Koliko su pojedinačno poslanici potrošili narodnih para za gorivo u proteklih devet mjeseci javnost neće saznati jer Skupština Crne Gore već više od dva mjeseca odbija da dostavi te podatke.
"Dan" je tražio informacije o potrošnji novca za gorivo i to pojedinačno za svakog poslanika koji je trošio državne pare u te svrhe.
Takođe, tražili su i koji poslanici su koristili službena vozila, koliko njih koristi privatna i drugi vid prevoza. Uskraćeni smo i za odgovor koliko službenih vozila se koristi za potrebe predsjednika i potpredsjednika parlamenta i koliko su koštali izdaci za tu svrhu.
"Dan" je u više navrata pokušao doći do ovih podataka, ali su im konstatno iz parlamenta poručivali da su "pitanja u proceduri", dok generalni sekretar Skupštine Crne Gore Boban Stanišić danima nije odgovarao na pozive i SMS-ove koji su mu poslati u vezi sa ćutanjem parlamenta na pitanja "Dana".
Da ne čudi što Skupština krije ove podatke, ukazuju podaci da su izdaci poslanika za gorivo porasli čak pet puta u odnosu na 2020. godinu. Crnogorski parlament na gorivo troši 70.000 eura na godišnjem nivou. Da se radi o drastičnom rastu izdataka na ovoj stavci, pokazuju podaci iz budžeta Skupštine Crne Gore od 2020. godine do danas, kada su troškovi za gorivo počeli drastično da rastu. Ukoliko se trošak koji je planiran za ovu godinu uporedi sa 2020. kada je i došlo do promjene vlasti u Crnoj Gori, ispada da narodni predstavnici za gorivo sada pet puta više troše nego prije pet godina. Budžetom 2020. godine za stavku rashodi za gorivo opredijeljen je bio 13.921 euro, a 2025. čak 70.000 eura.
Budžetom Skupštine Crne Gore za 2021. godinu nema stavke za gorivo, 2022. godine za gorivo je opredijeljeno 44.017 eura, 2023. godine 48.000, a 2024. godine 65.000 eura.
Skupština Crne Gore 22. oktobra potpisala je ugovor sa Jugopetrolom o nabavci goriva za putnička vozila (euro super 98 i dizel) na godišnjem nivou za potrebe parlamenta na osnovu otvorenog postupka po tenderskoj dokumentaciji, uz sklapanje okvirnog sporazuma na period od dvije godine.
Predsjednici skupštinskih odbora i šefovi klubova poslanika imaju limitirani iznos od po 120 eura za gorivo na mjesečnom nivou o trošku građana, dok potpredsjednici crnogorskog parlamenta mogu da troše bez limita.
To znači da šefovi 12 klubova i 15 predsjednika skupštinskih odbora imaju pravo na limitirani trošak za gorivo mjesečno, dok potpredsjednici parlamenta Boris Pejović, Nikola Camaj, Mirsad Nurković i Zdenka Popović mogu da troše bez ograničenja. 
Za gorivo za službena vozila poslanika od 1. januara do 31. oktobra prošle godine utrošeno je 16.906,11 eura, saopšteno je tada "Danu" iz Odjeljenja za odnose sa javnošću Skupštine Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Troškovi poslanika za gorivo tajna

Lista „Za bolju Podgoricu“ koju čine predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, Građanski pokret URA, Pokret za Podgoricu i Pokret za promjene, kao i Pokret „Evropa sad“ i Demokrate, ali i Demokratska partija socijalista (DPS) – prekoračili su zakonski limit troškova za finansiranje izborne kampanje na podgoričkim izborima.
To je utvrđeno u sklopu kontrole finansiranja izbornih kampanja političkih subjekata koje je izvršila Agencija za sprečavanje korupcije.
Tom prilikom konstatovano je, kako su saopštili, više od 18 nepravilnosti u smislu nepotpunosti i netačnosti što ukazuje da su registrovani veći troškovi od prijavljenih.
- Utvrđena prekoračenja: „Za bolju Podgoricu Jakov Milatović (GP URA, Pokret za Podgoricu i Pokret za promjene)“: 4.043,59 eura; „Evropa sad – Demokrate – Još jače“: 1.854,24 eura; „Demokratska partija socijalista – I riječju i djelom!“: 894,22 eura – saopšteno je iz ASK-a.
U skladu sa zakonskim odredbama, Agencija je izrekla mjeru djelimičnog gubitka pripadajućih budžetskih sredstava za finansiranje troškova izborne kampanje.&nbsp;
- Ova mjera uključuje obustavu prenosa sredstava srazmjerno utvrđenim prekoračenjima, čime se osigurava poštovanje finansijske discipline i transparentnosti izbornog procesa – dodali su u ASK.
Agencija, kako su poručili, kontinuirano prati finansiranje izbornih kampanja kako bi osigurala poštovanje propisa, jačala povjerenje javnosti u izborni proces i spriječila potencijalne zloupotrebe javnih resursa.
- Izvještaj o sprovedenom nadzoru sa detaljnim nalazima za izbore u Podgorici biće dostupni javnosti na zvaničnoj internet stranici Agencije, čime se osigurava potpuna transparentnost rada. Agencija naglašava da su svi politički subjekti koji su osvojili mandate dostavili predmetne izvještaje sa pratećom dokumentacijom, čime su ispunili osnovni uslov za raspodjelu budžetskih sredstava - naveli su u saopštenju.

Milatović i Ura, PES i Demokrate i DPS prekoračili dozvoljeni limit za finansiranje izborne kampanje

Kako bi se poboljšala efikasnost i konkurentnost tržišta javnih nabavki, u junu 2024. godine usvojen je Pravilnik o načinu sprovođenja jednostavnih nabavki, kojim je utvrđen maksimalan godišnji iznos direktnih nabavki od 100.000 eura. Ove izmjene imaju za cilj smanjenje udjela ove vrste nabavki u ukupnoj vrijednosti javnih nabavki na 2 odsto do kraja 2026. godine, piše u dokumentu Ministarstva finansija.
Uvođenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama krajem 2022. godine, koji se primjenjuje od januara 2023., najavilo je značajnu reformu crnogorskog sistema javnih nabavki. Zakon donosi niz noviteta, uključujući sveobuhvatne podzakonske regulative, izmjene postojećih akata, kao i usmjerenje ka većoj transparentnosti i konkurentnosti u sektoru.
Jedna od ključnih izmjena je usvajanje Pravilnika o načinu sprovođenja jednostavnih nabavki, kojim se uvodi limit za direktne nabavke do 100.000 eura godišnje. Cilj ovih izmjena je smanjenje udjela direktnih nabavki na samo 2 odsto ukupne vrijednosti javnih nabavki do kraja 2026. godine, što bi, kako ocjenjuju, trebalo da doprinese transparentnijem trošenju budžetskih sredstava.
<h2>Aktivnija inspekcija i intenzivniji nadzor</h2>
Zakonom je predviđeno pojačano angažovanje Inspekcije za javne nabavke, koja će pratiti sprovođenje novih propisa, usmjeravajući naručioce ka otvorenim, konkurentnim postupcima.
Posebna pažnja će, kako se navodi u dokumentu, biti posvećena direktnim nabavkama, čiji udio novi pravilnici nastoje smanjiti.
Kako bi se dodatno unaprijedila transparentnost, Ministarstvo finansija obavezalo se na javnu objavu ugovora koji proizilaze iz međunarodnih sporazuma.
Kako pojašnjavaju iz tog resora, svi ugovori koji su do sada bili izuzeti iz javnog objavljivanja sada su dostupni putem sistema elektronskih nabavki, što je korak u skladu sa zahtjevima Evropske komisije i približavanju evropskim standardima.
Od početka 2024. godine uveden je kontrolni mehanizam za praćenje jednostavnih nabavki.
- Ovim monitoringom omogućava se ponuđačima da podnesu zahtjev za praćenje postupka, čime se sprječavaju nepravilnosti u procedurama. Zahtjev za monitoring postupka jednostavne nabavke podnešen od strane zainteresovanog ponuđača zaustavlja sve radnje naručioca u postupku. Zaključno sa krajem juna 2024. godine, podnešeno je 63 zahtjeva za monitoring jednostavnih nabavki - navodi se u dokumentu.
Prema podacima Ministarstva finansija, 78,51 odsto ugovora u izvještajnom periodu dodijeljeno je kroz otvoreni postupak, koji pruža najveći nivo transparentnosti.
- Ograničeni postupci čine samo 0,49 odsto, dok je pregovarački postupak bez objavljivanja poziva za nadmetanje primijenjen u specifičnim slučajevima, te čini 10,63 odsto ukupnog broja nabavki. Jednostavne nabavke realizovane kroz elektronski sistem CEJN zauzimaju 6,46 odsto ukupne vrijednosti - precizirano je u dokumentu.
<h2>Pojednostavljen postupak prijavljivanja</h2>
Planirani Pravilnik o elektronskoj izjavi privrednog subjekta, čija se primjena očekuje krajem 2024. ili početkom 2025., dodatno će, kako navode, pojednostaviti postupke prijavljivanja.
U cilju usklađivanja sistema nabavki sa evidencijama Ministarstva pravde, biće razvijeno Uputstvo za verifikaciju obaveznih uslova za učesnike u postupcima javnih nabavki.
Ove reforme, kako se navodi u dokumentu, predstavljaju važan korak ka stvaranju transparentnijeg i efikasnijeg sistema javnih nabavki, u skladu sa standardima Evropske unije.

Maksimalan godišnji iznos direktnih nabavki 100.000 eura

Viši sud u Podgorici je donio pravosnažno rješenje kojim obavezuje RTCG da Srđanu Čoviću isplati 437 eura na ime sudskih troškova koji se odnose na &nbsp;parnicu u kojoj je zaključeno da je Boris Raonić 1. JUNA 2023. PONOVO &nbsp;nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, I PORED JASNE SMJERNICE DA SE BIRA IZMEĐU PREOSTALIH kandidata koji ispunjavaju zakonske uslove.&nbsp;
Prije par mjeseci Viši sud &nbsp;je donio pravosnažno rješenje i za nezakoniti izbor Raonića od 6. avgusta 2021. Troškovi koje je RTCG morala da plati bili su 950 EURA.
Mora se priznati da fotelju stečenu nezdravom ambicijom, besprizornim ponašanjem i kršenjem zakona, Raonić efikasno brani od dejstva pravde, prolongirajući parnice već tri godine.&nbsp;
Ukupna &nbsp;cijena , prava sitnica – trećina Raonićeve nelegalne mjesečne plate, najveće u javnom sektoru u Crnoj Gori. Međutim, finansijske obaveze nastale parničenjem ne plaća on, već RTCG, dakle i svi građani Crne Gore.
Ali nijesu samo to troškovi čuvanja lika, nedjela, neiskustva i bezakonja Raonića i &nbsp;Savjeta RTCG . U posljednje tri godine tri advokata su od RTCG i GRAĐANA CRNE GORE dobili skoro 90 hiljada eura da bi redovno, na Višem sudu, gubili sporove koje proizvodi nelegalni Raonić, poduprt Drljevićevim Savjetom. &nbsp;
Iz ove perspektive izgledaju groteskno navodi Raonića iz aprila 2022 o „novinarima i osoblju Javnog servisa, rasterećenih svih pritisaka i smjernica, sem onih koji nalaže Etički kodeks novinara i domaće zakonodavstvo“,.
Nadam se da će &nbsp;rasterećenost od etike, procedura i zakona konačno postati i odista operativno interesantna ODT-u, poslije istorijske odluke sveprisutnog PR –a Tužilaštva da predmet odmakne iz svoje ingerencije, jer generalni direktor RTCG i članovi Savjeta, po njegovom tumačenju, &nbsp;nijesu visoki javni funkcioneri i pored povjerenih im 20 miliona budžeta.&nbsp;
Nego, valjda, niski.

Srđan Čović

Koliko nas košta bezakonje Raonića i Savjeta RTCG

Zamjenik premijera i potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić je, otkad se nalazi na toj poziciji, imao dva službena putovanja u inostranstvo, a njegova plata kretala se između 1.721 i 1.795 eura.&nbsp; Kako je danas objavljeno u informaciji na sajtu Vlade, Bečić je na bilateralne sastanke u Belgiju, od 7. do 10. aprila, putovao ekonomskom klasom niskobudžetske avio kompanije Rajaner.&nbsp; Sedmicu kasnije, odnosno 15. i 16. aprila, boravio je u Holandiju, a koristio je usluge Rajanera i Viz Era. Za vionske karte iz budžeta je izdvojeno 497 eura, a za troškove smještaja u Briselu i Hagu 1.090 eura. Sudeći po informaciji objavljenoj na sajtu Vlade, Bečić nije koristio dnevnice, niti je državnim novcem plaća telefon.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241004181016_cf2397d2db83a2057599b9302cab5af8f2d850039c85b57e35c62ed7cafd2be8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241004181016_cf2397d2db83a2057599b9302cab5af8f2d850039c85b57e35c62ed7cafd2be8" data-rendition-name="original" width="1457" height="501" loading="lazy" alt="bečić troškovi"> </figure>

Tamara Klikovac

Bečiću plata preko 1.700 eura, na službena putovanja išao Rajanerom i Viz Erom

Jučerašnja oslobađajuća presuda za sve optužene u slučaju poznatom kao “Državni udar”, predstavlja jedan od najozbiljnijih udaraca integritetu crnogorskog pravosuđa i otvara fundamentalno pitanje – zašto su crnogorski sudovi preuzeli glavnu ulogu u politički motivisanom prekrajanju istine. Na neskrivenu radost i uz komplimente glavnih eksponenata velikosrpskog nacionalizma u regionu koji su dobili još jednu potvrdu da je nakon “oslobođenja” 2020. Crna Gora nebranjena teritorija podobna za ponovnu aneksiju, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS).
Kako navode iz ove partije, ispostavlja se da samo crnogorsko pravosuđe nije vidjelo pokušaj državnog udara na dan parlamentarnih izbora 2016., u susret učlanjenju Crne Gore u NATO.
- Ni devet optuženih koji su priznali krivicu, ni izjava predsjednika Srbije koji je svojim očima vidio da se u Crnoj Gori spremalo veliko zlo, ni podaci zapadnih obavještajnih službi o ruskim agentima Šišmakovu i Popovu koji su vodili cijelu operaciju, ni prisustvo bivšeg komandanta srpske žandarmerije Bratislava Dikića u Crnoj Gori neposredno prije izbora, u čijem telefonu su prilikom hapšenja pronađene fotografije državnih institucija i objekata od značaja, kao ni činjenica da je šef svih ruskih bezbjednosnih službi Nikolaj Patrušev par dana nakon izbora u Crnoj Gori doputovao u Srbiju da bi stavio flaster na usta Aleksandru Vučiću i obezbijedio evakuaciju Šišmakova i Popova za Moskovu, nijesu bili dovoljni za crnogorske sudove da vide koji scenario se spremao za Crnu Goru 2016. godine - dodaju iz DPS-a.
Demokratska partija socijalista nema namjeru, kako ističu, da ulazi u odmjeravanje bilo čije pojedinačne odgovornosti, uključujući i odgovornost Andrije Mandića i Milana Kneževića.&nbsp;
- I kad su bili prvostepeno osuđeni, nijesmo komentarisali odluku Višeg suda - dodaju iz DPS-a.&nbsp;
Ali, kako ističu, činjenica da su oslobođeni svi ostali optuženi, među kojima i dva ruska agenta o čijim aktivnostima su pisali svjetski mediji tokom previranja u Moldaviji, Gruziji i Poljskoj, a koji su i danas aktivni u službi, predstavlja opasnu poruku koja će sjutra, izvjesno, ohrabriti nove terorističke grupe da pokušaju da ruše ustavni poredak i nasilno zauzimaju institucije naše države, sa očekivanjem da za to u finalu ne odgovaraju.
- Na kraju, presuda Apelacionog suda nije zatvorila pitanje pokušaja državnog udara u Crnoj Gori 2016., ona ga je ponovo otvorila. I to na mnogo ozbiljniji način, koji je duboko uznemirujući po državu.
Ko je do sada žmurio pred istinom, neznaveno se iščuđavajući svemu kroz šta prolazi naša država i društvo, sada mora trezveno i hrabro pogledati istini u oči.
Ovakvo samourušavanje Crne Gore je posljedica izborne volje građana i ono će se nastaviti svakog sljedećeg dana sve do trenutka dok ne prihvatimo i ispravimo naše greške, i odgovornost za upravljanje našom Crnom Gorom vratimo odgovornim i pametnim ljudima koji su posvećeni crnogorskim nacionalnim interesima - zaključuju iz DPS-a.

DPS: Oslobađajuća presuda za sve optužene u slučaju “Državni udar” srušila integritet crnogorskog pravosuđa

U Crnoj Gori, u posljednja 24 sata, evidentrane su 23 saobraćajne nezgode, u kojima su dvije osobe povrijeđene teže, a četiri lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano deset nezgoda, a u Nikšiću pet.
Po dvije saobraćajne nezgode evidentirane su u Baru i Bijelom Polju, a po jedna u Herceg Novom, Kotoru, Tivtu i Žabljaku.
Izdato je 514 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 60 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela četiri para registarskih tablica.

Za 24 sata 23 saobraćajne nezgode, dvije osobe teže povrijeđene

Češki region Pardubice omogućio je Opštini Žabljak korišćenje finansijskog instrumenta vrijednog do 100 hiljada eura, saopšteno je iz te lokalne samouprave.
- To znači da će projekti na teritoriji Žabljaka, čija je vrijednost do 200 hiljada EUR, biti podržani kroz sufinansiranje partnera u iznosu od 50 odsto - navodi se u saopštenju.
Iz Opštine su dodali da se, zahvaljujući saradnji koja je uspostavljena sa Češkom, danas otvara novo poglavlje razvoja i međunarodnog partnerstva.
Oni su kazali da ta podrška predstavlja novi most prijateljstva i snažan podsticaj daljem razvoju opštine.
Iz Opštine su objasnili da je u maju u Češkoj planirano potpisivanje memoranduma kojim će partnerstvo biti ozvaničeno na duži vremenski period.
- Gradimo prijateljstva - sa prijateljima razvijamo Žabljak - zaključuje se u saopštenju.

Žabljaku omogućen finansijski mehanizam do 100 hiljada eura

Iz Građanske inicijative „21. maj“ saopštili su da Poreska uprava nastavlja da obmanjuje javnost o digitalnoj transformaciji javnih registara koji su u njenoj nadležnosti.
- Umjesto da prizna da je tzv. IRMS primjer digitalnog sunovrata i da je njegova višemjesečna traljava i nefunkcionalna primjena nanijela neprocjenjivu štetu privredi, svakog dana slušamo besmislena pravdanja od strane vrha PU - navodi se u saopštenju.
Kako su kazali, osim što malokrvno radi njegov segment vezan za računovodstvene i fiskalne poslove, dio vezan za radne odnose i poreske potvrde je u pometnji, dok je mrtav segment koji se tiče Centralnog registra privrednih subjekata.
- Pritom, pozivanje na normativne probleme, iako je svakom suvislom pravniku jasno da je novi Zakon o privrednim društvima primjer lošeg i štetočinskog teksta, je groteskno jer trenutno ni jedna firma ne može da digitalno sprovede tzv. postupak usklađivanja sa novim zakonom - dodaju.
Iz GI „21. maj“ poručuju da taj postupak ne zavisi od zakonskih nebuloza koje se tiču notara na što se poziva PU, već je nesprovodljiv zahvaljujući, kako su kazali, zlosrećnom softveru.
- Tako da u ovom trenutku niti je moguće osnovati preduzeće u Crnoj Gori, niti registrovati preduzetničku djelatnost, niti je moguće uskladiti privredna društva sa zakonom, niti je moguće sprovesti bilo kakvu kompanijsku promjenu. Sve ovo poprima obilježja ozbiljne privredne subverzije i zahtijeva reagovanje državnog tužilaštva - zaključili su.

Tag: troskovi