Ministarstvo kulture i medija ne učestvuje u predlaganju i odlučivanju, niti ima ikakav uticaj na izbor nagrađenih Trinaestojulskom nagradom, dok žiri za dodjelu najvećeg državnog priznanja bira Skupština Crne Gore - kazala je čelnica ovog resora Tamara Vujović na kontrolnom saslušanju Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport.
Ona je istakla da Zakon o državnim nagradama ne ostavlja ni minimum ovlašćenja u dijelu odlučivanja o osnovanosti za dodjelu Trinaestojulske nagrade, te da žiri tvrđuje da li su svi prijedlozi u skladu sa zakonom, te je li dokumentacija koja je dostavljena potpuna.
- Mi samo prikupljamo predatu dokumentaciju, a i kad se aplicira žiriju se šalju prijedlozi - navela je Vujović.
Najveće državno priznanje, prema njenim riječima, nije nagrada samo za pojedinačni uspjeh, već državna nagrada za one koji talentom, radom i predanoćču to zaslužuju, te da je zbog toga svako pitanje na ovu temu legitimno.
- Kao resorno ministarstvo nemamo nadležnosti da ulazimo u odluke komisije. U skladu sa Zakonom o državnim nagradama ministarstvo vrši isključivo administrativne poslove, pružanje organizaciono-tehničke podrške, te obezbjeđivanja uslova za dodjelu nagrade - rekla je Vujović.
Ministarstvo je, govoreći o primjeni Zakona o izdavačkoj djelatnosti, kazala da se Nacionalna biblioteka "Đurđe Crnojević" može smatrati nadležnom da pokrene postupak za utvrđivanje odgovornosti, pošto ona neposredno primjenjuje materijalni propis ovog akta.
To, prema njenim riječima, podrazumijeva da je najmjerodavnija da ocijeni jesu li ispunjeni svi uslovi da bi se nešto smatralo prekršajem i za eventualno pokretanje nekog postupka.&nbsp;
Oni su od Ministarstva pravda tražili mišljenje ko može pokrenuti postupak.
- Kazali su da prema Zakonu o prekršajima postupak može pokrenuti organ u čijoj nadležnosti spada izvršenje ili nadzor izvršenja ili tužilac. O tome smo obavijestili NB "Đurđe Crnojević". Tužilac će utvrđivati eventualne krivične ili prekršajne odgovornosti - rekla je Vujović.
Ostaju otvoreni za dijalog.
- Jer vjerujemo da tako možemo jačati sistem kulturne politike. Na nama je vrijednosti da branimo kroz institucije, a svedemo na minimum stvaranje vještačkih podjela u društvu i aktiviranja određenih tema koje imaju taj kapacitet - poručila je Vujović.
Poslanica Demokratske partije socijalista Zoja Lalović Bojanić kazala je kako u Ministarstvu kulture i medija postoje brojni problemi.
- Vidjeli smo nedavno da je bilo ostavki zbog političkog pritiska. Naši hramovi koriste se kao skladišta u koja se smještaju spomenici ratnim zločincima - istakla je Lalović Bojanić.
Na njeno pitanje upućeno Vujović kakva je vizija i misija resora na čijem je čelu povodom kulture u Crnoj Gori predsjednik Odbora Nikola Rovčanin (Demokrate) kazao je kako to ne pripada temi o kojoj se danas raspravlja.
Vujović je odgovorila da se vizija i misija obično predstavljaju na razgovoru za posao, te da su njoj poslodavac građani Crne Gore koji su ovoj parlamentarnoj većini dali povjerenje.
- Na taj način sam zaslužila i obrazložila svoju viziju i misiju. Kome sam trebala viziju i misiju sam predstavila, već sam došla da vodimo argumentovani dijalog zbog pitanja o kom ima sporenja u crnogorskom društvu. Zbog toga sam tu da objasnim, ne da je kultura administrativna, nemam namjeru da navodim čime se sve bavimo, ali imam namjeru da objasnim da imamo zakone koje primjenjujemo - rekla je Vujović.&nbsp;
Poslanik Vaso Obradović (Nova srpska demokratija) kazao je da ne smiju više da dozvoljavaju da ionako uzburkanu javnost dodatno političkim primjesama dijele i izazivaju dodatne podjele.
- Moramo shvatiti da ako je problem kulturno predstavljanje, koje je temelj identiteta, da u ovoj državi žive ljudi različitih identiteta i to treba da bude kruna naše države, a ne da dozvoljavamo da nas te razlike dijele - rekao je, pored ostalog, Obradović.
Poslanica Aleksandra Despotović (DPS) pitala je zbog čega Poslovnik o radu žirija nije dostupan javno, te konstavoval da je Vujović iznijela opšta mjesta i potpuno druge odgovore od onih koje javnost traži.&nbsp;
- Šta su uopšte ingerencije ministarstva i treba li ono da postoji, kad već obavlja administrativne i tehničke poslove - upitala je Despotović.
Vujović je istakla da su od dosadašnjih dobitnika, njih 40ak, samo dvije žene.
- Da sam se ja pitala, po tom ženskom i naučnom principu, dala bih svoj glas za dvije naučnice koje su otkrile novu biljku Petrolamium crnojevicii. Shvatam koji je to veliki doprinos svjetskoj nauci. Uvijek sam isticala to kao nešto vanredno što se desilo. Ali ne želim da budem lična, želim da budem institucionalna. One su se visoko i kotirala, ali kada se svelo glasanje njihovih imena nije bilo među dobitnicima - rekla je Vujović.
Ima otpor prema bilo kakvoj jakoj retorici.
Poslanica Radinka Ćinćur pitala je što je Vujović uradila kad je saznala da knjiga dobitnika Trinaestojulske nagrade Bećira Vuković nije bila štampana u Crnoj Gori, niti legalno zavedena, što znači da nije mogla biti dostupna javnosti prošle godine, odnosno biti nominovana.
- Očigledno je da nagrade kod nisu rezevrisane za najbolje umjetnike, naučnike, privrednike - ocijenila je Ćinćur.
Poslije ovoga Trinaestojulska nagrada, kako dodake, postaje samo materijalna korist, jer kako drugačije objasniti da čovjek koji se izruguje Crnoj Gori, pa i kroz svoju knjigu, prihavata najznačajniju nagradu u visini od 12 prosječnih zarada i doživotno primanje u visini prosječne nagrade.
- Falsifikovanje podataka o izdanju knjige je neviđeni i endemski skandal koji se samo kod nas događa - ističe Ćinćur.
Vujović je odgovorila da je žiri odabrao dobitnike, te da je žiri odabran u parlamentu.
- Žiri može da promijeni Zakon o državnim nagradama ako misli da nešto nije kako treba. U dijelu dodjele nisam mogla ništa da uradim, jer bih se time miješala u autonomnost rada žirija. Najbolje da pogledate u zakonodavni dom i da se zapitate što možete učiniti da se izmijeni na bolje nešto ako postoje loše u zakonu. Endemski skandal, kako ste opisala, bila je stvar žirija da utvrdi - navela je Vujović.
Ćinćur je odgovorila da je sekretarka žirija bila u obavezi da utvrdi sve detalje, te da misli da je službenica Vujović bila odgovorna.
- Još je veći skandal da su naučnice koje su otkrile novu biljku nisu ni ušle u neki izbor, a ušli su ljudi koji su falsifikovali podatke na svojoj knjizi da bi dobila nagradu - rekla je Ćinćur.
Poslanik Adrijan Vuksanović (Hrvatska građanska inicijativa) kazao je da je Trinaestojulska nagrada izraz državnog poštovanja, a da je ironija da država daje ovo priznanje umjetniku koji je ne priznaje.
- To samo govori o društveno-političkom ambijentu u kom jesmo - dodaje Vuksanović.
Pluralizam, kako je rekao, vidi se posljednjih dana na crnogorskim ulicama.
- Mogli ste se ministarko odrediti prema Vukoviću, kao što ste se odredili prema šest medija za koje ste rekli da raspiruju vjersku i nacionalnu mržnju. Očekivao sam da će se na tom spisku medija naći oni koji su stvarno raspirivači nacionalne i vjerske mržnje, oni mediji koji bez ikakve konsekvence donose naslove da "Hrvat nije nacija, nego dijagnoza", da Hrvati u Boki ne postoje i njihovo djelovanje protiče bez ikakvih sankcija i daju snažan doprinos svemu ovome što gledamo na ulicama Podgorice - naveo je Vuksanović.
Poslanik Milica Rondović (NSD) rekla je, pored ostalog, da je napad na Vukovića napad na cjelokupan srpski narod.
- Smatram da većinska Crna Gora Vukovića cijena kao najvećeg živog srpskog pjesnika - rekla je Rondović.
Vujović je rekla da će se u zavisnosti od toga kako se odrede pravosudni organi biti određivanja o eventualnom oduzimanju nagrade.
Odgovarajući Vuksanoviću rekla je da je njena izjava uslijedila nakon što je iz Specijalnog državnog tužilaštva saopšteno da je pokrenuta istraga, dodajući da su svi dužni da svjedoče istini.
- Ako bude nekih drugih naredbi za sprovođenje istraga i targetiraju neke druge medije i urednike, pred zakonom su svi jednaki i nema povlašćenih, da se ne možemo kriti iza toga što smo pripadnici medijskog sektora - navela je Vujović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dt3N4apdCSDU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ćinćur: Falsifikovanje podataka o izdanju knjige Vukovića neviđeni i endemski skandal; Vujović: Žiri odabrao dobitnike, njih ste birali vi

Možda se u ovom trenutku u nekoj radionici radi još pet, šest spomenika. Možda se negdje još prave neke metalne crkve. Ovo je, nakon bruke sa Trinaestojulskom nagradom, bio još jedan test - svesti i uništiti Crnu Goru, predstaviti je kao jednu malu selendru, nesposobnu da vodi svoju kulturnu politiku - kaže televizijski i filmski reditelj Branko Baletić, komentarišući to što je Milutinu Mićoviću dodjeljen status istaknutog kulturnog stvaraoca.
Baletić je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, rekao da se status istaknutog kulturnog stvaraoca zaslužuje doprinosom crnogorskoj kulturi i da se takvo priznanje nikada nije dodjeljivalo negatorima države, društva i crnogorskog identita.
- Kulturu shvatam kao posljednju liniju odbrane i nije ni čudo da je sve tu koncentrisano. Sve ove afere, htjeli ili ne, u domenu su kulture, počevši od limene crkve na Rumiji - rekao je Baletić, koji je i član Komisije koja se bavi odabirom kandidata za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac.
Podsjeća da pet godina nije dodijeljen status stvaraocima, iako su mnoge biografije za to vrijeme priložene. Objašnjava da je najveći broj kandidata status istaknutog kulturnog stvaraoca dobija glasovima većine, gotovo, jednoglasno. Slikar Naod Zorić dobio je sedam glasova za, dok je jedan član Komisije bio uzdržan.
- Kada je riječ o Milutinu Mićoviću bilo je rasprave u vezi sa vrijednosnim sistemom. U uredbi (o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac) piše da kandidat mora imati jedno veliko državno priznanje. Mićović ima Miroslavljevo jevanđelje i mi (članovi komisije) nijesmo ulazili u to da li je to priznanje zasluženo dodjeljeno ili ne. Riječ je o velikom priznanju i on (Mićović) je priložio još sedam, osam od kojih su neka bila manje relevantna. Zaključili smo i prihvatili da ispunjava one osnovne uslove - jedna državna i četiri, pet drugih nagrada i glasali smo. Mićović je dobio samo dva glasa. Da bi ušao u red dobitnika trebalo mu je pet. Konstatovano da on, nažalost, nema pet, već samo dva glasa - istakao je Baletić.
Na sljedećem sastanku, kaže Baletić, Komisiji je stigao prigovor od Novice Đurića koji je, istovremeno i njen član i kandidat za priznanje. U ponovljenom glasanju, nakon dvije sedmice, pet članova Komisije podržali su Mićovića, četiri su bila protiv.&nbsp;
&nbsp;- On (Đurić) je uputio prigovor da treba ponovo da glasamo, jer mi nijesmo razumjeli sve njegove nagrade. U tom prigovoru nije bilo nijednog novog podatka. Predsjednica Komisije je konstatovala da su nagrade bolje posložene i da smo bili u zabludi. To je mogla da kaže za sebe. U tom prostoru od dvije sedmice, odlučeno je da se ponovo glasa. Student prve godine prava reći će da je to apsurd i da se ne može o istom glasati dva puta, jer nije bilo nikakvih novih činjenica - naglasio je Baletić.
Uslijedio je, kaže, prigovor na rad Komisije. Dobili su obavještenje da će se o prigovoru raspravljati na sljedećem sastanku koji nikad nije zakazan.
- U Pravilniku o našem radu, piše da onaj ko ne priznaje državu u kojoj živi, njenu kulturu, njeno ime i njen identitet, ne može dobiti ovo priznanje. Međutim, o tome nije bilo diskusije - rekao je Baletić.
Smatra da Vlada Crne Gore mora hitno formirati nezavisnu komisiju, koja bi ispitala cijelu situaciju, jer sve liči, kako kaže na vodvilj. Baletić kaže i da će dodjela priznanja istaknuti kulturni stvaralac dobiti novu dimenziju i potvrditi da se ništa nije slučajno desilo.
- Ako bi ovo prošlo, šta slijedi? Možda se, u ovom trenutku, u nekoj radionici radi još pet, šest spomenika, možda negdje prave još neke metalne crkve. Ovo je, posle bruke sa Trinaestojulskom nagradom, bio još jedan test - svesti i uništiti Crnu Goru, predstaviti je kao jednu malu selendru, nesposobnu da vodi svoju kulturnu politiku - napominje Baletić.
Riječ je, dodaje, o flagrantnim prekršajima iz oblasti prava i ekonomije o čemu bi bilo dobro da struka upozna javnost.
- Ima možda Milutin Mićović pravo da tako misli o državi u kojoj živi. Ali, patologija je da od te države tražite da vas izdržava do kraja života i plaća vam da bi govorili protiv nje. Pozadina je da se unizi Crna Gora i predstavi kao mali rezervat nesposoban da vodi bilo kakvu politiku. Ponoviću, kultura je posljednja odbrana imena, smisla ove države. Zato nije ni čudo što sve ove akcije imaju veze sa kulturom - zaključio je Baletić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTWIg9N_Zlh0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Baletić: Poslije bruke sa Trinaestojulskom nagradom ovo je bio još jedan test - svesti i uništiti Crnu Goru

Vlada Crne Gore prije nekoliko dana objavila je spisak sa imenima 15 dobitnika statusa istaknutog kulturnog stvaraoca, među kojima je i kontroverzni književnik Milutin Mićović, u javnosti prepoznat po govoru mržnje, mizoginiji, negiranju crnogorske nacije i identiteta.
Iako je odluka Vlade objavljena, član stručne komisije za razmatranje inicijativa i utvrđivanje prijedloga za dodjeljivanje statusa istaknutog kulturnog stvaraoca, reditelj Branko Baletić ističe da čitav proces zapravo nije ni završen.
"Trebalo je da se održi finalna sjednica, na kojoj bi se raspravili stavovi svih ljudi oko onoga što se desilo”, kaže Baletić.
Kako pojašnjava, desilo se nešto nevjerovatno.
“Nas četvoro, ne znam za ostale članove, insistirali smo na finalnom sastanku na kojem bi se sve razjasnilo i dogovorilo. I dok se zakazivao sastanak, Vlada je objavila da su svih 15 kandidata, uključujući i gospodina Mićovića, stekli pravo na doživotna primanja za najuspješnije stvaraoce, čiji se doprinos Crnoj Gori vrednuje”, otkriva on.
Podsjetimo, Baletić je ranije kazao da zapisnik sa sjednice, osim njega, nijesu potpisali ni Radmila Vojvodić, Marko Eraković i Tatjana Krkeljić.
Istaknuti reditelj naglašava da im se dva mjeseca nakon završetka sastanaka niko nije obraćao, da bi, kako navodi, dobili zapisnike o kojima treba da se izjasne u roku od dva dana.
“I to smo ispoštovali. Nas četvoro smo poslali odvojena mišljenja oko svega toga i živjeli smo u nadi da će to biti raspravljeno na toj finalnoj sjednici, jer treba potpisati zapisnike i obrazložiti zaključan stav za svaku ličnost”, podvlači Baletić i dodaje:
“Mi sada čekamo da vidimo ko je to dao Vladi, zašto je Vlada to tako objavila, a da uopšte ne postoji finalno rješenje, jer smo se mi usprotivili tom glasanju i čitavoj manipulaciji koja je sprovedena”, objašnjava.
Baletić ukazuje da je najvažniji povod cijele ove priče to što je predsjednica komisije, Isidora Damjanović, drugi put stavila na glasanje slučaj Milutina Mićovića.
“U redovnom i prvom glasanju, gospodin Mićović dobio je svega dva glasa, a neophodno je pet glasova da bi on većinski stekao to priznanje. S tim što vam moram reći da mi to predlažemo Vladi, a Vlada, odnosno Ministarstvo kulture i medija daje posljednju riječ”, pojašnjava on..
Problem je, dodaje Baletić, nastao zbog njihove tvrdnje da se ne može drugi put glasati o istom.
“Dakle, mi smo u prvom glasanju razmatrali kvalifikacije odnosno priznanja koja on ima. Tu jeste bilo malih vrijednosnih sudova, ovakvih i onakvih, ali mi smo usvojili to kao relevantno, glasali i on je od osam glasova dobio svega dva, a većina je bila uzdržana”, napominje Baletić.
Jasno je, kaže, da je neko naredio da se slučaj Mićovića vrati na ponovno razmatranje.
“Tu postoji jedno pravilo. Da mi nismo prihvatili nagrade koje on ima i koje je prezentovao, ne bismo ni glasali. Pošto smo prihvatili te nagrade kao relevantne, mi smo glasali, ali on nije dobio dovoljan broj glasova. Dakle, postoji i taj sud, nije automatski ako vi imate priznanja, jer zašto onda postoji komisija”, objašnjava reditelj.
Komisija, kako dodaje, utvrđuje relevantnost nagrada, ali i djela.
“Ja sam naročito insistirao na članu 10, odnosno u uredbi je to član 3, a u Pravilniku o radu komisije piše da to priznanje ne može dobiti onaj koji negira postojanje države Crne Gore, njeno ime i njen identitet. Da se tu razvila diskusija, ja bih to pokušao i da dokažem”, naglašava Baletić.
Zatim im je, kako ističe, komisija poslala dopis za koji je kasnije rečeno da je sastavni dio treće sjednice.
“Ja sam inače to shvatio kao uputstvo o ponašanju – jedan besmislen tekst, u kojem ona, doduše, priznaje da se dva puta glasalo, a održala je mali govor o tome da njoj ne pada na pamet da izigrava policiju, da ona nije nikakva vještica, pa ako je neko sudski gonjen zbog širenja mržnje, ona bi to usvojila, što je nonsens, jer je to predmet sudskog spora. A ovdje nije riječ o sudskom sporu, nego o tumačenju tekstova koje je objavio gospodin Mićović”, objašnjava dalje Baletić.&nbsp;
Baletić ukazuje da svaka analiza tih tekstova odiše nerazumijevanjem prema svim narodima koji žive u Crnoj Gori, sem onog kojem Mićović pripada. Uz nacionalizam, međutim, problem je i mizoginija!
“Što se tiče mizoginije, tu ima jedan tekst za koji je neshvatljivo da je promakao članovima komisije koji otprilike kaže 'ko bi silovao te dvije novinarke'. Ti tekstovi su objavljeni”, naglašava Baletić.
Ponavlja raniji stav da je ponovno razmatranje Mićovićevog slučaja naređeno.
“Imam utisak da je neko naredio da se Mićović po svaku cijenu priključi ovoj ekipi i da je zato izveden taj manevar. Šta se poslije desilo da umjesto zakazane sjednice Vlada na svom sajtu objavi da je komisija donijela odluku I da su svi, uključujući i gospodina Mićovića dobili to priznanje, a mi nijesmo ni održali sjednicu. Treba potpisati zapisnike I obrazložiti sve to. I sad dobijamo informaciju da će sastanak ipak biti”, navodi Baletić.
Ne zna, kaže, o čemu će na tom sastanku pričati, ali ističe da će zahtijevati odgovornost onih koji su vodili komisiju.
“Sastanak je negdje prvog ili drugog oktobra. Da vidimo ko je to poslao Vladi. Znate, Vlada to ipak rješava, vjerovatno u nekom paketu. Koliko ja znam, ono o čemu se Vlada izjašnjava stiže utorkom. Vlada četvrtkom rješava te probleme, a utorkom se formiraju predmeti”, navodi.
Naglašava da najveću odgovornost snosi predsjednica komisije Isidora Damjanović, jer, kako podvlači, nije smjela da vrati slučaj na ponovno glasanje.
“Ona je rekla da je to vratila na prigovor jednog člana komisije, Novice Đurića, koji je uzgred i kandidat i član komisije i rekla je kako gospodin Đurić na to ima pravo. Prvo, dogovorena je tajnost rada. Ne znam kako se saznalo da mi nismo usvojili Mićovićeva priznanja. Da smo odbili I rekli da to nije dovoljno, ja bih čak shvatio. Međutim, mi smo to prihvatili, ali ocjenom kvaliteta dobio je samo dva glasa”, napominje Baletić.
Komentarišući dodjelu statusa istaknutog kulturnog stvaraoca Draganu Koprivici, o čemu se polemisalo u javnosti, Baletić objašnjava da se o njegovom slučaju ne diskutuje.
“On je dobio dvostruku Trinaestojulsku nagradu, dobio je nagradu za životno djelo i u tom slučaju nema rasprave oko tog kandidata. Automatski se podrazumijeva da dobija i ovo priznanje, tako da to nijesmo ni razmatrali, jer smo se strogo držali pravilnika o dodjeli priznanja, gdje stoji da oni koji su dobili navedene nagrade automatski stiču pravo i na ovu”, podvlači Baletić.
Kad je riječ o Naodu Zoriću, ističe da je Zorić dobio sedam glasova, dok je samo jedan član komisije bio uzdržan.
“Dakle, većina je dobila jednoglasno, eto on je dobio sedam glasova. Gospodin Zorić je odličan slikar. Ja ga nikad nisam čuo da nešto negativno govori u smislu člana 10 i 3 o zemlji u kojoj stvara”, naglašava sagovornik Antene M.
Smatra da se o Zorićevom slučaju govori kako bi se prikrio slučaj Mićovića.
Baletić naglašava da je ovo veća afera od one kojoj smo nedavno svjedočili prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade.
“Ja sam poslije afere oko dodjele Trinaestojulske nagrade mislio da su ljudi izvukli neke pouke – da se ne može na silu nešto raditi. Tamo je, ipak, završeno neko glasanje, kako god je ko glasao i naknadno je pitanje da li uopšte postoji knjiga postavljeno. Ovdje je zapravo došlo do prisilnog ponovnog glasanja”, pojašnjava on.
Neki ljudi su, kaže, promijenili mišljenje.
“Što ja ne sporim, jer svako ima pravo na to. Ja samo sporim zašto se drugi put glasalo, kada nema nikakvih promjena u priloženom materijalu, sem suludog objašnjenja da je dokumentacija koju smo već razmatrali bolje složena. Ovakve stvari se ne mogu nasilno raditi. Drugo, potpuni je diletantizam ljudi koji su ovo pokušali na silu da riješe. Na kraju, odgovornost snosi i Vlada, odnosno Ministarstvo kulture i medija jer oni vode čitav proces”, zaključuje Baletić.
Podsjetimo, Milutin Mićović je brat mitropolita Crkve Srbije Joanikija.

Baletić: Odluka o istaknutim kulturnim stvaraocima donijeta bez potvrde na finalnoj sjednici komisije, veća afera od dodjele Trinaestojulske nagrade

Crnogorski naučnik Dragan Hajduković podnio je danas tužbu protiv Upravnog suda Crne Gore jer, kako navodi, nije dobro utvrđeno činjenično stanje, što je rezultiralo pogrešnim zaključkom da nema pravo na žalbu na odluku žirija za dodjelu Trinastojulske nagrade.
Njegova prethodna tužba, kojom je pokušao osporiti odluku žirija za dodjelu ove državne nagrade, odbačena je kao nedozvoljena, uz obrazloženje da nije bilo riječi o njegovom pravu ili zakonskom interesu.
U tužbi podnijetoj danas, 1. avgusta, Hajduković tvrdi da je sudsko vijeće, koje su činili sudije Veljko Vujović (predsjednik vijeća), Lidija Novović i Svetlana Radošević, pogrešno i nepotpuno utvrdilo činjenično stanje, zbog čega je donijelo odluku da on nema pravo na žalbu.
U tužbi u koju je Analitika imala uvid objasnio je zašto je odluka žirija za dodjelu Trinastojulske nagrade odluka o grubom kršenju njegovih prava.
- Odluka Upravnog suda je zasnovana na tvrdnji da žiri svojom odlukom nije odlučivao o mom pravu ili interesu, što je pravno i faktički netačno - naveo je Hajduković, ističući da se na osnovu Zakona o državnim nagradama Trinaestojulska nagrada može dodijeliti samo jedna u svakoj od šest propisanih oblasti.
Kako je ukazao, žiri je dodijelio sve tri nagrade u oblasti kulture i umjetničkog stvaralaštva, zanemarujući ostale oblasti koje su ravnopravno predviđene zakonom. Time su, tvrdi on, kandidati iz drugih oblasti – uključujući i njega – faktički ostali bez prava da budu razmatrani.
- Žiri je kandidature podijelio u dvije grupe – u prvoj su kandidati iz kulture koji su umjesto jedne dobili tri nagrade, a u drugoj svi ostali koji su ostali bez ijedne. To je jasan primjer diskriminacije i kršenja zakona - ocijenio je Hajduković.
Posebno kritikuje Sud što je, kako kaže, u obrazloženju svoje odluke pogrešno primijenio raniju praksu koja se odnosila na državnu nagradu “Oktoih”, iako ta nagrada nema istu zakonsku konstrukciju kao Trinaestojulska.
- Za razliku od nagrade Oktoih, samo kod Trinaestojulske nagrade postoji izričita zakonska norma da se po jedna nagrada mora dodijeliti u različitim oblastima. Sud je zanemario tu činjenicu i primijenio neadekvatnu analogiju - ističe u tužbi.
Hajduković traži da se prethodna odluka Upravnog suda od 29. jula poništi i predmet vrati na ponovno odlučivanje, uz zahtjev da se činjenično stanje utvrdi potpuno i pravilno.

1250x600

1084x550

Hajduković tužio Upravni sud: Traži da se predmet povodom Trinaestojulske nagrade vrati na ponovno odlučivanje

Naučnik Dragan Hajduković pozvao je vijeće Upravnog suda, koje čine Veljko Vujović, Lidija Novović i Svetlana Radošević, da najhitnije isprave ozbiljnu grešku koju su napravili odbijajući njegovu tužbu protiv žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade zbog protivzakonitog nagrađivanja tri kandidata iz iste oblasti - kulture i umjetnosti.
Time je, kako je ustvrdio, i njemu i svim kandidatima van te oblasti protivno zakonu oduzeto pravo na žalbu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhajdukoviceva-tuzba-odbacena-dodjela-trinaestojulske-nagrade-nije-upravni-akt&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je, u otvorenom pismu, konstatovao da je sud u jučerašnjem rješenju dao obrazloženje da nema pravo na tužbu, jer "odlukom o dodjeli "Trinaestojulske državne nagrade" za 2025. godinu nije odlučeno o bilo kakvom pravu tužioca ili njegovom na zakonu zasnovanom interesu, da bi po tom osnovu mogao steći pravo na podnošenje tužbe.“
- Vaš stav da ni ja ni ostali kandidati nemamo pravo na podnošenje tužbe je, najblaže rečeno, pogrešan. Da podsjetim, Zakon o Državnim nagradama precizira šest oblasti u kojima se može dodijeliti Trinastojulska nagrada i striktno propisuje da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna nagrada. Žiri je bio svjestan zakonske obaveze da tri nagrade mora dodijliti u tri različite oblasti, ali je drsko i samovoljno dodijelio sve tri nagrade u oblasti kulture i umjetničkog stvaralaštva, što je očigledno i nepobitno kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradama - istakao je Hajduković.
Žiri je takvom odlukom, podvlači on, podijelio kandidate u dvije grupe: kandidate iz oblasti kulture i umjetničkog stvaralaštva koji su dobili dvije nagrade više nego što im pripada i na kandidate iz svih ostalih oblasti kojima su odlukom žirija otete dvije nagrade koje im po zakonu pripadaju.
Odluka žirija protivno obrazloženju suda, prema njegovim riječima, itekako odlučuje o njegovom pravu i pravu svih ostalih kandidata van oblasti kulture i umjetničkog stvaralaštva.
- Odluka žirija je suštinski odluka kojom se svim kandidatima van oblasti kulture i umjetnosti oduzima pravo da budu kandidati; ne možete biti kandidat za nagradu, ako je žiri prthodno protivzakonito odlučio da se nagrada ne dodljeljuje. Iako sam zvanično bio na listi kandidata za nagradu, u stvarnosti nijesam bio kandidat, zbog nezakonite odluke žirija - naveo je Hajduković.&nbsp;
Njihovo ćutanje poslije ukazivanja na grešku bilo bi, cijeni on, skandal.&nbsp;
- Napominjem da sam predviđajući mogućnost ovakvih odluka uporedo sa Upravnim sudom pokrenuo i druge tužbe ,i naravno, nastaviću borbu - zaključio je Hajduković.

Hajduković pisao Upravnom sudu: Vaše rješenje pogrešno, ispravite grešku

Upravni sud Crne Gore odbacio je kao nedozvoljenu tužbu koju je podnio Dragan Hajduković protiv Odluke Ministarstva prosvjete – Žirija za dodjelu „Trinaestojulske nagrade“ za 2025. godinu.
Rješenjem Upravnog suda, poslovne oznake U.br. 4768/25 od 27. septembra 2025. godine, konstatovano je da osporena odluka nije upravni akt niti druga upravna aktivnost u smislu Zakona o upravnom sporu. Odlukom Žirija od 1. jula 2025. godine, državna nagrada dodijeljena je klasičnom gitaristi M. K., književniku B. V. i akademskom grafičaru V. S.
U obrazloženju rješenja, sud navodi da u skladu sa članom 2 Zakona o upravnom sporu („Sl. list CG“, br. 54/16, 11/24, 53/25), sud odlučuje isključivo o zakonitosti upravnih akata i drugih upravnih aktivnosti koje neposredno utiču na prava, obaveze i pravne interese podnosioca. Sud je ocijenio da to u konkretnom slučaju nije ispunjeno.
Kako se dodjelom „Trinaestojulske nagrade“ ne odlučuje o pravima ili pravnim interesima podnosioca tužbe, već se radi o diskrecionoj odluci stručnog tijela, Upravni sud je zaključio da ne postoji zakonski osnov za vođenje upravnog spora.
U obrazloženju je istaknuto da nagrada nije rezultat upravnog postupka u kojem bi se odlučivalo o pravu određene stranke, te da se ne može smatrati upravnim aktom. Sud se u svom stavu pozvao i na prethodnu sudsku praksu, uključujući rješenje U.br. 11/18 od 17. maja 2019. godine i presudu Vrhovnog suda Crne Gore Uvp.br. 1163/19 od 17. oktobra 2019. godine.

Hajdukovićeva tužba odbačena: Dodjela „Trinaestojulske nagrade“ nije upravni akt

Naučnik Dragan Hajduković podnio je tužbu Upravnom sudu zbog, kako je rekao, potpuno nezakonite i nevažeće odluke žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade.
Hajduković ističe da je žiri ove godine dodijelio tri nagrade u samo jednoj od šest predviđenih oblasti, te da Zakon o državnim nagradama obavezuje da se tri nagrade moraju dodijeliti u tri različite oblasti.&nbsp;
- Sa pravne tačke gledišta to je neosporno kršenje zakona i odluka je nezakonita, a time i nevažeća - ističe Hajduković.
Kako je precizirao, Zakon o državnim nagradama jasno definiše da se Trinaestojulska nagrada može dodijeliti za (1) oblast kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, (2) oblast sporta, (3) oblast prirodnih i društvenih nauka, (4) oblast privrede, (5) oblast ekologije i (6) oblast svih ostalih djela i ostvarenja koja ne spadaju ni u jednu od prethodnih oblasti.&nbsp;
Podsjećamo, sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar.
- Sem kršenja zakona, odluka žirija je gruba diskriminacija svih ostalih oblasti rada i stvaralaštva i oduzimanje prava na nagradu svim kandidatima van oblasti kulture i umjetničkog stvaralaštva - istakao je Hajduković.&nbsp;
Dodaje da je njegova tužba isključivo fokusirana na najbitniju stvar, a to je da žiri pri odlučivanju mora da poštuje zakon.&nbsp;
- Ne tražim ništa sem poštovanja zakona i nijesam dio potpuno drugačijih kritika i polemika vezanih za ovogodišnju Trinaestojulsku nagradu. Uvijek razlikujem najbitnije od manje bitnog ili nebitnog i pokredem tužbu na jedini način koji može imati podršku svih dobronamjernih građana Crne Gore, bez obzira na inače duboke podjele među njima - naveo je Hajduković.&nbsp;
U prošlosti je, kako ističe, "mnogo puta žestoko i javno kritikovao prethodnu DPS vlast, kao nezavisni intelektualac".
- Koji, i kada griješi i kada je u pravu, uvijek misli svojom glavom. Nijesu tačne rasprostranjene laži i diskvalifikacije „Hajduković sada priča, a ćutao je kada je to isto radio DPS“. Nikada nijesam ćutao. Uvijek sam, uprkos ogromnoj ličnoj šteti, dizao glas u odbranu Crne Gore od političara i vlasti i opozicije, koji (uz rijetke izuzetke) zbog ličnog interesa već četvrtu deceniju nanose neprocjenjivu štetu građanima i državi. Sem toga, zlo koje čine drugi ne može biti opravdanje za naše zlo. Zlodjela sadašnje vlasti se ne mogu pravdati zlodjelima koje je činila prethodna vlast - kategoričan je Hajduković.&nbsp;
Kada, kako je rekao, Upravni sud proglasi odluku žirija nezakonitom a time i nevažećom, nagrade moraju biti oduzete.
- Postaviće se i pitanje krivične odgovornosti članova žirija i njihovih direktnih saučesnika u svjesnom i namjernom kršenju zakona i drskoj zloupotrebi položaja. Biće to mala, ali potencijalno značajna pobjeda protiv višedecenijskog bezakonja i bezobzirnog ostvarivanja ličnih želja i interesa na štetu građana i našeg zajedničkog doma, države Crne Gore - ističe Hajduković.&nbsp;
Zna, kako je naveo, da "uvijek postoji mogućnost da pod uobičajenim brutalnim pritiskom moćnika sud podrži bezakonje".&nbsp;
- Mislim da se ovaj put to neće desiti, ali ako se desi &nbsp;biće to skandal evropskih razmjera, koji će stvoriti ogroman problem u odnosima između Crne Gore i Evropske unije - zaključio je Hajduković.

Hajduković podnio tužbu Upravnom sudu zbog dodjele Trinaestojulske nagrade

Grupa poslanika uputila je danas Inicijativu za kontrolno saslušanje ministarke kulture i medija, Tamare Vujović, zbog sumnji u nepravilnosti tokom ovogodišnjeg procesa dodjele Trinaestojulske nagrade, najvišeg državnog priznanja, na temu "Postupanje Ministarstva kulture i medija u odnosu na kršenje Zakona o izdavačkoj djelatnosti i Zakona o državnim nagradama u procesu odlučivanja članova žirija o dodjeli Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu".
Poslanici tvrde da postoje informacije koje ukazuju na flagrantno kršenje zakona i brojne dubioze u vezi sa procedurom i samom odlukom o dodjeli nagrade, što je, kako navode, izazvalo osnovane sumnje u zakonitost i podstaklo spekulacije u javnosti.
- Smatramo da je neophodno utvrditi sve okolnosti u kojima se odvijao ovaj proces, kako bi javnost bila valjano informisana i kako bi se izbjegle sumnje u zakonitost jednog za državu, njen ugled i nacionalni interes veoma važnog posla - stoji u Inicijativi.&nbsp;
Zatraženo je da se utvrdi da li je bilo propusta u radu Ministarstva i, ukoliko ih je bilo, kakve su prirode.
Zahtjev su potpisali poslanice DPS-a, Aleksandra Vuković, Zoja Bojanić Lalović, Aleksandra Despotović, poslanik SD-a Branislav Nenezić i nezavisna poslanica Radinka Ćinćur.

Grupa poslanika traži kontrolno saslušanje ministarke Vujović zbog kršenja zakona u postupku odlučivanja o Trinaestojulskoj nagradi

Doc. dr Jelena Šušanj i advokat Nikola Belada podnijeli su krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu zbog sumnje da je u postupku dodjele najvećeg državnog priznanja u našoj zemlji - Trinaestojulske nagrade, u slučaju godišnje nagrade koja je ove godine pripala književniku Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“, počinjeno više krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072112078_fdb0a7d127a143ef0639f8ad497dbb05cc2145b5c3f123fa4b5e385f2b20852a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072112078_fdb0a7d127a143ef0639f8ad497dbb05cc2145b5c3f123fa4b5e385f2b20852a" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jelena Šušanj"> <figcaption>Jelena Šušanj</figcaption> </figure>  Izdavači sporne knjige su izdavačke kuće „Štampar Makarije“ i „Obodsko slovo“. Kategorični su da je „jasno da se u konkretnom slučaju radi o organizovanom djelovanju više lica, fizičkih lica, privrednih subjekata i institucija, da se zloupotrebom položaja i ovlašćenja, maskiranjem i prikrivanjem stvarnih činjenica i prikazivanjem lažnih podataka dokaže da je predmetna knjiga izdata u konkursnoj 2024. godini i na taj način omogući Bećiru Vukoviću dobijanje godišnje Trinaestojulske nagrade za navedenu knjigu“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072112078_030205a152d3df609e8e1465611ad52df80c8262502627beb6d8907a311a66c9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072112078_030205a152d3df609e8e1465611ad52df80c8262502627beb6d8907a311a66c9" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Nikola Belada"> <figcaption>Nikola Belada</figcaption> </figure>  - Prema našem saznanju postupak izdavanja i objavljivanja ove knjige pratile su mnoge kontroverze, netačni podaci i manipulacije, čime se dovodi u pitanje zakonitost i regularnost dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću, što je rezultat organizovanog djelovanja s umišljajem od strane više lica – upozorili su Šušanj i Belada, konstatujući da je to bila vrlo složena operacija „koju je sprovelo nekoliko subjekata“. Istakli su da Zakon o izdavačkoj djelatnosti nalaže da svaka publikacija, u konkretnom slučaju knjiga, shodno članu 21 mora sadržati podatke o izdavaču, naslov publikacije i ime autora, ime odgovornog lica izdavača, urednika, prevodioca, priređivača, lektora, naziv, śedište i adresu štampara, oznaku C sa imenom nosioca autorskog prava i godinom prvog objavljivanja, tiraž, kataloški broj i međunarodni standard publikacije.&nbsp; - Knjiga mora sadržavati međunarodne standardne oznake, kao i kataloški zapis – CIP. CIP se izdaje na pismeni zahtjev izdavača od strane Nacionalne biblioteke, a publikacija sadrži podatke iz člana 21 Zakona. Publikacija koja je izmijenjena nakon izdavanja CIP-a ne smije se izdati sa CIP-om dodijeljenim prije izmjene. CIP se objavljuje u integralnom obliku ili kao identifikacioni broj koji se vodi u elektronskom katalogu Nacionalne biblioteke. Publikacija koja ne sadrži sve navedene podatke ne može biti stavljena u promet (član 24 Zakona o izdavačkoj djelatnosti). Izdavači, štampari i distributeri dužni su da dostave obavezni primjerak, a to je određen broj primjeraka svakog izdanja „koje obveznici, o svom trošku, dostavljaju Nacionalnoj biblioteci i narodnoj biblioteci“. Obavezni primjerak publikacije dostavlja se Nacionalnoj biblioteci najkasnije 7 dana od dana izdavanja, štampanja ili uvoza publikacije – podsjetili su Šušanj i Belada u prijavi, naglašavajući da nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donijetih na osnovu njega obavlja Ministarstvo kulture i medija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721120712_b119398c22bff129c78b18677a4e62da1a74a23bcfaff3b7264aab76f2313ecf.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250721120712_b119398c22bff129c78b18677a4e62da1a74a23bcfaff3b7264aab76f2313ecf" data-rendition-name="original" width="1024" height="644" loading="lazy" alt="Tamara Vujović"> <figcaption>BIJEG OD ODGOVORNOSTI: Ministarka kulture i medija Tamara Vujović(Photo: MKM)</figcaption> </figure>  Ukazali su i da se Trinaestojulska nagrada dodjeljuje za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade. - U konkretnom, upitno je da li je navedena knjiga mogla ući u proceduru za dodjelu nagrade, jer je na osnovu podataka dostupnih javnosti sporno da li je predmetna knjiga izdata u konkursnoj 2024. godini. Ovo iz razloga što je višestruko upitna tačnost podataka na impresumu primjerka knjige koji je dostavljen Žiriju – naglasili su oni u prijavi. Ističu da je u impresumu primjerka knjige, koji je dostavljen članovima Žirija, zloupotrijebljen naziv Nacionalne biblioteke Crne Gore u CIP zapisu, iako ovoj biblioteci izdavači, suprotno Zakonu, nijesu podnijeli zahtjev za izdavanje CIP-a, pa ga Biblioteka nije ni izdala. Direktorica NBCG „Đurđe Crnojević“ Dragica Lompar, podsjećaju Šušanj i Belada, utvrdila da je ID broj koji se nalazi u knjizi Nacionalne biblioteke Srbije, a pretragom mjesečnih zapisa te biblioteke pronađen je zapis iz aprila 2025. godine iz kojeg je utvrđeno da se podaci ne odnose na knjigu „Kuće beskućnika“ Bećira Vukovića, već na knjigu „Poneti na pusto ostrvo“.&nbsp; Šušanj i Belada ukazali su u prijavi Specijalnom tužilaštvu da su rađene intervencije, „redigovanje navedenog zapisa u NBS dana 4. 7. 2025. godine u pravcu da su ISBN i COBISS ID podaci upisani uz knjigu „Kuće beskućnika“ Bećira Vukovića (u pitanju je ISBN 978-86-6311-469-2 i COBISS.SR-ID 166350089) povezani sa knjigom „Njegoševe večeri poezije“, koju je priredio Gojko Božović 2024. godine, takođe u izdanju izdavačke kuće 'Štampar Makarije'“.&nbsp; - Do 9. 7. 2025. godine u Cobissu je uz publikaciju „Kuće beskućnika“ stajao status „u štampi“, da bi 9. 7. 2025. godine taj status bio izbrisan, što znači da je knjiga dostupna, tj. da je fizički stigla u NBS (prema novom Cobiss zapisu, jedan primjerak dostupan je na korišćenje u čitaonici Narodne biblioteke Srbije na Vračaru, a jedan je u drugim fondovima). Pored navedenog indikativno je da, po izjavi gđe. Lompar, što se ličnom provjerom može potvrditi putem sajta www.cobiss.net, u bazi Cobissa više nema podataka o knjizi „Njegoševe večeri poezije“, koju je priredio Gojko Božović 2024. godine, odnosno da je ista izbrisana iz baze podataka NBS – podsjetili su podnosioci prijave. Potvrda „izvršenih falsifikata i naknadnih intervencija na zapisima u bazi podataka NBS“ je, kako su napisali u prijavi, „impresum knjige pokazane u emisiji 'Načisto' na TV Vijesti, a koju je prezentirao član žirija Dragan Koprivica“. Podsjetili su da se ključni podaci - CIP zapisa, ISBN i COBISS broja razlikuju od impresuma knjige koja je data članovima Žirija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721120712_9deb046df5bcb7ed43d948541267ad389bc913d93e7eceac2bf19300b4153233.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250721120712_9deb046df5bcb7ed43d948541267ad389bc913d93e7eceac2bf19300b4153233" data-rendition-name="original" width="750" height="433" loading="lazy" alt="Dragan Koprivica"> <figcaption>POKUŠAJ ODBRANE NEODBRANJIVOG: Dragan Koprivica</figcaption> </figure>  Ukazali su Specijalnom tužilaštvu i na član 12 Zakona o izdavačkoj djelatnosti prema kojem je izdavač dužan da prije izdavanja publikacije vodi evidenciju o izdatim publikacijama, a koja sadrži naziv publikacije, ime autora, broj izdanja, tiraž, godinu i mjesto izdavanja i naziv štampara.&nbsp; - Po stavu 2 istog člana evidenciju je izdavač dužan dostaviti Nacionalnoj biblioteci krajem svake godine za publikacije izdate u tekućoj godini. U konkretnom slučaju jedan od izdavača knjige, kako se vidi iz impresuma, jeste „Obodsko slovo“, Podgorica, koji kao izdavač nije izvršio navedenu obavezu, jer u NBCG „Đurđe Crnojević“, po izjavi direktorice gđe. Lompar, a i po dostupnim podacima u Cobissu, nije registrovana navedena knjiga i nema podataka o istoj – naglasili su oni. Šušanj i Lompar su kategorični i da je prekršen „član 6 Zakona o državnim nagradama, kojim je propisano da svako ima pravo da podnese prijedlog za dodjelu nagrade, te da se prijedlog podnosi u pisanoj formi i da mora biti obrazložen i potkrijepljen dokazima koji potvrđuju izuzetan doprinos razvoju oblasti na koju se nagrada odnosi“. Istakli su i činjenicu da je članom 3 Zakona o državnim nagradama predviđeno da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada, a da su odlukom Žirija dodijeljene tri nagrade za tri pojedinca iz iste oblasti. - Takođe, nevjerovatno je da se, u toku postupka dodjele Trinaestojulske nagrade, najvećeg državnog priznanja, a naročito nakon svih ovih činjenica koje su se pojavile u javnosti, koje dovode u pitanje regularnost dodjele predmetne nagrade Bećiru Vukoviću za predmetnu knjigu, nije uključilo Ministarstvo kulture i medija, koje vrši upravni nadzor nad sprovođenjem Zakona o izdavačkoj djelatnosti i propisa donijetih na osnovu tog zakona, kako bi se utvrdilo činjenično stanje i odagnale sve sumnje koje su se pojavile oko izdavanja predmetne knjige – ocijenili su Šušanj i Belada. Indikativno je, naglasili su oni, „da predśednik Skupštine Crne Gore, u jeku informacija i čvrstih dokaza o manipulacijskim radnjama, zloupotrebi institucija i falsifikatima u vezi s navedenom publikacijom, nije barem odgodio dodjelu nagrada dok se ne utvrdi da li je dodjelom najvažnije crnogorske nagrade Bećiru Vukoviću prekršen Zakon o izdavačkoj djelatnosti i Zakon o državnim nagradama, za što postoje ozbiljne indicije“. - Kod navedenih činjenica koje jasno ukazuju sumnju na neregularnost dodjele godišnje Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“, s elementima krivične odgovornosti više subjekata koji su organizovano djelovali, postojala je naša građanska obaveza da prijavimo sumnju u izvršenje krivičnog djela – napisali su oni u prijavi. Objasnili su da „zbog nedostupnosti svih podataka, kako vezanih za sami postupak, proceduru dodjele Trinaestojulske nagrade, nedostupnosti Poslovnika o radu žirija, tako i svih podataka vezanih za izdavanje knjige, podataka od nadležnih institucija za izdavanje kataloškog broja – CIP-a i međunarodnih standardnih oznaka za publikacije, zbog nepotpunog činjeničnog stanja nemoguće je izvršiti identifikaciju svih lica i subjekata koji su učestvovali i doprinijeli neregularnoj dodjeli nagrade Bećiru Vukoviću i utvrditi i precizirati krivična djela koja su prethodila i koja su počinjena u postupku dodjele predmetne nagrade“. Šušanja i Belada zbog toga traže da Specijalno državno tužilaštvo sprovede postupak i utvrdi činjenice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721120712_68668090a6e3e563e39fff5964eae251f6dd425847061b8f54748820f4137d52.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250721120712_68668090a6e3e563e39fff5964eae251f6dd425847061b8f54748820f4137d52" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Andrija Mandić uručio Trinaestojulske nagrade bez obzira na sve kontraverze koje su pratile proces"> <figcaption>Andrija Mandić uručio Trinaestojulske nagrade bez obzira na sve kontraverze koje su pratile proces</figcaption> </figure>  Najveće crnogorsko državno priznanje, zahvaljujući političkim igrama i ćutanju institucija, još jednom je brutalno oskrnavljeno. Cilj predsjednika Skupštine Andrije Mandića i ostatka proruskih i prosrpskih elita na vlasti bio je još jedan pokušaj izjednačavaja antifašizma i fašističkog četničkog pokreta, koju ideologiju podržava Bećirović.&nbsp; Zbog svih ovih skandala vrhunski umjetnik i svjetski ambasador Crne Gore Miloš Karadaglić, kojem je Žiri, takođe, ove godine dodijelio Trinaestojulsku nagradu, odbio je to priznanje, zbog čega je bio izložen brutalnim javnim uvredama ideologa četničkog pokreta.

Kaćuša Krsmanović

„Kuća beskućnika“ završila u Specijalnom tužilaštvu

Misle li Srbi, dok se konsterniraju, da pośetioci proteklog Tompsonovog koncerta vide loše konotacije pokliča „za dom spremni“ i ustaškog imidža koji prati pomenutog Tompsona? Pomisle li ikad ti isti Srbi da nesrbi u regionu, takođe, vide u četničkom pokretu, muralima Draže Mihailovića po Srbiji, parastosima četničkom vođi, proglašavanju junacima fašističkih kolaboracionista što radi Crkva Srbije - jednako neprihvatljivu ideologiju, samo sa drugim nacionalnim predznakom? Razlika između Ante Pavelića i Draže Mihailovića je u tome što je Pavelić imao državu iza sebe koja je sprovodila sistematske zločine, dok iza Draže Mihailovića nije stajala država da zajedno sprovode svoj program homogene velike Srbije, već je taj plan, shodno prilikama koje su mu to omogućavale, sprovodio sam.&nbsp; Pritom, ne treba zaboraviti da je u Srbiji postojala kvinsliška vlada Milana Nedića, potpomognuta fašističkim Zborom Dimitrija Ljotića, čiji je glavni ideolog bio vladika Crkve Srbije Nikolaj Velimirović, a koja je prva u Evropi proglasila Srbiju kao judenfrei državu i koja je prva koristila komore za masovno ubijanje, tzv. dušegupke. Ne treba ni zaboraviti zašto je četnički pokret toliko utemeljen u Srbiji do današnjih dana. Nakon zajedničke borbe partizana i četnika u oslobađanju Loznice i Valjeva krajem 1941, četnici su, nakon što su se susreli sa Njemcima u Divcima 13. novembra 1941. dogovorili o prestanku neprijateljstava i zajedničkom borbom protiv partizana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071921078_ab0e43b1591c727b1e6c665daa7a84225f3fa966437a249c5b0844372bafcf20.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025071921078_ab0e43b1591c727b1e6c665daa7a84225f3fa966437a249c5b0844372bafcf20" data-rendition-name="original" width="890" height="997" loading="lazy" alt="Crkva Srbije sprovodi reviziju istorije"> <figcaption>Crkva Srbije sprovodi reviziju istorije</figcaption> </figure>  Draža Mihailović je u ime dalje saradnje predao Njemcima 320 zarobljenih partizana, koji su svi pobijeni u Jajincima, kraj Beograda. Zato su u Srbiji, sve vrijeme okupacije, njemačke snage bile reda jednog nepotpunog policijskog bataljona (izvor, Memoari Hermana Nojbahera, specijalnog nemačkog izaslanika za Balkan), pa je u Srbiji relativno bilo mirno i bez značajnijih sukoba, a četnici mahom živjeli u beskonfliktnoj simbiozi sa Njemcima.&nbsp; <h2>Fašistička ideologija&nbsp;</h2> Vrlo često srpski narod sebe smatra žrtvom, posebno dio van Srbije, potpuno zanemarujući da je Srbija vodila četiri imperijalna rata protiv nacionalnih zajednica i novostvorenih država na tlu bivše SFRJ, praveći inverziju, zataškavajući svoju ulogu pričom o građanskim ratovima. Hrvatski nacionalizam jeste opasan, ali on je mahom unutrašnji problem Hrvatske. Za razliku od njega, srpski nacionalizam je regionalni problem.&nbsp; Otuda je on danas glavni destabilizujući faktor na Balkanu. Pokojni beogradski advokat Srđa Popović, govorio je da je i kap vina opasna za notornog alkoličara koji treba da prestane da pije. A mi imamo, ne kap, nego burad vina. No, moramo biti vrlo ośetljivi kada koristimo riječ fašizam, jer prećeranom upotrebom te riječi banalizujemo i relativizujemo ogromne žrtve koje je prouzrokovao. Ali ne smijemo ni ćutati na pokušaje rehabilitacije svih onih pokreta, baziranih na zločinačkim ideologijama, koji su bili fašistički kolaboracionisti. Svaka podrška tim kolaboracionistima jeste, u konačnom, podrška fašističkoj ideologiji. Tako ni gradonačelnik Podgorice ne može izbjeći epitete koji su mu upućeni pod Goricom na proslavi povodom 13. jula, sve dok mu je Nikolaj Velimirović duhovna vodilja, a glavni partneri u vlasti sljedbenici fašističkih kolaboranata u četničkom pokretu. Možda je trebalo da na spomeniku koji obelježava spomen na 66 narodnih heroja iz NOB-a da pročita posmrtni govor Nikolaja Velimirovića Dimitriju Ljotiću? „...Drvo je odsečeno, ali Bog zna šta radi i mi se moramo pokoriti Njegovoj volji. Ako je drvo odsečeno, ali iz odsečenog drveta nikle su mnoge mladice, a to su mnogi i mnogi Ljotići. Ako je pao Dimitrije Ljotić, desetine hiljade srpskih junaka pod oružjem zajednički sjedinjeni, ne pojedinci, nego zajednički su zamenici Dimitrija Ljotića....“. Ili poznati govor Velimirovića u beogradskom Kolarcu 1935, u kojem Hitlera poredi sa Sv. Savom. Dok se sa jedne strane problematizuje himna Crne Gore zato što je narodnu pjesmu SAMO ZAPISAO Sekula Drljević, nekada borac za srpstvo, pa za Crnu Goru, da bi na kraju završio kao kolaboracionista ustaštva, na drugoj strani ti isti nemaju problem da veličaju otvorene kolaboracioniste fašizma, iza kojih su ostali masovni zločini, čak i đece u kolijevkama. Ti poznavaoci svega i svačega, samo ne onoga što su nesporne činjenice, govore da je Drljević dopisao potonje stihove himne. Time priznajući da je bar ostatak originalni tekst narodne pjesme, dok sa druge strane lažno promovišu kao originalan tekst citat iz jedne pozorišne predstave Narodnog pozorišta u Beogradu iz XIX stoljeća. Znate ono „... najmudrija srpska glava“...&nbsp; <h2>Kolaboranti</h2> Iako imam poštovanje prema borbi Krsta Zrnovog Popovića za suverenu Crnu Goru kroz Božićni ustanak, nemam opravdanja, bez obzira na njegove motive, što je smatrao da može vratiti suverenu Crnu Goru sarađujući sa italijanskim fašistima. Ako za njega, kome je jedino suverena Crna Gora bila motiv, nemam razumijevanja, što treba da mislimo o onima koji su kolaborilari sa fašizmom da nestane Crna Gora?&nbsp; Što je slavljenje Draže Mihailovića, Pavla Đurišića, Baja Stanišića i ostalih kolaboracionista, proglašavanje svecima Vukojičića, Šiljka i Velimirovića, koji je pjevao već pomenute hvalospjeve Adolfu Hitleru, upoređujući ga sa Sv. Savom, do slavljenje fašizma i nacizma, kojim je trebalo stvoriti etnički čist „srpski svet“? Skoro sam viđeo video klip u kojem neki od važnih vjernika Crkve Srbije objašnjava kako je Vukojičić dobio nadimak Macá zato što je bio pitom kao maca. Nije smiješno. Tragikomično je taman kao „pomirenje“ Andrije Mandića. Mnogo je toga napisano o kolaboraciji sa fašizmom četničkog pokreta, objavljeni ugovori iz italijanskih izvora kojima su naoružavani od strane fašističkog okupatora, dobijali hranu, plate, propusnice o slobodnom kretanju... da bi se to moglo relativizovati. Problem je, u stvari, da njihovi poklonici nemaju problem sa tim. Kao što danas nemaju problem što je Putinova Rusija, iz imperijalnih razloga, zločinački napala suverenu zemlju, što ubija žene, đecu, gađajući stambene objekte, bolnice, skloništa. Ne, oni navijaju da ubiju što više Ukrajinaca! Jer njima ne smeta ni zločin, ni fašizam, ako je u svrhu ostvarenja njihovih velikodržavnih ciljeva. Naslovna strana zvaničnog njemačkog vojnog lista, Armee Zeitung, br. 88 iz 1943. godine, donosi šest fotografija koje predstavljaju zajedničku borbu Njemaca i četnika Draže Mihailovića. Fotografije su propraćene naslovom: „Alle machen sie mit“ („Sve radimo zajedno“), dok u tekstu piše : Oni su naročito ponosni što mogu da se bore zajedno sa nama protiv zajedničkog neprijatelja“. Prilog: fotokopija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719210712_f7ed764d9c379e26b7d3c28882f74d56c5fb1cbbb7d8bb91c58e060e92c355d5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250719210712_f7ed764d9c379e26b7d3c28882f74d56c5fb1cbbb7d8bb91c58e060e92c355d5" data-rendition-name="original" width="676" height="1057" loading="lazy" alt="Naslovna strana zvaničnog njemačkog vojnog lista, Armee Zeitung, br. 88 iz 1943. godine"> <figcaption>Naslovna strana zvaničnog njemačkog vojnog lista, Armee Zeitung, br. 88 iz 1943. godine</figcaption> </figure>  <h2>Kakistokratija</h2> Ako se demokratija svodi samo na odlučivanje na periodičnim izborima o političkoj reprezentativnosti, često praćeno krađom, onda se to ne može nazvati demokratijom. To se prije može nazvati vladavinom oligarhije, koja se najčešće pretvara u kakistokratiju - vladavinu najgorih.&nbsp; Današnja Crna Gora, iako navodno teži članstvu EU, promoviše ideološku i političku isključivost koja nema veze sa izvornim evropskim vrijednostima, ignoriše građanske inicijative, podređuje građanske i humanističke vrijednosti političkim ambicijama, sa težnjom ograničavanja ljudskih prava i sloboda, slobode medija, ne libeći se upotrebe političkog, pravosudnog i fizičkog nasilja prema neistomišljenicima. Veoma je problematično da nekada vrlo aktivne nevladine organizacije i pojedinci danas oportunistički ćute na ekonomsko uništavanje Crne Gore, netransparentnost, partitokratiju, kikistokratiju, gašenje njenih avio transportnih veza kao turističke destinacije, poigravanje sa državnim finansijama, ugrožavanje zdravstvenog i penzionog fonda, enormno uvećanje administracije nesposoobnim partijskim kadrovima, trošenje manirom pijanog milijardera budžetskog novca na hiljade tobožnjih savjetnika, službena putovanja koja se redovno pretvaraju u turistička, nabavku skupocjenih automobila i njihovo uništavanje i, što je više nego problematično, uvođenje zločinačkih, profašističkih, kolaboracionističkih ideologija i njihovih vođa u zvanične tokove, preko otvoreno anticrnogorskih političkih elemenata i sveštenstva Crkve Srbije.&nbsp; U hramu Svete Trojice na Pelinskoj Rudini 17. jula 2025. godine služena je „zaupokojena“ liturgija ratnom zločincu Draži Mihailoviću. Predśednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić, poznat kao „pomiritelj“, prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade ljudima koji su vjerovatno prisustvovali toj liturgiji, a koja bi trebalo biti nagrada koja simbolizuje potpuno suprotne vrijednosti, svojim uobičajenim jezikom laži i obmana, objasni nam da su Trinaestojulski ustanak ustvari podigli bivši kraljevi oficiri i narod, da bi kao potonje pomenuo ateiste, smatrajući pod time valjda komuniste, koji su inače organizatori ustanka.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719210712_68668090a6e3e563e39fff5964eae251f6dd425847061b8f54748820f4137d52.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250719210712_68668090a6e3e563e39fff5964eae251f6dd425847061b8f54748820f4137d52" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="PROPAGATORI ČETNIČKE IDEOLOGIJE: Mandić u Vili Gorica uručuje Trinaestojulsku nagradu Stanišiću i Bećiroviću"> <figcaption>PROPAGATORI ČETNIČKE IDEOLOGIJE: Mandić u Vili Gorica uručuje Trinaestojulsku nagradu Stanišiću i Bećiroviću</figcaption> </figure>  Naravno, u maniru Mandića, po njemu kasnije nije bilo rata između okupatora i fašističkih kolaboracionista sa jedne strane i partizanskog pokreta, sa druge strane, već je to, zamislite bezobrazluka, bio građanski rat? I to je to kukavičje jaje koje nam prodaju svi, od Miloševića, Šešelja, do Mandića, Ljalja i kompanije, kao da smo svi slijepi kod očiju, kao da smo kišne gliste, pa ne razlikujemo agresiju i građanski rat. E pa, Lamo, to pomirenje sa četničkom ideologijom, sa ideologijom profašističkih kolaboracionista, protivnika postojanja crnogorske države, otimača istorije, jezika, kulture, crkve, ... taj film nećeš gledati. Kao što nijedan intelektualac i liberal u Njemačkoj nikada neće sopstvenu ideologiju spajati sa ideologijom fašizma i nacizma, tako nijedan Crnogorac, liberal, evroatlantski opredijeljen, neće prihvatiti ideologiju „Homogene Srbije“ i miriti se time da postane legitimna ideologija u državi Crnoj Gori! I da budemo jasni: ne poistovjećujte srpski narod sa svojom nakaznom ideologijom! Ako je ideologija četništva i velikosrpstva ugrožena, ili bila ugrožena, to nijednog trenutka ne znači da je srpski narod u Crnoj Gori ugrožen, ili bio ugrožen. A na njemu je da izabere između Crne Gore i četništva i „srpskog sveta“!

Slobodan Jovanović

Državni udar na antifašizam

Crnogorski para stonoteniser Luka Bakić plasirao se u polufinale i obezbijedio bronzano odličje na Evropskom prvenstvu u Helsingborgu.&nbsp;
On je danas u četvrtfinalnom meču kategorije S10 pobijedio Španca Marlona Lopeza 3:0 (11:8, 11:3 i 11:3) i ostvario uspjeh karijere.
To je njegovo prvo pojedinačno evropsko odličje u karijeri.
Ima i ekipnu bronzu, osvojenu prije šest godina u istoj dvorani, u timu sa Filipom Radovićem i Dejanom Bašanovićem.
Bakić je, u jednom od najboljih izdanja u posljednjih nekoliko sezona, potpuno razbio rivala, koji je samo u prvom setu bio na očekivanom nivou.
Vodio je 8:3, ali je uslijedila serija Bakića za potpuni prekret i prvi set.
Španac u ostala dva seta nije postojao na terenu, pa je samo bilo pitanje sa kojom razlikom će na kraju slaviti.
Bakić je plasman u četvrtfinale izborio kao drugoplasirani u prvoj grupi, sa polovičnim učinkom.
Poražen je na startu od Francuza Matea Bohasa 3:1, dok je u direktnom meču za drugo mesto savladao Njemca Mia Vagnera 3:0
Rival Bakiću u polufinalu biće Poljak Igor Mištal, koji je u četvrtfinalnom duelu eliminisao Kristijan Gardoša 3:1.
U drugom polufinalu sastaće se Mateo Bohas i Patrik Čajnovski.&nbsp;
Polufinalni mečevi počeće u 18 sati.
Četvrtfinalni meč u Helsingborg areni prisustvovala je ambasadorka Crne Gore Snežana Radović.

Bakić izborio polufinale i mjesto na pobjedničkom postolju

Gost ovoneđeljne emisije Dres nacija reprezentacija je Miloš Stijepović, savjetnik u Sekretarijatu za sport Glavnog grada. 
 
Emisiju Dres nacija reprezentacija možete pratiti večeras od 21 sat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJaClYMrwQL4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dres nacija reprezentacija: Gost Miloš Stijepović

Podgoričanin Aleksandar Klimović, poznatiji javnosti kao Radosav Vrbica na društvenim mrežama, objavio je da je na saslušanju u Centru bezbjednosti Tivat.
- Pogodite šta je novo! Dobro, to ste pogodili jer nije ništa novo. Ali ovo nikad ne biste pogodili: Dajem izjavu u Odjeljenju bezbjednosti Tivat! - napisao je Klimović na društvenim mrežama.&nbsp;
Nakon toga je podsjetio na problem sa prostorijama Centra bezbjednsoti Tivat.&nbsp;
- Onaj što mu se plafon urušava - napisao je Klimović.

Radosav Vrbica opet na saslušanju u policiji

Protiv četrnaestogodišnjaka u Tivtu podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je obio jedan market.
Njemu se na teret stavlja krivično djelo teška krađa u pokušaju.
- Dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Tivat obaviještena je 16. novembra oko 17.15 sati da se u jednom marketu koji se nalazi u mjestu Kukuljina uključio alarm nakon čega su policijski službenici odmah izašli na lice mjesta. Njihovom brzom reakcijom i koordinisanim i efikasnim aktivnostima, na licu mjesta su zatekli maloljetnika od 14 godina koji je ušao u unutrašnjost ovog objekta u cilju otuđivanja određenih predmeta radi sticanja protivpravne imovinske koristi i spriječili ga u daljoj namjeri - kazali su u policiji.&nbsp;
On je prilikom nasilnog ulaska, kako su naglasili, nanio i određena oštećenja na ovom objektu.
- Protiv njega je po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teška krađa u pokušaju - dodali su u policiji.
Ovaj dječak se, kako su naveli u policiji, sumnjiči i da je ranije ukrao električni bicikl iz dvorišta jedne kuće. Bicikl je, napominju oni, pronađen i vraćen vlasniku.

Četrnaestogodišnjaku krivična prijava zbog obijanja marketa u Tivtu

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: trinaestojulska-nagrada