Koliko su pojedinačno poslanici potrošili narodnih para za gorivo u proteklih devet mjeseci javnost neće saznati jer Skupština Crne Gore već više od dva mjeseca odbija da dostavi te podatke.
"Dan" je tražio informacije o potrošnji novca za gorivo i to pojedinačno za svakog poslanika koji je trošio državne pare u te svrhe.
Takođe, tražili su i koji poslanici su koristili službena vozila, koliko njih koristi privatna i drugi vid prevoza. Uskraćeni smo i za odgovor koliko službenih vozila se koristi za potrebe predsjednika i potpredsjednika parlamenta i koliko su koštali izdaci za tu svrhu.
"Dan" je u više navrata pokušao doći do ovih podataka, ali su im konstatno iz parlamenta poručivali da su "pitanja u proceduri", dok generalni sekretar Skupštine Crne Gore Boban Stanišić danima nije odgovarao na pozive i SMS-ove koji su mu poslati u vezi sa ćutanjem parlamenta na pitanja "Dana".
Da ne čudi što Skupština krije ove podatke, ukazuju podaci da su izdaci poslanika za gorivo porasli čak pet puta u odnosu na 2020. godinu. Crnogorski parlament na gorivo troši 70.000 eura na godišnjem nivou. Da se radi o drastičnom rastu izdataka na ovoj stavci, pokazuju podaci iz budžeta Skupštine Crne Gore od 2020. godine do danas, kada su troškovi za gorivo počeli drastično da rastu. Ukoliko se trošak koji je planiran za ovu godinu uporedi sa 2020. kada je i došlo do promjene vlasti u Crnoj Gori, ispada da narodni predstavnici za gorivo sada pet puta više troše nego prije pet godina. Budžetom 2020. godine za stavku rashodi za gorivo opredijeljen je bio 13.921 euro, a 2025. čak 70.000 eura.
Budžetom Skupštine Crne Gore za 2021. godinu nema stavke za gorivo, 2022. godine za gorivo je opredijeljeno 44.017 eura, 2023. godine 48.000, a 2024. godine 65.000 eura.
Skupština Crne Gore 22. oktobra potpisala je ugovor sa Jugopetrolom o nabavci goriva za putnička vozila (euro super 98 i dizel) na godišnjem nivou za potrebe parlamenta na osnovu otvorenog postupka po tenderskoj dokumentaciji, uz sklapanje okvirnog sporazuma na period od dvije godine.
Predsjednici skupštinskih odbora i šefovi klubova poslanika imaju limitirani iznos od po 120 eura za gorivo na mjesečnom nivou o trošku građana, dok potpredsjednici crnogorskog parlamenta mogu da troše bez limita.
To znači da šefovi 12 klubova i 15 predsjednika skupštinskih odbora imaju pravo na limitirani trošak za gorivo mjesečno, dok potpredsjednici parlamenta Boris Pejović, Nikola Camaj, Mirsad Nurković i Zdenka Popović mogu da troše bez ograničenja. 
Za gorivo za službena vozila poslanika od 1. januara do 31. oktobra prošle godine utrošeno je 16.906,11 eura, saopšteno je tada "Danu" iz Odjeljenja za odnose sa javnošću Skupštine Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Troškovi poslanika za gorivo tajna

Lista „Za bolju Podgoricu“ koju čine predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, Građanski pokret URA, Pokret za Podgoricu i Pokret za promjene, kao i Pokret „Evropa sad“ i Demokrate, ali i Demokratska partija socijalista (DPS) – prekoračili su zakonski limit troškova za finansiranje izborne kampanje na podgoričkim izborima.
To je utvrđeno u sklopu kontrole finansiranja izbornih kampanja političkih subjekata koje je izvršila Agencija za sprečavanje korupcije.
Tom prilikom konstatovano je, kako su saopštili, više od 18 nepravilnosti u smislu nepotpunosti i netačnosti što ukazuje da su registrovani veći troškovi od prijavljenih.
- Utvrđena prekoračenja: „Za bolju Podgoricu Jakov Milatović (GP URA, Pokret za Podgoricu i Pokret za promjene)“: 4.043,59 eura; „Evropa sad – Demokrate – Još jače“: 1.854,24 eura; „Demokratska partija socijalista – I riječju i djelom!“: 894,22 eura – saopšteno je iz ASK-a.
U skladu sa zakonskim odredbama, Agencija je izrekla mjeru djelimičnog gubitka pripadajućih budžetskih sredstava za finansiranje troškova izborne kampanje.&nbsp;
- Ova mjera uključuje obustavu prenosa sredstava srazmjerno utvrđenim prekoračenjima, čime se osigurava poštovanje finansijske discipline i transparentnosti izbornog procesa – dodali su u ASK.
Agencija, kako su poručili, kontinuirano prati finansiranje izbornih kampanja kako bi osigurala poštovanje propisa, jačala povjerenje javnosti u izborni proces i spriječila potencijalne zloupotrebe javnih resursa.
- Izvještaj o sprovedenom nadzoru sa detaljnim nalazima za izbore u Podgorici biće dostupni javnosti na zvaničnoj internet stranici Agencije, čime se osigurava potpuna transparentnost rada. Agencija naglašava da su svi politički subjekti koji su osvojili mandate dostavili predmetne izvještaje sa pratećom dokumentacijom, čime su ispunili osnovni uslov za raspodjelu budžetskih sredstava - naveli su u saopštenju.

Milatović i Ura, PES i Demokrate i DPS prekoračili dozvoljeni limit za finansiranje izborne kampanje

Kako bi se poboljšala efikasnost i konkurentnost tržišta javnih nabavki, u junu 2024. godine usvojen je Pravilnik o načinu sprovođenja jednostavnih nabavki, kojim je utvrđen maksimalan godišnji iznos direktnih nabavki od 100.000 eura. Ove izmjene imaju za cilj smanjenje udjela ove vrste nabavki u ukupnoj vrijednosti javnih nabavki na 2 odsto do kraja 2026. godine, piše u dokumentu Ministarstva finansija.
Uvođenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama krajem 2022. godine, koji se primjenjuje od januara 2023., najavilo je značajnu reformu crnogorskog sistema javnih nabavki. Zakon donosi niz noviteta, uključujući sveobuhvatne podzakonske regulative, izmjene postojećih akata, kao i usmjerenje ka većoj transparentnosti i konkurentnosti u sektoru.
Jedna od ključnih izmjena je usvajanje Pravilnika o načinu sprovođenja jednostavnih nabavki, kojim se uvodi limit za direktne nabavke do 100.000 eura godišnje. Cilj ovih izmjena je smanjenje udjela direktnih nabavki na samo 2 odsto ukupne vrijednosti javnih nabavki do kraja 2026. godine, što bi, kako ocjenjuju, trebalo da doprinese transparentnijem trošenju budžetskih sredstava.
<h2>Aktivnija inspekcija i intenzivniji nadzor</h2>
Zakonom je predviđeno pojačano angažovanje Inspekcije za javne nabavke, koja će pratiti sprovođenje novih propisa, usmjeravajući naručioce ka otvorenim, konkurentnim postupcima.
Posebna pažnja će, kako se navodi u dokumentu, biti posvećena direktnim nabavkama, čiji udio novi pravilnici nastoje smanjiti.
Kako bi se dodatno unaprijedila transparentnost, Ministarstvo finansija obavezalo se na javnu objavu ugovora koji proizilaze iz međunarodnih sporazuma.
Kako pojašnjavaju iz tog resora, svi ugovori koji su do sada bili izuzeti iz javnog objavljivanja sada su dostupni putem sistema elektronskih nabavki, što je korak u skladu sa zahtjevima Evropske komisije i približavanju evropskim standardima.
Od početka 2024. godine uveden je kontrolni mehanizam za praćenje jednostavnih nabavki.
- Ovim monitoringom omogućava se ponuđačima da podnesu zahtjev za praćenje postupka, čime se sprječavaju nepravilnosti u procedurama. Zahtjev za monitoring postupka jednostavne nabavke podnešen od strane zainteresovanog ponuđača zaustavlja sve radnje naručioca u postupku. Zaključno sa krajem juna 2024. godine, podnešeno je 63 zahtjeva za monitoring jednostavnih nabavki - navodi se u dokumentu.
Prema podacima Ministarstva finansija, 78,51 odsto ugovora u izvještajnom periodu dodijeljeno je kroz otvoreni postupak, koji pruža najveći nivo transparentnosti.
- Ograničeni postupci čine samo 0,49 odsto, dok je pregovarački postupak bez objavljivanja poziva za nadmetanje primijenjen u specifičnim slučajevima, te čini 10,63 odsto ukupnog broja nabavki. Jednostavne nabavke realizovane kroz elektronski sistem CEJN zauzimaju 6,46 odsto ukupne vrijednosti - precizirano je u dokumentu.
<h2>Pojednostavljen postupak prijavljivanja</h2>
Planirani Pravilnik o elektronskoj izjavi privrednog subjekta, čija se primjena očekuje krajem 2024. ili početkom 2025., dodatno će, kako navode, pojednostaviti postupke prijavljivanja.
U cilju usklađivanja sistema nabavki sa evidencijama Ministarstva pravde, biće razvijeno Uputstvo za verifikaciju obaveznih uslova za učesnike u postupcima javnih nabavki.
Ove reforme, kako se navodi u dokumentu, predstavljaju važan korak ka stvaranju transparentnijeg i efikasnijeg sistema javnih nabavki, u skladu sa standardima Evropske unije.

Maksimalan godišnji iznos direktnih nabavki 100.000 eura

Viši sud u Podgorici je donio pravosnažno rješenje kojim obavezuje RTCG da Srđanu Čoviću isplati 437 eura na ime sudskih troškova koji se odnose na &nbsp;parnicu u kojoj je zaključeno da je Boris Raonić 1. JUNA 2023. PONOVO &nbsp;nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, I PORED JASNE SMJERNICE DA SE BIRA IZMEĐU PREOSTALIH kandidata koji ispunjavaju zakonske uslove.&nbsp;
Prije par mjeseci Viši sud &nbsp;je donio pravosnažno rješenje i za nezakoniti izbor Raonića od 6. avgusta 2021. Troškovi koje je RTCG morala da plati bili su 950 EURA.
Mora se priznati da fotelju stečenu nezdravom ambicijom, besprizornim ponašanjem i kršenjem zakona, Raonić efikasno brani od dejstva pravde, prolongirajući parnice već tri godine.&nbsp;
Ukupna &nbsp;cijena , prava sitnica – trećina Raonićeve nelegalne mjesečne plate, najveće u javnom sektoru u Crnoj Gori. Međutim, finansijske obaveze nastale parničenjem ne plaća on, već RTCG, dakle i svi građani Crne Gore.
Ali nijesu samo to troškovi čuvanja lika, nedjela, neiskustva i bezakonja Raonića i &nbsp;Savjeta RTCG . U posljednje tri godine tri advokata su od RTCG i GRAĐANA CRNE GORE dobili skoro 90 hiljada eura da bi redovno, na Višem sudu, gubili sporove koje proizvodi nelegalni Raonić, poduprt Drljevićevim Savjetom. &nbsp;
Iz ove perspektive izgledaju groteskno navodi Raonića iz aprila 2022 o „novinarima i osoblju Javnog servisa, rasterećenih svih pritisaka i smjernica, sem onih koji nalaže Etički kodeks novinara i domaće zakonodavstvo“,.
Nadam se da će &nbsp;rasterećenost od etike, procedura i zakona konačno postati i odista operativno interesantna ODT-u, poslije istorijske odluke sveprisutnog PR –a Tužilaštva da predmet odmakne iz svoje ingerencije, jer generalni direktor RTCG i članovi Savjeta, po njegovom tumačenju, &nbsp;nijesu visoki javni funkcioneri i pored povjerenih im 20 miliona budžeta.&nbsp;
Nego, valjda, niski.

Srđan Čović

Koliko nas košta bezakonje Raonića i Savjeta RTCG

Zamjenik premijera i potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić je, otkad se nalazi na toj poziciji, imao dva službena putovanja u inostranstvo, a njegova plata kretala se između 1.721 i 1.795 eura.&nbsp; Kako je danas objavljeno u informaciji na sajtu Vlade, Bečić je na bilateralne sastanke u Belgiju, od 7. do 10. aprila, putovao ekonomskom klasom niskobudžetske avio kompanije Rajaner.&nbsp; Sedmicu kasnije, odnosno 15. i 16. aprila, boravio je u Holandiju, a koristio je usluge Rajanera i Viz Era. Za vionske karte iz budžeta je izdvojeno 497 eura, a za troškove smještaja u Briselu i Hagu 1.090 eura. Sudeći po informaciji objavljenoj na sajtu Vlade, Bečić nije koristio dnevnice, niti je državnim novcem plaća telefon.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241004181016_cf2397d2db83a2057599b9302cab5af8f2d850039c85b57e35c62ed7cafd2be8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241004181016_cf2397d2db83a2057599b9302cab5af8f2d850039c85b57e35c62ed7cafd2be8" data-rendition-name="original" width="1457" height="501" loading="lazy" alt="bečić troškovi"> </figure>

Tamara Klikovac

Bečiću plata preko 1.700 eura, na službena putovanja išao Rajanerom i Viz Erom

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da bi dokumenti o sporazumu između Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država mogli biti potpisani već naredne sedmice, ukoliko se do tada postigne dogovor, javlja Sky News.
Kako navodi, sporazum bi mogao biti formalno potvrđen u Švajcarskoj, u gradu Davosu, gdje će se okupiti međunarodni lideri, uključujući američkog predsjednika Donalda Trampa, povodom Svjetskog ekonomskog foruma.
Ipak, ukrajinska delegacija će, prije samog foruma, putovati u SAD na razgovore o bezbjednosnim garancijama i paketu za prosperitet.
Zelenski je takođe naveo da tim iz Kijeva želi dobiti jasniju sliku od Vašingtona o stavu Rusije.

Zelenski: Sporazum sa SAD mogao bi biti potpisan iduće sedmice

Predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko donijela je Plan i program rješavanja predmeta za 2026. godinu, kojim se prvi put uvode precizni rokovi, mjerljivi ciljevi i nosioci postavljenih obaveza. Ovim dokumentom je definisano kada će konkretni predmeti biti riješeni, uz obavezu javnog obrazlaganja svakog eventualnog odstupanja od plana.
Kkao je navedeno u saopštenju, Armenko je kazala da je Sud u prethodne dvije godine radio na stvaranju institucionalnih i organizacionih uslova za donošenje ovakvog plana, svjestan dugogodišnjih problema sa zaostacima i potrebe da se povjerenje javnosti gradi isključivo konkretnim rezultatima.
- Ustavni sud će do aprila donijeti odluke u deset najstarijih predmeta. Time započinjemo sistematsko rješavanje starih predmeta iz oblasti normativne kontrole propisa, odnosno ocjene ustavnosti zakona i podzakonskih akata. Građani već imaju uvid u spisak neriješenih predmeta, a ovim planom prvi put će unaprijed znati i redosljed njihovog rješavanja. Svako odstupanje od plana moraće biti javno obrazloženo. Osim toga, Sud će postupati i u aktuelnim predmetima, kako bi efikasno štitio pravni poredak i ljudska prava i slobode - kazala je Armenko.
Prema saopštenju, planom za 2026, sa kojim su sudije upoznate na sjednici Suda, predviđeno je da predmete ocjene ustavnosti zakona i podzakonskih propisa iz 2018. godine Sud okonča do aprila, dok će predmeti iz 2019. godine biti završeni do kraja juna. Istovremeno, Ustavni sud će do jula donijeti odluke o ustavnim žalbama iz 2024. godine, što će biti pozitivni presedan u odnosu na vrijeme kada je Sud imao ustavne žalbe stare po četiri ili pet godina.
- Ustavni sud će do oktobra završiti predmete iz normative koji potiču iz 2020. godine, a do kraja godine polovinu predmeta iz 2021. Dodatno, u drugoj polovini godine Sud će riješiti ustavne žalbe iz 2025, kao i hitne žalbe iz tekuće godine. Uporedo sa rješavanjem starih predmeta, Planom je utvrđen i minimalan broj predmeta iz novijeg perioda koji moraju biti završeni, čime će Ustavni sud tokom 2026. godine okončati više od 1700 predmeta iz svih nadležnosti, ne računajući prioritetne predmete - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Ustavni sud će, kako se pojašnjava, redovno obavještavati javnost o realizaciji Plana, uz jasno iskazane pokazatelje uspješnosti, dok su unutar Suda predviđene dodatne organizacione mjere kako bi se osiguralo njegovo dosljedno sprovođenje.
- Plan i program rješavanja predmeta za 2026. godinu dostupan je na sajtu Ustavnog suda - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Armenko: Ustavni sud prvi put uveo rokove, deset najstarijih predmeta biće riješeno do aprila

Ministarstvo saobraćaja raspisalo je javni konkurs za imenovanje predsjednika i dva člana Savjeta Agencije za željeznice.
Kandidat treba da ispunjava opšte uslove i to da je državljanin i da ima prebivalište u Crnoj Gori, da se protiv njega ne vodi krivični postupak i da ima opštu zdravstvenu sposobnost.
Kandidat treba da ispunjava i posebne uslove i to da ima završen najmanje VII1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, odnosno završen studijski program u četvorogodišnjem trajanju iz oblasti saobraćaja, elektrotehnike, mašinstva, građevine, ekonomije ili prava, kao i najmanje pet godina iskustva na poslovima iz tih oblasti.
Javni konkurs će biti objavljen na sajtu Ministarstva, i u dnevnim novinama Dan. Rok za podnošenje prijave je 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju.
Prijave na javni konkurs podnose se na adresu Ministarstva saobraćaja.
Više informacija o konkursu i potrebnoj dokumentaciji može se naći na sajtu resornog ministarstva.

Javni konkurs za predsjednika i dva člana Savjeta Agencije za željeznice

Prisilna aneksija Grenlanda bila bi „strateški nerazumna“, izjavio je njemački ministar odbrane Boris Pistorijus u intervjuu za NDR, upozorivši da bi takav potez nanio ozbiljnu štetu bezbjednosnoj arhitekturi Zapada.
Pistorijus je naglasio da, ukoliko je Donald Tramp zaista zabrinut zbog bezbjednosti Arktika, racionalniji put vodi kroz saradnju sa saveznicima u NATO, prije svega sa evropskim partnerima.
- Ako Tramp ubijedi Grenland i Dansku da krenu mirnim putem, to je stvar između uključenih država. Ali ako dođe do nasilne aneksije, onda su dvije stvari jasne: Donald Tramp definitivno neće ući u istoriju kao mirotvorac - poručio je Pistorijus.
On je dodao da bi sa strateške tačke gledišta bilo „izuzetno nerazumno" prepustiti NATO njegovoj sudbini, izrazivši nadu da će u američkoj politici „prevladati zdrav razum".
Podsjetimo, 5. januara 2026. godine predsjednik SAD je javno saopštio planove za aneksiju Grenland, čemu su se snažno usprotivile vlasti Danska i same teritorije. Sastanak predstavnika Sjedinjenih Država, Grenlanda i Danske, održan 14. januara, nije donio kompromis, ali je dogovoreno formiranje radne grupe za razmatranje ovog pitanja.
U međuvremenu, francuski predsjednik Emanuel Makron najavio je 15. januara početak zajedničkih vježbi NATO-a na Grenlandu. Pistorijus je istakao da je izviđačka misija Alijanse povezana sa sve intenzivnijim korišćenjem Grenlanda od strane Rusije u vojne svrhe.

Tag: troskovi