Koliko su pojedinačno poslanici potrošili narodnih para za gorivo u proteklih devet mjeseci javnost neće saznati jer Skupština Crne Gore već više od dva mjeseca odbija da dostavi te podatke.
"Dan" je tražio informacije o potrošnji novca za gorivo i to pojedinačno za svakog poslanika koji je trošio državne pare u te svrhe.
Takođe, tražili su i koji poslanici su koristili službena vozila, koliko njih koristi privatna i drugi vid prevoza. Uskraćeni smo i za odgovor koliko službenih vozila se koristi za potrebe predsjednika i potpredsjednika parlamenta i koliko su koštali izdaci za tu svrhu.
"Dan" je u više navrata pokušao doći do ovih podataka, ali su im konstatno iz parlamenta poručivali da su "pitanja u proceduri", dok generalni sekretar Skupštine Crne Gore Boban Stanišić danima nije odgovarao na pozive i SMS-ove koji su mu poslati u vezi sa ćutanjem parlamenta na pitanja "Dana".
Da ne čudi što Skupština krije ove podatke, ukazuju podaci da su izdaci poslanika za gorivo porasli čak pet puta u odnosu na 2020. godinu. Crnogorski parlament na gorivo troši 70.000 eura na godišnjem nivou. Da se radi o drastičnom rastu izdataka na ovoj stavci, pokazuju podaci iz budžeta Skupštine Crne Gore od 2020. godine do danas, kada su troškovi za gorivo počeli drastično da rastu. Ukoliko se trošak koji je planiran za ovu godinu uporedi sa 2020. kada je i došlo do promjene vlasti u Crnoj Gori, ispada da narodni predstavnici za gorivo sada pet puta više troše nego prije pet godina. Budžetom 2020. godine za stavku rashodi za gorivo opredijeljen je bio 13.921 euro, a 2025. čak 70.000 eura.
Budžetom Skupštine Crne Gore za 2021. godinu nema stavke za gorivo, 2022. godine za gorivo je opredijeljeno 44.017 eura, 2023. godine 48.000, a 2024. godine 65.000 eura.
Skupština Crne Gore 22. oktobra potpisala je ugovor sa Jugopetrolom o nabavci goriva za putnička vozila (euro super 98 i dizel) na godišnjem nivou za potrebe parlamenta na osnovu otvorenog postupka po tenderskoj dokumentaciji, uz sklapanje okvirnog sporazuma na period od dvije godine.
Predsjednici skupštinskih odbora i šefovi klubova poslanika imaju limitirani iznos od po 120 eura za gorivo na mjesečnom nivou o trošku građana, dok potpredsjednici crnogorskog parlamenta mogu da troše bez limita.
To znači da šefovi 12 klubova i 15 predsjednika skupštinskih odbora imaju pravo na limitirani trošak za gorivo mjesečno, dok potpredsjednici parlamenta Boris Pejović, Nikola Camaj, Mirsad Nurković i Zdenka Popović mogu da troše bez ograničenja. 
Za gorivo za službena vozila poslanika od 1. januara do 31. oktobra prošle godine utrošeno je 16.906,11 eura, saopšteno je tada "Danu" iz Odjeljenja za odnose sa javnošću Skupštine Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Troškovi poslanika za gorivo tajna

Lista „Za bolju Podgoricu“ koju čine predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, Građanski pokret URA, Pokret za Podgoricu i Pokret za promjene, kao i Pokret „Evropa sad“ i Demokrate, ali i Demokratska partija socijalista (DPS) – prekoračili su zakonski limit troškova za finansiranje izborne kampanje na podgoričkim izborima.
To je utvrđeno u sklopu kontrole finansiranja izbornih kampanja političkih subjekata koje je izvršila Agencija za sprečavanje korupcije.
Tom prilikom konstatovano je, kako su saopštili, više od 18 nepravilnosti u smislu nepotpunosti i netačnosti što ukazuje da su registrovani veći troškovi od prijavljenih.
- Utvrđena prekoračenja: „Za bolju Podgoricu Jakov Milatović (GP URA, Pokret za Podgoricu i Pokret za promjene)“: 4.043,59 eura; „Evropa sad – Demokrate – Još jače“: 1.854,24 eura; „Demokratska partija socijalista – I riječju i djelom!“: 894,22 eura – saopšteno je iz ASK-a.
U skladu sa zakonskim odredbama, Agencija je izrekla mjeru djelimičnog gubitka pripadajućih budžetskih sredstava za finansiranje troškova izborne kampanje.&nbsp;
- Ova mjera uključuje obustavu prenosa sredstava srazmjerno utvrđenim prekoračenjima, čime se osigurava poštovanje finansijske discipline i transparentnosti izbornog procesa – dodali su u ASK.
Agencija, kako su poručili, kontinuirano prati finansiranje izbornih kampanja kako bi osigurala poštovanje propisa, jačala povjerenje javnosti u izborni proces i spriječila potencijalne zloupotrebe javnih resursa.
- Izvještaj o sprovedenom nadzoru sa detaljnim nalazima za izbore u Podgorici biće dostupni javnosti na zvaničnoj internet stranici Agencije, čime se osigurava potpuna transparentnost rada. Agencija naglašava da su svi politički subjekti koji su osvojili mandate dostavili predmetne izvještaje sa pratećom dokumentacijom, čime su ispunili osnovni uslov za raspodjelu budžetskih sredstava - naveli su u saopštenju.

Milatović i Ura, PES i Demokrate i DPS prekoračili dozvoljeni limit za finansiranje izborne kampanje

Kako bi se poboljšala efikasnost i konkurentnost tržišta javnih nabavki, u junu 2024. godine usvojen je Pravilnik o načinu sprovođenja jednostavnih nabavki, kojim je utvrđen maksimalan godišnji iznos direktnih nabavki od 100.000 eura. Ove izmjene imaju za cilj smanjenje udjela ove vrste nabavki u ukupnoj vrijednosti javnih nabavki na 2 odsto do kraja 2026. godine, piše u dokumentu Ministarstva finansija.
Uvođenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama krajem 2022. godine, koji se primjenjuje od januara 2023., najavilo je značajnu reformu crnogorskog sistema javnih nabavki. Zakon donosi niz noviteta, uključujući sveobuhvatne podzakonske regulative, izmjene postojećih akata, kao i usmjerenje ka većoj transparentnosti i konkurentnosti u sektoru.
Jedna od ključnih izmjena je usvajanje Pravilnika o načinu sprovođenja jednostavnih nabavki, kojim se uvodi limit za direktne nabavke do 100.000 eura godišnje. Cilj ovih izmjena je smanjenje udjela direktnih nabavki na samo 2 odsto ukupne vrijednosti javnih nabavki do kraja 2026. godine, što bi, kako ocjenjuju, trebalo da doprinese transparentnijem trošenju budžetskih sredstava.
<h2>Aktivnija inspekcija i intenzivniji nadzor</h2>
Zakonom je predviđeno pojačano angažovanje Inspekcije za javne nabavke, koja će pratiti sprovođenje novih propisa, usmjeravajući naručioce ka otvorenim, konkurentnim postupcima.
Posebna pažnja će, kako se navodi u dokumentu, biti posvećena direktnim nabavkama, čiji udio novi pravilnici nastoje smanjiti.
Kako bi se dodatno unaprijedila transparentnost, Ministarstvo finansija obavezalo se na javnu objavu ugovora koji proizilaze iz međunarodnih sporazuma.
Kako pojašnjavaju iz tog resora, svi ugovori koji su do sada bili izuzeti iz javnog objavljivanja sada su dostupni putem sistema elektronskih nabavki, što je korak u skladu sa zahtjevima Evropske komisije i približavanju evropskim standardima.
Od početka 2024. godine uveden je kontrolni mehanizam za praćenje jednostavnih nabavki.
- Ovim monitoringom omogućava se ponuđačima da podnesu zahtjev za praćenje postupka, čime se sprječavaju nepravilnosti u procedurama. Zahtjev za monitoring postupka jednostavne nabavke podnešen od strane zainteresovanog ponuđača zaustavlja sve radnje naručioca u postupku. Zaključno sa krajem juna 2024. godine, podnešeno je 63 zahtjeva za monitoring jednostavnih nabavki - navodi se u dokumentu.
Prema podacima Ministarstva finansija, 78,51 odsto ugovora u izvještajnom periodu dodijeljeno je kroz otvoreni postupak, koji pruža najveći nivo transparentnosti.
- Ograničeni postupci čine samo 0,49 odsto, dok je pregovarački postupak bez objavljivanja poziva za nadmetanje primijenjen u specifičnim slučajevima, te čini 10,63 odsto ukupnog broja nabavki. Jednostavne nabavke realizovane kroz elektronski sistem CEJN zauzimaju 6,46 odsto ukupne vrijednosti - precizirano je u dokumentu.
<h2>Pojednostavljen postupak prijavljivanja</h2>
Planirani Pravilnik o elektronskoj izjavi privrednog subjekta, čija se primjena očekuje krajem 2024. ili početkom 2025., dodatno će, kako navode, pojednostaviti postupke prijavljivanja.
U cilju usklađivanja sistema nabavki sa evidencijama Ministarstva pravde, biće razvijeno Uputstvo za verifikaciju obaveznih uslova za učesnike u postupcima javnih nabavki.
Ove reforme, kako se navodi u dokumentu, predstavljaju važan korak ka stvaranju transparentnijeg i efikasnijeg sistema javnih nabavki, u skladu sa standardima Evropske unije.

Maksimalan godišnji iznos direktnih nabavki 100.000 eura

Viši sud u Podgorici je donio pravosnažno rješenje kojim obavezuje RTCG da Srđanu Čoviću isplati 437 eura na ime sudskih troškova koji se odnose na &nbsp;parnicu u kojoj je zaključeno da je Boris Raonić 1. JUNA 2023. PONOVO &nbsp;nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, I PORED JASNE SMJERNICE DA SE BIRA IZMEĐU PREOSTALIH kandidata koji ispunjavaju zakonske uslove.&nbsp;
Prije par mjeseci Viši sud &nbsp;je donio pravosnažno rješenje i za nezakoniti izbor Raonića od 6. avgusta 2021. Troškovi koje je RTCG morala da plati bili su 950 EURA.
Mora se priznati da fotelju stečenu nezdravom ambicijom, besprizornim ponašanjem i kršenjem zakona, Raonić efikasno brani od dejstva pravde, prolongirajući parnice već tri godine.&nbsp;
Ukupna &nbsp;cijena , prava sitnica – trećina Raonićeve nelegalne mjesečne plate, najveće u javnom sektoru u Crnoj Gori. Međutim, finansijske obaveze nastale parničenjem ne plaća on, već RTCG, dakle i svi građani Crne Gore.
Ali nijesu samo to troškovi čuvanja lika, nedjela, neiskustva i bezakonja Raonića i &nbsp;Savjeta RTCG . U posljednje tri godine tri advokata su od RTCG i GRAĐANA CRNE GORE dobili skoro 90 hiljada eura da bi redovno, na Višem sudu, gubili sporove koje proizvodi nelegalni Raonić, poduprt Drljevićevim Savjetom. &nbsp;
Iz ove perspektive izgledaju groteskno navodi Raonića iz aprila 2022 o „novinarima i osoblju Javnog servisa, rasterećenih svih pritisaka i smjernica, sem onih koji nalaže Etički kodeks novinara i domaće zakonodavstvo“,.
Nadam se da će &nbsp;rasterećenost od etike, procedura i zakona konačno postati i odista operativno interesantna ODT-u, poslije istorijske odluke sveprisutnog PR –a Tužilaštva da predmet odmakne iz svoje ingerencije, jer generalni direktor RTCG i članovi Savjeta, po njegovom tumačenju, &nbsp;nijesu visoki javni funkcioneri i pored povjerenih im 20 miliona budžeta.&nbsp;
Nego, valjda, niski.

Srđan Čović

Koliko nas košta bezakonje Raonića i Savjeta RTCG

Zamjenik premijera i potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić je, otkad se nalazi na toj poziciji, imao dva službena putovanja u inostranstvo, a njegova plata kretala se između 1.721 i 1.795 eura.&nbsp; Kako je danas objavljeno u informaciji na sajtu Vlade, Bečić je na bilateralne sastanke u Belgiju, od 7. do 10. aprila, putovao ekonomskom klasom niskobudžetske avio kompanije Rajaner.&nbsp; Sedmicu kasnije, odnosno 15. i 16. aprila, boravio je u Holandiju, a koristio je usluge Rajanera i Viz Era. Za vionske karte iz budžeta je izdvojeno 497 eura, a za troškove smještaja u Briselu i Hagu 1.090 eura. Sudeći po informaciji objavljenoj na sajtu Vlade, Bečić nije koristio dnevnice, niti je državnim novcem plaća telefon.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241004181016_cf2397d2db83a2057599b9302cab5af8f2d850039c85b57e35c62ed7cafd2be8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241004181016_cf2397d2db83a2057599b9302cab5af8f2d850039c85b57e35c62ed7cafd2be8" data-rendition-name="original" width="1457" height="501" loading="lazy" alt="bečić troškovi"> </figure>

Tamara Klikovac

Bečiću plata preko 1.700 eura, na službena putovanja išao Rajanerom i Viz Erom

Čuveno istorijsko pozorište Sanazaro u bogatoj četvrti Napulja izgorelo je u požaru. Veruje se, prema saopštenju tamošnjih vlasti, da je požar počeo u stambenom bloku u kvartu Kijala, ali se brzo proširio na obližnje 19-ovjekovno pozorište i doveo do urušavanja krova u obliku kupole i uništenja luksuznih loža.
- Vrlo malo od pozorišta je ostalo - rekao je šef vatrogasne službe Napulja Đuzepe Paduano, i dodao da unutra još ima nekoliko manjih žarišta koje će vatrogasci ubrzo ugasiti kao i da je prerano da se govori o uzroku požara, prenosi N1.
Gradonačelnik Napulja Gaetano Manfredi rekao je da, prema prvim pokazateljima izgleda da je požar izazvan nesrećnim slučajem. On je rekao da je gubitak pozorišta velika tuga i "duboka rana" za istoriju i kulturu grada, prenosi agencija Rojters.
Građani su rekli da je gust dim prekrio četvrt od ranog jutra i da su 22 porodice morale da budu evakuisane iz obližnjih zgrada, a četiri osobe odvedene su u bolnicu posle udisanja dima. Nema izvještaja o smrtnim slučajevima, ili ozbiljnijim povredama.
Pozorište je otvoreno 1847. godine i ugostilo je najčuvenije italijanske glumce i dramske pisce. U njegovom sadašnjem programu su mješavina izvođenja klasične muzike sa gostujućim pozorišnim produkcijama.
- Učinićemo se da pomognemo vlasnicima da ga obnove - rekao je gradonačelnik i dodao da će i centralna vlada takođe doprineti obnovi.

Izgorelo čuveno pozorište Sanazaro u Napulju

U južnim predjelima Crne Gore danas se saobraćaj obavlja po suvim kolovozima. Na dionicama u višim predjelima kolovozi su uglavnom mokri, mjestimično ima i ugaženog snijega, a moguća je i pojava poledice. Učestali su sitniji odroni na dionicama koje prolaze kroz usjeke. Mjestimično je vidljivost smanjena. Savjetujemo opreznu vožnju prilagođenu nestabilnim vremenskim prilikama i saobraćajnim uslovima, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.
Do 1. aprila obavezna je pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snijeg,led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara -Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 28. februara odobrava se potpuna obustava saobraćaj od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 17.00 sati zbog izvođenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica .
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati. Predviđeno je da radovi traju do 28. februara.
Odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje – Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevica Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevica Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Do 15. juna dolazi do izmjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični kao i mogućnost potpune obustave saobraćaja u kraćim terminima u tunelu Sozina u vremenu od 22.00 do 06.00 časova. U pitanju su radovi na sanaciji pukotina u tunelu Sozina injektiranjem sa završnim farbanjem obloge. Radovi će se izvoditi ručno pomoću lake opreme i mašina.
Zbog radova na sanaciji kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina do 28. februara saobraćaj se obavlja naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu signalizaciju. Tokom radova može doći do povremene kratkotrajne obustave saobraćaja na navedenoj dionici.
U Podgorici se odobrava se potpuna obustava zbog izvođenja radova na izgradnji Bulevara Vojislavljevića -Faza II-u dijelu od ulice Kralja Nikole do ulice Princeze Ksenije. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom
Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva.
U protekla 24 sata dogodilo se 18 saobraćajnih nezgoda u kojima je sedam osoba zadobilo lake povrede.
Saobraćaj je umjerenog intenziteta.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Oprezno zbog mokrih puteva i poledice

Član 68 stav 4 Zakona o sprječavanju korupcije je decidiran: Postupak po tužbi za zaštitu zviždača je hitan. U praksi, nažalost, nije. Uzbunjivač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema kojem je Upravni sud u januaru prošle godine ukinuo zaštitu, nezabilježen slučaj u demokratskim društvima, dva mjeseca kasnije, 18. marta je u Osnovnom sudu u Podgorici pokrenuo postupak za zaštitu zviždača, a pripremno ročište održano je tek 10 mjeseci kasnije - 19. januara ove godine?! Toliko o zakonskoj normi i hitnosti postupka. Koliko sud ozbiljno shvata i uvažava zakon pokazuje i činjenica da je sljedeće ročište zakazano za dva mjeseca - 24. marta. Duže od godine od podnošenja tužbe. SPREGA INTERESA Pred uzbunjivačem iz CGES-a očigledno je još jedan dugi sudski postupak, a sve što se dogodilo u proteklih nešto duže od četiri godine od kada je podnio prijavu na sumnju u korupciju, ovaj proces je sa neizvjesnim ishodom. Disciplinski postupak, degradacija, premještaj na radno mjesto izolovano od ostalih kolega, samo su djelić progona kojem je zviždač izložen od 24. novembra 2021. kada je podnio prijavu zbog sumnje u korupciju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260218060256_591097db72d07b049e7185c01a7d7db43c11a38d8360f28e8661d30513ee12ea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260218060256_591097db72d07b049e7185c01a7d7db43c11a38d8360f28e8661d30513ee12ea" data-rendition-name="original" width="437" height="317" loading="lazy" alt="Predsjednik i potpredsjednik Savjeta Pavle Ćupić i Mladen Tomović i direktor Dušan Drakić"></figure>  Poslije disciplinskog postupka koji je menadžment kompanije pokrenuo protiv njega, tadašnja uprava ASK-a uzbunjivaču je, u maju 2023, dodijelila status zaštite, kako bi onemogućili čelnike CGES-a da ga ostave bez posla. Ispostavilo se, međutim, da je sprega interesa moćnika iz elektroenergetske kompanije sa ASK-om, a utisak je i pravosudnim aparatom, mnogo snažnija od slova zakona, ali i etike i lične i profesionalne odgovornosti pojedinaca u lancu onih koji su se ostrvili na zviždača, kako bi zaštitili interese čelnika CGES-a. Smjena rukovodstva ASK-a bila je izvjesna, pa je CGES za advokatske usluge angažovao advokata Mladena Tomovića, za kojeg se znalo da će se kandidovati za člana Savjeta Agencije, a koji je istovremeno i blizak prijatelj i pravni zastupnik Dušana Drakića, koji je bio budući direktor ASK-a. Drakić je bio predsjednik sindikalne organizacije ASK-a i sa dijelom zaposlenih sudio se sa tadašnjim čelnicima ove institucije. I Tomović je nekada bio zapošljen u ASK-u, a i supruga mu radi u toj instituciji. Sve što je uslijedilo odigralo se po planu progonitelja uzbunjivača iz CGES-a.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021807020_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026021807020_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ask"><figcaption>Ilustracija ASK</figcaption></figure>  Tomović je 10. juna 2023. Upravnom sudu podnio tužbu za poništenje statusa zaštite zviždača. Skupština je 31. jula 2024. izabrala novi Savjet ASK-a, a oni su u avgustu imenovali Drakića za v.d. direktora Agencije. Ubrzo po imenovanju, izjavi za Portal ETV, Drakić je poručio da će slučaj zviždača iz CGES-a biti podvrgnut reviziji?! Za tim nije imalo potrebe, jer je u januaru 2025. Upravni sud poništio odluku ASK-a o zaštiti zviždača iz CGES-a. Uzbunjivač je uzalud upozoravao da ASK nije sudu dostavio kompletnu dokumentaciju. SUDANIJA BEZ KRAJA Iako je po presudi Upravnog suda naloženo ASK-u donošenje nove odluke u slučaju zviždača, Drakić to do danas nije uradio. Umjesto toga on je zviždaču dostavio obavještenja, na koja on nema pravo podnošenje pravnog lijeka, čime mu je uskratio temeljno procesno pravo, koje bi mu kao stranci u postupku omogućilo preispitivanje odluke, kod Upravnog suda. Sa druge strane, Vrhovnovni sud odbacio kao nedozvoljen vanredni pravni lijek koji je podnijet protiv presude Upravnog suda. U odluci Vrhovnog suda decidirani su da postupak nije pravosnažno okončan jer je Upravni sud predmet vratio Agenciji na ponovni popstupak i odlučivanje?! Drakić se, međutim, potpuno oglušio o ovu ocjenu i poziva se na činjenicu da zaštita zviždača više nije u nadležnosti ASK-a. Istina. Novim zakonom zaštita uzbunjivača je u ingerencijama suda, ali ostaje nejasno zašto se u slučaju zviždača iz CGES-a zakon primjenjuje reatroaktivno?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021807020_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026021807020_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="sud"><figcaption>Specijalno državno tužilaštvo</figcaption></figure>  U slučaju izbora Tomovića za člana Savjeta ASK-a u više navrata je Portalu ETV saopštavano da se zakon ne može primjenjivati retroaktivno, odnosno da on može da zadrži sve klijente s kojima je sklopio ugovore prije stupanja na snagu novog Zakona o sprječavanju korupcije. Pa i da protiv ASK-a zastupa CGES u slučaju zviždača za kojeg je tražio ukidanje zaštite?! TUŽILAŠTVO NE VIDI ZLOUPOTREBE Ovo je samo djelić obračuna institucija sa čovjekom koji je ukazao na sumnju u korupciju u moćnom elektroenergetskom preduzeću. I samo ovo dovoljan je signal potencijalnim zviždačima da im je pametnije da ćute, jer izvjesno ulaze u bitku koju ne mogu dobiti. Čekaju ih progon i odmazda. Uzbunjivač iz CGES-a nastavlja borbu. Sada je to već pitanje časti, ne samo ugrožene egzistencije. Podnio je prijavu protiv Drakića i njegove pomoćnice Kristine Braletić, kao i protiv člana Savjeta ASK-a Tomovića, koji ga u svojstvu advokata CGES-a goni i progoni. Tereti ih da su organizovano, smišljeno i nezakonito iz spisa predmeta koje je ASK dostavila Upravnom sudu u slučaju Tomovićeve tužbe za ukidanje mišljenja kojim mu je bila određena zaštita, izostavili akt Agencije od 24. maja 2022. godine, kojim je njegova prijava korupcije proslijeđena Specijalnom državnom tužilaštvu. Specijalni tužilac, međutim, odbacio je kao neosnovanu, uz obrazloženje da „ni postojanje ovog akta u spisima predmeta ne bi promijenilo odluku Upravnog suda Crne Gore“. Zviždač je ogorčen pravom koje je sebi dao specijalni tužilac, da cijeni kakvu bi sud odluku donio da je imao na raspolaganju kompletnu dokumentaciju. Kategoričan je da vijeće Upravnog suda, upravo zbog toga što ASK nije dostavio sporni dokument, nije moglo pronaći kauzalnu vezu između njegove prijave korupcije i vođenja disciplinskog postupka. Pritužbu zviždača na ovo rješenje specijalnog tužioca, u Vrhovnom državnom tužilaštvu odbacili su kao neosnovanu u svega dva dana. Postupili su neuobičajeno efikasno. PISMA BEZ ODGOVORA Crna Gora je „pred vratima“ Evropske unije i zviždač se za pomoć i podršku u više navrata obraćao i Delegaciji EU u Podgorici, ali i evropskim zvaničnicima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021807020_67f4b4145369c1ff4d90405d0ba3c2c56f1d4a1b79e953ac0bb0a306e528ca8a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2026021807020_67f4b4145369c1ff4d90405d0ba3c2c56f1d4a1b79e953ac0bb0a306e528ca8a" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="božović"><figcaption>ZATVORENA VRATA ZA ZVIŽDAČA: Bojan Božović (Foto: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  - Zamislite apsurd situacije da sam pravosnažnom presudom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene vođen montirani disciplinski postupak (pokrenut nakon što sam prijavio sumnju u korupciju), te da mi je na osnovu tog postupka izrečena nezakonita disciplinska mjera. Četiri godine nakon podnošnje prijave korupcije i dvije godine nakon presude Osnovnog suda kojom je poništena disciplinska mjera kao nezakonita, ja vodim pravnu bitku da obezbijedim zaštitu, koju mi Zakon, Ustav i evropske konvencije garantuju – upozorio je on u jednom od dopisa. Na obraćanja zviždača ćute i ministar pravde Bojan Božović, vrhovni državni tužilac Milorad Marković i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović. Obratio im se zbog Drakićevog nepostupanja po presudi Upravnog suda, upozoravajući na sumnju u korupciju. - Zviždači su glas koji ne smije biti zanemaren. Da bi naša borba protiv korupcije bila uspješna, moramo omogućiti da zviždači imaju adekvatnu zaštitu njihovih prava, podršku i sigurnost i u tom procesu svi moramo biti odgovorni – govorio je ministar Božović u novembru 2024. godine, ali je ostao bez glasa i komentara nakon što je zviždaču iz CGES-a, u januaru 2025, nikada zabilježeno u demokratskim društvima, ukinuta zaštita. Država Crna Gora u Božovićevom mandatu ostavila je jednog uzbunjivača da se sam bori sa sistemom, sa mrežom ispreplijetanih interesa upravo onih koji je trebalo da mu pruže zaštitu. I uliju sigurnost. Ali, to se nije desilo. I sam ministar pridružio se onima koji ignorišu apele zviždača da ga, makar, saslušaju, čuju što ima da kaže. Umjesto toga, kod svih nailazi na zatvorena vrata. Uz to plaća apanaže i honorare svome progonitelju. Jer, Mladena Tomovića plaćamo svi – građanke i građani Crne Gore za „sjedjenje“ u Savjetu ASK-a, ali finansiramo i njegove honorare iz CGES-a, jer je ta elektroenergetska kompanija većinski u državnom vlasništvu. Znači, plaća ga i zviždač kojega goni. Toliko o zaštiti uzbunjivača u Crnoj Gori, državi koja je na pragu Evropske unije.

Zviždača nema ko da čuje, dok mu interesna mreža steže „omču oko vrata“

Poruke predsjedavajućeg Odbora za vanjske poslove (AFET) Evropskog parlamenta predstavljaju svojevrsnu potvrdu svega na šta DFC godinama sistemski ukazuje: da Srbija i Ruska Federacija koriste različite kanale kako bi ostvarile strateške ciljeve, pojačale politički uticaj u Crna Gora i - u krajnjem - zaustavile evropske integracije naše zemlje.
To je za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/banovic-za-pobjedu-o-tvrdnji-mekalistera-opasni-obrasci-srpskog-i-ruskog-uticaja">Pobjedu</a> ukazao analitičar Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Marko Banović komentarišući poruke koje je predsjedavajući Odbora za vanjske poslove (AFET) Evropskog parlamenta (EP) Dejvid Mekalister iznio tokom sumiranja rezultata i utisaka nakon sastanaka sa predstavnicima crnogorskih insitucija, te političkih i civilnih organizacija protekla dva dana u Podgorici.
Sagovornik smatra da je pred Crnom Gorom vrlo izazovan period kada je riječ o stranim uplitanjima u domaću politiku.
- Kako se Crna Gora bude približavala članstvu u EU, realno je očekivati intenziviranje aktivnosti ključnih aktera ruskog i srpskog uticaja, posebno u osjetljivim političkim trenucima poput parlamentarnih izbora 2027. godine – istakao je on.
Banović je podsjetio da je DFC i ranije upozoravao da se obrasci koji su viđeni u Moldaviji uoči izbora mogu relativno lako „preslikati“ i na Crnu Goru.
- To je kombinacija dezinformacija, političke polarizacije, pritisaka kroz identitetske teme, pokušaja delegitimisanja evropskog kursa, kao i pokušaji izazivanja nereda od strane ekstremističkih struktura – naveo je on.
Pa i pored toga što vrlo često skreću pažnju na ovakve narative u našoj zemlji, Banović smatra da to nije imalo odjeka u državnim institucijama.
- Nažalost, i dalje ne vidimo dovoljno političke volje da se država organizovano i dosljedno suprotstavi stranim uticajima. Zbog toga organizacije civilnog društva, poput DFC-a, ostaju među rijetkim akterima koji se na sistemski i metodološki način bave razotkrivanjem i mapiranjem ovih operacija – zaključio je sagovornik Pobjede.
Podsjećamo, DFC je prije samo nekoliko mjeseci, početkom decembra, predstavio svoju novu analizu „Infrastruktura ruskog uticaja na Zapadnom Balkanu“ u kojoj se upozorava da bi naša zemlja, zbog završne faze EU integracija i parlamentarnih izbora 2027. godine, mogla postati naredna meta koordinisanih ruskih hibridnih aktivnosti.
Srbija se u ovom dokumentu identifikuje kao ključno regionalno čvorište za „obuku, logistiku i propagandu“, preko kojeg se ruski uticaj projektuje prema državama regiona.
Prema analizi DFC-a, „od 2020. godine se kreiraju uslovi za potencijalni moldavski scenario u Crnoj Gori“, uz jasne paralele sa obrascima destabilizacije viđenim u Moldaviji uoči izbora prošle godine. Kao ključni mehanizmi navode se „instrumentalizacija proruskih političkih subjekata“, „infiltracija vjerske zajednice u političku sferu“, „snažna propagandna kampanja kroz proruske medije i društvene mreže“ i „ciljano podsticanje društvenih i etničkih podjela“. Strateški cilj takvih aktivnosti je, kako se navodi, „slabljenje proevropskog kursa države, kompromitovanje institucija i kreiranje atmosfere političke nestabilnosti“.
Poseban akcenat stavljen je na ulogu Srbije kao trajnog vektora ruskog hibridnog djelovanja i infrastrukturu koja obuhvata političke i parapolitičke strukture, medijske platforme i snažne vjerske mreže. Srpska pravoslavna crkva (SPC) prepoznata je u analizi kao akter sa „identičnom mobilizacionom moći“ onoj koja je u Moldaviji korišćena za širenje anti-EU narativa, a pod plaštom zaštite „tradicionalnih vrijednosti“. U dokumentu se podsjeća da je SPC u više navrata stavljala svoju infrastrukturu u funkciju političkih procesa, uključujući podršku proruskim protestima i aktivno djelovanje tokom izbornih ciklusa.
Kao institucionalni okvir ruskog uticaja iz Srbije, DFC je naveo osnivanje Ruskog istorijskog društva u Beogradu, čiji je osnivač direktor ruske vanjsko-obavještajne službe SVR Sergej Nariškin, dok beogradski ogranak vodi bivši direktor srpske Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) Aleksandar Vulin. U dokumentu se konstatuje da se instaliranje takve proruske mreže „preliva i na Crnu Goru“, uz učešće pojedinih crkvenih velikodostojnika na događajima koji afirmišu koncepte poput „srpskog sveta“.
Energetski sektor se takođe označava kao važan instrument geopolitičkog uticaja. Sankcije SAD Naftnoj industriji Srbije (NIS), zbog većinskog ruskog vlasništva, u analizi se tumače kao pokušaj ograničavanja kapaciteta Moskve da preko energetike finansira i podržava proruske medijske i političke strukture u regionu. DFC je upozorio da bi eventualno slabljenje tog mehanizma moglo biti kompenzovano pojačanim medijskim, informacionim i političkim djelovanjem.
Konstatuje se i da su „nacionalistička retorika, ruske dezinformacione kampanje i religijski uticaj već duboko ukorijenjeni u djelovima društva“, što podrazumijeva i prisustvo narativa koji dolaze iz srpskog i ruskog ideološkog okvira u širem javnom i intelektualnom prostoru.
Zbog toga DFC u analizi preporučuje da institucije Crne Gore „sistemski jačaju otpornost na strano miješanje i hibridne prijetnje“, jer bi u suprotnom zemlja mogla postati sljedeća meta destabilizacije sa ozbiljnim implikacijama po bezbjednost i evropsku perspektivu.

Tag: troskovi