Vlasti Azerbejdžana saopštile su da je državna naftna kompanija SOCAR isporučila 1,22 hiljade tona benzina Jermeniji, što predstavlja prvu takvu pošiljku između dvije zemlje u posljednjih 30 godina, u okviru postepenog poboljšanja odnosa nakon dugogodišnjih sukoba.
Prema navodima Vlade u Bakuu, benzin je željeznicom otpremljen iz glavnog grada Azerbejdžana do mjesta Bojuk-Kesik, u blizini granice sa Gruzijom, preko čije teritorije će pošiljka biti dalje transportovana do Jermenije, prenosi B92.
- Dogovor o isporuci postignut je prošlog mjeseca na razgovorima zamjenika premijera Azerbejdžana i Jermenije, u okviru napora da se proširi ekonomska saradnja - saopštio je pomoćnik predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva i šef spoljnopolitičkog sektora u njegovoj administraciji, Hikmet Hadžijev.
Azerbejdžan i Jermenija bili su u sukobu gotovo 30 godina nakon što je region Nagorno-Karabah, međunarodno priznat kao dio Azerbejdžana, početkom devedesetih uspostavio faktičku nezavisnost pod kontrolom etničkih Jermena.
Azerbejdžan je 2023. godine ponovo preuzeo kontrolu nad tom teritorijom, nakon čega su dvije strane započele mirovne pregovore.
Ranije ove godine, Azerbejdžan je ponovo otvorio svoju teritoriju za tranzit robe ka Jermeniji, rutu koja je bila zatvorena od 1997. godine.
Od oktobra su već dvije pošiljke žita iz Kazahstana i Rusije prošle kroz Azerbejdžan na putu ka Jermeniji, dok se nova isporuka ruskog žita očekuje do kraja godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Azerbejdžanska kompanija isporučila benzin Jermeniji poslije tri decenije

Akcija za ljudska prava (HRA) pozvala je Vladu Crne Gore i poslanike Skupštine da hitno povuku iz procedure Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima i da obezbijede jasno propisane, precizne i provjerljive kriterijume za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji sa odgovarajućim procesnim garancijama u disciplinskom postupku, kao što su pravo na upoznavanje sa optužbom i pravo da se na nju odgovori, tj. pravo na odbranu.
- <a href="https://www.gov.me/dokumenta/900fff6e-302c-436d-bf6d-3076715092ac" target="_blank">Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima</a>, koji je Vlada usvojila 16. decembra, predloženo je da u slučaju postojanja „bezbjednosnih smetnji" na strani policijskog službenika, koje utvrđuje uzak krug ljudi po izboru ministra unutrašnjih poslova, policijski službenik momentalno dobija otkaz, bez sprovođenja disciplinskog postupka. Otkaz se automatski odnosi i na sve službenike protiv kojih je disciplinski postupak po ovom osnovu već u toku. Na ovaj način se grubo ugrožava ljudsko pravo na rad i na pravičnost postupka i dozvoljava se uskom političkom krugu da nekontrolisano i arbitrerno dijeli otkaze na osnovu neprovjerenih informacija - saopšteno je iz HRA.
Time se, kako kažu u toj organizaciji, omogućava i da se partijska čistka policije maskira kao zakonit „veting", koji inače podrazumijeva vanrednu proceduru, koju sprovode posebne komisije stručnjaka priznatog integriteta, i koji se ni u kom slučaju ne smije izložiti riziku političke samovolje kakvu Predlog zakona dozvoljava.
Prijedlog, napominju u HRA, nije usklađen sa pravom EU i međunarodnim konvencijama, nije prošao javnu raspravu, niti je u njegovom obrazloženju navedeno da je dobio saglasnost Evropske komisije, što je posebno problematično u kontekstu pristupanja Crne Gore EU.&nbsp;
- Ovakva rješenja jasno pretvaraju Policiju u instrument političke lojalnosti, ugrožavajući profesionalnost i depolitizaciju ove institucije i samim tim i povjerenje građana - naglašavaju u HRA.
U toj organizaciji detaljno su istakli posebno sporne tačke u Prijedlogu zakona. Navode da Komisija za bezbjednosne smetnje, koju obrazuje ministar unutrašnjih poslova (čl. 6 Prijedloga), dobija veoma široko i nekontrolisano ovlašćenje da odlučuje o prijemu, obrazovanju i napredovanju u Upravi policije, kao i o prestanku radnog odnosa policijskim službenicima po sili zakona (čl. 24), a bez jasno definisanih i provjerljivih kriterijuma.&nbsp;
- Time se odlučivanje o egzistencijalnom pravu na rad prepušta tijelu koje nije nezavisno, već neposredno podređeno ministru kao eksponentu jedne političke partije - napominju u HRA.
U HRA dalje kažu da Prijedlog zakona radikalno mijenja dosadašnji sistem bezbjednosnih provjera tako što pomenuta Komisija može utvrditi postojanje bezbjednosnih smetnji i bez mišljenja Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), ako joj ANB ne dostavi mišljenje u predviđenom roku (čl. 6 i 20).&nbsp;
- Na taj način se napušta ranije zakonsko rješenje, prema kojem je izostanak mišljenja ANB-a značio pretpostavku da bezbjednosne smetnje ne postoje. Ovim se uklanja i minimalni institucionalni korektiv u postupku odlučivanja o "bezbjednosnim smetnjama" koji bi došao od ANB, kao nadležnog organa za pitanja bezbjednosti - dodaju u HRA.
Posebno je problematično, navode, što se kandidat za posao u policiji ili policijski službenik o navodnom postojanju bezbjednosnih smetnji samo formalno obavještavaju, bez prava da budu upoznati sa razlozima, činjenicama ili dokazima na osnovu kojih je takva ocjena donesena.&nbsp;
- Time se onemogućava i djelotvorna sudska ili upravna kontrola odluke, jer je pravo na pravni lijek svedeno na puku formalnost. U praksi, ovakvo rješenje omogućava trajno isključenje pojedinaca iz Uprave policije na osnovu tajnih, neprovjerljivih i potencijalno politički motivisanih procjena - ocjenjuju u HRA.
Prijedlog zakona, ističu, napušta koncept disciplinske odgovornosti kao osnovnog mehanizma utvrđivanja individualne krivice i profesionalne odgovornosti (čl. 22) koji je bez izuzetka propisan Zakonom o državnim službenicima, i to pod izgovorom efikasnosti.&nbsp;
- Predlagač tvrdi da je novi model efikasniji jer prestanak radnog odnosa po sili zakona dolazi odmah (čl. 24), bez dugotrajnih disciplinskih postupaka, a da je „ishod isti" kao kod sadašnjeg sistema. Ova tvrdnja je problematična, jer se zasniva na pretpostavci da su bezbjednosne smetnje nedvosmisleno i objektivno utvrđene, što dosadašnja praksa demantuje. "Prijeki sud" pod kontrolom ministra, ne može nadomjestiti pravičan postupak, u kojem postoji pravo na odbranu, a koje u državi vladavine prava, a ne partijske diktature, mora da bude dostupno svakome kome je ugroženo pravo na rad i lična i profesionalna reputacija - navode u HRA.
Uvodi se, naglašavaju, i retroaktivna primjena propisa (čl. 26). Pozivanje Vlade na „javni interes", kako bi izbjegla ustavnu zabranu povratnog dejstva propisa (čl. 147 Ustava), ne može, poručuju u HRA, opravdati retroaktivnu primjenu strožih posljedica koje automatski dovode do prestanka radnog odnosa, posebno kada se zasnivaju na tajnim i neprovjerljivim procjenama bezbjednosnih smetnji, bez prava na obrazloženu odluku i djelotvoran pravni lijek.
- Takvo pogoršanje pravnog položaja zaposlenih dodatno narušava pravnu sigurnost i pravičan postupak - naveli su u saopštenju.
U HRA kažu i da se Institut bezbjednosnih smetnji uspostavlja kao trajan i sveobuhvatan mehanizam selekcije, koji se ne odnosi samo na aktivne policijske službenike, već i na kandidate za prijem pripravnika, korisnike stručnog osposobljavanja u Policiji, kandidate za osnovno i visoko policijsko obrazovanje.
- To omogućava stalnu provjeru „podobnosti" kadra kako prilikom ulaska u sistem, tako i tokom cijele karijere. Time se stvara institucionalni okvir za političku i ideološku filtraciju kadrova, nespojivu sa principima profesionalne, depolitizovane i demokratski kontrolisane policijske službe - naglašeno je u saopštenju.
U HRA poručuju da se bezbjednost države ne može graditi na snižavanju dostignutog nivoa ljudskih prava u vidu ukidanja procesnih garancija, niti na političkoj selekciji kadrova, već na temelju vladavine prava koja podrazumijeva izgradnju profesionalnih institucija.

HRA pozvala na povlačenje Prijedloga zakona o unutršanjim poslovima: Partijska čistka policije pod maskom „vetinga"

Sopran Petra Radulović kazala je da je imala dilemu da li će publika razumjeti težinu pjesme „Ko li mi te brani“ i sve ono što ona nosi, jer, kako ističe, osjeća odgovornost da govori o važnim temama u Crnoj Gori o kojima se često ne govori.
- Imala je dilemu da li će ljudi razumjeti težinu pjesme i šta sve iza nje stoji, jer sama nosi odgovornost i želi da govori o važnosti tema u Crnoj Gori, o kojima se često i ne govori - rekla je Radulović u emisiji "Srećan dan" na Televiziji E.
Pjesma „Ko li mi te brani“, autorke Jelene Jovetić, dobila je novo umjetničko ruho snimanjem spota u kojem glavnu ulogu ima upravo sopran Petra Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4umMxqr2YzY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Govoreći o saradnji sa Jelenom Jovetić, Radulović je istakla da je do nje došlo preko zajedničke prijateljice, pjesnikinje Tanje Ćalasan, koja je, kako kaže, prepoznala spoj dvije energije.
- Naša prijateljica Tanja Ćalasan, takođe pjesnikinja, nas je spojila jer je imala ideju i Jelena je govorila o svojoj ideji da želi da napiše muziku za tu pjesmu i onda je Tanja rekla da misli da ima ženu koja je prava za tu stvar. Ona mi se javila krajem jula, a ja sam 30.jula letjela za Beč, nazad na probe ovdje u teatru i rekla sam možemo samo sjutra da se sretnemo kad budem išla na aerodrom u Podgoricu, tako je bilo spontano. Ja sam se oduševila njenom energijom i njenom idejom o pjesmi i nekako sam odmah rekla može, iako je to bio za mene izazov jer se bavim operom i nijesam nikad ovako nešto radila, ali ona je željela da ja tu pjesmu na neki način i klasično otpjevam i tako je i bilo - rekla je Radulović.
Dodala je da je u oktobru boravila u Crnoj Gori kako bi podržala osnivanje Bokeškog simfonijskog orkestra, te su tom prilikom iskoristili priliku da snime i pjesmu i spot.
Iako se, kako navodi, ne bavi snimanjem pjesama i spotova, Radulović ističe da je cijeli tim koji je radio na projektu učinio da iskustvo bude posebno i da u cijelom procesu iskreno uživa.
- I Mika koji je snimao spot, Bojan koji je napisao pjesmu i haljina od Ivane Miranović, sve je nekako bila jedna predivna priča - istakla je Petra.Radulović.

Radulović: Sve oko nastanka spota za pjesmu „Ko li mi te brani“ je jedna predivna priča

Uz puno uvažavanje demokratski izraženih stavova i potreba građana Zete, ali i svih građanki i građana Crne Gore, kao i poštovanje preuzetih međunarodnih obaveza i obostrano obavezujućih ugovora sa evropskim partnerima, uvjereni smo da ćemo doći do dogovora i započeti izgradnju postrojenja - poručio je premijer Milojko Spajić čestitajući 19. decembar - Dan oslobođenja Podgorice.
Istakao je da se realizacijom ovog, kao i ostalih infrastrukturnih projekata, stvaraju uslovi da do okončanja pristupnih pregovora i punopravnog članstva, Evropska unija bude bogatija za još jedan respektabilan, funkcionalan i održiv administrativno-univerzitetski, privredno-tranzitni, mediteranski, kulturno-sportski i turistički centar.
- Fokusirani na projekte od javnog interesa i ostvarivanje strateških ciljeva, uvjeren da ćemo zajednički uspješno prevazilaziti sve izazove koji su pred nama, još jednom vam upućujem iskrene čestitke povodom 19. decembra - naveo je Spajić.
On je naglasio da Podgorica predstavlja jedan od najupečatljivijih primjera nacionalne vitalnosti i nepokolebljive usmjerenosti ka prosperitetnoj budućnosti.
- Titula Evropske prijestonice mladih za 2028. godinu potvrđuje i snažno podstiče identitet Podgorice kao grada mladosti, elana i velikih životnih šansi - dodao je Spajić.

Spajić čestitao 19. decembar: Uvjereni smo da ćemo doći do dogovora i da ćemo započeti izgradnju postrojenja u Botunu

Upravni odbor Univerziteta Crne Gore usvojio je elaborate o opravdanosti osnivanja studijskog programa Specijalna edukacija i rehabilitacija na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, i to kao osnovnog akademskog studijskog programa, u trajanju od tri godine (180 ECTS kredita), i master akademskog studijskog programa, u trajanju od dvije godine (120 ECTS kredita).
- Elaboratima su definisani ciljevi studijskog programa na oba nivoa studija, koji su usmjereni na unapređivanje opštih i sticanje specijalističkih znanja iz oblasti defektologije, logopedije i socijalne pedagogije, kao i na razvoj sposobnosti i vještina za samostalan stručni i istraživački rad. Program omogućava razvoj profesionalnog identiteta i kompetencija za rad u oblastima dijagnostike i tretmana poremećaja u razvoju, govoru, jeziku, komunikaciji, učenju i ponašanju, kao i pružanje psihosocijalne podrške osobama sa smetnjama i poremećajima i članovima njihovih porodica, uz stvaranje uslova za nastavak školovanja na doktorskim studijama nakon završenih master studija - navodi se u saopštenju UCG.
Strateški ciljevi studijskog programa ostvaruju se, kako navode, kroz obrazovanje visokoosposobljenih stručnjaka, unapređenje kvaliteta stručnog i naučnog rada, afirmaciju mladih kadrova, primjenu stečenih znanja u praksi, kao i kroz istraživanje i primjenu rezultata istraživanja u cilju unapređenja sistema zaštite osoba sa smetnjama i teškoćama u razvoju.
U elaboratima je, ističu, konstatovano da je studijski program koncipiran u skladu sa potrebama tržišta rada, sa ciljem jačanja sistema obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite.
- Elaborati obuhvataju sve neophodne elemente, uključujući strukturu studijskog programa, sadržaj nastavnih planova i programa (ECTS kataloga), module i ishode učenja, metode realizacije nastave i uporedne prakse, te su sadržinski i formalno usklađeni sa standardima akreditacije. Usvojeni su uz prethodno pribavljena pozitivna mišljenja Senata Univerziteta Crne Gore i Centra za unapređenje kvaliteta Univerziteta Crne Gore - dodali su u saopštenju.
U skladu sa donesenom odlukom, Centar za unapređenje kvaliteta Univerziteta Crne Gore, kako zaključuju, sprovešće proceduru akreditacije studijskog programa, podnošenjem zahtjeva sa potrebnom dokumentacijom, u formi i sadržini propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju i Pravilnikom o postupku akreditacije studijskih programa.

UCG uvodi osnovne i master studije Specijalne edukacije i rehabilitacije na Filozofskom fakultetu

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Lompar: Nezakonito imenovanje Radulovića je samo kontinuitet rada MKM, skandali koji prate mandat Vujović tužna slika stanja u tom resoru

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru u Spužu, podnio je 17. decembra 2025. godine Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv „NN službenog lica“ i više osoba, tvrdeći da je organizovano „kriminalno udruženje“ sa ciljem da se otuđi i zloupotrijebi njegovo pismo namijenjeno advokatu.
U prijavi se, između ostalog, navodi da su kao članovi tog navodnog udruženja označeni voditelji emisije „Kontroverza“ na RTV Podgorica, Mladen Stojović i Ana Pešukić, kao i „još za sada nepoznata lica“.
ŠTA KATNIĆ TVRDI DA SE DOGODILO
Katnić u prijavi tvrdi da je „neutvrđenog dana u decembru 2024. godine iz pritvorske ćelije u Spužu 1L otuđeno pismo, privatno vlasništvo optuženog Milivoja Katnića, namijenjeno za njegovog advokata Spasoja Kovačevića“.
Prema prijavi, to pismo je potom dospjelo do Ane Pešukić, a zatim, kako piše, i do javnosti. Pismo je „objavila u emisiji ‘Kontroverza’ dana 22. oktobra 2025. godine“, zajedno sa Mladenom Stojovićem.
U dokumentu se dalje tvrdi da je sadržaj pisma u emisiji tumačen „lažno i netačno“, uz ocjenu da je cilj bio da se Katniću nanese šteta i utiče na odluke o pritvoru.
SPOR OKO „TIMOŠENKA“ I REČENICE „DA NE MIJENJA IZJAVU“
U prijavi je posebno sporno tumačenje pojedinih riječi iz pisma. Katnić tvrdi da je u emisiji iznesena neistina „posebno kroz lažno prikazivanje da je ime Timošenko koje je navedeno u pismu pseudonim optuženog Saše Čađenovića“.
On, međutim, navodi suprotno.
„Istina sasvim druga… a to je da je ime Timošenko iz pismena lično ime svjedoka Timošenka Miladinovića, rođenog 1946. godine na Kosovu“, piše u prijavi.
Takođe osporava i interpretaciju jedne rečenice. U prijavi piše da je u emisiji tumačeno da je sklop riječi „da ne mijenja izjavu“ instrukcija Saši Čađenoviću, dok Katnić tvrdi da se „instrukcija… odnosila na sasvim drugi krivični predmet i saslušanje ovog svjedoka pred sudijom za istragu“.
KATNIĆ: „SVE SE RADI NAMJERNO I SVJESNO“
U obrazloženju prijave Katnić navodi da je u emisiji prikazana kopija pisma „nakon skoro deset mjeseci od otuđenja“ i da je, kako tvrdi, Ana Pešukić govorila „da je original dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
„Sve se radi namjerno i svjesno od strane ovog kriminalnog udruženja, čiji članovi preduzimaju unaprijed određene i dogovorene radnje“, tvrdi Katnić.
On navodi i da se sve dešava „u vrijeme kada se odlučuje o daljem trajanju pritvora protiv njega i Saše Čađenovića“.
KOJA KRIVIČNA DJELA SE SPOMINJU
U prijavi se kao cilj navodnog udruživanja pominju krivična djela – „povreda tajnosti pisma i drugih pošiljki“, „lažno prijavljivanje“ i „zloupotreba službenog položaja“, a u kvalifikaciji i „kriminalno udruživanje“.
Katnić navodi da je pismo, po prijavi, dostavljano i Specijalnom državnom tužilaštvu „lažno prikazujući da je Milivoje Katnić na ovaj način počinio krivično djelo“.
ŠTA KATNIĆ TRAŽI OD TUŽILAŠTVA
Katnić predlaže ODT Podgorica da preduzme više radnji.
„Da ovo tužilaštvo pozove osumnjičene i sasluša ih”, da „pribavi audiovizuelni snimak emisije ‘Kontroverza’ od 22. oktobra 2025. godine“ i da se „uloži original pomenutog pisma za koje Ana Pešukić tvrdi da ga je dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
U prijavi se pominje i mogućnost saslušanja svjedoka pred sudijom za istragu, uz pozivanje na „član 276 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku“.

Tag: tri-decenije

Azerbejdžanska kompanija isporučila benzin Jermeniji poslije tri decenije

HRA pozvala na povlačenje Prijedloga zakona o unutršanjim poslovima: Partijska čistka policije pod maskom „vetinga"

Radulović: Sve oko nastanka spota za pjesmu „Ko li mi te brani“ je jedna predivna priča

Spajić čestitao 19. decembar: Uvjereni smo da ćemo doći do dogovora i da ćemo započeti izgradnju postrojenja u Botunu

UCG uvodi osnovne i master studije Specijalne edukacije i rehabilitacije na Filozofskom fakultetu

PRATITE TVe UŽIVO