Koliko su pojedinačno poslanici potrošili narodnih para za gorivo u proteklih devet mjeseci javnost neće saznati jer Skupština Crne Gore već više od dva mjeseca odbija da dostavi te podatke.
"Dan" je tražio informacije o potrošnji novca za gorivo i to pojedinačno za svakog poslanika koji je trošio državne pare u te svrhe.
Takođe, tražili su i koji poslanici su koristili službena vozila, koliko njih koristi privatna i drugi vid prevoza. Uskraćeni smo i za odgovor koliko službenih vozila se koristi za potrebe predsjednika i potpredsjednika parlamenta i koliko su koštali izdaci za tu svrhu.
"Dan" je u više navrata pokušao doći do ovih podataka, ali su im konstatno iz parlamenta poručivali da su "pitanja u proceduri", dok generalni sekretar Skupštine Crne Gore Boban Stanišić danima nije odgovarao na pozive i SMS-ove koji su mu poslati u vezi sa ćutanjem parlamenta na pitanja "Dana".
Da ne čudi što Skupština krije ove podatke, ukazuju podaci da su izdaci poslanika za gorivo porasli čak pet puta u odnosu na 2020. godinu. Crnogorski parlament na gorivo troši 70.000 eura na godišnjem nivou. Da se radi o drastičnom rastu izdataka na ovoj stavci, pokazuju podaci iz budžeta Skupštine Crne Gore od 2020. godine do danas, kada su troškovi za gorivo počeli drastično da rastu. Ukoliko se trošak koji je planiran za ovu godinu uporedi sa 2020. kada je i došlo do promjene vlasti u Crnoj Gori, ispada da narodni predstavnici za gorivo sada pet puta više troše nego prije pet godina. Budžetom 2020. godine za stavku rashodi za gorivo opredijeljen je bio 13.921 euro, a 2025. čak 70.000 eura.
Budžetom Skupštine Crne Gore za 2021. godinu nema stavke za gorivo, 2022. godine za gorivo je opredijeljeno 44.017 eura, 2023. godine 48.000, a 2024. godine 65.000 eura.
Skupština Crne Gore 22. oktobra potpisala je ugovor sa Jugopetrolom o nabavci goriva za putnička vozila (euro super 98 i dizel) na godišnjem nivou za potrebe parlamenta na osnovu otvorenog postupka po tenderskoj dokumentaciji, uz sklapanje okvirnog sporazuma na period od dvije godine.
Predsjednici skupštinskih odbora i šefovi klubova poslanika imaju limitirani iznos od po 120 eura za gorivo na mjesečnom nivou o trošku građana, dok potpredsjednici crnogorskog parlamenta mogu da troše bez limita.
To znači da šefovi 12 klubova i 15 predsjednika skupštinskih odbora imaju pravo na limitirani trošak za gorivo mjesečno, dok potpredsjednici parlamenta Boris Pejović, Nikola Camaj, Mirsad Nurković i Zdenka Popović mogu da troše bez ograničenja. 
Za gorivo za službena vozila poslanika od 1. januara do 31. oktobra prošle godine utrošeno je 16.906,11 eura, saopšteno je tada "Danu" iz Odjeljenja za odnose sa javnošću Skupštine Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Troškovi poslanika za gorivo tajna

Lista „Za bolju Podgoricu“ koju čine predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, Građanski pokret URA, Pokret za Podgoricu i Pokret za promjene, kao i Pokret „Evropa sad“ i Demokrate, ali i Demokratska partija socijalista (DPS) – prekoračili su zakonski limit troškova za finansiranje izborne kampanje na podgoričkim izborima.
To je utvrđeno u sklopu kontrole finansiranja izbornih kampanja političkih subjekata koje je izvršila Agencija za sprečavanje korupcije.
Tom prilikom konstatovano je, kako su saopštili, više od 18 nepravilnosti u smislu nepotpunosti i netačnosti što ukazuje da su registrovani veći troškovi od prijavljenih.
- Utvrđena prekoračenja: „Za bolju Podgoricu Jakov Milatović (GP URA, Pokret za Podgoricu i Pokret za promjene)“: 4.043,59 eura; „Evropa sad – Demokrate – Još jače“: 1.854,24 eura; „Demokratska partija socijalista – I riječju i djelom!“: 894,22 eura – saopšteno je iz ASK-a.
U skladu sa zakonskim odredbama, Agencija je izrekla mjeru djelimičnog gubitka pripadajućih budžetskih sredstava za finansiranje troškova izborne kampanje.&nbsp;
- Ova mjera uključuje obustavu prenosa sredstava srazmjerno utvrđenim prekoračenjima, čime se osigurava poštovanje finansijske discipline i transparentnosti izbornog procesa – dodali su u ASK.
Agencija, kako su poručili, kontinuirano prati finansiranje izbornih kampanja kako bi osigurala poštovanje propisa, jačala povjerenje javnosti u izborni proces i spriječila potencijalne zloupotrebe javnih resursa.
- Izvještaj o sprovedenom nadzoru sa detaljnim nalazima za izbore u Podgorici biće dostupni javnosti na zvaničnoj internet stranici Agencije, čime se osigurava potpuna transparentnost rada. Agencija naglašava da su svi politički subjekti koji su osvojili mandate dostavili predmetne izvještaje sa pratećom dokumentacijom, čime su ispunili osnovni uslov za raspodjelu budžetskih sredstava - naveli su u saopštenju.

Milatović i Ura, PES i Demokrate i DPS prekoračili dozvoljeni limit za finansiranje izborne kampanje

Kako bi se poboljšala efikasnost i konkurentnost tržišta javnih nabavki, u junu 2024. godine usvojen je Pravilnik o načinu sprovođenja jednostavnih nabavki, kojim je utvrđen maksimalan godišnji iznos direktnih nabavki od 100.000 eura. Ove izmjene imaju za cilj smanjenje udjela ove vrste nabavki u ukupnoj vrijednosti javnih nabavki na 2 odsto do kraja 2026. godine, piše u dokumentu Ministarstva finansija.
Uvođenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama krajem 2022. godine, koji se primjenjuje od januara 2023., najavilo je značajnu reformu crnogorskog sistema javnih nabavki. Zakon donosi niz noviteta, uključujući sveobuhvatne podzakonske regulative, izmjene postojećih akata, kao i usmjerenje ka većoj transparentnosti i konkurentnosti u sektoru.
Jedna od ključnih izmjena je usvajanje Pravilnika o načinu sprovođenja jednostavnih nabavki, kojim se uvodi limit za direktne nabavke do 100.000 eura godišnje. Cilj ovih izmjena je smanjenje udjela direktnih nabavki na samo 2 odsto ukupne vrijednosti javnih nabavki do kraja 2026. godine, što bi, kako ocjenjuju, trebalo da doprinese transparentnijem trošenju budžetskih sredstava.
<h2>Aktivnija inspekcija i intenzivniji nadzor</h2>
Zakonom je predviđeno pojačano angažovanje Inspekcije za javne nabavke, koja će pratiti sprovođenje novih propisa, usmjeravajući naručioce ka otvorenim, konkurentnim postupcima.
Posebna pažnja će, kako se navodi u dokumentu, biti posvećena direktnim nabavkama, čiji udio novi pravilnici nastoje smanjiti.
Kako bi se dodatno unaprijedila transparentnost, Ministarstvo finansija obavezalo se na javnu objavu ugovora koji proizilaze iz međunarodnih sporazuma.
Kako pojašnjavaju iz tog resora, svi ugovori koji su do sada bili izuzeti iz javnog objavljivanja sada su dostupni putem sistema elektronskih nabavki, što je korak u skladu sa zahtjevima Evropske komisije i približavanju evropskim standardima.
Od početka 2024. godine uveden je kontrolni mehanizam za praćenje jednostavnih nabavki.
- Ovim monitoringom omogućava se ponuđačima da podnesu zahtjev za praćenje postupka, čime se sprječavaju nepravilnosti u procedurama. Zahtjev za monitoring postupka jednostavne nabavke podnešen od strane zainteresovanog ponuđača zaustavlja sve radnje naručioca u postupku. Zaključno sa krajem juna 2024. godine, podnešeno je 63 zahtjeva za monitoring jednostavnih nabavki - navodi se u dokumentu.
Prema podacima Ministarstva finansija, 78,51 odsto ugovora u izvještajnom periodu dodijeljeno je kroz otvoreni postupak, koji pruža najveći nivo transparentnosti.
- Ograničeni postupci čine samo 0,49 odsto, dok je pregovarački postupak bez objavljivanja poziva za nadmetanje primijenjen u specifičnim slučajevima, te čini 10,63 odsto ukupnog broja nabavki. Jednostavne nabavke realizovane kroz elektronski sistem CEJN zauzimaju 6,46 odsto ukupne vrijednosti - precizirano je u dokumentu.
<h2>Pojednostavljen postupak prijavljivanja</h2>
Planirani Pravilnik o elektronskoj izjavi privrednog subjekta, čija se primjena očekuje krajem 2024. ili početkom 2025., dodatno će, kako navode, pojednostaviti postupke prijavljivanja.
U cilju usklađivanja sistema nabavki sa evidencijama Ministarstva pravde, biće razvijeno Uputstvo za verifikaciju obaveznih uslova za učesnike u postupcima javnih nabavki.
Ove reforme, kako se navodi u dokumentu, predstavljaju važan korak ka stvaranju transparentnijeg i efikasnijeg sistema javnih nabavki, u skladu sa standardima Evropske unije.

Maksimalan godišnji iznos direktnih nabavki 100.000 eura

Viši sud u Podgorici je donio pravosnažno rješenje kojim obavezuje RTCG da Srđanu Čoviću isplati 437 eura na ime sudskih troškova koji se odnose na &nbsp;parnicu u kojoj je zaključeno da je Boris Raonić 1. JUNA 2023. PONOVO &nbsp;nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, I PORED JASNE SMJERNICE DA SE BIRA IZMEĐU PREOSTALIH kandidata koji ispunjavaju zakonske uslove.&nbsp;
Prije par mjeseci Viši sud &nbsp;je donio pravosnažno rješenje i za nezakoniti izbor Raonića od 6. avgusta 2021. Troškovi koje je RTCG morala da plati bili su 950 EURA.
Mora se priznati da fotelju stečenu nezdravom ambicijom, besprizornim ponašanjem i kršenjem zakona, Raonić efikasno brani od dejstva pravde, prolongirajući parnice već tri godine.&nbsp;
Ukupna &nbsp;cijena , prava sitnica – trećina Raonićeve nelegalne mjesečne plate, najveće u javnom sektoru u Crnoj Gori. Međutim, finansijske obaveze nastale parničenjem ne plaća on, već RTCG, dakle i svi građani Crne Gore.
Ali nijesu samo to troškovi čuvanja lika, nedjela, neiskustva i bezakonja Raonića i &nbsp;Savjeta RTCG . U posljednje tri godine tri advokata su od RTCG i GRAĐANA CRNE GORE dobili skoro 90 hiljada eura da bi redovno, na Višem sudu, gubili sporove koje proizvodi nelegalni Raonić, poduprt Drljevićevim Savjetom. &nbsp;
Iz ove perspektive izgledaju groteskno navodi Raonića iz aprila 2022 o „novinarima i osoblju Javnog servisa, rasterećenih svih pritisaka i smjernica, sem onih koji nalaže Etički kodeks novinara i domaće zakonodavstvo“,.
Nadam se da će &nbsp;rasterećenost od etike, procedura i zakona konačno postati i odista operativno interesantna ODT-u, poslije istorijske odluke sveprisutnog PR –a Tužilaštva da predmet odmakne iz svoje ingerencije, jer generalni direktor RTCG i članovi Savjeta, po njegovom tumačenju, &nbsp;nijesu visoki javni funkcioneri i pored povjerenih im 20 miliona budžeta.&nbsp;
Nego, valjda, niski.

Srđan Čović

Koliko nas košta bezakonje Raonića i Savjeta RTCG

Zamjenik premijera i potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić je, otkad se nalazi na toj poziciji, imao dva službena putovanja u inostranstvo, a njegova plata kretala se između 1.721 i 1.795 eura.&nbsp; Kako je danas objavljeno u informaciji na sajtu Vlade, Bečić je na bilateralne sastanke u Belgiju, od 7. do 10. aprila, putovao ekonomskom klasom niskobudžetske avio kompanije Rajaner.&nbsp; Sedmicu kasnije, odnosno 15. i 16. aprila, boravio je u Holandiju, a koristio je usluge Rajanera i Viz Era. Za vionske karte iz budžeta je izdvojeno 497 eura, a za troškove smještaja u Briselu i Hagu 1.090 eura. Sudeći po informaciji objavljenoj na sajtu Vlade, Bečić nije koristio dnevnice, niti je državnim novcem plaća telefon.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241004181016_cf2397d2db83a2057599b9302cab5af8f2d850039c85b57e35c62ed7cafd2be8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241004181016_cf2397d2db83a2057599b9302cab5af8f2d850039c85b57e35c62ed7cafd2be8" data-rendition-name="original" width="1457" height="501" loading="lazy" alt="bečić troškovi"> </figure>

Tamara Klikovac

Bečiću plata preko 1.700 eura, na službena putovanja išao Rajanerom i Viz Erom

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) izrazila je zabrinutost povodom presude Upravnog suda kojom je odbijena tužba te organizacije protiv odluke Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) u predmetu koji se odnosi na imovinu bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića u Kočanima. 
Iz MANS-a kažu da je ovom odlukom potvrđena praksa koja, kako ističu, kontrolu imovine javnih funkcionera svodi na puku formalnost i administrativno prepisivanje podataka iz evidencija, umjesto na provjeru stvarnog stanja, istinitosti prijava i porijekla uvećanja imovine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6207%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fupravni-sud-odbio-tuzbu-mans-a-protiv-odluke-ask-a-dukanovic-nije-bio-duzan-da-nepokretnosti-u-kocanima-navodi-u-izvjestajima&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Stava su da se u ovom postupku ni ASK ni Sud nijesu suštinski bavili činjenicama koje su bile od presudnog značaja za javni interes.
- Šta se realno nalazi na imanju, koliko objekata postoji, kada su nastali ili rekonstruisani, kolika je njihova vrijednost i da li su ranije prijave bile netačne ili nepotpune. Umjesto da se provjeri sadržina prijava i utvrdi činjenično stanje, sve je svedeno na usko formalističko pitanje trenutka upisa u katastar, čime se šalje poruka da imovina može godinama ostati “nevidljiva” dok se ne uknjiži - navedeno je u saopštenju MANS-a.
Takav pristup, smatraju u toj organizaciji, obesmišljava institut imovinskih kartona i otvara prostor da se kontrola lako izbjegne kroz odlaganje upisa, prikazivanje imovine na način koji umanjuje njenu stvarnu vrijednost ili prikrivanje stvarnog raspolaganja.
Poručuju da će MANS nastaviti da koristi sva raspoloživa pravna sredstva i javno djelovanje kako bi se obezbijedilo da se zakoni primjenjuju u skladu sa svojom svrhom – da obezbijede transparentnost i odgovornost, a ne formalno “pokriće” bez provjere.
Kako navode, Upravni sud ovim stavio znak jednakosti između imovinskog kartona i katastra.
- A suština zakona je da funkcioner mora prijaviti stvarnu imovinu i stvarno uvećanje, ne samo ono što je formalno upisano - zaključeno je u saopštenju.

MANS: Upravni sud propustio priliku da utvrdi činjenično stanje, stavio znak jednakosti između imovinskog kartona i katastra

Na današnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Sarajeva usvojena je inicijativa Kluba odbornika Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) za ponovno postavljanje spomenika austrougarskom prijestolonasljedniku Francu Ferdinandu i njegovoj supruzi Sofiji na prostoru Latinske ćuprije.
Inicijativa predviđa vraćanje spomen-obilježja na autentičnu lokaciju na kojoj se spomenik prvobitno nalazio prije nego što je uklonjen i uništen 1919. godine, nakon završetka Prvog svjetskog rata i formiranja Kraljevine SHS.
Iz Kluba BiH ističu da, osim što je Sarajevski atentat događaj s dalekosežnim istorijskim posljedicama, on prije svega predstavlja tragično ubistvo bračnog para koji je tog 28. juna 1914. godine boravio u zvaničnoj posjeti Sarajevu.
<h3>Šta se desilo s originalnim spomenikom?</h3>
Prema informacijama iznesenim u inicijativi, djelovi originalnog spomenika još uvijek postoje, ali su rasuti. Jedan dio izložen je u Muzeju Sarajeva, dok se preostala dva dijela nalaze u Trebinju i na Kobiljoj Glavi.
- Osobe koje su u posjedu tih dijelova ranije su iskazale spremnost da ih ustupe uz određenu novčanu nadoknadu, čime bi se otvorila realna mogućnost restauracije i ponovnog postavljanja spomen-obilježja. Ukoliko se ne bude moglo doći do preostala dva originalna dijela, tražimo da Grad Sarajevo pokrene proceduru izrade njihovih replika, na osnovu dostupne arhivske građe, fotografija i stručnih smjernica - navode iz SBiH i pozivaju gradonačelnika da s nadležnim službama hitno pristupi realizaciji.
Istorija „Spomenika umorstvu“: Kako je izgledao original?
Zanimljivo je podsjetiti se kako je ovaj spomenik zapravo izgledao. Originalni spomenik, zvanično nazvan Spomenik umorstvu (ili Spomenik umorenome prijestolonasljedničkom paru), postavljen je krajem juna 1917. godine, na treću godišnjicu atentata.
Dizajnirao ga je ugledni mađarski arhitekta i kipar Eugen Bory. Spomenik je bio monumentalnog karaktera – sastojao se od dva masivna stuba visoka oko deset metara, povezana stiliziranim lukom. Na spomeniku su se nalazili bronzani medaljoni s reljefnim portretima Franca Ferdinanda i Sofije, kao i ploča s posvetom na latinskom jeziku. Spomenik se nalazio tačno na mjestu s kojeg je Gavrilo Princip pucao, neposredno uz Latinsku ćupriju (koja je kasnije, za vrijeme Jugoslavije, preimenovana u Principov most).
Njegov vijek na sarajevskim ulicama bio je izuzetno kratak. Već početkom 1919. godine, raspadom Austro-Ugarske monarhije i dolaskom nove vlasti, spomenik je demontiran. Bronzani medaljoni su sačuvani i danas se čuvaju u Muzeju Sarajeva, dok su kameni stubovi uklonjeni i decenijama korišteni u različite svrhe ili su zagubljeni.
Iz SBiH su zauzeli oštar stav prema trenutnoj kulturi sjećanja u glavnom gradu BiH.
- Smatramo neprihvatljivim da u Sarajevu postoje obilježja i simbolika posvećena atentatoru Gavrilu Principu, da su vraćene njegove stope, a da istovremeno ne postoji autentičan spomenik za one koji su ubijeni i nemamo dostojanstveno spomen-obilježje za njegove žrtve - poručuju iz SBiH.
Svoju inicijativu zaključili su porukom koja će sigurno izazvati podijeljena mišljenja u javnosti:
- Ne možemo mijenjati prošlost, ali možemo pokazati kakvi smo danas, hoćemo li slaviti ubistvo ili odati počast žrtvama.“

Sarajevo vraća spomenik Ferdinandu i Sofiji: Gradsko vijeće usvojilo inicijativu

Vlada je usvojila izmjene i dopune Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojima se ta oblast dodatno unapređuje kroz preciziranje organizacije i finansiranja usluga i jačanje institucionalnih kapaciteta, saopšteno je iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Iz tog Vladinog resora su kazali da su zakonske izmjene usvojene u cilju ispunjavanja obaveza iz Reformske agende Crne Gore za Instrument Evropske unije za reforme i rast, kao i u susret zatvaranju Pregovaračkog poglavlja 19 – Socijalna politika i zapošljavanje.
Kako su pojasnili, izmjene su usmjerene na dodatno unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz preciziranje organizacije i finansiranja usluga, jačanje institucionalnih kapaciteta i bolju zaštitu najranjivijih kategorija korisnika.
- Posebna novina odnosi se na podsticanje zapošljavanja kroz stalne sezonske poslove, bez prestanka prava na materijalno obezbjeđenje, čime se sistem socijalne zaštite usmjerava ka aktivaciji i većem uključivanju na tržište rada - ističe se u saopštenju.
Iz Ministarstva su rekli da Zakon uvodi integrisani pristup uslugama socijalne i dječje zaštite, koji podrazumijeva bolju koordinaciju između sektora socijalne zaštite, zdravstva, obrazovanja, pravosuđa i drugih službi, kako bi korisnici dobili cjelovitu i kontinuiranu podršku.
Prema njihovim riječima, važan segment izmjena jeste uvođenje Barnahus modela radi unapređenja zaštite djece žrtava i svjedoka seksualnog nasilja, kao i osnivanje Centra za hraniteljstvo i porodični smještaj i ustanove za zaštitu od seksualnog nasilja djece, odraslih i starih.
- Ovim zakonom potvrđuje se opredjeljenje za savremen, efikasan i pravedan sistem socijalne i dječje zaštite, usmjeren na dostojanstvo i sigurnost svakog pojedinca - zaključuje se u saopštenju.

Jačanje sistema socijalne zaštite kroz zakonske izmjene, uvodi se Barnahus modela za zbrinjavanje djece žrtava nasilja

Narodne heroine Crne Gore - centralna su tema današnje emisije E-uživo. Priča o tihoj, ali odlučnoj hrabrosti koja je nadjačala strah, o idealima koji su bili jači od okupatora i o ljubavi prema domovini koja je bila snažnija od smrti. Jer sloboda koju danas živimo ispisana je i njihovim životima. Naš sagovornik na ovu temu je istoričar Rade Vujović.
Crna Gora 21. maja slavi dvadeset godina od obnove nezavisnosti. Iako je riječ o datumu koji je obilježio noviju crnogorsku istoriju - čini se da neke institucije ne prepoznaju njegov značaj, iako je 21. maja 2006. godine obnovljena nezavisnost države iz čijeg se budžeta upravo te institucije finansiraju. 
Centar za građansko obrazovanje ukazao je da Crnogorska akademija nauka i umjetnosti nije uvrstila u svoj Program rada za 2026. godinu aktivnosti povodom obilježavanja jubileja 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti. 
I ne samo to - podaci CGO-a pokazuju da je Dan nezavisnosti, u proteklih 20 godina, samo dva puta obilježen od strane najviše naučne institucije. Ovim povodom naša gošća je Sara Čabarkapa, iz CGO-a.
Emisiju E-uživo gledajte od 16 do 18 sati, na TV E.

Tag: troskovi