Koliko su pojedinačno poslanici potrošili narodnih para za gorivo u proteklih devet mjeseci javnost neće saznati jer Skupština Crne Gore već više od dva mjeseca odbija da dostavi te podatke.
"Dan" je tražio informacije o potrošnji novca za gorivo i to pojedinačno za svakog poslanika koji je trošio državne pare u te svrhe.
Takođe, tražili su i koji poslanici su koristili službena vozila, koliko njih koristi privatna i drugi vid prevoza. Uskraćeni smo i za odgovor koliko službenih vozila se koristi za potrebe predsjednika i potpredsjednika parlamenta i koliko su koštali izdaci za tu svrhu.
"Dan" je u više navrata pokušao doći do ovih podataka, ali su im konstatno iz parlamenta poručivali da su "pitanja u proceduri", dok generalni sekretar Skupštine Crne Gore Boban Stanišić danima nije odgovarao na pozive i SMS-ove koji su mu poslati u vezi sa ćutanjem parlamenta na pitanja "Dana".
Da ne čudi što Skupština krije ove podatke, ukazuju podaci da su izdaci poslanika za gorivo porasli čak pet puta u odnosu na 2020. godinu. Crnogorski parlament na gorivo troši 70.000 eura na godišnjem nivou. Da se radi o drastičnom rastu izdataka na ovoj stavci, pokazuju podaci iz budžeta Skupštine Crne Gore od 2020. godine do danas, kada su troškovi za gorivo počeli drastično da rastu. Ukoliko se trošak koji je planiran za ovu godinu uporedi sa 2020. kada je i došlo do promjene vlasti u Crnoj Gori, ispada da narodni predstavnici za gorivo sada pet puta više troše nego prije pet godina. Budžetom 2020. godine za stavku rashodi za gorivo opredijeljen je bio 13.921 euro, a 2025. čak 70.000 eura.
Budžetom Skupštine Crne Gore za 2021. godinu nema stavke za gorivo, 2022. godine za gorivo je opredijeljeno 44.017 eura, 2023. godine 48.000, a 2024. godine 65.000 eura.
Skupština Crne Gore 22. oktobra potpisala je ugovor sa Jugopetrolom o nabavci goriva za putnička vozila (euro super 98 i dizel) na godišnjem nivou za potrebe parlamenta na osnovu otvorenog postupka po tenderskoj dokumentaciji, uz sklapanje okvirnog sporazuma na period od dvije godine.
Predsjednici skupštinskih odbora i šefovi klubova poslanika imaju limitirani iznos od po 120 eura za gorivo na mjesečnom nivou o trošku građana, dok potpredsjednici crnogorskog parlamenta mogu da troše bez limita.
To znači da šefovi 12 klubova i 15 predsjednika skupštinskih odbora imaju pravo na limitirani trošak za gorivo mjesečno, dok potpredsjednici parlamenta Boris Pejović, Nikola Camaj, Mirsad Nurković i Zdenka Popović mogu da troše bez ograničenja. 
Za gorivo za službena vozila poslanika od 1. januara do 31. oktobra prošle godine utrošeno je 16.906,11 eura, saopšteno je tada "Danu" iz Odjeljenja za odnose sa javnošću Skupštine Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Troškovi poslanika za gorivo tajna

Lista „Za bolju Podgoricu“ koju čine predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, Građanski pokret URA, Pokret za Podgoricu i Pokret za promjene, kao i Pokret „Evropa sad“ i Demokrate, ali i Demokratska partija socijalista (DPS) – prekoračili su zakonski limit troškova za finansiranje izborne kampanje na podgoričkim izborima.
To je utvrđeno u sklopu kontrole finansiranja izbornih kampanja političkih subjekata koje je izvršila Agencija za sprečavanje korupcije.
Tom prilikom konstatovano je, kako su saopštili, više od 18 nepravilnosti u smislu nepotpunosti i netačnosti što ukazuje da su registrovani veći troškovi od prijavljenih.
- Utvrđena prekoračenja: „Za bolju Podgoricu Jakov Milatović (GP URA, Pokret za Podgoricu i Pokret za promjene)“: 4.043,59 eura; „Evropa sad – Demokrate – Još jače“: 1.854,24 eura; „Demokratska partija socijalista – I riječju i djelom!“: 894,22 eura – saopšteno je iz ASK-a.
U skladu sa zakonskim odredbama, Agencija je izrekla mjeru djelimičnog gubitka pripadajućih budžetskih sredstava za finansiranje troškova izborne kampanje.&nbsp;
- Ova mjera uključuje obustavu prenosa sredstava srazmjerno utvrđenim prekoračenjima, čime se osigurava poštovanje finansijske discipline i transparentnosti izbornog procesa – dodali su u ASK.
Agencija, kako su poručili, kontinuirano prati finansiranje izbornih kampanja kako bi osigurala poštovanje propisa, jačala povjerenje javnosti u izborni proces i spriječila potencijalne zloupotrebe javnih resursa.
- Izvještaj o sprovedenom nadzoru sa detaljnim nalazima za izbore u Podgorici biće dostupni javnosti na zvaničnoj internet stranici Agencije, čime se osigurava potpuna transparentnost rada. Agencija naglašava da su svi politički subjekti koji su osvojili mandate dostavili predmetne izvještaje sa pratećom dokumentacijom, čime su ispunili osnovni uslov za raspodjelu budžetskih sredstava - naveli su u saopštenju.

Milatović i Ura, PES i Demokrate i DPS prekoračili dozvoljeni limit za finansiranje izborne kampanje

Kako bi se poboljšala efikasnost i konkurentnost tržišta javnih nabavki, u junu 2024. godine usvojen je Pravilnik o načinu sprovođenja jednostavnih nabavki, kojim je utvrđen maksimalan godišnji iznos direktnih nabavki od 100.000 eura. Ove izmjene imaju za cilj smanjenje udjela ove vrste nabavki u ukupnoj vrijednosti javnih nabavki na 2 odsto do kraja 2026. godine, piše u dokumentu Ministarstva finansija.
Uvođenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama krajem 2022. godine, koji se primjenjuje od januara 2023., najavilo je značajnu reformu crnogorskog sistema javnih nabavki. Zakon donosi niz noviteta, uključujući sveobuhvatne podzakonske regulative, izmjene postojećih akata, kao i usmjerenje ka većoj transparentnosti i konkurentnosti u sektoru.
Jedna od ključnih izmjena je usvajanje Pravilnika o načinu sprovođenja jednostavnih nabavki, kojim se uvodi limit za direktne nabavke do 100.000 eura godišnje. Cilj ovih izmjena je smanjenje udjela direktnih nabavki na samo 2 odsto ukupne vrijednosti javnih nabavki do kraja 2026. godine, što bi, kako ocjenjuju, trebalo da doprinese transparentnijem trošenju budžetskih sredstava.
<h2>Aktivnija inspekcija i intenzivniji nadzor</h2>
Zakonom je predviđeno pojačano angažovanje Inspekcije za javne nabavke, koja će pratiti sprovođenje novih propisa, usmjeravajući naručioce ka otvorenim, konkurentnim postupcima.
Posebna pažnja će, kako se navodi u dokumentu, biti posvećena direktnim nabavkama, čiji udio novi pravilnici nastoje smanjiti.
Kako bi se dodatno unaprijedila transparentnost, Ministarstvo finansija obavezalo se na javnu objavu ugovora koji proizilaze iz međunarodnih sporazuma.
Kako pojašnjavaju iz tog resora, svi ugovori koji su do sada bili izuzeti iz javnog objavljivanja sada su dostupni putem sistema elektronskih nabavki, što je korak u skladu sa zahtjevima Evropske komisije i približavanju evropskim standardima.
Od početka 2024. godine uveden je kontrolni mehanizam za praćenje jednostavnih nabavki.
- Ovim monitoringom omogućava se ponuđačima da podnesu zahtjev za praćenje postupka, čime se sprječavaju nepravilnosti u procedurama. Zahtjev za monitoring postupka jednostavne nabavke podnešen od strane zainteresovanog ponuđača zaustavlja sve radnje naručioca u postupku. Zaključno sa krajem juna 2024. godine, podnešeno je 63 zahtjeva za monitoring jednostavnih nabavki - navodi se u dokumentu.
Prema podacima Ministarstva finansija, 78,51 odsto ugovora u izvještajnom periodu dodijeljeno je kroz otvoreni postupak, koji pruža najveći nivo transparentnosti.
- Ograničeni postupci čine samo 0,49 odsto, dok je pregovarački postupak bez objavljivanja poziva za nadmetanje primijenjen u specifičnim slučajevima, te čini 10,63 odsto ukupnog broja nabavki. Jednostavne nabavke realizovane kroz elektronski sistem CEJN zauzimaju 6,46 odsto ukupne vrijednosti - precizirano je u dokumentu.
<h2>Pojednostavljen postupak prijavljivanja</h2>
Planirani Pravilnik o elektronskoj izjavi privrednog subjekta, čija se primjena očekuje krajem 2024. ili početkom 2025., dodatno će, kako navode, pojednostaviti postupke prijavljivanja.
U cilju usklađivanja sistema nabavki sa evidencijama Ministarstva pravde, biće razvijeno Uputstvo za verifikaciju obaveznih uslova za učesnike u postupcima javnih nabavki.
Ove reforme, kako se navodi u dokumentu, predstavljaju važan korak ka stvaranju transparentnijeg i efikasnijeg sistema javnih nabavki, u skladu sa standardima Evropske unije.

Maksimalan godišnji iznos direktnih nabavki 100.000 eura

Viši sud u Podgorici je donio pravosnažno rješenje kojim obavezuje RTCG da Srđanu Čoviću isplati 437 eura na ime sudskih troškova koji se odnose na &nbsp;parnicu u kojoj je zaključeno da je Boris Raonić 1. JUNA 2023. PONOVO &nbsp;nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, I PORED JASNE SMJERNICE DA SE BIRA IZMEĐU PREOSTALIH kandidata koji ispunjavaju zakonske uslove.&nbsp;
Prije par mjeseci Viši sud &nbsp;je donio pravosnažno rješenje i za nezakoniti izbor Raonića od 6. avgusta 2021. Troškovi koje je RTCG morala da plati bili su 950 EURA.
Mora se priznati da fotelju stečenu nezdravom ambicijom, besprizornim ponašanjem i kršenjem zakona, Raonić efikasno brani od dejstva pravde, prolongirajući parnice već tri godine.&nbsp;
Ukupna &nbsp;cijena , prava sitnica – trećina Raonićeve nelegalne mjesečne plate, najveće u javnom sektoru u Crnoj Gori. Međutim, finansijske obaveze nastale parničenjem ne plaća on, već RTCG, dakle i svi građani Crne Gore.
Ali nijesu samo to troškovi čuvanja lika, nedjela, neiskustva i bezakonja Raonića i &nbsp;Savjeta RTCG . U posljednje tri godine tri advokata su od RTCG i GRAĐANA CRNE GORE dobili skoro 90 hiljada eura da bi redovno, na Višem sudu, gubili sporove koje proizvodi nelegalni Raonić, poduprt Drljevićevim Savjetom. &nbsp;
Iz ove perspektive izgledaju groteskno navodi Raonića iz aprila 2022 o „novinarima i osoblju Javnog servisa, rasterećenih svih pritisaka i smjernica, sem onih koji nalaže Etički kodeks novinara i domaće zakonodavstvo“,.
Nadam se da će &nbsp;rasterećenost od etike, procedura i zakona konačno postati i odista operativno interesantna ODT-u, poslije istorijske odluke sveprisutnog PR –a Tužilaštva da predmet odmakne iz svoje ingerencije, jer generalni direktor RTCG i članovi Savjeta, po njegovom tumačenju, &nbsp;nijesu visoki javni funkcioneri i pored povjerenih im 20 miliona budžeta.&nbsp;
Nego, valjda, niski.

Srđan Čović

Koliko nas košta bezakonje Raonića i Savjeta RTCG

Zamjenik premijera i potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić je, otkad se nalazi na toj poziciji, imao dva službena putovanja u inostranstvo, a njegova plata kretala se između 1.721 i 1.795 eura.&nbsp; Kako je danas objavljeno u informaciji na sajtu Vlade, Bečić je na bilateralne sastanke u Belgiju, od 7. do 10. aprila, putovao ekonomskom klasom niskobudžetske avio kompanije Rajaner.&nbsp; Sedmicu kasnije, odnosno 15. i 16. aprila, boravio je u Holandiju, a koristio je usluge Rajanera i Viz Era. Za vionske karte iz budžeta je izdvojeno 497 eura, a za troškove smještaja u Briselu i Hagu 1.090 eura. Sudeći po informaciji objavljenoj na sajtu Vlade, Bečić nije koristio dnevnice, niti je državnim novcem plaća telefon.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241004181016_cf2397d2db83a2057599b9302cab5af8f2d850039c85b57e35c62ed7cafd2be8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241004181016_cf2397d2db83a2057599b9302cab5af8f2d850039c85b57e35c62ed7cafd2be8" data-rendition-name="original" width="1457" height="501" loading="lazy" alt="bečić troškovi"> </figure>

Tamara Klikovac

Bečiću plata preko 1.700 eura, na službena putovanja išao Rajanerom i Viz Erom

Na Svjetski dan socijalne pravde u Budilniku na Televiziji E provjeravamo koliko je Crna Gora do sada napredovala u smanjenju socijalnih nejednakosti i da li su ravnopravne šanse za sve zaista dostižne do 2030. godine.
Govorimo i o predloženim izmjenama Zakona o visokom obrazovanju, koje bi mogle donijeti uvođenje prijemnog ispita za upis na specijalističke i master studije.
Bilježimo i jedanaest godina rada Foruma mladih pisaca KIC-a „Budo Tomović“, koji već više od decenije pruža podršku novim književnim glasovima. Kišni dani često utiču na naše raspoloženje, pa u Budilniku pitamo gdje je granica između prolazne neraspoloženosti i ozbiljnijih promjena mentalnog zdravlja?
Budite uz Budilnik od sedam do devet sati.

Budilnik na TV E: Jesu li ravnopravne šanse za sve zaista dostižne do 2030. godine?

Michael Keays has been appointed Chargé d’Affaires of the United States in Montenegro, the U.S. Embassy in Podgorica confirmed to Portal ETV.
The Embassy stated that Keyes is a career diplomat in the U.S. Senior Foreign Service.
He currently serves as a Senior Advisor on the Policy Planning Staff at the U.S. Department of State in Washington, D.C.
Keays is expected to arrive in Podgorica in the coming weeks.
<h2>Extensive biography</h2>
Michael Keays is a long-serving American diplomat with extensive experience in political-military affairs, security issues, and the post-Soviet region, according to information available on official websites and his LinkedIn profile.
Before joining the Policy Planning Staff at the State Department, he served as a Senior Advisor with a primary focus on subsea cables and strategic infrastructure, as well as on strategic planning within relevant State Department bureaus.
From 2022 to 2024, he served as a Senior Diplomatic Fellow at the Kennan Institute at the Wilson Center, where he worked on issues related to Russia and Ukraine. From 2019 to 2022, he served as Deputy Chief of Mission at the U.S. Embassy in Suriname.
Prior to that, he spent three years as Deputy Chief of Mission at the U.S. Embassy in Paramaribo, Suriname, and three years as Principal Officer and Consul General at the U.S. Consulate General in Vladivostok, Russia.
He also served as Senior Advisor for Ukraine in the Bureau of European and Eurasian Affairs and earned a Master’s degree in National Security Strategy from the National War College.
His previous overseas assignments include postings at U.S. embassies in Tel Aviv, Warsaw, Moscow, and Kingston. He also served as a State Department representative on the U.S. Provincial Reconstruction Team in Ghazni Province, Afghanistan, during 2008–2009.
He began his career in Moscow (1995–1997) as a political officer, special assistant to the ambassador, and vice consul. In the late 1990s, he worked as an advisor in the Office of the Special Negotiator for Regional Conflicts in the former USSR, focusing on Nagorno-Karabakh and Transnistria within the framework of the OSCE-led process.

Michael Keays appointed Chargé d’Affaires of the United States in Montenegro

Vrlo je opasno to što političari targetiraju medije, jer upravo oni usmjeravaju društvo - ocijenila je predsjednica Evropske federacija novinara Maja Sever u izjavi za Televiziju E komentarišući izvještaj Media Freedom Rapid Response o monitoringu medija za 2025. godinu.
Ovaj dokument pokazuje da je broj zabilježenih slučajeva kršenja slobode medija 2025. udvostručen u odnosu na 2024. godinu. U dijelu izvještaja o Crnoj Gori navodi se da se polovina evidentiranih slučajeva odnosila na zastrašivanje i prijetnje, uključujući pet ozbiljnih prijetnji smrću. I državni zvaničnici su bili umiješani u verbalne napade zabilježene u tri incidenta. Članovi Demokratske partije, Boris Bogdanović i Momčilo Leković, javno su optužili nekoliko medija, uključujući Televiziju E, M Portal i Analitiku, da su korumpirane „sluge i zaštitnici mafije“.
Sever ističe da to zajedno moramo mijenjati.
- Novinari i novinarke ovdje su da postavljaju pitanja. Bez njih nema demokratije - poručila je Sever.
Dodaje da Evropska federacija novinara zagovara ka političkim dionicima kako bi osigurali sigurne uslove rada.
- A sa druge strane, odnosno sa prve strane, oni su ti koji napadaju i daju smjer i nije onda neobično da neko na ulici napadne novinara ako na televiziji vidi da je na službenoj konferenciji za medije "normalno" da neki političar vrijeđa novinarku - ističe Sever.&nbsp;
I novinarska profesija i nadležni moraju pronaći rješenja kako da se zaštite oni koji se bore za pravo javnosti da zna.&nbsp;
- Zbog toga moramo zajedno djelovati upozoravati na ovaj način, tražiti odgovornost, tražiti da se uvedu mehanizmi. Krenimo od ovih koji bi trebalo svojim primjernom pokazati kako se nositi prema profesionalnom novinarstvu - rekla je Sever dodajući da treba zahtijevati i kazne i odgovornost za uvrede i za izgovorenu riječ.&nbsp;
Aktivistkinja Dina Bajramspahić kazala je, gostujući sinoć u emisiji "24 sata" na Televiziji E, da je opasno što institucije sistema vuku poteze koji su u suprotnosti sa slobodom riječi, ali i pregovaračkim poglavljima na putu ka Evropskoj uniji. Ona podsjeća i na nedavni poziv policije na saslušanje, kolumnisti Dušku Kovačeviću. &nbsp;
- Imali smo prije dva dana situacija da tužilaštvo i policija pozivaju zbog facebook objave u kojoj se kritikuje direktor policije na saslušanje, što je apsolutno neprihvatljivo i što je direktno kontra naših obaveza u poglavlju 23, u koje se svi kunu. I to je ta situacija, mi svakodnevno imamo slučajeve koji govore kontra našeg evropskog puta - rekla je Bajramspahić.
Polovina svih zabilježenih slučajeva u Crnoj Gori, prema izvještaju, sastojala se od zastrašivanja i prijetnji, uključujući pet alarmantnih slučajeva prijetnji smrću, koje su uglavnom putem interneta upućivala privatna lica. Novinarka Televizije E Itana Kaluđerović upozorena je da „pazi na metak“ u komentaru na Fejsbuku, dok je urednica M Portala Danica Nikolić dobila prijetnju snajperom.
U izvještaju se navodi i napad na fotoreportere Pobjede i Vijesti Steva Vasiljevića i Borisa Pejovića u selo Gornje Zaostro prilikom podizanja spomenika četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću.&nbsp;
Kada je riječ o regionu, u 2025. godini najviše izazova bilo je u Srbiji u kojoj je zabilježeno čak 208 napada na novinare, što je skoro tri puta više u odnosu na 2024.&nbsp;
Prilog novinara ETV Vladana Šturanovića.

Sever: Vrlo opasno to što političari targetiraju medije, jer oni usmjeravaju društvo, bez novinara nema demokratije

Cilj Crne Gore je ambiciozan ali dostižan ukoliko se nastavi ovim tempom - poručila je ambasadorka Francuske An Mari Maske na sastanku sa potpredsjednikom Skupštine Nikolom Camajem.
Ona je rekla da je napredak Crne Gore veoma vidljiv, da naša država ostaje predvodnica u EU integracijama i da iskreno vjeruje da će sve obaveze EU agende biti ispunjene što je prije moguće.
Kako su saopštili iz Skupštine, Maske je podsjetila na stav predsjednika Francuske Emanuela Makrona koji je kazao da je budućnost Zapadnog Balkana unutar EU, kao i na snažnu tehničku podršku koju ta zemlja pruža.
 - Stabilnost i bezbjednost u regionu Balkana zajednički je interes svih evropskih zemalja - kazala je Maske. Ona je je takođe istakla plodotvornu i brzorastuću saradnju Francuske i Crne Gore.
Camaj kazao je da je kontinuirana podrška Francuske Crnoj Gori na njenom EU putu pozitivan i ohrabrujući trend. Saopštio je da su očekivanja da Francuska, kao jedna od najuticajnijih zemalja, nastavi da podržava ali i daje sugestije kako bi Crna Gora ispunila svoje obaveze u predviđenom roku.
- Naš je cilj da postanemo 28. članica EU 2028. godine - podsjetio je Camaj i dodao kako je siguran da opšti konsenzus oko suštinskih pitanja i zakona postoji i među vladajućom većinom ali i opozicijom. 
Potpredsjednik Skupštine naglasio je da je Crna Gora dobar primjer promocije funkcionalne različitosti - „poput livade pune raznobojnog cvijeća“.
Sagovornici su, kako su naglasili u Skupštini, zajednički konstatovali da je Crnoj Gori potrebno članstvo u EU ali i da je EU itekako potrebna Crna Gora.

Tag: troskovi