nazivom "Bojkot trgovine - ko dobija, a ko gubi?" na Ekonomskom fakultetu.
On smatra da se mora voditi računa da se kreiraju podsticajne mjere, jer nije cilj da zatvaramo biznis i ostavljamo hiljade ljudi bez posla.
- Crna Gora je mala ekonomija i svi znamo koliko smo uvozno zavisni. Zavisimo od svih spoljnih faktora oko nas i svijetu, a odlučujući faktor za rast inflacije je bio rat u Ukrajini. Mi smo kreirali neke mjere da pokušamo da zaustavimo tu inflaciju i da podržimo proizvodnju - kazao je Đeljošaj.
On je naveo da je njegovo opredjeljenje da kupujemo domaće i da je to jedini izlaz.
- Nije slučajno targetiran Voli, a to nije dobro za državu ni Crnu Goru. Treba da budemo ponosni na naše kompanije. Radujem se svakoj novoj kompaniji koja posluje u Crnoj Gori. Ne radujemo se kad rade sa minusom, kad ne plaćaju porez, ni plate radnicima. U državi koja je zatvorila fabrike, imala loše privatizacije, ne podržavam bojkot domaćih kompanija. To je potpuno pogrešno i ne treba da dozvolimo takve stvari - ocijenio je Đeljošaj.
On smatra da targetiranjem domaćih kompanije građanima neće biti bolje, kao ni privredi.
- Moramo to da zaustavimo kao društvo i da ne damo prostora populizmu i onome što nije dobro za građane i razvoj ekonomije. Protiv smo bojkota, pozivam sve da se uključimo u odluci da se ne desi bojkot - dodao je Đeljošaj.
On je naveo da podržava ekonomiju, a ne trgovačke lance, u cilju zaštite standarda građana.
Đeljošaj je upozorio da nespretne izjave političara treba ostaviti po strani.
- Treba da vidimo šta možemo da radimo kako bi postali konkuretniji i da građani imaju što bolji standard - kazao je Đeljošaj.
Predsjednik Odbora direktora kompanije Voli Trade, Dragan Bokan, saopštio je da prvi put čuje, kada je bojkot u pitanju, da se napada prva firma.
- Mi smo najveći poljoprivredni proizvođač u Crnoj Gori i proizvođač mesa - rekao je Bokan.
Prema njegovim riječima, niko ne treba koristiti određenu situaciju za ekstra bogaćenje niti iko ima pravo da ruši crnogorsku privredu.
- Ne želim da zabijam nikome prst u oko, dovedeni smo do zida, moramo se braniti. Sve što je iznešeno prethodnih dana ocjenjujem kao zlonamjerno, u krajnju ruku rušilački - kazao je Bokan.
On je rekao da Voli bilježi rast profita zbog rasta prometa, ali da su porasli i troškovi.
- Ako ne raste promet, moraju marže. Cijene su previsoke, a najveći razlozi su globalni. Mi ne možemo kontrolisati nabavne cijene - kazao je Bokan.
On smatra da je bojkot ne samo populizam, već da predstavlja i rušenje cijelog sistema.
- Troškovi nam rastu, ako ne dođe do povećanja prometa u ovoj godini mi moramo da podignemo marže kako bi se zaštili. Država nijednom nije rekla nećemo porez na dobit, kome onda pada na pamet da ruši svoju ekonomiju - rekao je Bokan.
Bokan je naveo da su trgovačke bruto marže najniže u regionu.
- U Srbiji su prosječno 26,9 odsto, u Bosni i Hercegovini (BIH) 23,9, a zemlji članici EU prosjek je malo iznad 25 odsto, dok je bruto marža u Voliju 24,33 odsto - rekao je Bokan.
On je naveo da je poresko opterećenje u Crnoj Gori, mimo poreza na dodatu vrijednost (PDV), kada su akcize i carine u pitanju, više nego u Hrvatskoj 16,06 odsto.
Bokan je pozvao Lidl i druge evropske moćne lance da što prije dođu, te da je crnogorsko tržište otvoreno.
- Ko ima interes u Crnoj Gori za ovakvo lobiranje Lidla? Zašto to dolazi sa adresa visokih kao što je Vlada? To nije interes crnogorske ekonomije. Zamislite da neko sa pozicije Vlade vrši ovakvu promociju Volija - kazao je Bokan.
On je naveo da je bilo partnerski što su obavijestili domaće proizvođače da može doći do pada otkupa radi bojkota.
- Mi smo rekli da ćemo smanjiti otkup shodno padu prometa - dodao je Bokan.
Predsjednik Odbora udruženja prehrambene i poljoprivredne industrije u Privrednoj komori (PKCG), Milutin Đuranović, saopštio je da ne vidi razlog zašto naši političari ne bi podržali kupovinu domaćih proizvoda.
- Crna Gora je uvozno zavisna država. Sa uvozom uvozimo i inflaciju. Mi moramo da proizvodimo. Evo pogledajte slučaj sa strujom, niža je cijena nego u regionu zato što je proizvodimo. Ako prestanemo sa proizvodnjom struje biće viša cijena - rekao je Đuranović.
On smatra da nema održivog razvoja bez budžetske podrške.
- Država mora da obezbijedi profitabilnost ulaganja u poljoprivredu kroz budžetsku podršku i obezbijedi proizvodnju hrane. Mi to prethodnih decenija nijesmo prepoznali i sada smo tu gdje smo - kazao je Đuranović.
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đeljošaj ne podržava bojkot: Neće pomoći ni građanima ni ekonomiji, ne davati prostora populizmu

Premijer Milojko Spajić najavio je formiranje robnih i stabilizacionih rezervi koje će, kako je rekao, pomoći malim trgovcima da budu konkurentniji prema većim objektima.
- Pronašli smo mnoge načine kako se trgovci dovijavaju cijenama i zbog toga smo htjeli da prebacimo pritisak i na trgovce. Zato sam podržao bojkot građana i mogu reći da su u pravu. Potpuno se saosjećam sa njima, kao predsatvnik izvršne vlasti. Mi ne živimo u komunizmu gdje može država da interveniše na način kao prije 1990. - kazao je Spajić za TVCG.
Tvrdi da je država reagovala u mjeri u kojoj je to bilo moguće.
- Mi možemo još dvije stavri da uradimo - robne i stabilizacione rezerve. Ministarstvo ekonomije je najavilo da ćemo početkom aprila imati prvu verziju robnih rezervi na Vladi, a za stabilizacione rezerve, kojima će se baviti ministarstvo finansija je potpuno druga priča kojom pokušavamo da smanjimo oligopolski uticaj trgovaca jednih na druge. To su dvije politike koje će biti vrlo značajne i koje će dugoročno stabilizovati cijene u Crnoj Gori - smatra Spajić.
Od naplate PDV-a očekuje oko milijardu 400 miliona eura prihoda što je, kako je kazao, tri puta više nego 2020.&nbsp;
<h2>"Narko karteli kao terorističke organizacije po uzoru na SAD"</h2>
Spajić je rekao i da je današnja sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost bila intenzivna i da je otvorena velika tema - klasifikacija narko kartela i organizacija kao terorističkih organizacija.
Taj prijedlog iznio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić kao dopunu Nacionalne strategije bezbjednosti.
- Po uzoru na SAD-a, naravno sve u skladu sa evropskim zakonodavstvom - rekao je Spajić.
T.K.

Tamara Klikovac

Spajić: Prva verzija robnih rezervi početkom aprila na Vladi

Produžili smo akciju „Limitirane cijene“ do 30. aprila - saopšto je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj na pres konferenciji za medije nakon sjednice Vlade.&nbsp;
Akcija će, kaže, biti ista kao i u prethodnom periodu i obuhvatiće isti broj proizvoda. Ovom akcijom su, poručuje Đeljošaj, pomogli da se stabilizuju cijene na tržištu.
Na pitanje da li podržava najavljeni bojkot prodavnica i supermarketa Đeljošaj je pozvao građane da kupuju domaće proizvode.
- Ja podržavam da što više kupujemo domaće proizvode i fokusiramo se da idemo u naše trgovine i da ujedno kroz ovo pitanje pratimo program konkurentnosti koji će imati poseban popust u prehrambenoj industriji - naveo je on.
Najavio je nove biznise za prehrambenu industriju.
Rekao je da građani imaju pravo na bojkot. Na pitanje kako bi se višednevni bojkot kod nas, a koji je najavljen i u Hrvatskoj, odrazio na ekonomiju, on je rekao da ne mora da znači da je ono što je dobro u jednoj državi dobro i za drugu.
- Uvijek treba vidjeti je li to dobro za nas. Ne želim da komentarišem susjedne zemlje. Politika Vlade će biti da promovišemo bolje uslove za privredu, da budu konkurentniji... - naveo je on.
Na pitanje zašto Vlada ne ograniči cijene, izuzev akcije Limitirane cijene, Đeljošaj je rekao da imaju određene analize.
- Hrvatska ograničava cijenu a ne marže. Na osnovu podataka koje smo prikupili: postoji mogućnost marže da se limitiraju a ne cijena. Kad se ograničavaju marže ostavlja se mogućnost manje dobiti - naveo je on.
Na pitanje oće li ići u prodavnicu rekao je da će, ako bude imao potrebu, ići da kupuje domaće proizvode.
- Vlada i Ministarstvo se fokusiraju na ono što su najveće potrebe domaćinstva. Neke proizvode ne razmišljamo da limitiramo: koka kolu, čokolade.. - naveo je Đeljošaj.
Istraživanje je pokazalo, kaže, da je to što je na listi Limitiranih cijena najveća potreba građana i da to koriste u svakodnevnoj upotrebi.
- Ponekad imam osjećaj da ni građani kada razgovaraju o ovim temama nemaju baš toliki osjećaj koliko su neke cijene jeftinije u odnosu na region - dodao je on.
<h2>Biće više kontrola inspekcije</h2>
On je najavio da će biti više kontrola inspekcije u odnosu na poštovanje limitiranih cijena. Na pitanje razmatraju li represivne mjere za one koji koriguju limitirane cijene, Đeljošaj je rekao da misli da kazne tim povodom nijesu male - iznose po pet hiljada eura.
- Ne znam bi li bilo dobro da ih povećavamo. Biće više kontrola. Kao Ministarstvo smo preuzeli odgovornost i za rad inspekcija, očekujem da će to biti bolje - naveo je Đeljošaj.
Do sad ima 66.000 naplaćenih kazni.
Đeljošaj nije htio da odgovori na pitanje što je crvena linija za manje brojne narode da otkažu podršku Vladi jer to nije tema pres konferencije.

Đeljošaj: Akcija „Limitirane cijene“ produžena do 30. aprila, ako je bojkot dobar za drugu državu ne znači da će biti dobar i za nas

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je predstojeći Vaskrs patrijarhu srpskom gospodinu Porfiriju, mitropolitu crnogorsko-primorskom gospodinu Joanikiju, mitropolitu mileševskom Atanasiju, mitropolitu zahumsko-hercegovačkom i primorskom Dimitriju, episkopu budimljansko-nikšićkom Metodiju i svim pravoslavnim vjernicima uz želju da praznik provedu u zdravlju, duhovnoj radosti i Hristovom miru.
- Ovaj sveti dan, vječni simbol pobjede života nad smrću, svjetlosti nad tamom i nade nad očajanjem, snažno nas podsjeća na suštinu naše vjere — da stradanje nije kraj, već početak vječnog života, a žrtva put ka spasenju - istakao je u čestitki Mandić.
Dodao je da nas u vremenima kada bol i nemir postaju sve češća slika svijeta u kojem živimo, upravo Vaskrs poziva da ostanemo čvrsti u molitvi, u ljubavi prema bližnjem i u nadi koja ne posustaje.
- Jer samo kroz zajedništvo, praštanje i hrišćansko smirenje možemo sačuvati mir u dušama i među narodima. Neka Vaskrsli Hristos donese snagu svima koji stradaju, utjehu onima koji tuguju i nadu svima koji traže bolje sjutra, a vama želim da praznične dane provedete u zdravlju, duhovnoj radosti i Hristovom miru - zaključio je predsjednik Skupštine.

Mandić tradicionalno prvo čestita Porfiriju, pa ostalima: Samo kroz zajedništvo možemo sačuvati mir među narodima

Mitropolit crnogorski Boris čestitao je Vaskrs crnogorskom narodu, sunarodnicima u dijaspori i svim hrišćanima.
- Danas su naša srca ispunjena radošću Vaskrsenja Hristovog, koji ustaje iz groba. Prazan grob nam otkriva punoću ljudskog života u Gospodu. Ova radost je data svima koji u krstu vide vrata ka obnovljenom životu u Vaskrsenju. Hristos iz velike ljubavi prema nama odlučio je da dobrovoljno prihvati patnju, raspeće i smrt, da bi sa sobom Vaskrsao palu ljudsku prirodu i u svom Vaskrsenju podario nam vječni život. Sjedinjujući se sa Hristom raspetim na krstu, primamo plod Njegove žrtve u Vaskrsenju iz mrtvih - navedeno je u poslanici mitropoliti Borisa.
Kako je rekao vaskrsenje Hrista je najveća pobjeda darovana čovječanstvu, pobijeđena je smrt i zato ovaj događaj, ističe on, mijenja cjelokupno naše postojanje i usmjerava nas ka punoći vječnoga života sa Bogom. 
- Poruka Hristovog Vaskrsenja jeste da podijelimo radost i ljubav sa bližnjima, da svojim vrlinama prekorimo one koji čine zlo. Da naša djela budu prožeta milosrđem i razumijevanjem. Hristos koji je bez krivice osuđen, ispljuvan,mučen i razapet na krstu upućuje svoju molitvu Bogu-Ocu riječima: „Oče, oprosti im, jer ne znaju što čine!“ (Luka 23:34) Toliko ljubavi i čovjekoljublja može pokazati samo Bog - dodaje se u poslanici.
Prema njegovim riječima, Hristos nam daje snagu i samopouzdanje da se borimo i pobijedimo zlo, grijeh i smrt. 
- Gospod inspiriše na nesebično služenje bližnjima, porodici, svom narodu , svojoj domovini i cjelokupnom čovječanstvu - naveo je mitropolit Boris.
Ove godine, kako je rekao, imamo radost da svi hrišćani proslavljaju ovaj najveći praznik u istom danu. 
- Čestitam crnogorskom narodu, svim našim sunarodnicima u dijaspori i svim hrišćanima Veliki dan Svijetlog Hristovog Vaskrsenja. Svima želim zdravlje, mir, radost i spasenje. Neka Spasitelj naš Vaskrsli Hristos, ispuni sve nas duhovnom snagom koja je neophodna da se prevaziđu teškoće, bolesti i strahovi kojima je svijet danas ispunjen i koje susrijećemo na putu našeg zemaljskog putovanja. Radi Svetog Vaskrsenja, oprostimo jedni drugima, kao što je Bog oprostio nama, zagrlimo jedni druge ljubavlju, kao što je Bog zagrlio nas, i zapjevajmo: „Hristos vaskrse iz mrtvih, smrću smrt pobijedi, i onima koji su u grobovima život darova“ (Vaskršnji tropar) - zaključeno je u poslanici.

Mitropolit Boris čestitao Vaskrs: Duhovnom snagom prevazići teškoće i strahove kojima je svijet ispunjen

Iranski muzičari nastanjeni u Beču čine Golnar &amp; Mahan Trio koji će nastupiti 22. aprila u KIC-u „Budo Tomović” u 20 sati. Trio će gostovati u okviru 18. izdanja fesivala „Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori - JAM 2025“ koji se održava pod motom „Jazz East &amp; West”.&nbsp;
Dan kasnije, 23. aprila, Golnar i Mahan prirediće duo koncert u Ministarstvu kultre i medija Crne Gore, u 20 sati.
Nudeći majstorski i svjež pristup umjetnosti muzičkog pripovijedanja, Golnar &amp; Mahan Trio spaja elemente savremenog džeza, mikrotonalne moduse jugozapadne Azije, poliritmove, evropsku kamernu i eksperimentalnu muziku, kako bi stvorili originalan zvuk. Zvuk koji elegantno privlači pažnju nove generacije kreativaca u evropskoj dijaspori čiji pristup i kulturne reference suočavaju uho naviklo na ono što bi savremena muzika mogla i trebala da bude.
Trio improvizuje svoj put kroz strukturisane kompozicije, moćne ritmove i najdelikatnije zvukove na majstorski način, tako da se teško može primijetiti kompleksnost njihove muzike. Dubok zvuk koji svjesno izbjegava klišee i okvire kako bi se stopio u prostor bez žanrova, gdje se snaga muzičkog pripovijedanja slavi na izuzetno autentičan način.
Iransko-kanadska pjevačica, kompozitorka, tekstopisac i multiinstrumentalistkinja, Golnar Šahjar preselila se u Beč 2008. godine, kako bi nastavila muzičku karijeru tokom koje je sarađivala s umjetnicima poput Erkana Ogura, Alena Pereza i Simfonijskog orkestra Radija ORF, između ostalih. Godine 2011. upoznala je iransko-austrijskog gitaristu i kompozitora Mahana Miraraba, međunarodno aktivnog interpretatora persijske muzike kroz džez žanr. Od tada su postali nerazdvojni muzički partneri koji sprovode zajedničku viziju kroz različite bendove i projekte. U njihovom zadivljujuće širokom zvučnom spektru Golnar &amp; Mahan, vješto i inventivno dopunjenom vrhunskim austrijskim perkusionistom Amirom Vahbom, može se pratiti dugogodišnji muzički razvoj. Dostigli su umjetničku zrelost koja ostaje vjerna promjenljivom karakteru ljudskog izraza kroz muziku.
Ulaznice po cijeni od pet eura mogu se kupiti na biletarnici KIC-a, u periodu od devet do 20 sati, a broj za informacije i rezervacije je 020 664 237.

Golnar & Mahan Trio u utorak u KIC-u

U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima, saopštili su iz Auto moto saveza (ASMCG) i upozorili na sitnije odrone na dionicima duž usjeka.
Iz AMSCG su apelovali na vozače da poštuju saobraćajne propise, naročito ograničenje brzine.
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Zbog redovnog održavanja sistema odvodnjavanja u tunelima na autoputu “Princeza Ksenija” biće zatvorena po jedna saobraćajna traka. Radovi počinju u tunelu Mrke, smjer Podgorica-Mateševo, a zatim će biti nastavljeni u ostalim tunelima.
Na magistralnom putu M-6 Pljevlja-Đurđevića Tara, režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima gdje se radi.
Na magistralnom putu M-10 Cetinje-Budva, u mjestu Boreti promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije magistralnog puta Lepenac-Ribarevine, a moguća je povremena obustava saobraćaja ne duža od 30 minuta na mjestu radova.
Zbog sanacije pukotina u tunelu Sozina promijenjen je režim saobraćaja, uz mogućnost potpune obustave, od 22 do šest sati ujutru.
Na dionici puta između tunela Raš i Komandnog centra tunela Sozina, vozila saobraćaju naizmjenično zbog ugradnje zaštitne čelične mreže.

Na pojedinim dionicama izmijenjen režim saobraćaja

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: trgovine