Grupa građana Cetinja i danas će u 17 časova i 26 minuta blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje – Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo. Blokada će, kako su najavili, trajati do 20 časova i 26 minuta.
Blokada saobraćaja predstavlja nastavak protesta kojima građani izražavaju duboko nezadovoljstvo i zabrinutost zbog, kako navode, neadekvatnog odgovora nadležnih institucija na dva teška zločina koja su se dogodila na Cetinju u protekle dvije i po godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Trosatna blokada saobraćaja na Kruševom Ždrijelu

Grupa Cetinjana, koja mjesecima svakodnevno blokira saobraćaj na Kruševom ždrijelu tražeći odgovornost nadležnih za stradanje njihovih 23 sugrađana u dva masakra u tom gradu, danas je sa trosatne blokade jasno poručila da je „Markov i Mašanov zakon“ trebalo da bude štit da se to ne ponovi. - Skoro tri godine su prošle od užasnog masakra na Cetinju, 12. avgusta 2022. godine. Deset nevinih života je ugašeno, a više njih ranjeno. I tada, kao i danas, tražili smo samo jedno - da se nikada više ne ponovi. Da institucije ove države, koje svi mi plaćamo, urade svoj posao. Tražili smo da parlament usvoji „Markov i Mašanov zakon“, zakon koji bi značio život, sigurnost, red i odgovornost. Tražili smo najstrože kazne za nasilnike. Psihološka vještačenja svakog ko podigne ruku na bilo koga. Oduzimanje oružja nasilnicima - istakli su oni. Tražili su, kako su dodali, pravdu za Mašana, Marka, Natašu, Milana, Rajka, Gorana, Danicu, Dimitrija, Milu i Aleksandru. - Deset imena. Deset sudbina. Deset života koji su morali biti lekcija da se nikada više ne ponovi. Ali nas nijesu slušali. Ignorisali su nas tada - kao što nas ignorišu i danas - ukazali su Cetinjani. I zločin se, kako su ustvrdili, ponovio. 1. januara 2025. godine kada je ubijeno 13 njihovih sugrađana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250629180644_29864e46512af465cab60f51c5dd57a586fba86ce28f4ca45951b068e89a7fed.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250629180644_29864e46512af465cab60f51c5dd57a586fba86ce28f4ca45951b068e89a7fed" data-rendition-name="original" width="1600" height="988" loading="lazy" alt="Cetinje"> </figure>  - Trinaest. Opet krv po cetinjskim ulicama. Opet bol u svakom domu. Opet pitanje - zašto? Zašto nijeste usvojili „Markov i Mašanov zakon“? Tražili smo zakon koji će spriječiti da nasilje postane normalnost. Tražili smo najstrožije kazne za nasilnike. Psihološka vještačenja nasilnika. Oduzimanje oružja nasilnicima. Zašto nijeste uradili ništa da zaštitite građane? Danas više niko ne može reći da nije znao. Danas niko ne može reći da nije bio upozoren - podvukli su Cetinjani. Oni su javno i jasno postavili pitanje: Da li bi se zločin od 1. januara 2025. desio da je usvojen „Markov i Mašanov zakon“? - Ne pitamo vas ovo da bismo dobili odgovor - jer ga znamo. Ne bi. Umjesto zakona koji bi nas štitio, čijom bi primjenom danas među nama bili Jovan i Vukan, Mirko, Dragana, Branislav, Jošo, Radivoje, Zorica, Radovan, Radmila, Dejan, Miloš i Marko - vi ste odlučili da donosite zakon protiv blokada. Zakon koji vam služi samo da nas ućutkate. Da nas naćerate da prihvatimo da živimo u strahu, bez prava na glas, bez prava na dostojanstven život - decidni su Cetnjani. I zato ih pitaju jesu li saučesnici. - I zato se pitamo - ako nijeste ubice, jeste li saučesnici? Saučesnici zato što ste znali, a nijeste spriječili. Mogli ste usvojiti „Markov i Mašanov zakon“ ali nijeste ga ni razmatrali. Imali ste neka važnija posla? Da li to nekoga štitite? „Markov i Mašanov zakon“ je trebao biti štit. A ostalo se na praznim obećanjima. Na mrtvim slovima na papiru. Na političkim floskulama. Na ignorisanju. Na vrijeđanju i etiketiranju onih koji su protestvovali - poručuju Cetinjani. Pitaju i je li potrebno da ponovo broje tijela po ulicama, pa da se neko iz ove bahate vlasti zapita da li je normalno da ubistva postanu svakodnevica u državi koja se bez trunke srama i dalje poziva na evropske vrijednosti. - Je li normalno da država Crna Gora u 21. vijeku donosi zakone kojima se zabranjuju protesti, guše ljudske slobode, zavodi strahovlada i pokušava da nas naćera da ćutimo i prihvatimo život u strahu? Moramo li čekati novi masakr da bi neko napokon shvatio da se nećemo pomiriti sa tim da ubistva postanu dio naše svakodnevice u zemlji koja licemjerno sanja evropske standarde? - istakli su oni. Ne pristaju, izričiti su Cetinjani, na to. - I poručujemo jasno: pružićemo otpor. Zbog sebe. Zbog naše đece. Zbog svih onih koji više nijesu među nama samo zato što su institucije ove države zakazale - dodali su oni. Znaju, kažu, da su građani ljuti zbog blokade na Kruševom Ždrijelu.&nbsp; - Znamo da je teško stajati satima u kolonama. Ali molimo vas – ne budite ljuti na nas. Mi ođe stojimo i za vas. Mi ođe stojimo da se više nikada ne ponovi. Ljuti budite na one koji nijesu uradili ništa. Na one koji danas više brinu kako da nas kazne, nego kako da zaštite i vas i nas. Naš zahtjev je jednostavan i ljudski: Odgovornost - onih koji su propustili da zaštite građane. Ostavke ili smjene svih onih iz sektora bezbjednosti koji su svojim neradom, nesposobnošću ili namjerom doveli do ovoga. Mi ne tražimo osvetu. Mi tražimo da se pravda vrati u ovu državu - jasni su Cetinjani. Danas vlast, kako su konstatovali, pokušava da ih zastraši drakonskim kaznama – do 10.000 eura – za slobodu govora, za protest, za blokadu, za vapaj da više niko ne strada. - Poručujemo im: Ne možete nas ućutkati. Ne možete nas uplašiti. Ako mislite da je zakon jači od pravde – varate se. Jer pravda kad dođe ne pita za zakon pisan protiv naroda, a isključivo u interesu vlastodržaca. Na blokadama ne stojimo zbog sebe. Stojimo zbog svih građana. Da više nikada ne gledamo crne marame po gradu. Da više nikada ne brojimo mrtve. Da više nikada nijedno dijete ne nosi imena Marko i Mašan, i Jovan i Vukan u pomen – nego u život! - jasni su Cetinjani. Ovo, ističu oni, nije borba za prošlost. - Ovo je borba za budućnost. Za našu đecu. Za naše pravo na život. Jasno i glasno, bez straha poručujemo: Nijesmo sami. Nećemo stati. Nećemo se umoriti. Ne pristajemo na tišinu! - zaključili su Cetinjani.

Cetinjani sa trosatne blokade poručuju: „Markov i Mašanov zakon“ je trebalo da bude štit, nećemo stati - ne pristajemo na tišinu

Kada je, bez mnogo uvoda novinaru Standarda saopštio da ovo neće biti obični intervju, već priča čovjeka kojeg dubogo potresa patnja svog naroda, ukrajniski ambassador u Crnoj Gori Oleh Herasimenko je počeo da govori o ljudima na Cetinju. Glas mu se malo promijenio, gledao me izravno u oči kao da kroz mene gleda one kolone koje su tih prvih nedjelja rata punile gradske trgove podrške u Crnoj Gori.
U jednom trenutku, činilo mi se da su mu čak i oči zasjale od emocija, ali prije svega zbog ponosa i zahvalnosti.
- Podrška koju smo vidjeli u Crnoj Gori… jedinstvena je u Evropi, mnogo ljudi je marširalo svakog dana, prvih stotinu dana, zatim svake nedjelje, svakog mjeseca - &nbsp;kazao je ambasador Herasimenko, u razgovoru za Standard.
- Nije riječ o novcu niti o oružju — riječ je o vrijednostima. Crnogorci zaista duboko razumiju koliko je sloboda važna — kroz svoju istoriju, tradiciju, pjesme… Čak i ako poslušate himnu Crne Gore, a ona u jednom dijelu kaže – koji nikad ne poznaše sramotnog ropstva lance, vidjećete da i Ukrajnina u himni ima sličnu vrijednost – dušo i tijelo ćemo položiti za naše slobodu - nadahnuto je počeo priču ukrajinski diplomata.
Kada sam ga pitao da li obični ljudi u Ukrajini, oni na frontu i blizu njega, kao i predsjednik Zelenski zna za podršku građana Crne Gore, posebno onih sa Cetinja, i koliko im ona znači, Herasimneko je potvrdno klimnuo glavom.
- Naravno da znaju. I predsjednik Zelenski, ali i svaki građanin Ukrajine. I ta podrška i osjećaj povodom nje je mnogo vrednija od pomoći u novcu i oružju”, rekao je Herasimenko.
Ljudi, brojke i obaveze
Govoreći o raseljenim licima, Herasimenko iznosi precizan podatak.
- Na dan 1. avgust imamo 5.843 ukrajinska državljanina sa statusom privremene zaštite u Crnoj Gori. Detaljne brojke su na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova i UNHCR-a - kaže Herasimenko.
Istovremeno, podsjeća koliko je taj broj živa statistika: dolasci u proljeće i ljeto, odluke porodica da se vrate kad su oslobođene pojedine ukrajinske teritorije, spajanje porodica, početak školske godine.
- Nijesmo vidjeli primjere sistematske diskriminacije. Kad ima problema, pišem školama da obrate više pažnje na ukrajinsku djecu; pomagali smo i starijima oko terapija. Oni sa privremenom zaštitom imaju pristup tržištu rada, zdravstvu i obrazovanju, i — koliko je to moguće za raseljenu osobu — uglavnom se osjećaju pristojno u Crnoj Gori - naglašava Herasimenko.
<h2>Sankcije, EUMAM i bezbjednost</h2>
Na pitanje o sankcijama EU prema Rusiji, ambasador je vrlo jasan.
- Skoro svi paketi sankcija su implementirani. Odluke se donose s izvjesnim kašnjenjem u odnosu na EU, što je uobičajeno. Vlada sada radi na implementaciji osamnaestog paketa, kaže Herasimenko i ukazuje na novi Zakon o restriktivnim mjerama, koji je predvidio tijela za analizu, sprovođenje i nadzor sankcija. Za konkretne podatke o zamrznutoj imovini — to je pitanje za Centralnu banku i nadležne organe, a ne za nas - kaže ambassador Ukrajine.
Govoreći o angažmanu Crne Gore u misiji EU za obuku ukrajinskih snaga (EUMAM) Herasimenko kaže da će dva pripadnika Vojske Crne Gore biti upućena u misiju.
- Aktivnosti će se odvijati isključivo na teritoriji država članica EU. Raspored i specijalnosti su stvar dogovora Ministarstva odbrane i EU - kaže sagovornik Standarda.
<h2>Pomoć, trgovina i sporazumi</h2>
Prema njegovim riječima Crna Gora je doprinijela sa oko šest miliona dolara u okviru NATO Comprehensive Assistance Package (CAP). Dodao je da je ukrajinskoj odbrani uvijek potrebno više, uz puno uvažavanje realnih mogućnosti partnerskih zemalja.
Uprkos ratu, ekonomska dinamika se nije ugasila.
- Ukupan promet robe prošle godine, prema podacima ukrajinskih organa, nadležnih za trgovinsku statistiku, dostigao je 67 miliona američkih dolara — značajan rast čak i u odnosu na period prije pune invazije. Posebno ističem efekat protokola o olakšanom režimu teretnog prevoza (t.zv. transportni “viza-free” režim), potpisanog u aprilu prošle godine. Ukinute su dozvole za kamionski prevoz između Ukrajine i Crne Gore i to je snažno podstaklo trgovinu. Izvoz crnogorske robe u Ukrajinu veći je od uvoza — dvostruka korist za Crnu Goru - &nbsp;smatra Herasimenko.
Na diplomatskoj agendi su i novi dokumenti.
- Radimo na Ugovoru o prijateljstvu, sporazumu o bezbjednosti i protokolu uz sporazum o slobodnoj trgovini, uz još nekoliko drugih tekstova - najavljuje ukrajinski ambasador.
Djeca, odmor i Kotor
Ambasador posebno izdvaja programe kratkotrajnog odmora za djecu iz ratom pogođenih sredina.
- Privredna komora je u martu i aprilu primila grupu djece iz Odese, Mikolajiva i drugih gradova. Ovih dana na Cetinje na poziv tamošnjeg gradonačelnika stiže nova grupa — oko 18 djece. Gradonačelnik Kotora kazao je da će opština rado primiti grupu na kratak boravak i odmor. To je konkretan i jako veliki doprisnos Crne Gore - stiče Herasimenko.
Prekid vatre je prvi korak — ali ne i dovoljan
U dijelu razgovora o mirovnim inicijativama, Herasimenko naglašava da Ukrajina pozdravlja napore predsjednika Trampa da postigne mir i zaustavi rusku agresiju, ali podcrtava da prvi korak mora biti sveobuhvatni i trajni prekid vatre. Podsjeća na vremenski okvir.
- U ponedjeljak, 11. avgusta, navršilo se tačno pet mjeseci otkako je Ukrajina prihvatila prijedlog za jednomjesečni sveobuhvatni prekid vatre 11. marta u Saudijskoj Arabiji — i još čekamo Rusiju. Najjednostavnije: prestanite da pucate Nijedna odluka o Ukrajini ne može biti donijeta bez Ukrajine. Nacionalne granice se ne mogu mijenjati silom”, podvlači on, navodeći i zajedničku izjavu 26 članica EU u Briselu koja podržava napore, ali insistira na trajnom miru, stabilnosti i poštovanju međunarodnog prava, suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nepovredivosti granica - jasan je ukrajinski diplomata.
Herasimenko je istovremeno upozorio.
- Prekid vatre sam po sebi nije dovoljan… Putin ne poštuje sporazume. Od 2014. imali smo više od deset takvih dogovora i svaki put su prekršeni - pojašnjava sagovornik Standarda.
<h2>Mediji i propaganda</h2>
- Odluka Vlade Crne Gore da blokira oko deset ruskih propagandnih TV kanala je veoma važna. Ti kanali ne mogu emitovati u Crnoj Gori niti širiti govor mržnje o Ukrajini ili drugim državama - kaže Herasimenko. “
<h2>Mlade demokratije i zajedničke lekcije</h2>
Ambasador izbjegava komentarisanje unutrašnjih političkih tema, ali su se poruke mogle pročitati između redova.
- I Ukrajina i Crna Gora su mlade demokratije; prolazimo iste faze, s usponima i padovima, jačanjem institucija i borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije. Važno je da nas vode iste evropske vrijednosti - jasan je Harasimneko.
Dok je izgovarao rečenice o Cetinju, o vrijednostima i slobodi, bilo je jasno da ne govori samo u ime države koju predstavlja, nego i u ime ljudi koje svakodnevno sreće — majki, đaka, starijih koji kucaju na vrata konzulata. Taj suzdržani sjaj u očima nije bio diplomatska figura. Bio je to, naprosto, znak da solidarnost iz male zemlje ponekad znači više nego što mislimo — i da se pamti.
- Svaki znak solidarnosti važan je ljudima koji pate svakog dana tokom rata,” ponovio je na kraju. “Podržavate nas u borbi za vrijednosti i za slobodu - poručio je na kraju ukrajinski ambasador u Crnoj Gori Oleh Herasimenko.
Ko je Oleh Herasimenko
Oleh Herasymenko (Олег Герасименко) rođen je 10. septembra 1967. u Kijevu, gdje je završio Institut za međunarodne odnose Univerziteta „Taras Ševčenko“. Nakon diplome, u septembru 1994. pridružio se Ministarstvu vanjskih poslova Ukrajine.
Tokom karijere pokrivao je niz visokih funkcija u MVP Ukrajine: 2015. je imenovan ambasadorom-at-large pri Departmanu za međunarodno pravo (i vršilac dužnosti direktora tog departmana), potom 2016. u Departmanu za međunarodne organizacije. Vodio je radne grupe za članstvo Ukrajine u SB UN (2016–2017) i Savjetu UN za ljudska prava (2018–2020). Od novembra 2020. do juna 2022. bio je direktor Šestog teritorijalnog departmana MVP Ukrajine.
Predsjednik Ukrajine ga je 4. maja 2022. imenovao za ambasadora u Crnoj Gori, a 29. jula 2022. predao je kopije akreditiva i zvanično preuzeo dužnost u Podgorici (od jula 2022. ambasador).
Za doprinos međunarodnoj saradnji odlikovan je Ordenom „Za zasluge“ III stepena (22. decembar 2021).

Herasimenko: Crnogorce i Ukrajince spaja isti zavjet slobodi, zapisan i u stihovima njihovih himni

U Crnoj Gori je, u posljednja 24 sata, evidentirano 27 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe teže povrijeđene, a sedam lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici i Baru evidentirano po šest saobraćajnih nezgoda, a u Ulcinju, Herceg Novom i Kotoru po tri.
Po dvije saobraćajne nezgode evidentirane su na Cetinju, u Tivtu i Budvi.
Izdat je 481 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeto je 27 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 27 saobraćajnih nezgoda

Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU u junu je smanjena u odnosu na maj, pokazali su podaci Eurostata.
U eurozoni je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u junu oslabila 1,3 odsto u odnosu na maj kada je, prema revidiranim podacima, bila uvećana 1,1 odsto, prenosi Hrportfolio.
Na nivou EU‑a pala je jedan odsto, nakon što je u maju bila uvećana za revidiranih 0,8 odsto na mjesečnom nivou.
Najviše je i na nivou eurozone i EU pala proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, 4,7 odsto, odnosno 3,7 odsto.
Osjetno je, u poređenju sa mjesecom ranije, smanjena i proizvodnja kapitalnih proizvoda, 2,2 odsto u eurozoni i 1,7 odsto u EU.
S druge strane, porasla je proizvodnja energije u odnosu na maj, 2,9 odsto u eurozoni i 2,7 odsto u EU.
Daleko najveći pad industrijske proizvodnje na mjesečnom nivou zabilježila je Irska, 11,3 odsto. Slijede Portugalija i Letonija, sa padom od 3,6 odsto, odnosno 2,8 odsto.
Najveći rast industrijske proizvodnje imala je Belgija, 5,1 odsto. Slijede Francuska i Švedska, s rastom proizvodnje od po 3,8 odsto, a blizu je i Grčka čija je industrijska proizvodnja skočila 3,3 odsto.

Pad evropske industrijske proizvodnje u junu

Uprava policije, nakon što je identifikovala i procesuirala tužilaštvu osumnjičenog izvršioca krivičnog djela ubistvo u pokušaju državljanina Sjeverne Makedonije Andreja Tanakovskog (18), a koji se naoružan dao u bjekstvo, poziva građane da prijave ako imaju bilo kakve informacije o njemu. - Građani ukoliko imaju saznanja da je on iznajmio smještaj ili na drugi način boravi u objektima na teritoriji Crne Gore treba da dostave informacije najbližoj policijskoj stanici, putem dežurnog broja 122 ili anonimno na broj 19969 - navodi se u saopštenju. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fosamnaestogodisnjak-iz-sjeverne-makedonije-osumnjicen-za-ubistvo-u-pokusaju-marka-ljubise-kana&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Šalju upozorenje i apel građanima da od ovog trenutka, kada su javno saopštili da je izvršilac krivičnog djela A. T, svako dalje postupanje ili svjesno prikrivanje informacija o kretanju ili boravku ove osobe, uključujući i pružanje usluga smještaja, može predstavljati krivično djelo pomoć učiniocu nakon izvršenog krivičnog djela, što podliježe zakonskoj odgovornosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815090848_ecd8a403c65ec163723f5c2fa0b70d88d09a36b3a8021082f8bccd83c37e3c13.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250815090848_ecd8a403c65ec163723f5c2fa0b70d88d09a36b3a8021082f8bccd83c37e3c13" data-rendition-name="original" width="474" height="1280" loading="lazy" alt="Andrej Tanaskovski"> <figcaption>Andrej Tanaskovski(Photo: Uprava policije)</figcaption> </figure>  Dostavili su i fotografije osumnjičenog koje su preuzete iz javno dostupnih otvorenih izvora sa ciljem lakšeg prepoznavanja i prijavljivanja osumnjičenog.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815090844_9b1b919273abd3a8c9ea8c7c3c9e401642f9b815a893222921345a2435133d12.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250815090844_9b1b919273abd3a8c9ea8c7c3c9e401642f9b815a893222921345a2435133d12" data-rendition-name="original" width="795" height="1129" loading="lazy" alt="Fejsbuk profil Andreja Tanaskovskog"> <figcaption>Fejsbuk profil Andreja Tanaskovskog(Photo: Uprava policije)</figcaption> </figure>

Andrej Tanaskovski identifikovan kao osumnjičeni za pokušaj ubistva Marka Ljubiše Kana, policija poziva građane da im prijave ako ga vide

Društvenim mrežama kruži skandalozna fotografija ministra odbrane Dragana Krapovića na plaži. Nije skandal to što je ministar na odmoru — već to što, ako je ova fotografija zaista današnja, onda ministar nema ni trunke empatije. Jer, to bi značilo da, dok vojnici rizikuju živote i ginu u paklu vatrene stihije, dok nebo bruji od helikoptera, a zemlja vrišti pod plamenom – ministar odbrane se sunča. Opušten. Nasmijan. Među talasima. Kao da tragedija nije ni zakucala na vrata njegovog resora. Samo dan ranije, govorio je o smrti vojnika Dejana Božovića. Govorio je tiho, gotovo potreseno: “Ova nesreća je podsjetnik da iza uniformi stoje ljudi, spremni da rizikuju svoje živote kako bi pomogli zajednici.“ Govorio je – i odmah zaboravio. Istu tu zajednicu. Te iste vojnike. Prepustio ih je samima sebi, dok je on birao između koktela i lagodnosti. Sramno. Dok ljudi danima gube sve – domove, prirodu, dah i sigurnost – dok vojska i građani rame uz rame brane ono što je još ostalo, njihov ministar je daleko. Nije uz njih. Nije na terenu. Nije ni blizu odgovornosti. On je zauzet – odmorom. Ovo nije političko pitanje. Ovo je pitanje osnovnog ljudskog dostojanstva. Kada gori zemlja – ministar ne smije biti na plaži. Kada ginu vojnici – ministar ne smije biti u hladu. Kada narod vapi za pomoći – ministar ne smije biti nedostupan. Ovo nije propust. Ovo je srozavanje funkcije. Nedostojno ponašanje čovjeka koji vodi Ministarstvo odbrane. Jer ovako se država ne brani. Zato pitamo javno, jasno i bez zadrške: Da li ovakvi ljudi zaslužuju da vode ijedan državni resor, a kamoli onaj koji odlučuje o bezbjednosti? Jer, nije više riječ samo o neodgovornosti. Riječ je o poruci koja se šalje svakom vojniku: Ti možeš da goriš – dok tvoj ministar pliva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813170856_a7f8d28a082cca33af06093a3f3b53e975ab86bebd3f941b295f9d88d4db2da3.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250813170856_a7f8d28a082cca33af06093a3f3b53e975ab86bebd3f941b295f9d88d4db2da3" data-rendition-name="original" width="732" height="758" loading="lazy" alt="tvit krapović"></figure>

Fotografija zbog koje bruji internet: Dok Crna Gora gori, Krapović se sunča

Požar u Piperima, koji je buknuo 11. avgusta i ostavio pustoš za sobom, krenuo je od buster pumpne stanice Vodovoda u Đurkovićima, tvrde mještani. U prilog tome dostavili su Portalu ETV snimak sa nadzorne kamere sa imanja jednog od mještana koji Portal ETV ekskluzivno objavljuje. Snimak pokazuje da je 11. avgusta, oko 11 sati, zavarničilo baš na mjestu gdje se nalazi pumpa, a samo nekoliko minuta kasnije vatra se razbuktala i za samo dva sata progutala je veliku površinu imanja, šuma, pojedine kuće i pomoćne objekte. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZn4IicQ_Za4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Portal ETV je na licu mjesta od mještana dobio informaciju da su večeras, nakon što su dobili struju oko 17:45 sati, vratili snimak na jednoj od nadzornih kamera (koja preciznosti radi pokazuje sat unazad u odnosu na realno vrijeme) kada su, kako kažu, imali što vidjeti. U periodu prije izbijanja požara sve je djelovalo mirno, niti je, koliko je moguće zaključiti na osnovu snimka, zabilježeno kretanje vozila ili ljudi u dijelu gdje se pojavio dim. A on je, kako je Portalu ETV rekao mještan Srđan Dragićević, krenuo iz dijela u kom se nalazi tkz. buster pumpa podgoričkog Vodovoda, koja šalje vodu iz glavne stanice u više kote. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZkMhG_jRi2c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Mještani su nam rekli da je policija izuzela video zapis i da će dalje utvrđivati sve okolnosti. Kako su nam rekli, uvjereni su, nakon što su snimak pogledali više puta, da uzrok požara nije ljudski faktor već spoj koji se desio u pumpnoj stanici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813230844_0e66c187210ff1e95ba68483b45c9fdc29a1950ad1a7221c34136f8ed31d9938.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250813230844_0e66c187210ff1e95ba68483b45c9fdc29a1950ad1a7221c34136f8ed31d9938" data-rendition-name="original" width="1600" height="1600" loading="lazy" alt="Buster pumpna stanica"> <figcaption>Buster pumpna stanica(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Dragićević se za Portal ETV prisjeća kako je počela agonija koje, kako priznaje, još nije svjestan. - Žena me je pozvala ispod kuće, gdje je izbio požar, da obavijestim rođaka da je izbio požar kod njegove kuće. To sam i uradio, poslije toga je on zvao Vatrogasnu koja je došla nakon pet-deset minuta. Ali tada je već požar bio toliko razbuktan da ekipa Službe zaštite i spašavanja, koja je prva izašla na teren, nije mogla sama da ga ugasi. Prošlo je malo vremena kada su me ponovo obavijestili da gori oko kuće kod rođaka Dragićevića. Jedna žena nas je pozvala da im pomognemo da gasimo vatru. Kad sam došao, vatra se već proširila i bila je blizu moje kuće i tada kreće cjelodnevna borba za spašavanje i moje i imovine mještana - prisjeća se Dragićević. I dok je on staru kuću uspio da spasi vodom iz bistijerne, njegov komšija Miloš Strunjaš, vlasnik poljoprivredne apoteke "Trims", bio je nemoćan pred vatrenom stihijom koja mu je ponijela magacin, mehanizaciju i automobil koji se nalazio ispred tog objekta i napravila štetu od više stotina hiljada eura. - Nijesmo imali gradsku vodu od nekih osam sati ujutro. Nisam mogao da koristim ni bunarsku jer struje nije bilo. Drvena nadstrešnica nad terasom je počela da gori, pa sam kuću spašavao vodom iz dječijeg bazena - rekao nam je Strunjaš. Požar i ove noći prijeti Piperima i borba se nastavlja, a mještani se nadaju da će nadležni zvanično utvrditi uzrok požara i preduzeti odgovarajuće mjere.

Portal ETV ekskluzivno objavljuje snimak mještana: „Prije razornog požara u Piperima zavarničila buster pumpa“

U vrijeme kada se 7. avgusta oko 19 stai dogodio napad na visokorangiranog člana škaljarske kriminalne grupe Marka Ljubišu Kana sa plaže tog luksuznog rizorta naknadno je evakuisana štićena ličnost &nbsp;- saznaju Portal ETV i Televizija E od izvora iz vrha crnogorskog bezbjednosnog sektora. Ovaj podatak jasno ukazuje na višestruke propuste crnogorske policije, posebno što se tiče praćenja bezbjednosno interesantnih osoba, ali i u dijelu zaštite najviših državnih zvaničnika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813200820_f99c6c4f99d14c02ca4545a8203ca27345c96747157ba2e1c3b3e2ce716df7c9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250813200820_f99c6c4f99d14c02ca4545a8203ca27345c96747157ba2e1c3b3e2ce716df7c9" data-rendition-name="original" width="625" height="555" loading="lazy" alt="7.AVGUST: Momenat pucanja na Marka Ljubišu "> <figcaption>7. AVGUST: Momenat pucanja na Marka Ljubišu(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  Službenicima policije iz Budve, Uprave policije, ali i operativcima Agencije za nacionalnu bezbjednost odavno je poznato su Marko Ljubiša i njegovi prijatelji - među kojima su i operativno interesantne osobe - česti gosti luksuznog hotela u Miločeru. Tokom posljednja dva - tri ljeta ekipa oko Ljubiše redovni su posjetioci bazena u luksuznom hotelu. &nbsp; Poznato je i da je tokom posljednjih nekoliko godina Ljubiša preživio pet pokušaja likvidacije i da je posebna opasnost biti u njegovom bliskom okruženju. Logično je prepostaviti da Marko Ljubiša Kan, kao i njegovi bliski prijatelji Ognjen Kažanegra i Goran Brale Slovinić ne idu ,,po terenu” bez zaštite, odnosno mogućnosti da uzvrate na eventualni oružani napad. &nbsp;&nbsp; Ipak, prema saznanjima Portala ETV, tokom ljeta ,,redovni” policajci ili pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja nijesu pretresali ni Ljubišu ni njegove prijatelje, inače operativno interesantna lica za koje se osnovano sumnja da su članovi OKG ,,Budvanska”, koja je dio škaljarskog kriminalnog klana. &nbsp; Čudno postupanje: jer se zna da je Kan bio u pet navrata meta napadača i da prisustvo njegove ekipe na bazanu posredno može da predstavlja opasnost i za goste hotela, ali i za visoke državne funkcionere koji ljeti redovno koriste usluge državne vile ,,Topliš” u Miločerskom parku. &nbsp; Nema objašnjenja zbog čega tokom čitavog ljeta policija nije napravila nijednu akciju provjere. &nbsp; <h2>BEZBJEDNOSNI SEKTOR - BEZ REAKCIJE &nbsp;</h2> Još je čudnija letargija bezbjednosnog sektora, počev od obezbjeđenja u hotelu do policije, tokom boravka plaćenog ubice. &nbsp; Izvori Portala ETV ukazuju da je neshvatljivo da niko iz privatnog obezbjeđenja hotela ili bezbjednosnog crnogorskog sektora nije obratio pažnju na čudno ponašanje čovjeka koji je trebalo da likvidira Marka Ljubišu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813200824_13b72a37a9ee22442985a84a99585ac56f215e420f00499bee5c43189aada8c5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250813200824_13b72a37a9ee22442985a84a99585ac56f215e420f00499bee5c43189aada8c5" data-rendition-name="original" width="1516" height="930" loading="lazy" alt="ORIGINAL ILI FALSIFIKAT: Lična karta na ime Jovana Galića iz Beograda, opština Palilula"> <figcaption>ORIGINAL ILI FALSIFIKAT: Lična karta na ime Jovana Galića iz Beograda, opština Palilula(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kada se registrovao u hotelu prvog dana avgusta, mladić je priložio ličnu kartu i predstavio se kao Jovan Galić, srpski državljanin sa prebivalištem u opštini Palilula, rođen 2006. godine. Dva puta je, kažu izvori Televizije E i Portala ETV, produžavao boravak, očito vrebajući priliku da puca na Ljubišu Kana. &nbsp; I nikome, ljudima iz obezbjeđenja hotela, kao ni crnogorskoj policiji, nije izgleda bilo čudno što devetnaestogodišnjak plaća hotelski smještaj, apartman od 600 eura dnevno. Očito je bilo i da mladić boravi sam u apartmanu, da ne izlazi iz kruga hotela, već boravi uglavnom u teretani i na bazenu u popodnevnim satima – nije izazivalo pozornost. &nbsp; A trebalo je da izazove pažnju: mladi gost je uglavnom boravio - u garderobi, sa torbicom; nije se kupao ni na plaži, ni na bazenu. Danima je sjedio na ležaljci iznad bazena i, ispostavilo se, osmatrao društvo u kojem je bio Kan. Ti, naizgled sitni detalji morali su izazvati sumnju nekog od inspektora koji su bili u obavezi da kroz operativni i terenski rad tokom ljetnje turističke sezone obilazi objekte gdje borave operativno interesantna lica i razmjenjuju informacije sa osobljem hotela. <h2>DRŽAVNI FUNKCIONERI BEZ ZAŠTITE</h2> Nije bilo reakcije, iako su krajem jula i prvih dana avgusta u Miločeru turistički boravili i premijer Milojko Spajić i kasnije &nbsp;predsjednik Jakov Milatović, u vili ,,Topliš”, ali i čelnici tužilačke organizacije, vrhovni državni tužilac Milorad Marković i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović. &nbsp; To podrazumijeva da je služba bezbjednosti morala da organizuje, osim lične pratnje, i takozvane ,,bezbjednosne prstene”, pa na taj način omogući sigurnost štićenim ličnostima, državnim funkcionerima. &nbsp; Međutim, svi dostupni podaci ukazuju da je potpuno zakazao bezbjednosni sektor, da je veća tragedija izbjegnuta 7. avgusta i da samo pukom srećom niko nije stradao, iako je metke napadač na Kana ispalio u času kada je ispred bazena i restorana bilo mnogo ljudi, ali i đece. Istražitelji sada provjeravaju da li se radi o falsifikovanim ili pravim dokumentima. Napadač je registrovan na bezbjednosnim kamerama unutar hotela. Nekoliko dana nakon napada na Kana, policija nije izašla sa informacijom da li je identitet sa lične karte pravi ili lažan. &nbsp; Prema tvrdnjama izvora Portala ETV i Televizije E, istražitelji smatraju da je plaćeni napadač iz nekog razloga bio apsolutno siguran da će moći neometano da pobjegne. Prilikom bjekstva prijetio je oružjem osoblju hotela i gostima, i svakom ko mu se našao na putu. Pobjegao je pored bazena, preko parkinga od hotela i kroz naselje Pržno pješke je došao do jadranske magistrale. Kako istražitelji vjeruju, njega je tamo čekala logistika, jedan ili dva čovjeka u vozilu na magistrali. Marko Ljubiša je zadobio teške povrede – frakturu lobanje. ali projektil nije probio kost već je od okrznuća samo napukla. &nbsp; No, šteta je 7. avgusta mogla biti dramatično veća, za državu Crnu Goru. Izvori iz bezbjednosnog sektora tvrde da se u &nbsp;trenutku pokušaja ubistva Ljubiše pored bazena, na plaži hotela nalazila jedna štićena ličnost i da se odmah pristupilo njenoj evakuaciji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813200824_4f1be4c38822ad2f1416a3012a8076c5260693d505833f0722ceec1234483bdb.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250813200824_4f1be4c38822ad2f1416a3012a8076c5260693d505833f0722ceec1234483bdb" data-rendition-name="original" width="887" height="516" loading="lazy" alt='NIKOME NIJE BIO ČUDAN: ,,Jovan Galić" pravi selfi u teretani (screenshot sa nadzorne kamere) '> <figcaption>NIKOME NIJE BIO ČUDAN: ,,Jovan Galić" pravi selfi u teretani (screenshot sa nadzorne kamere)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da su poštovane procedure zaštite štićenih ličnosti na toj lokaciji i njenoj široj okolini vjerovatno bi bijeg napadača na Ljubišu mogao bio spriječen, ili bi barem bilo odmah poznato kako i u kom pravcu je pobjegao, što je moglo rezultirati velikom potragom i hapšenjem. <h2>BEZBJEDNOSNI ,,KRUGOVI” &nbsp;</h2> Oko štićene ličnosti u zavisnosti od ranga, a sudeći po lokaciji na kojoj se nalazila najvjerovatnije se radi o nekome iz državnog vrha, obično se formiraju tri kruga obezbjeđenja. &nbsp; Prvi krug čine lični tjelohranitelji koji se nalaze u neposrednoj blizini i pripadnici su Sektora za zaštitu ličnosti. Drugi krug osigurava neposredno okruženje hotela, parkinge, prilaze i prema dosadašnjoj praksi čine ga budvanski kriminalistički inspektori u civilu i operativci ANB za kontraobavještajnu zaštitu. Oni prije dolaska štićene ličnosti, za vrijeme boravka i tokom odlaska aktivno sarađuju sa osobljem hotela u otkrivanju potencijalnih opasnosti. Devetnaestogodišnjak koji je pucao u Kana očigledno nije probudio njihove sumnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813200828_86943512a5d1e566fe80f2a8acc0b35099d19bf0208abbbf88723fe1ff52b7f7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250813200828_86943512a5d1e566fe80f2a8acc0b35099d19bf0208abbbf88723fe1ff52b7f7" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="KAKO SE ŠTITE ŠTIĆENE LIČNOSTI U CRNOJ GORI: Ilustracija "> <figcaption>KAKO SE ŠTITE ŠTIĆENE LIČNOSTI U CRNOJ GORI: Ilustracija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Treći krug se formira ako procjena ANB ukaže da je potrebno dodatno pojačati mjere bezbjednosti na određenom prostoru i angažuje se posebno obučen tim specijalne jedinice policije sa zadatkom snajperskih pokrivanja šire okoline mjesta boravka i kretanja štićene ličnosti. Eventualna osmatračko-snajperska podrška sa tačaka na padinama iznad hotela je u ovom slučaju mogla imati uvid u šire kretanje bjegunca. &nbsp; Prisustvo bezbjednosno interesantnih lica koja mogu biti meta oružanih napada na lokacijama bliskim štićenim ličnostima očigledno nije bilo problematično za ljude koji su planirali zaštitu. Zato su Kan i ekipa bili u kompleksu hotelu istovremeno sa štićenom ličnošću i zato nije bilo drugog, a ni trećeg, kruga zaštite koji bi, ako ne spriječio bijeg, onda bar mogao ukazati na pravac kuda je napadač otišao ili na neke dodatne pojedinosti koje bi mogle pomoći njegovom hapšenju. &nbsp; Šta je uslovilo da ni ovog puta ne budu ispoštovane uobičajene procedure - nije poznato. Ono što je ovaj slučaj pokazao, a čega moraju biti svjesni ljudi koji obnašaju najviše državne funkcije, je da se bezbjednosni sistem - kojim upravljaju Demokrate Alekse Bečića &nbsp;- urušava po svim segmentima, tako da na propuste nije imun ni sektor zaštite ličnosti.&nbsp;

Kako je napadač na Marka Ljubišu Kana mirno prošao ,,prstene zaštite”

Potpredsjednik Skupštine Dragutin Vučinić je za navijače Hajduka pomislio je da su vatrogasci iz susjedne Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji stižu da pomognu Crnoj Gori u borbi s vatrenom stihijom. Naime, prema pisanju Slobodne Dalmacije, &nbsp;Vučinić je grupu navijača Hajduka – popularnu Torcidu – zamijenio sa vatrogascima. – 18 autobusa s navijačima Hajduka tim putem išlo je prema Tirani, gdje Hajduk večeras igra uzvratnu utakmicu 3. pretkola Konferencijske lige protiv Dinamo Sitija – navodi Slobodna Dalmacija. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7188%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsport%2Fhajduk%2Fpotpredsjednik-skupstine-podgorice-od-torcide-mislio-da-su-vatrogasci-kad-je-shvatio-pogledajte-reakciju-1496316&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vučinić je danas na svom Facebook profilu objavio poruku: STIŽE POMOĆ NAŠIM MOMCIMA! Upravo sam dobio informaciju – ogromna kolona šlepera pod pratnjom naše policije ide iz pravca Nikšića i Danilovgrada ka Podgorici! U koloni je i preko desetak autobusa – iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, uz dvadesetak šlepera… Vatrogasci? NISMO SAMI! Nedugo nakon objave, uslijedio je komentar jednog korisnika: – To idu navijači Hajduka iz Splita za Albaniju. Na što je Vučinić odgovorio: – Ja pomislih kako su mi opisali da su vatrogasci… odgovorio je Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250814170816_5d78d5334f790a312e1e48580040d727fc65a8eb2495f8b06706570c4255054d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250814170816_5d78d5334f790a312e1e48580040d727fc65a8eb2495f8b06706570c4255054d" data-rendition-name="original" width="902" height="1600" loading="lazy" alt="kom"> </figure>  Potom je objasnio: &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;- Rekli su da su bili u plavim uniformama. Drug mi je poslao slike, vozač autobusa mimoišao se s njima, slikao je tek kad je glavnina prošla, nažalost...