Koliko su pojedinačno poslanici potrošili narodnih para za gorivo u proteklih devet mjeseci javnost neće saznati jer Skupština Crne Gore već više od dva mjeseca odbija da dostavi te podatke.
"Dan" je tražio informacije o potrošnji novca za gorivo i to pojedinačno za svakog poslanika koji je trošio državne pare u te svrhe.
Takođe, tražili su i koji poslanici su koristili službena vozila, koliko njih koristi privatna i drugi vid prevoza. Uskraćeni smo i za odgovor koliko službenih vozila se koristi za potrebe predsjednika i potpredsjednika parlamenta i koliko su koštali izdaci za tu svrhu.
"Dan" je u više navrata pokušao doći do ovih podataka, ali su im konstatno iz parlamenta poručivali da su "pitanja u proceduri", dok generalni sekretar Skupštine Crne Gore Boban Stanišić danima nije odgovarao na pozive i SMS-ove koji su mu poslati u vezi sa ćutanjem parlamenta na pitanja "Dana".
Da ne čudi što Skupština krije ove podatke, ukazuju podaci da su izdaci poslanika za gorivo porasli čak pet puta u odnosu na 2020. godinu. Crnogorski parlament na gorivo troši 70.000 eura na godišnjem nivou. Da se radi o drastičnom rastu izdataka na ovoj stavci, pokazuju podaci iz budžeta Skupštine Crne Gore od 2020. godine do danas, kada su troškovi za gorivo počeli drastično da rastu. Ukoliko se trošak koji je planiran za ovu godinu uporedi sa 2020. kada je i došlo do promjene vlasti u Crnoj Gori, ispada da narodni predstavnici za gorivo sada pet puta više troše nego prije pet godina. Budžetom 2020. godine za stavku rashodi za gorivo opredijeljen je bio 13.921 euro, a 2025. čak 70.000 eura.
Budžetom Skupštine Crne Gore za 2021. godinu nema stavke za gorivo, 2022. godine za gorivo je opredijeljeno 44.017 eura, 2023. godine 48.000, a 2024. godine 65.000 eura.
Skupština Crne Gore 22. oktobra potpisala je ugovor sa Jugopetrolom o nabavci goriva za putnička vozila (euro super 98 i dizel) na godišnjem nivou za potrebe parlamenta na osnovu otvorenog postupka po tenderskoj dokumentaciji, uz sklapanje okvirnog sporazuma na period od dvije godine.
Predsjednici skupštinskih odbora i šefovi klubova poslanika imaju limitirani iznos od po 120 eura za gorivo na mjesečnom nivou o trošku građana, dok potpredsjednici crnogorskog parlamenta mogu da troše bez limita.
To znači da šefovi 12 klubova i 15 predsjednika skupštinskih odbora imaju pravo na limitirani trošak za gorivo mjesečno, dok potpredsjednici parlamenta Boris Pejović, Nikola Camaj, Mirsad Nurković i Zdenka Popović mogu da troše bez ograničenja. 
Za gorivo za službena vozila poslanika od 1. januara do 31. oktobra prošle godine utrošeno je 16.906,11 eura, saopšteno je tada "Danu" iz Odjeljenja za odnose sa javnošću Skupštine Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Troškovi poslanika za gorivo tajna

Lista „Za bolju Podgoricu“ koju čine predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, Građanski pokret URA, Pokret za Podgoricu i Pokret za promjene, kao i Pokret „Evropa sad“ i Demokrate, ali i Demokratska partija socijalista (DPS) – prekoračili su zakonski limit troškova za finansiranje izborne kampanje na podgoričkim izborima.
To je utvrđeno u sklopu kontrole finansiranja izbornih kampanja političkih subjekata koje je izvršila Agencija za sprečavanje korupcije.
Tom prilikom konstatovano je, kako su saopštili, više od 18 nepravilnosti u smislu nepotpunosti i netačnosti što ukazuje da su registrovani veći troškovi od prijavljenih.
- Utvrđena prekoračenja: „Za bolju Podgoricu Jakov Milatović (GP URA, Pokret za Podgoricu i Pokret za promjene)“: 4.043,59 eura; „Evropa sad – Demokrate – Još jače“: 1.854,24 eura; „Demokratska partija socijalista – I riječju i djelom!“: 894,22 eura – saopšteno je iz ASK-a.
U skladu sa zakonskim odredbama, Agencija je izrekla mjeru djelimičnog gubitka pripadajućih budžetskih sredstava za finansiranje troškova izborne kampanje.&nbsp;
- Ova mjera uključuje obustavu prenosa sredstava srazmjerno utvrđenim prekoračenjima, čime se osigurava poštovanje finansijske discipline i transparentnosti izbornog procesa – dodali su u ASK.
Agencija, kako su poručili, kontinuirano prati finansiranje izbornih kampanja kako bi osigurala poštovanje propisa, jačala povjerenje javnosti u izborni proces i spriječila potencijalne zloupotrebe javnih resursa.
- Izvještaj o sprovedenom nadzoru sa detaljnim nalazima za izbore u Podgorici biće dostupni javnosti na zvaničnoj internet stranici Agencije, čime se osigurava potpuna transparentnost rada. Agencija naglašava da su svi politički subjekti koji su osvojili mandate dostavili predmetne izvještaje sa pratećom dokumentacijom, čime su ispunili osnovni uslov za raspodjelu budžetskih sredstava - naveli su u saopštenju.

Milatović i Ura, PES i Demokrate i DPS prekoračili dozvoljeni limit za finansiranje izborne kampanje

Kako bi se poboljšala efikasnost i konkurentnost tržišta javnih nabavki, u junu 2024. godine usvojen je Pravilnik o načinu sprovođenja jednostavnih nabavki, kojim je utvrđen maksimalan godišnji iznos direktnih nabavki od 100.000 eura. Ove izmjene imaju za cilj smanjenje udjela ove vrste nabavki u ukupnoj vrijednosti javnih nabavki na 2 odsto do kraja 2026. godine, piše u dokumentu Ministarstva finansija.
Uvođenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama krajem 2022. godine, koji se primjenjuje od januara 2023., najavilo je značajnu reformu crnogorskog sistema javnih nabavki. Zakon donosi niz noviteta, uključujući sveobuhvatne podzakonske regulative, izmjene postojećih akata, kao i usmjerenje ka većoj transparentnosti i konkurentnosti u sektoru.
Jedna od ključnih izmjena je usvajanje Pravilnika o načinu sprovođenja jednostavnih nabavki, kojim se uvodi limit za direktne nabavke do 100.000 eura godišnje. Cilj ovih izmjena je smanjenje udjela direktnih nabavki na samo 2 odsto ukupne vrijednosti javnih nabavki do kraja 2026. godine, što bi, kako ocjenjuju, trebalo da doprinese transparentnijem trošenju budžetskih sredstava.
<h2>Aktivnija inspekcija i intenzivniji nadzor</h2>
Zakonom je predviđeno pojačano angažovanje Inspekcije za javne nabavke, koja će pratiti sprovođenje novih propisa, usmjeravajući naručioce ka otvorenim, konkurentnim postupcima.
Posebna pažnja će, kako se navodi u dokumentu, biti posvećena direktnim nabavkama, čiji udio novi pravilnici nastoje smanjiti.
Kako bi se dodatno unaprijedila transparentnost, Ministarstvo finansija obavezalo se na javnu objavu ugovora koji proizilaze iz međunarodnih sporazuma.
Kako pojašnjavaju iz tog resora, svi ugovori koji su do sada bili izuzeti iz javnog objavljivanja sada su dostupni putem sistema elektronskih nabavki, što je korak u skladu sa zahtjevima Evropske komisije i približavanju evropskim standardima.
Od početka 2024. godine uveden je kontrolni mehanizam za praćenje jednostavnih nabavki.
- Ovim monitoringom omogućava se ponuđačima da podnesu zahtjev za praćenje postupka, čime se sprječavaju nepravilnosti u procedurama. Zahtjev za monitoring postupka jednostavne nabavke podnešen od strane zainteresovanog ponuđača zaustavlja sve radnje naručioca u postupku. Zaključno sa krajem juna 2024. godine, podnešeno je 63 zahtjeva za monitoring jednostavnih nabavki - navodi se u dokumentu.
Prema podacima Ministarstva finansija, 78,51 odsto ugovora u izvještajnom periodu dodijeljeno je kroz otvoreni postupak, koji pruža najveći nivo transparentnosti.
- Ograničeni postupci čine samo 0,49 odsto, dok je pregovarački postupak bez objavljivanja poziva za nadmetanje primijenjen u specifičnim slučajevima, te čini 10,63 odsto ukupnog broja nabavki. Jednostavne nabavke realizovane kroz elektronski sistem CEJN zauzimaju 6,46 odsto ukupne vrijednosti - precizirano je u dokumentu.
<h2>Pojednostavljen postupak prijavljivanja</h2>
Planirani Pravilnik o elektronskoj izjavi privrednog subjekta, čija se primjena očekuje krajem 2024. ili početkom 2025., dodatno će, kako navode, pojednostaviti postupke prijavljivanja.
U cilju usklađivanja sistema nabavki sa evidencijama Ministarstva pravde, biće razvijeno Uputstvo za verifikaciju obaveznih uslova za učesnike u postupcima javnih nabavki.
Ove reforme, kako se navodi u dokumentu, predstavljaju važan korak ka stvaranju transparentnijeg i efikasnijeg sistema javnih nabavki, u skladu sa standardima Evropske unije.

Maksimalan godišnji iznos direktnih nabavki 100.000 eura

Viši sud u Podgorici je donio pravosnažno rješenje kojim obavezuje RTCG da Srđanu Čoviću isplati 437 eura na ime sudskih troškova koji se odnose na &nbsp;parnicu u kojoj je zaključeno da je Boris Raonić 1. JUNA 2023. PONOVO &nbsp;nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, I PORED JASNE SMJERNICE DA SE BIRA IZMEĐU PREOSTALIH kandidata koji ispunjavaju zakonske uslove.&nbsp;
Prije par mjeseci Viši sud &nbsp;je donio pravosnažno rješenje i za nezakoniti izbor Raonića od 6. avgusta 2021. Troškovi koje je RTCG morala da plati bili su 950 EURA.
Mora se priznati da fotelju stečenu nezdravom ambicijom, besprizornim ponašanjem i kršenjem zakona, Raonić efikasno brani od dejstva pravde, prolongirajući parnice već tri godine.&nbsp;
Ukupna &nbsp;cijena , prava sitnica – trećina Raonićeve nelegalne mjesečne plate, najveće u javnom sektoru u Crnoj Gori. Međutim, finansijske obaveze nastale parničenjem ne plaća on, već RTCG, dakle i svi građani Crne Gore.
Ali nijesu samo to troškovi čuvanja lika, nedjela, neiskustva i bezakonja Raonića i &nbsp;Savjeta RTCG . U posljednje tri godine tri advokata su od RTCG i GRAĐANA CRNE GORE dobili skoro 90 hiljada eura da bi redovno, na Višem sudu, gubili sporove koje proizvodi nelegalni Raonić, poduprt Drljevićevim Savjetom. &nbsp;
Iz ove perspektive izgledaju groteskno navodi Raonića iz aprila 2022 o „novinarima i osoblju Javnog servisa, rasterećenih svih pritisaka i smjernica, sem onih koji nalaže Etički kodeks novinara i domaće zakonodavstvo“,.
Nadam se da će &nbsp;rasterećenost od etike, procedura i zakona konačno postati i odista operativno interesantna ODT-u, poslije istorijske odluke sveprisutnog PR –a Tužilaštva da predmet odmakne iz svoje ingerencije, jer generalni direktor RTCG i članovi Savjeta, po njegovom tumačenju, &nbsp;nijesu visoki javni funkcioneri i pored povjerenih im 20 miliona budžeta.&nbsp;
Nego, valjda, niski.

Srđan Čović

Koliko nas košta bezakonje Raonića i Savjeta RTCG

Zamjenik premijera i potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić je, otkad se nalazi na toj poziciji, imao dva službena putovanja u inostranstvo, a njegova plata kretala se između 1.721 i 1.795 eura.&nbsp; Kako je danas objavljeno u informaciji na sajtu Vlade, Bečić je na bilateralne sastanke u Belgiju, od 7. do 10. aprila, putovao ekonomskom klasom niskobudžetske avio kompanije Rajaner.&nbsp; Sedmicu kasnije, odnosno 15. i 16. aprila, boravio je u Holandiju, a koristio je usluge Rajanera i Viz Era. Za vionske karte iz budžeta je izdvojeno 497 eura, a za troškove smještaja u Briselu i Hagu 1.090 eura. Sudeći po informaciji objavljenoj na sajtu Vlade, Bečić nije koristio dnevnice, niti je državnim novcem plaća telefon.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241004181016_cf2397d2db83a2057599b9302cab5af8f2d850039c85b57e35c62ed7cafd2be8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241004181016_cf2397d2db83a2057599b9302cab5af8f2d850039c85b57e35c62ed7cafd2be8" data-rendition-name="original" width="1457" height="501" loading="lazy" alt="bečić troškovi"> </figure>

Tamara Klikovac

Bečiću plata preko 1.700 eura, na službena putovanja išao Rajanerom i Viz Erom

Je li jotovana varijanta crnogorskog jezika nepoželjna lokalnim funkcionerima - centralna je tama emisije E-uživo, na Televiziji E.
Gost je novinar i publicista Danilo Burzan, koji je juče obavijestio javnost da mu je iz Narodne biblioteke Radosav Ljumović saopšteno da dopunjeno izdanje knjige “Gradonačelnici” neće biti štampano na jotovanoj varijanti crnogorskoga jezika.
Gošća emisije E-uživo biće i ministarka saobraćaja Maja Vukićević, koja će govoriti o životu mimo politike - svojim hobijima, omiljenim knjigama, najboljim prijateljima iz svijeta politike, ali i tome koliko joj često, otkad je na ministarskoj funkciji, poznanici traže pomoć.
U emisiji E-uživo govorićemo i o praksi u svijetu, kad je riječ o podjeli imovine nakon razvoda, ali i o značenju jedinstvenih riječi, koje postoje samo u određenim djelovima svijeta.

E uživo: Je li jotovana varijanta crnogorskog jezika nepoželjna lokalnim funkcionerima?

Više od 100 miliona eura biće uloženo u unapređenje javnih objekata u Crnoj Gori — prije svega škola i zdravstvenih ustanova — u okviru Regionalnog programa energetske efikasnosti (REEP) koji finansiraju Evropska unija (EU), Njemačka razvojna banka (KfW) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).
Na prezentaciji održanoj u Evropskoj kući u Podgorici predstavljeni su ostvareni rezultati i aktuelni projekti koji doprinose energetskoj tranziciji i boljem kvalitetu javnih usluga u Crnoj Gori.
U toku je energetska sanacija Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici, kao i rekonstrukcija 46 obrazovnih ustanova širom države. Takođe, 180 domaćinstava već je unaprijedilo energetsku efikasnost svojih domova.
Ukupno je obezbijeđeno 104 miliona eura — od čega 12,6 miliona eura u bespovratnim grantovima EU i donatora, te 82 miliona eura u zajmovima EBRD-a i KfW-a. Očekuje se da će ti projekti donijeti godišnju uštedu od 48.722 MWh energije i smanjiti emisije CO₂ za 13.429 tona.
– EU je najveći investitor i strateški partner Crne Gore, a REEP je primjer kako zajednički podstičemo održiva ulaganja koja direktno poboljšavaju kvalitet života građana – poručila je Ekaterina Bakalova iz Evropske komisije.
Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović istakao je da program donosi trajne koristi:
– Do sada je sedam škola već kompletno modernizovano, poboljšavajući uslove boravka učenika i zaposlenih. Ovo su projekti koji jačaju standard i kvalitet života, uz održivost kao glavni princip.
KfW ulaže 60 miliona eura u rekonstrukciju javnih zgrada — 19 škola, doma za stare, upravne zgrade, te prve zgrade sa gotovo nultom potrošnjom energije u Crnoj Gori. Obnova uključuje zamjenu dotrajalih sistema grijanja i ventilacije, poboljšanje izolacije i unapređenje kvaliteta vazduha.
EBRD finansira energetsko unapređenje Kliničkog centra, bolnice na Cetinju i bolnice u Bijelom Polju, kao i 24 škole širom zemlje.
– Ponosni smo što ulažemo u škole i bolnice koje svakodnevno koriste hiljade ljudi. To su projekti koji čuvaju zdravlje, unapređuju komfor i donose energetsku i ekološku korist – kazao je Remon Zakaria, direktor EBRD kancelarije u Crnoj Gori.
Program REEP, pokrenut 2012. godine, kombinuje finansiranje iz zajmova sa grant podrškom EU i ključan je za usklađivanje zakonodavstva i prakse sa evropskim standardima u oblasti energetske efikasnosti. Na nivou regiona, u okviru programa do sada je mobilizovano više od 1,1 milijarde eura.

Klinički centar i 46 škola u Crnoj Gori u rekonstrukciji uz podršku EU, KfW-a i EBRD-a

Demokratska partija socijalista u Pljevljima ocijenila je kao skandalozno ćutanje Pokreta Evropa sad i Demokrata na najavu predsjednika Opštine Darija Vraneša da će 1. decembra u Centru za kulturu Pljevlja biti organizovano obilježavanje godišnjice Podgoričke skupštine.
To je sraman događaj kojim se proslavlja ukidanje države Crne Gore – navodi se u saopštenju OO DPS Pljevlja, uz ocjenu da izostanak reakcije partija koje se predstavljaju „građanskim i evropskim“ pokazuje njihovo saučesništvo.
Iz DPS-a poručuju da Vraneš kontinuirano dokazuje da je negator crnogorske državnosti i identiteta, a da ga PES i Demokrate „prećutno podržavaju“.
U saopštenju podsjećaju da je premijer Milojko Spajić nedavno govorio o „nezamjenjivom doprinosu Pljevalja na evropskom putu Crne Gore“, dok se istovremeno njegovi partijski kadrovi ne oglašavaju povodom, kako navode, „proslave nasilne aneksije Crne Gore iz 1918. godine“.
DPS posebno problematizuje ulogu Centra za kulturu Pljevlja u organizaciji najavljenog događaja.
Davanjem prostora za obilježavanje datuma koji negira crnogorsku državnost, direktor i Savjet Centra su pogazili Statut ustanove i legitimisali se kao oni koji ne poštuju Ustav i zakone države – navodi se u saopštenju.
DPS Pljevlja najavljuje i konkretne korake:
Ukoliko Centar za kulturu bude domaćin ovog događaja, podnijećemo krivičnu prijavu protiv direktora i članova Savjeta zbog povrede ugleda Crne Gore i napada na njeno ustavno uređenje.

DPS Pljevlja: Ćutanje PES-a i Demokrata o podršci obilježavanju Podgoričke skupštine – saučesništvo u negiranju Crne Gore

Prošle nedjelje u dvorani istorijskog Hotela Villard, u neposrednoj blizini Bijele kuće, održan je prijem povodom jubileja 120 godina uspostavljannja diplomatskih odnosa Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država. Bez sumnje, tim na čelu sa ambasadorom Crne Gore u SAD, dr Jovom Mirkovićem, uspio je da okupi brojne ugledne zvaničnike i prijatelje Crne Gore.
Prisustvo predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, kao i poruke koje su se čule od američkih gostiju – prije svega kongresmena Majka Tarnera (Michael Turner), republikanca iz Ohaja – ponovo su otvorile ključnu temu za artikulaciju crnogorskih interesa u Vašingtonu: obnovu crnogorskog kokusa u američkom Kongresu, koji je od 2020. godine potpuno zamro.
Na skupu su se mogle čuti i ohrabrujuće poruke podrške evropskim integracijama Crne Gore, kako sa nivoa Stejt departmenta, tako i od predstavnika američkog Kongresa. Ovo dolazi u trenutku kada Kongres treba da glasa o zakonu koji ima podršku obje strane a podnosi ga senatorka Jeanne Shaheen, “Western Balkans Democracy and Prosperity Act”, čiji je cilj jačanje američkog angažmana na Zapadnom Balkanu, unapređenje demokratskih procesa, ekonomski razvoj i institucionalna stabilnost država regiona. Riječju, daje širi opseg mehanizama koje administracija može da koristi u ostvarivanju pomenutih ciljeva.
Ovaj jubilej bio je i prilika da se, u istorijskoj ravni, sagledaju okolnosti koje su prethodile uspostavljanju odnosa između Crne Gore i SAD. Disproporcije i geografska udaljenost dvije države nije spriječilo Crnu Goru da upravo 1905. godine postane prva istočnoevropska država koja je uspostavila formalne diplomatske odnose sa SAD. Podatak koji dovoljno govori o položaju i ugledu tadašnje Knjaževine.
Tome se dodaje niz istorijskih kurioziteta. Iako su odnosi zamrli i prekinuti u doba tri Jugoslavije, ostali su prožeti posebnostima kakve je teško pronaći u drugim bilateralnim odnosima Sjedinjenih Država.
Posebno mjesto zauzima dolazak Američkog Crvenog krsta 1918. godine, kada je, nakon katastrofalnih ratnih razaranja i sloma državnosti, ova organizacija stigla u razorenu i poniženu Crnu Goru kako bi donijela bar tračak nade narodu koji je preživio okupaciju i pustošenje.
Sljedeća epizoda zajedničke istorije dolazi tokom devedesetih godina: podrška koju su SAD, predvođene administracijom predsjednika Bila Klintona, pružile Crnoj Gori i predsjedniku Milu Đukanoviću, postala je katalizator procesa demokratizacije i emancipacije tadašnjeg društva, zarobljenog pod pritiskom Miloševićevog režima. Na koncu, proces obnove nezavisnosti 2006. i uspješne integracije u NATO, korijene ima u tim političkim procesima.
Kako je govorio najveći američki Crnogorca svoga doba, Nikola Petanović Naid, prije jednog vijeka lucidno uočivši da Crna Gora nema zaštitnike u Evropi i da je zato prirodno da se „okreće Americi, onoj Vašingtonovoj i Linkolnovoj, hrabroj, slobodnoj i velikodušnoj Americi, koja treba da pomogne Crnogorcima koji tada teže ka slobodi svoje zemlje“.
Njegove riječi, izgovorene u sasvim drugom istorijskom periodu, danas zvuče gotovo proročki i podsjećaju na dubinu istorijskog povjerenja koje i dalje nije zamrlo.
No, koliko god važan bio jubilej, on ne smije da zamagli tmurnu realnost savremenih političkih odnosa. A ta realnost se najjasnije vidi u politici Vašingtona prema regionu. Logika kratkoročnih operativnih potreba često nadjačava strateško promišljanje, što se najbolje vidi u slučaju Milorada Dodika, bivšeg predsjednika manjeg entiteta u Bosni i Hercegovini, koji je, uz pomoć lobiranja kroz tzv. delisting-proces, uspio da politički preživi i bude djelimično oslobođen sankcija.
Čak je i u Stejt departmentu sve više prisutna ideja da je Dodik “prihvatljiv” dok god učestvuje u strukturama vlasti, bez obzira na to što aktivno radi protiv stabilnosti Bosne i Hercegovine.
Sličan obrazac prisutan je i u odnosu prema Srbiji. Predsjednik Aleksandar Vučić sve se više oslanja na široku mrežu lobista – od veoma razvijenih do manje vidljivih – kako bi odlagao pritiske i usporavao uvođenje sankcija prema naftom sektoru u Srbiji koje je u većinski ruskom vlasništvu.
Sankcije koje su više puta bile najavljene, a potom i odlagane, svjedoče da manjak strateškog promišljanja i odsustvo jasne opredijeljenosti nerijetko popunjavaju obskurni lobisti, prljavi i sumnjivi kapital, koji uspijeva da pronađe put do najviših nivoa američke administracije.
Nerijetko se takav pristup reflektuje i kroz poruke koje američka politika šalje svojim istinskim partnerima u regionu. Primjer premijera Kosova, Albina Kurtija, koji je u više navrata ostavljen bez konkretne podrške uprkos tome što vodi dosljednu prozapadnu politiku, pokazuje koliko trenutne američke operativne kalkulacije mogu odstupiti od dugoročnih strateških ciljeva – i time narušiti kredibilitet američkog prisustva.
U tom kontekstu treba posmatrati i činjenicu da su danas, paradoksalno, jedan ili dva građevinska projekta postali ključni određujući faktor američke politike prema Zapadnom Balkanu - što najjasnije otkriva odsustvo dugoročne vizije.
Kako god se završio rat u Ukrajini, biće neizbježno da Sjedinjene Države redefinišu svoj strateški odnos prema Evropi. Ključni dio tog procesa biće i politika prema Balkanu. Ona se mora vratiti na dva stuba - moć odvraćanja i moć atrakcije - jer danas ne funkcioniše nijedan od njih, što je i razlog vidljivog pada proameričkog sentimenta u regionu.
Greške koje se naprave na Balkanu, makar djelovale lokalno, na kraju u punom kapacitetu plaćaju američki poreski obveznici, kroz štetu koju treće strane - politički akteri i sile koje nijesu privržene stabilnosti Zapadnog Balkana - nanose sigurnosti i stabilnosti čitave Evrope.
Zato bi usvajanje „Western Balkans Democracy and Prosperity Act“ moglo predstavljati početnu tačku u formulisanju nove, dosljednije i strateški postavljene američke politike prema Zapadnom Balkanu. U suprotnom ćemo opet gledati saniranje posljedica koje su se lako mogle prevenirati.

Crna Gora i SAD – 120 godina kasnije

Sudija Višeg suda u Podgorici Nenad Vujanović donio je 18. novembra rješenje kojim se biznismenu Aleksandru Mijajloviću ukidaju mjere nadzora – obaveza javljanja od svakog mjeseca Odjeljenju bezbjednosti Podgorica i vraća mu se pasoš oduzet aprila prošle godine, nakon što ga je Specijalno tužilaštvo teretilo za stvaraje kriminalne organizacije koja je švercovala cigarete. &nbsp; Možda ova odluka Višeg suda o ukidanju mjera nadzora ne bi izazvala pozornost da, samo deset dana prije ove odluke Višeg suda, biznismenu Mijaloviću 7. novembra nije za 60 dana produžen pritvor u drugom predmetu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201148_f68a9e831b61e95d957dfc79eb3f2b5e6378dafbc93fc4431c70fb68f5360d5f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126201148_f68a9e831b61e95d957dfc79eb3f2b5e6378dafbc93fc4431c70fb68f5360d5f" data-rendition-name="original" width="1072" height="891" loading="lazy" alt="PASOŠ DA, SLOBODA NE: Rješenje Višeg suda "> <figcaption>PASOŠ DA, SLOBODA NE: Rješenje Višeg suda (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  IMA PRITVOR – NEMA PRITVOR Dakle: Mijajloviću, kojem je u jednom predmetu ukinut pritvor, ukinuta je obaveza javljanja policiji i vraćen pasoš jer nema opasnosti za bjekstvo, a u drugom predmetu se određuje pritvor, između ostalog i zbog opasnosti od bjekstva?! &nbsp; I da sve bude čudnije: Specijalno tužilaštvo, koje je u oba predmeta tražilo pritvor, zahtijevalo je da se Mijajloviću zadrži obaveza javljanja Odjeljenju bezbjednosti u Podgorici, iako je biznismen u pritvoru u Spužu, i ne može fizički da se javlja svakog mjeseca policiji u Podgorici. &nbsp;&nbsp; Sudija Nenad Vujanović je, uz logično objašnjenje, odbacio nelogičan zahtjev SDT-a. - Ako okrivljenom Aleksandru Mijajloviću u tom predmetu bude ukinut pritvor, tada će se odlučiti da li je i koja od navedenih mjera potrebna, pa se navodi istaknuti u mišljenju Specijalnog državnog tužilaštva da je navedena mjera nadzora, zajedno sa određenim jemstvom, podobna da na kvalitetan način suspenduju opasnost od bjekstva – pokazuju nesonovanim – piše Vujanović u obrazloženju Rješenja. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201128_eb113260b89b9dd7935c6e84817e42b73f16012b57f9f2075ef55d505a461313.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126201128_eb113260b89b9dd7935c6e84817e42b73f16012b57f9f2075ef55d505a461313" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="POD OPTUŽBAMA DA SU SERVIS VLASTI: Specijalno državno tužilaštvo "> <figcaption>POD OPTUŽBAMA DA SU SERVIS VLASTI: Specijalno državno tužilaštvo(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  TUŽILAČKI ,,POVRATAK U BUDUĆNOST” Detalji iz tužilačke Naredbe o sprovođenju istrage od 5. oktobra ove godine ukazuju na zloupotrebu institucionalne moći Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp; Tada je, samo na osnovu poruka iz Mijajlovićevog telefona, troje specijalnih tužitelja – Miroslav Turković, Ivana Petrušić Vukašević i Jovan Vukotić – osumnjičilo, osim podgoričkog biznismena, još pet osoba za stvaranje kriminalne organizacije. &nbsp; Koja je, po navodima SDT-a, između ostalog, imala za cilj da preko mreže medija, citiramo - ,,utiču na političku vlast, sredstva javnog informisanja, izvršnu vlast i na druge važne ekonomske i društvene činioce”. Specijalno tužilaštvo je de fakto – bez ijednog valjanog dokaza ili indicije – ubacilo u kriminalnu orgnaizaciju i medije koji su učestvovali u narušavanju ustavnog poretka i bezbjednosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_788b7d858adcc7a0aa34c43529f515f2f0dd7dcdc9aac3236e7118091d02ec43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251126201132_788b7d858adcc7a0aa34c43529f515f2f0dd7dcdc9aac3236e7118091d02ec43" data-rendition-name="original" width="3000" height="2352" loading="lazy" alt="TROJE TUŽILACA SASLUŠALO TRI SVJEDOKA ZA 50 DANA: Potpisi na Naredbi za sprovođenje istrage"> <figcaption>TROJE TUŽILACA SASLUŠALO TRI SVJEDOKA ZA 50 DANA: Potpisi na Naredbi za sprovođenje istrage(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  I to kako: ,,... okrivljeni A.Mijajlović preko ,,Mportala”, Portala ETV”, ,,CDM”, ,,Standarda”, &nbsp;,,Portala Analitike”, ,,Pobjede”, ,,Antene M” koristi radi sticanja nezakonite dobiti i moći za sebe i kriminalnu organizaciju, kreirajući javno mnjenje i stvarajući medijsku sliku isključivo u cilju suzbijanja konkurencije, lične i profesionalne diskreditacije svih lica, vjerskih, političkih i privrednih organizacija...” &nbsp; &nbsp;Koliko su osnovane tužilačke sumnje zapisane u Naredbi, pokazuje jedan frapantan podatak: Mijajlović se tereti za stvaranje kriminalne organizacije i mrežu uticaja preko medija u periodu od januara 2018. do februara 2024. godine, a Portal ETV, koji se nalazi na spisku, osnovan je 5. septembra 2024. godine?! &nbsp; &nbsp;Kako je Mijajlović mogao preko Portala ETV da ostvaruje nezakoniti uticaj - prije nego što je portal počeo da radi? Na to jednostavno pitanje – kako je moguć ,,povratak u budućnost” - &nbsp;niko od troje specijalnih tužilaca nije dao odgovor. &nbsp; &nbsp;PRITVOR BEZ KRAJA &nbsp;I to je još jedan pokaztelj da je Aleksandar Mijajlović bio unaprijed zacrtana meta progona. Ali ne i jedini: postupanje specijalnih tužitelja pokazuje da su od početka planirali Mijajlovića strpati u poduži pritvor. &nbsp; U zahtjevu za određivanje pritvora Mijajloviću, troje specijalnih tužitelja navelo je - mogućnost uticaja na svjedoke. Međutim, za pedeset dana od kako je određen pritvor Aleksandru Mijajloviću, Specijalno državno tužilaštvo, osim trojice policijskih službenika, nije saslušalo ni jednog svjedoka koji se izričito pominju u Naredbi za sprovođenje istrage. Iako istragu vode čak troje tužilaca! &nbsp; Očito da je neaktivnost SDT bila umišljajna - da se Mijaloviću, nakon 30 dana, produži pritvor za još dva mjeseca. Što je Viši sud i učinio 7. novembra. Time su prekršeni standardi Evropskog suda za ljudska prava, a mjera pritvora se pretvara u kaznu zatvora bez presude. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_6fc47fd35d37bf6585626b84fa88030711b3688f9fdb655d2d541c14c2391c00.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251126201132_6fc47fd35d37bf6585626b84fa88030711b3688f9fdb655d2d541c14c2391c00" data-rendition-name="original" width="647" height="600" loading="lazy" alt="MEĐUNARODNI STANDARDI: Presuda Evropskog suda za ljudska prava "> <figcaption>MEĐUNARODNI STANDARDI: Presuda Evropskog suda za ljudska prava(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRŠENJE MEĐUNARODNIH STANDARDA O tome svjedoči i slučaj Kontrada protiv Italije (Contrado vs Italy). &nbsp; -Nadležni sud mora utvrditi da li su nadležni državni organi vlasti pokazali naročitu revnost u vođenju postupka. To se precizira presudom od 24.08.1998. godine u predmetu Contrada protiv Italije, kao i presudom od 23. septembra 1998. godine, u predmetu I. A. protiv Francuske – ističe se u zapisniku sa suđenja.. &nbsp; Izostanak tužilačke akcije saslušanja svjedoka u slučaju istrage protiv Mijajlovića i još pet osoba znači i kršenje standarda koje su svojevremeno ustanovili i crnogorski sudovi. Do skora su domaći sudovi znali da odrede pravne posljedice &nbsp;neaktivnosti tužilaca u pritvorskim predmetima. &nbsp; To se najbolje primjećuje u jednom Rješenju Vrhovnog suda Crne Gore iz sada daleke 2019. godine. Vijeće suda u sastavu Radule Kojović, Svetlana Vujanović i Miraš Radović odbacilo je zahtjev Osnovnog državnog tužilaštva o produženju pritvora okrivljenom za krijumčarenje ljudi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_b7c7d22cd8a0dd9ce93512921c1c0176b3d0934ee2e3f18edb9b668d9e9f5d5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251126201132_b7c7d22cd8a0dd9ce93512921c1c0176b3d0934ee2e3f18edb9b668d9e9f5d5f" data-rendition-name="original" width="986" height="723" loading="lazy" alt="ZABORAVLJENI CRNOGORSKI STANDARDI: Odluka Vrhovnog suda o odbijanju produženja pritvora"> <figcaption>ZABORAVLJENI CRNOGORSKI STANDARDI: Odluka Vrhovnog suda o odbijanju produženja pritvora(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  - Državni tužilac ne samo da nije postupao sa posebnom hitnošću, nego je zapaženo potpuno odsustvo bilo kakve aktivnosti u pravcu obezbjeđenja blagovremene izrade nalaza i mišljenja vještaka, kojim po očekivanju državnog tužioca bilo moguće otkriti identitet saučesnika u predmetnom krivičnom djelu – piše, između ostalog, u obrazloženju presude Vrhovnog suda. &nbsp;&nbsp; STANDARDI ,,AVGUSTOVSKE VEĆINE” Nije ovo jedina odluka Vrhovnog suda kojom se odbija tužilački zahtjev za pritvor, ima više sličnih rješenja, Višeg i Vrhovnog suda. &nbsp; Ali, sve je to bilo prije avgusta 2020. godine. Od tada crnogorske sudije nijesu odbacile jednu optužnicu, a vrlo rijetko se odbija zahtjev za produženje pritvora. &nbsp; Da li su prijetnje vetingom u pravosuđu, koja se čuju gotovo svakodnevno iz redova parlamentarne većine, uticale da aktuelne sudije odstupe od standarada koje propisuje Evropski sud za ljudska prava? Je li zlokobna retorika Borisa Bogdanovića, nalik onoj iz vremena južnoameričkiih diktatura - pominjanjem u parlamentu lova na ljude i pretvaranja političkih protivnika u predjela, jela i dezerte – raspirila u pravosuđu atmosferu straha i brigu za vlastitu bezbjednost? &nbsp; Mnogo je pitanja bez odgovora. Slučaj produženja pritvora biznismenu Aleksandru Mijajloviću, uz skidanje oznake tajnosti privatnih podataka iz naredbe o sprovođenju sitrage, pokazuje da se iza maske tužilačke akcije krije politički progon dijela izvršne vlasti. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Aleksandru Mijajloviću vratili pasoš dok je u pritvoru u Spužu?!

Neprimjereno je da neko od poslanika najavljuje hapšenja i to najviše šteti integritetu bezbjednosnih službi, ali i tužilaštvu koje bi trebalo da reaguje, jer ako političari i poslanici imaju neke informacije u smislu najave o akcijama hapšenja bilo koga, nevezano za to da li postoje dokazi ili ne, to jako narušava ugled samog tužilaštva i šalje poruku javnosti da je tužilaštvo pod određenom političkom kontrolom i da su političari ti, a ne tužioci, koji odlučuju kada će se i protiv koga pokrenuti postupak - ocijenio je za Televiziju E advokat Veselin Radulović.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović kazao je juče u Skupštini Crne Gore da je ono što je do sada ulovljeno samo predjelo, a da država prema dezert, te da "nijedno ime neće biti preskočeno".
Na koga se sprema lov i otkud to zna poslanik pitanje je koje niko iz izvršne vlasti ne postavlja. Još važnije - da li poslanici najavljuju akcije policije i tužilaštva i ko, zaista, odlučuje šta će biti na njihovoj agendi.
Radulović upozorava da je ćutanje prećutna saglasnost i da ozbiljno narušava ugled države pred međunarodnim partnerima.
- To jeste jedan vid zastrašivanja, koji me ne iznenđauje, nije prvi put. Uglavnom dolazi sa istih adresa - naveo je Radulović.&nbsp;
Da retorika i odnos Demokrata izazivaju pažnju međunarodne zajednice pokazalo je pismo upozorenja koje su Ujedinjene nacije poslale Vladi.&nbsp;
Naveli su da su napadi Demokrata na advokata Veselina Radulovića i direktoricu Akcije za ljudska prava Teu Gorjanc Prelević ozbiljan slučaj zastrašivanja.&nbsp;
Tri specijalne izvjestiteljke UN-a za nezavisnost sudija, slobodu izražavanja i branioce ljudskih prava ocijenile su da takvi napadi imaju „zastrašujući efekat“ i da ne postoje informacije da je vlast preduzela bilo kakvu istragu.&nbsp;
Vlada je ćutala duže od propisanih 60 dana. Kada je pismo iz UN-a objavljeno bez njihove reakcije, ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović udostojio se da odgovori.
Radulović ćutanje Vlade tumači kao jednu prećutnu saglasnost sa svime što se radi u bezbjednosnom sektoru, odnosno šta radi partija koja ga kontroliše.&nbsp;
- Nije me to iznenadilo, ali je zaslužilo reakciju i Vlade i državnog tužilaštva. Tu su osim uvreda i kleveta bili navodi koji se mogu tumačiti kao ozbiljne prijetnje - istakao je Radulović.&nbsp;
Nije ga iznenadilo što je Vlada odćutala to u roku koji im je ostavljen, a danas je objavljeno pismo koje je izvršna vlast poslala naknadno specijalnim izvjestiteljkama.&nbsp;
- Podsjetilo me na onu izreku da ne kune majka sina što se kocka, nego što se vadi. Tako izgleda dopis Ibrahimovića đe citira odredbe zakona i navodi da Vlada prati razvoj događaja i ne želi da se miješa, iako to nije predmet zahtjeva specijalnih izvjestiteljki. One traže da se Vlada izjasni šta su uradili povodom napada koji je rukovodstvo bezbjednosnog sektora uputilo na račun Gorjanc Prelević i moj račun. Vlada nije uradila ništa i ružno je za imidž države kada se na jedan takav način odgovori na dopis jedne tako važne adrese - ocijenio je Radulović.
Upravo zato, prema njegovim riječima, to više nije samo politički problem, već pitanje međunarodne reputacije države.&nbsp;
Da situacija nikad nije bila tako ozbiljna, dodaje, pokazuju i brojke - UN i Evropska unija oglasili su se tri puta. Crnogorska Vlada nijednom.&nbsp;
U zemlji koja se i dalje predstavlja kao najozbiljniji kandidat za Evropsku uniju političke prijetnje, institucionalno ćutanje i ignorisanje upozorenja najviših međunarodnih adresa se normalizuju, a poruke o "lovu" i "dezertima" ostaju bez ikakvog odgovora
Da su parlamentarne klupe postale poligon za politička suđenja bez procesa ocijenio je i poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter.
On je juče u Skupštini Crne Gore kazao da se u Zakonodavnom domu krši pretpostavka nevinosti, a trebalo bi tu najglasnije da se govori o članu Ustava koji govori o tome.
- I to imamo priliku da čujemo svaki dan. Ne govori se o optuženima ili osumnjičenima nego se automatskio presudi ljudima za cijeli život i njima i njihovim porodicama - naveo je Huter.
Prilog novinarke TV E Amre Tahirović.

Radulović: Neprimjereno da neko od poslanika najavljuje hapšenja, to najviše šteti integritetu bezbjednosnih službi

U postupku protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, njenog sina Miloša Medenice i još 15 osoba odgođeno je davanje završnih riječi, jer su tužioci precizirali optužnicu i između ostalog ustvrdili da je, švercom cigareta, oštećen budžet za 2,7 miliona eura. Predložili su i sprovođenje skaj komunikacija i jedne vajber poruke. Na ročištu koje je zakazano za 1. decembar biće saslušan vještak ekonomsko finansijske struke Milenko Popović da bi precizirao stvarnu štetu po budžet koja je nastala. Tužilac Jovan Vukotić kazao je da je ponovnom analizom skaj komunikacija kao korisnika identifikovao optuženog Darka Lalovića. Taj pin koji je, po stavu Vukotića koristio Lalović, imao je komunikaciju sa pinom za koje SDT tvrdi da ga je koristio Miloš Medenica. Tužilac Jovan Vukotić pročitao je vajber poruku između Vesne Medenice i Vladana Vučelića za koju smatra da treba da se sprovede kao dokaz. - Vesna, revizija stigla u Vrhovni sud. Sudija je Natalija, po tužbi Franovića. Ako to može da se vrati na ponovni postupak. Na to mu Medenica odgovara: Ok, neće to do jeseni - ovo je poruka koju je pročitao tužilac Vukotić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126151140_edd9f040b15d4390682b4d26778c56468464e380408eddf8e9db7535275b8bc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126151140_edd9f040b15d4390682b4d26778c56468464e380408eddf8e9db7535275b8bc7" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Vesna Medenica"><figcaption>Vesna Medenica i advokat Zdravko Begović (Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption></figure>  Odluka tužioca Vukotića i Vukasa Radonjića za dopunu dokaznog postupka izazvala je reakciju advoka odbrane jer je prošlo tri godine i na dan kada su najavljene završne riječi imaju prijedloge za dopunu dokaza. Advokat Zdravko Begović kazao je da ne može da vjeruje da se ovo dešava u sudnici. - Pogotovo što ste vi hladnokrvno na prethodnom ročištu odbili sve prijedloge odbrane - kazao je Begović. Sutkinja Vesna Kovačević je opomenula advokat Begovića da joj se tako ne obraća. Advokat Begović je na to rekao da on nikoga ne vrijeđa i riječ "hladnokrvno" nije uvreda. Nakon toga je pitao je li moguće da je Tužilaštvo ovo sad nakon tri godine predložilo. On je istakao da vijeće nije smjelo da dozvoli tužiocu da pročita poruku jer to nije dio ove optužnice ali, kako je istakao, jasna je namjera Tužilaštva a to je da bi njegovu branjenicu dodatno kompromitovali. I sutkinja Kovačević je kazala da Tužilaštvo predlaže dokaze koje je imalo prije tri godine. - Vi tražite odlaganje i prolongiranje - rekla je sutkinja Kovačević obraćajući se tužiocima. Nakon pauze od 15 minuta advokatima i optuženima su predati CD- ovi sa preciziranomu optužnicom i dokazima koje je SDT predložilo. Od dokaza, za sada je prihvaćeno saslušanje vještaka Popovića, dok će ostalim odlučiti na narednim ročištima. Nastavak je zakazan za 1. decembar i do 15. decembra sutkinja Kovačević je dala termine kako bi bio okončan dokazni postupak i date završne riječi. Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i policajac Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić,Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević, Radomir Raičević, Luka Bakoč i firma Kopad Company iz Nikšića.

Sutkinja Kovačević: Tužioci predlažu dokaze koje su imali prije tri godine

Legendarni košarkaški trener Željko Obradović podnio je danas ostavku na mjesto trenera beogradskog Partizana, piše Mozzartsport.
Kako je objavio ovaj pouzdani srbijanski portal, Obradović smatra da je vrijeme za promjenu na klupi Crno-bijelih i podnio je ostavku na mjesto šefa stručnog štaba.
Iako je jasno da će navijači stati iza Obradovića, ostaje da se vidi kakvu će odluku da donese Upravni odbor KK Partizan, koji je sada na potezu.
Partizan u posljednje vrijeme izgleda loše na parketu, a sinoć je u Atini doživio težak poraz od Panathinaikosa od 91:69. Ranije je savladao Studentski centar, ali i prije toga je ekipa vezala dva poraza od Asvela i Fenerbahčea.

Tag: troskovi