Sindikalna organizacija Javni radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore zatražila je da se kao aneks kolektivnog ugovora unese član da se u 2025. godini isplati 13. plata radnicima.
U ovoj Sindikalnoj organizaciji podsjećaju da dvije od tri postojeće sindikalne organizacije i rukovodstvo RTCG pregovaraju oko prijedloga Kolektivnog ugovora, već nekoliko, za radnike, teških mjeseci. 
- Naš sindikat nije direktno uključen, ali podržava sva povećanja koeficijenata kolegama od kojih zavise produkcioni procesi u RTCG. Naravno, uz principijelan stav da se Kolektivni ugovor ne može potpisati sa menadžmentom na čijem čelu je nelegalni generalni direktor, i članovima Savjeta RTCG koji su pod optužnim predlogom - navedeno je u saopštenju Sindikalne organizacije JRDS RTCG.
Da pregovori ne teku po zamišljenom planu ovakvog menadžmenta, potvrđuju, kako ističu, preko iritirajućih poruka službe Ljudskih resursa, koja ih kao pravi PR tim menadžmenta, "bombarduje sa, uglavnom dugometražnim dezinformacijama".
- Na kraju pisma dobijenog u petak 12. septembra, pored projekcije plate, napomena da se pola zaposlenih izjasnilo za prijedlog menadžmenta?! Neskrivenom prikupljanju podrške (informisani smo i od šefova službi) ali na papiru bez pečata ili naznake ko stoji iza, potpisivanjem u bifeu i kancelariji pomoćnika. Istog koji je dao ostavku Komisiji za pregovore. Plebiscitarno izjašnjenje, bez matičnog, ili broja lične karte: “Da li ste saglasni da se posljednja verzija Kolektivnog ugovora dostavljena od strane menadžmenta, a u koju ste imali uvid, potpiše u najkraćem roku?” je, stoga, manipulacija i svi koji ga iniciraju i realizuju „miniraju“ sindikalne principe - navedeno je u saopštenju.
Napominju da su u menadžmentu osobe koje, većinom, nemaju dodirnih tačaka sa televizijskom produkcijom, uglavljene u korporativnoj i pravnoj administraciji, potpisivači manipulativnih tendera i potvrda koji nakon par godina rada u RTCG dobijaju stanove. Time se, kažu u Sindikalnoj organizaciji JRDS RTCG, praktično poklanja na desetine hiljada eura pojedinačno.
- Trošenje na bespotrebu opremu i gradnju/rušenje novih/starih studija, krpi se zgrada koja nakon građevinskih i inih poduhvata biva sve trošnija - naglašeno je u saopštenju.
Pravna služba je, tvrde, ozvaničila nezakonitosti, "a ni (pre)plaćeni eksterni advokati ne mogu dobiti niti jedan spor".
- Najveći broj dugogodišnjih profesionalaca koji stvaraju program je degradiran na pozicije sa početka karijere, a prosjek bijednih primanja, popravljaju menadžeri sa nezakonitim ugovorima sa dodacima koji nadmašuju njihovu osnovnu platu - navode iz Sindikalne organizacije JRDS RTCG.
Tvrde da su se i plaćali eksterni savjetnici za program, raspisivani tenderi za sistematizaciju radnih mjesta, a da se sad angažuju stručnjaci za integrisanje.
- Obeshrabrujuće je što većina kolega čija je obaveza i novinarski kodeks, svjesno zbog konformizma i sitnih privilegija, prećutkuje svo bezakonje koje RTCG ruši kao instituciju. Informacija da se uz veting u pravosudju i policiji sprema i amandman o vetingu u javnim medijskim servisima, možda im i promijeni ugao gledanja... i ćutanja - napominju u saopštenju.
Kako navode iz Sindikalne organizacije JRDS RTCG, značajan broj kolega je u egzistencijalnoj trci, pa teško može primijetiti sve ove, kako su ih nazvali, licemjerno planirane anomalije.
- A tek da im se odupre... Iz tog razloga: da se kao aneks kolektivnog ugovora unese član kojim će se (makar malo) nadoknaditi kašnjenje u pregovorima, tačnije da se u 2025. godini isplati 13. plata radnicima. Osim menadžmentu, jer su im potpisi na saopštenjima tajni, kao što je tajna ko od njih stoji iza ovog posljednjeg pritiska na kolektiv medijske kuće koja za svoj rad odgovara javnosti. I plaća se novcem građana - zaključuju iz Sindikalne organizacije JRDS RTCG.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sindikalna organizacija JRDS RTCG: U kolektivni ugovor unijeti 13. platu

Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da Moskva nema interes da raspaljuje globalni sukob, kao što nije imala interes da pokrene specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.
- Naravno, nismo zainteresovani za globalni sukob. Nismo ludi. Ovo je rečeno stotinu puta. Kome je potreban globalni sukob - upitao je Medvedev u intervjuu za TASS, Rojters i projekat Vargonzo, podsjećajući da je rusko rukovodstvo više puta upozoravalo Zapad i zemlje NATO, pozivajući ih da uzmu u obzir interese Rusije i sjednu za pregovarački sto.
Kako kaže, globalna situacija mogla bi dovesti do situacije u kojoj bi sve u nekom trenutku moglo da izmakne kontroli, a opasnost od globalnog rata je veoma velika.
- Novi multipolarni svijet sastoji se od različitih zemalja, glavnih polova i važnih igrača. To svakako uključuje i našu zemlju - Rusku Federaciju, Narodnu Republiku Kinu, Indiju i zemlje onoga što sada nazivamo globalnim Jugom. Jasno je da je ovo potpuno novi fenomen, sa sopstvenim pravnim subjektivitetom, kako kažu pravnici, i željom da se direktno učestvuje u međunarodnim odnosima, a ne indirektno preko drugih zemalja - smatra zamjenik šefa Savjeta bezbjednosti Rusije.
Medvedev je rekao da je po dolasku na dužnost predsjednika bio mentalno spreman da pritisne nuklearno dugme ako bude potrebno.
&nbsp;-Svako ko je pristao da se kandiduje i bude izabran za predsjednika nuklearne sile ne može to isključiti. Kao vrhovni komandant, prirodno sam učestvovao u svim neophodnim obukama tokom tog perioda, uključujući i obuku za rukovanje nuklearnim oružjem. Ali ne daj Bože da do toga dođe - naveo je on.
Na pitanje novinara o najnevjerovatnijoj prognozi koju bi mogao da napravi za 2026. godinu, Medvedev je ocijenio da bi raspad NATO i povratak EU kupovini ruske nafte i gasa bili korisni za cijelu planetu.
&nbsp;- Među nevjerovatnim stvarima, pošto tražite, na primjer, Evropska unija će se izviniti Ruskoj Federaciji i ponovo tražiti prodaju gasa i nafte. Ili će se NATO raspasti zbog povlačenja SAD. Oboje bi, inače, bilo korisno za našu planetu. Da li je to moguće? Vjerovatno je, kao i sve nevjerovatne stvari, moguće - istakao je Medvedev.
Prema njegovim riječima, kolonijalne tendencije prema suverenoj zemlji poput Venecuele bile su iznenađujuće.
- Zarobljavanje predsjednika Venecuele Nikolasa Madura od Amerikanaca je katastrofa u međunarodnom pravu i podriva čitav sistem međunarodnih odnosa - rekao je Medvedev, dodavši da planira da objavi pravni esej o pravnim aspektima hapšenja Madura.
Kada je riječ o odnosu Moskve i Londona, Medvedev je ocijenio da samo fundamentalna promjena britanske politike može poboljšati odnose sa Rusijom.
- Ono što sadašnje britansko rukovodstvo radi jeste neka vrsta bijesne, primitivne rusofobije, kako bi podiglo sopstveni elektorski rejting - rekao je on.
Kada je riječ o Grenlandu, Medvedev je ocijenio da želja predsjednika SAD Donalda Trampa da preuzme kontrolu nad tom zemljom predstavlja ozbiljan izazov jedinstvu Zapada.
- Neću se zadržavati na Grenlandu. Naš predsjednik je nedavno rekao da se to nas ne tiče. Neka Sjedinjene Države i Evropljani to riješe, ali cijela stvar je prilično čudna. Ništa slično se nije desilo barem u posljednjih nekoliko decenija, ali se sada dešava. Ovo zaista predstavlja ozbiljan izazov za atlantsko jedinstvo - rekao je Medvedev.
Takođe, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije nazvao je isticanje da Rusija i Kina predstavljaju "prijetnju" za Grenland samo taktikom zastrašivanja.

Medvedev: Nismo zainteresovani za globalni sukob, nismo ludi

Cijene nafte porasle su i prošle sedmice, pete zaredom, pa su dostigle najviše nivoe u šest mjeseci, što je najviše posljedica napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana.
&nbsp;Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 7,3 odsto, na 70,69 USD, dok je na američkom tržištu barel poskupio 6,8 odsto, na 65,21 USD.
&nbsp;Rast cijena petu sedmicu zaredom uglavnom je posljedica napetosti između SAD-a i Irana, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Američki ratni brodovi stigli su sredinom sedmice na Bliski istok, uz poruku predsjednika SAD-a Donalda Trampa Iranu da se nada da će "brzo sjesti za sto" i pregovarati o nuklearnom sporazumu.
&nbsp;U junu prošle godine SAD je s Izraelom napao nuklearna postrojenja u Iranu i brojne vojne lokacije. Iran je odgovorio napadom na mete u Izraelu i na američku vojnu bazu u Kataru.
&nbsp;U četvrtak je Tramp rekao da planira razgovarati s Iranom.
&nbsp;- Puno naših jako velikih, jako moćnih brodova plovi ovog trena prema Iranu i bilo bi sjajno da ih ne moramo upotrebiti - dodao je Trump.
&nbsp;Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči poručio je da je Teheran spreman za ravnopravne razgovore, koji će se temeljiti na uzajamnim interesima i poštovanju.
&nbsp;Međutim, on je istakao da iranski odbrambeni kapaciteti i projektili nikada neće biti predmet rasprave.
&nbsp;Trgovci se plaše da bi Teheran na eventualni američki napad mogao odgovoriti zatvaranjem Hormuškog tjesnaca kojim dnevno prolazi oko 20 miliona barela nafte.
&nbsp;Iran je prošle godine proizveo oko 3,3 miliona barela nafte dnevno, što čini otprilike tri odsto svjetske proizvodnje.
&nbsp;Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti, cijene su nafte ove godine porasle gotovo 15 odsto, nakon što su prošle godine pale oko 20 odsto.

Cijene nafte porasle petu uzastopnu sedmicu

Od toga kojim pravcem će krenuti Crna Gora u dobroj mjeri zavisi cjelokupna sudbina balkanskog mira i stabilnosti. I ne samo ovog dijela Evrope. Toga su svjesni i u Londonu i u Berlinu. I zato ohrabruju vlast u Podgorici da uloži maksimalne napore i da sve od sebe da iskoristi ukazanu šansu. Pa poručuju onom dijelu vlasti koju personifikuje premijer Milojko Spajić da jedino udruženi sa dokazanim proevropskim snagama iz opozicije i nevladinog sektora mogu da zaštite svoju državu i uvedu je u evropsku porodicu naroda.
Sa Crnom Gorom (i Kosovom) počelo je i sa Crnom Gorom se završava sa osvajačkom ratnom politikom koja Balkan drži u višedecenijskom mraku. Jasne poruke najznačajnijih evropskih zvaničnika, koje čuju svi oni koji žele dobro Crnoj Gori, vjerujemo dopiru do onih kojima su upućene. Premijeru Spajiću prije svega.
U suštini, ključno pitanje je pitanje odbrane i opstanka nezavisne države Crne Gore u zapadnoevropskom civilizacijskom krugu. Od svih nedaća i nasrtaja sa kojima se Crna Gora susretala tokom svog viševjekovnog postojanja, „velikosrpski projekat“ (danas preimenovan u „srpski svet“) sa kratkim prekidima traje više od sto pedeset godina i ne pokazuje ni u naznakama popuštanje ovog “bratskog zagrljaja”. Štavise, nakon svih propalih pokušaja urušavanja i asimilacije posljednjih nekoliko decenija, beogradsko velikodržavlje, poduprto ruskim imperijalizmom, kao da je krenulo u posljednji odlučni boj za uništenje Crne Gore, to jest crnogorske države, nacije, jezika, kulture, crkve.
Sada, kada se zahvaljujući spletu geopolitičkih okolnosti, ukazala šansa za brzi prijem u punopravno clanstvo Evropske unije, maligni uticaj onog najznačajnijeg kolaborantskog dijela vlasti, oličenog u bivšem DF i Demokratama, dovodi u pitanje opstanak same države. Dovoljno je podsjetiti na njen potpuno narušeni suverenitet, naročito kad je u pitanju donošenje samostalnih odluka. Dakle, došao je trenutak kada se drzava Crna Gora (što ne znači bilo kakva) može spasiti ili konačno upropastiti. Redovni izbori, planirani za manje od godinu i po dana, ili eventualno vanredni, posljednja su raskrsnica u izboru dugrajnog mraka i zraka svjetlosti koji se ipak nazire.
Nacionalni Crnogorci nemaju rezervnu državu. Vjerujemo da se to odnosi i na ostale etničke zajednice. Potrebno je uvijek ponavljati da Crna Gora bez manjinskih naroda nije država za koju se treba boriti. Manjinski narodi su svoju privrženost Crnoj Gori dokazali i u nedavnoj prošlosti . Danas, nažalost, prvaci manjinskih stranaka, naročito Bošnjačke i dijela albanskih stranaka, sve više gledaju prema nekim drugim centrima van Crne Gore. To, naravno, najviše važi za sve stranke sa srpskim predznakom. Jedini izuzetak su predstavnici hrvatske manjine koji, ponosni na svoj hrvatski rod, dokazuju da im je domovina Crna Gora. Potrebno je napomenuti da za stranke manjinskih naroda koje participiraju u vlasti i daju legitimitet aktuelnoj većini, učestvujući u donošenju loših i po Crnu Goru štetnih odluka, ne glasa ni približno većina njihovih nacionalnih grupacija. Za Bošnjacku stranku ne više od trećine bošnjacko/muslimanske populacije.
Gradjanska država, kao optimalni oblik uređenja Crne Gore, znači CRNOGORSKA drzava ravnopravnih gradjana svih vjera i nacija koji u njoj žive. To je upravo obrnuto od pokušaja stvaranja nacionalnih feuda, sto Beograd i Moskva nameću i pokušavaju realizovati. Dok neki prvaci manjinskih stranaka nesvjesno ili, sto je mnogo opasnije, svjesno to prihvataju. Izgradnja i učvršćivanje modernog crnogorskog građanskog društva jedini je garant dugoročnog utemeljenja i opstanka crnogorske države.
Postojeći koalicioni savez takozvanih „pomiritelja“, a u stvari nacionalista/unitarista, političkih mešetara i zagovornika kratkoročnih dobiti iz krugova manjinskih stranaka ne može voditi ničemu dobrom. Aktuelna vlast, predvodjena dominantno srpskim nacionalistima/integralistima i navodjena iz Beograda, preduzima sve da zaustavi prijem Crne Gore u EU. Srpski radikalizam ne prihvata ni jedno razumno rješenje koje Crnu Goru „evropeizuje“ i otvara joj put razvoja utemeljenog na osnovama demokratskih, građanskih, sekularnih društava. Neće se riješiti ni jedan od problema, koji ce se u susret najznačajnijim izborima nakon referenduma stalno umnožavati, dok god srpski radikalni elementi iz bivšeg DF i Demokrata, budu “zastupali interese” crnogorske države, a premijerov PES i manjinske stranke ih (ne)voljno slijedili.
Svojevremeno je cijenjena srpska istoričarka Latinka Perović napisala da se “Jugoslavija nije raspala zato što nije bilo rješenja, već zato što je Srbija odbila svako rješenje”. Kako tada, tako i danas, eksponenti i sprovodnici iste te politike beogradskog režima svojim malignim uticajem nastoje da udalje Crnu Goru od Evrope i svijeta. Evropska Unija ne odredjuje našu sudbinu ni kada nas kritikuje ni kada nas hvali, ali svakako odredjuje opšte uslove u kojima se trasira i crnogorska sudbina. U sadašnjem preoblikovanju svijeta crnogorska politika morala bi biti samo i jedino ona evropska. Stoga ovu jedinstvenu priliku ne bismo smjeli propustiti ili proigrati kratkovidim i zlonamjerno donesenim odlukama koje bi usporile ili zakočile njen evropski put.
Svi ključni politički činioci iz aktuelne vlasti koji se izdaju za proevropske snage i oni dokazani iz opozicije (DPS i ES), zajedno sa najprogresivnijim iz nevladinog sektora, morali bi shvatiti značaj sudbonosnog trenutka u kome se Crna Gora danas nalazi. To znači ostaviti po strani maksimalističke zahtjeve i pripremiti se na kompromise kao znak snage i političke mudrosti a ne slabosti. I iskreno pripremiti na takve korake svoje sljedbenike, to jest svoje biračko tijelo. Samo takvim načinom može se Crna Gora odbraniti od uticaja malignih politika. Ako ne bude razumijevanja i sporazumijevanja slijedi ono što su zacrtali neprijatelji Crne Gore ostvarajući davnašnju maksimu: zavadi, pa vladaj. Naglašavamo da oko nezavisnosti, grđanskog karaktera i evropskog opredjeljenja naše države nema pogadjanja. I da će građani Crne Gore većinski stati iza takve politike. A osim Crne Gore druge nemamo. I ne treba nam!

Popravni iz istorije

Evropska unija namjerava uvesti mjere protiv prekomjernog uvoza jeftinog sirovog šećera kako bi olakšala situaciju na unutrašnjem tržištu i zaštitila evropske proizvođače šećerne repe.
Prema najavama EU agrarnog povjerenika Kristofa Hansena, Komisija će uskoro predstaviti predlog za privremeno zaustavljanje uvoza preko takozvane Inward Processing Procedure (IPP), posebnog carinskog režima koji dopušta bescarinski uvoz šećera za preradu i naknadni re-izvoz, prenose Nezavisne novine.
Ova posebna procedura, koja je trebalo da služi za industrijsku preradu, posljednjih godina se, kako ističu stručnjaci, pretvorila u put za uvoz jeftinog šećera koji ne zadovoljava evropske socijalne i ekološke standarde.
Prema dostupnim podacima, do avgusta prošle godine preko ovog režima u EU je ušlo čak 470 hiljada tona sirovog i 135 hiljada tona bijelog šećera, od čega gotovo 440 hiljada tona iz Brazila. Uvoz IPP-šećera gotovo se udvostručio u posljednjih pet godina, a u privrednoj godini 2024/25. u EU je uvedeno čak oko 587 hiljada tona, što čini više od 70 odsto ukupnog uvoza sirovog šećera u EU.
U poređenju s tim, kvota za zemlje Merkosura, koja iznosi 190 hiljada tona šećera, relativno je mala. Ipak, očekuje se da će te zemlje iskoristiti ovu kvotu, koja je otprilike ekvivalent proizvodnji jedne velike evropske šećerane.
Predstavnici evropske šećerne industrije smatraju da bi zaustavljanje IPP-uvoza moglo odmah olakšati situaciju na tržištu.&nbsp;
Mnogi proizvođači šećerne repe očekuju da će Savjet EU brzo prihvatiti predlog Komisije.
Problem je nastao jer je IPP‑uvoz u velikoj mjeri uticao na smanjenje cijena šećera u EU, pritiskom na cijene prema svjetskim nivoima, koje su često pod uticajem "dampinga i subvencija" na globalnom tržištu.
Jedan od najvećih faktora dampinga, prema analitičarima, jeste uvoz iz Indije. Međutim, proizvođači i industrija izražavaju zadovoljstvo jer šećer nije uključen u novi trgovinski sporazum između EU i Indije, koji je dogovoren početkom nedjelje.
Cilj predloga je da se stvori ravnoteža između domaće proizvodnje i uvoza, te da se smanji zavisnost od jeftinog, često subvencionisanog šećera iz trećih zemalja. Time bi se obezbijedila održivost evropskog tržišta ovog proizvoda i zaštita lokalnih poljoprivrednika.
- Stanje na tržištu šećera u Evropi već dugo je pod pritiskom niskih cijena koje ne odražavaju stvarne troškove proizvodnje. Zaustavljanje IPP‑uvoza je konkretan korak da se zaštite evropski proizvođači i omogući dugoročna stabilnost - poručuju iz industrije.
U narednim sedmicama očekuje se zvanična rasprava Savjeta EU i Komisije, kao i donošenje odluka koje bi mogle značajno da utiču na dinamiku evropskog tržišta šećera.

EU će zaustaviti uvoz sirovog šećera

Ekonomija

Tolić: Zaposlićemo 130 radnika zbog baze Wizz Air-a u Podgorici, gruba procjena renoviranja oba aerodroma je 250 - 300 miliona eura

Hronika

(VIDEO) Snimak Miloša Medenice nakon bjekstva – policija utvrđuje autentičnost snimka

Društvo

Ministarka kulture prisustvovala Centralnoj Svetosavskoj akademiji u Muzičkom centru

Politika

Vlasti ne čekaju Brisel: Zakon o ANB i o unutrašnjim poslovima na dnevnom redu bez mišljenja EU

Tag: trinaesta-plata

Sindikalna organizacija JRDS RTCG: U kolektivni ugovor unijeti 13. platu

Medvedev: Nismo zainteresovani za globalni sukob, nismo ludi

Cijene nafte porasle petu uzastopnu sedmicu

Popravni iz istorije

EU će zaustaviti uvoz sirovog šećera

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO