Koliko su pojedinačno poslanici potrošili narodnih para za gorivo u proteklih devet mjeseci javnost neće saznati jer Skupština Crne Gore već više od dva mjeseca odbija da dostavi te podatke.
"Dan" je tražio informacije o potrošnji novca za gorivo i to pojedinačno za svakog poslanika koji je trošio državne pare u te svrhe.
Takođe, tražili su i koji poslanici su koristili službena vozila, koliko njih koristi privatna i drugi vid prevoza. Uskraćeni smo i za odgovor koliko službenih vozila se koristi za potrebe predsjednika i potpredsjednika parlamenta i koliko su koštali izdaci za tu svrhu.
"Dan" je u više navrata pokušao doći do ovih podataka, ali su im konstatno iz parlamenta poručivali da su "pitanja u proceduri", dok generalni sekretar Skupštine Crne Gore Boban Stanišić danima nije odgovarao na pozive i SMS-ove koji su mu poslati u vezi sa ćutanjem parlamenta na pitanja "Dana".
Da ne čudi što Skupština krije ove podatke, ukazuju podaci da su izdaci poslanika za gorivo porasli čak pet puta u odnosu na 2020. godinu. Crnogorski parlament na gorivo troši 70.000 eura na godišnjem nivou. Da se radi o drastičnom rastu izdataka na ovoj stavci, pokazuju podaci iz budžeta Skupštine Crne Gore od 2020. godine do danas, kada su troškovi za gorivo počeli drastično da rastu. Ukoliko se trošak koji je planiran za ovu godinu uporedi sa 2020. kada je i došlo do promjene vlasti u Crnoj Gori, ispada da narodni predstavnici za gorivo sada pet puta više troše nego prije pet godina. Budžetom 2020. godine za stavku rashodi za gorivo opredijeljen je bio 13.921 euro, a 2025. čak 70.000 eura.
Budžetom Skupštine Crne Gore za 2021. godinu nema stavke za gorivo, 2022. godine za gorivo je opredijeljeno 44.017 eura, 2023. godine 48.000, a 2024. godine 65.000 eura.
Skupština Crne Gore 22. oktobra potpisala je ugovor sa Jugopetrolom o nabavci goriva za putnička vozila (euro super 98 i dizel) na godišnjem nivou za potrebe parlamenta na osnovu otvorenog postupka po tenderskoj dokumentaciji, uz sklapanje okvirnog sporazuma na period od dvije godine.
Predsjednici skupštinskih odbora i šefovi klubova poslanika imaju limitirani iznos od po 120 eura za gorivo na mjesečnom nivou o trošku građana, dok potpredsjednici crnogorskog parlamenta mogu da troše bez limita.
To znači da šefovi 12 klubova i 15 predsjednika skupštinskih odbora imaju pravo na limitirani trošak za gorivo mjesečno, dok potpredsjednici parlamenta Boris Pejović, Nikola Camaj, Mirsad Nurković i Zdenka Popović mogu da troše bez ograničenja. 
Za gorivo za službena vozila poslanika od 1. januara do 31. oktobra prošle godine utrošeno je 16.906,11 eura, saopšteno je tada "Danu" iz Odjeljenja za odnose sa javnošću Skupštine Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Troškovi poslanika za gorivo tajna

Lista „Za bolju Podgoricu“ koju čine predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, Građanski pokret URA, Pokret za Podgoricu i Pokret za promjene, kao i Pokret „Evropa sad“ i Demokrate, ali i Demokratska partija socijalista (DPS) – prekoračili su zakonski limit troškova za finansiranje izborne kampanje na podgoričkim izborima.
To je utvrđeno u sklopu kontrole finansiranja izbornih kampanja političkih subjekata koje je izvršila Agencija za sprečavanje korupcije.
Tom prilikom konstatovano je, kako su saopštili, više od 18 nepravilnosti u smislu nepotpunosti i netačnosti što ukazuje da su registrovani veći troškovi od prijavljenih.
- Utvrđena prekoračenja: „Za bolju Podgoricu Jakov Milatović (GP URA, Pokret za Podgoricu i Pokret za promjene)“: 4.043,59 eura; „Evropa sad – Demokrate – Još jače“: 1.854,24 eura; „Demokratska partija socijalista – I riječju i djelom!“: 894,22 eura – saopšteno je iz ASK-a.
U skladu sa zakonskim odredbama, Agencija je izrekla mjeru djelimičnog gubitka pripadajućih budžetskih sredstava za finansiranje troškova izborne kampanje.&nbsp;
- Ova mjera uključuje obustavu prenosa sredstava srazmjerno utvrđenim prekoračenjima, čime se osigurava poštovanje finansijske discipline i transparentnosti izbornog procesa – dodali su u ASK.
Agencija, kako su poručili, kontinuirano prati finansiranje izbornih kampanja kako bi osigurala poštovanje propisa, jačala povjerenje javnosti u izborni proces i spriječila potencijalne zloupotrebe javnih resursa.
- Izvještaj o sprovedenom nadzoru sa detaljnim nalazima za izbore u Podgorici biće dostupni javnosti na zvaničnoj internet stranici Agencije, čime se osigurava potpuna transparentnost rada. Agencija naglašava da su svi politički subjekti koji su osvojili mandate dostavili predmetne izvještaje sa pratećom dokumentacijom, čime su ispunili osnovni uslov za raspodjelu budžetskih sredstava - naveli su u saopštenju.

Milatović i Ura, PES i Demokrate i DPS prekoračili dozvoljeni limit za finansiranje izborne kampanje

Kako bi se poboljšala efikasnost i konkurentnost tržišta javnih nabavki, u junu 2024. godine usvojen je Pravilnik o načinu sprovođenja jednostavnih nabavki, kojim je utvrđen maksimalan godišnji iznos direktnih nabavki od 100.000 eura. Ove izmjene imaju za cilj smanjenje udjela ove vrste nabavki u ukupnoj vrijednosti javnih nabavki na 2 odsto do kraja 2026. godine, piše u dokumentu Ministarstva finansija.
Uvođenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama krajem 2022. godine, koji se primjenjuje od januara 2023., najavilo je značajnu reformu crnogorskog sistema javnih nabavki. Zakon donosi niz noviteta, uključujući sveobuhvatne podzakonske regulative, izmjene postojećih akata, kao i usmjerenje ka većoj transparentnosti i konkurentnosti u sektoru.
Jedna od ključnih izmjena je usvajanje Pravilnika o načinu sprovođenja jednostavnih nabavki, kojim se uvodi limit za direktne nabavke do 100.000 eura godišnje. Cilj ovih izmjena je smanjenje udjela direktnih nabavki na samo 2 odsto ukupne vrijednosti javnih nabavki do kraja 2026. godine, što bi, kako ocjenjuju, trebalo da doprinese transparentnijem trošenju budžetskih sredstava.
<h2>Aktivnija inspekcija i intenzivniji nadzor</h2>
Zakonom je predviđeno pojačano angažovanje Inspekcije za javne nabavke, koja će pratiti sprovođenje novih propisa, usmjeravajući naručioce ka otvorenim, konkurentnim postupcima.
Posebna pažnja će, kako se navodi u dokumentu, biti posvećena direktnim nabavkama, čiji udio novi pravilnici nastoje smanjiti.
Kako bi se dodatno unaprijedila transparentnost, Ministarstvo finansija obavezalo se na javnu objavu ugovora koji proizilaze iz međunarodnih sporazuma.
Kako pojašnjavaju iz tog resora, svi ugovori koji su do sada bili izuzeti iz javnog objavljivanja sada su dostupni putem sistema elektronskih nabavki, što je korak u skladu sa zahtjevima Evropske komisije i približavanju evropskim standardima.
Od početka 2024. godine uveden je kontrolni mehanizam za praćenje jednostavnih nabavki.
- Ovim monitoringom omogućava se ponuđačima da podnesu zahtjev za praćenje postupka, čime se sprječavaju nepravilnosti u procedurama. Zahtjev za monitoring postupka jednostavne nabavke podnešen od strane zainteresovanog ponuđača zaustavlja sve radnje naručioca u postupku. Zaključno sa krajem juna 2024. godine, podnešeno je 63 zahtjeva za monitoring jednostavnih nabavki - navodi se u dokumentu.
Prema podacima Ministarstva finansija, 78,51 odsto ugovora u izvještajnom periodu dodijeljeno je kroz otvoreni postupak, koji pruža najveći nivo transparentnosti.
- Ograničeni postupci čine samo 0,49 odsto, dok je pregovarački postupak bez objavljivanja poziva za nadmetanje primijenjen u specifičnim slučajevima, te čini 10,63 odsto ukupnog broja nabavki. Jednostavne nabavke realizovane kroz elektronski sistem CEJN zauzimaju 6,46 odsto ukupne vrijednosti - precizirano je u dokumentu.
<h2>Pojednostavljen postupak prijavljivanja</h2>
Planirani Pravilnik o elektronskoj izjavi privrednog subjekta, čija se primjena očekuje krajem 2024. ili početkom 2025., dodatno će, kako navode, pojednostaviti postupke prijavljivanja.
U cilju usklađivanja sistema nabavki sa evidencijama Ministarstva pravde, biće razvijeno Uputstvo za verifikaciju obaveznih uslova za učesnike u postupcima javnih nabavki.
Ove reforme, kako se navodi u dokumentu, predstavljaju važan korak ka stvaranju transparentnijeg i efikasnijeg sistema javnih nabavki, u skladu sa standardima Evropske unije.

Maksimalan godišnji iznos direktnih nabavki 100.000 eura

Viši sud u Podgorici je donio pravosnažno rješenje kojim obavezuje RTCG da Srđanu Čoviću isplati 437 eura na ime sudskih troškova koji se odnose na &nbsp;parnicu u kojoj je zaključeno da je Boris Raonić 1. JUNA 2023. PONOVO &nbsp;nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, I PORED JASNE SMJERNICE DA SE BIRA IZMEĐU PREOSTALIH kandidata koji ispunjavaju zakonske uslove.&nbsp;
Prije par mjeseci Viši sud &nbsp;je donio pravosnažno rješenje i za nezakoniti izbor Raonića od 6. avgusta 2021. Troškovi koje je RTCG morala da plati bili su 950 EURA.
Mora se priznati da fotelju stečenu nezdravom ambicijom, besprizornim ponašanjem i kršenjem zakona, Raonić efikasno brani od dejstva pravde, prolongirajući parnice već tri godine.&nbsp;
Ukupna &nbsp;cijena , prava sitnica – trećina Raonićeve nelegalne mjesečne plate, najveće u javnom sektoru u Crnoj Gori. Međutim, finansijske obaveze nastale parničenjem ne plaća on, već RTCG, dakle i svi građani Crne Gore.
Ali nijesu samo to troškovi čuvanja lika, nedjela, neiskustva i bezakonja Raonića i &nbsp;Savjeta RTCG . U posljednje tri godine tri advokata su od RTCG i GRAĐANA CRNE GORE dobili skoro 90 hiljada eura da bi redovno, na Višem sudu, gubili sporove koje proizvodi nelegalni Raonić, poduprt Drljevićevim Savjetom. &nbsp;
Iz ove perspektive izgledaju groteskno navodi Raonića iz aprila 2022 o „novinarima i osoblju Javnog servisa, rasterećenih svih pritisaka i smjernica, sem onih koji nalaže Etički kodeks novinara i domaće zakonodavstvo“,.
Nadam se da će &nbsp;rasterećenost od etike, procedura i zakona konačno postati i odista operativno interesantna ODT-u, poslije istorijske odluke sveprisutnog PR –a Tužilaštva da predmet odmakne iz svoje ingerencije, jer generalni direktor RTCG i članovi Savjeta, po njegovom tumačenju, &nbsp;nijesu visoki javni funkcioneri i pored povjerenih im 20 miliona budžeta.&nbsp;
Nego, valjda, niski.

Srđan Čović

Koliko nas košta bezakonje Raonića i Savjeta RTCG

Zamjenik premijera i potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić je, otkad se nalazi na toj poziciji, imao dva službena putovanja u inostranstvo, a njegova plata kretala se između 1.721 i 1.795 eura.&nbsp; Kako je danas objavljeno u informaciji na sajtu Vlade, Bečić je na bilateralne sastanke u Belgiju, od 7. do 10. aprila, putovao ekonomskom klasom niskobudžetske avio kompanije Rajaner.&nbsp; Sedmicu kasnije, odnosno 15. i 16. aprila, boravio je u Holandiju, a koristio je usluge Rajanera i Viz Era. Za vionske karte iz budžeta je izdvojeno 497 eura, a za troškove smještaja u Briselu i Hagu 1.090 eura. Sudeći po informaciji objavljenoj na sajtu Vlade, Bečić nije koristio dnevnice, niti je državnim novcem plaća telefon.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241004181016_cf2397d2db83a2057599b9302cab5af8f2d850039c85b57e35c62ed7cafd2be8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241004181016_cf2397d2db83a2057599b9302cab5af8f2d850039c85b57e35c62ed7cafd2be8" data-rendition-name="original" width="1457" height="501" loading="lazy" alt="bečić troškovi"> </figure>

Tamara Klikovac

Bečiću plata preko 1.700 eura, na službena putovanja išao Rajanerom i Viz Erom

Zemljotres jačine 4,5 stepeni po Rihterovoj skali zabilježen je večeras u 23.07h na području juga Hercegovine, a osjetio se i u Crnoj Gori.
Prema dostupnim podacima, epicentar potresa nalazio se oko 78 kilometara južno od Mostara i 30 kilometara jugo-jugoistočno od Neuma. Potres se osjetio u širem području južne Hercegovine, ali i u djelovima južne Dalmacije, podaci su sa LastQuake platforme.

Zemljotres kod Neuma, osjetio se i u Crnoj Gori

Premijer Mađarske Viktor Orban rekao je pri ulasku na sastanak lidera EU i Zapadnog Balkana da je Srbija ključna zemlja u regionu, a ponašanje Brisela prema njoj nefer i sramotno.
- Srbija je ključna zemlja, ali cio proces proširenja je potpuni neuspjeh u poslednje četiri godine. Srbija se nije pomakla, u isto vrijeme Zapadni Balkan je zlatna rezerva ekonomski za EU - rekao je novinarima komentarišući što Srbija nema predstavnike na samitu.
Istakao je i da je Srbija ključna zemlja za odbranu EU od migracija.
Orban je rekao da se bez Srbije ne može učiniti ništa u regionu, a da je su tretman i ponašanje prema Srbiji u Briselu sramotni, nefer.
- Ponašamo se na neprihvatljiv način. Moramo da se pozabavimo Srbijom prvo, da nađemo rješenja za probleme, a onda da nastavimo sa ostalima. Sada radimo suprotno. To je loše, nefer i sramotno - rekao je.

Orban: Srbija je ključna u regionu, a Brisel se prema njoj ponaša sramotno

Osnivanje Vaterpolo kluba „Sutjeska“ Nikšić, s ciljem unapređenja sportskog života u gradu i razvoja vaterpola, posebno među mlađim generacijama, plan je lokalne uprave.
Kako se navodi u predloženoj odluci, koja će biti pred odbornicima SO Nikšić u ponedjeljak, 29. decembra, osnivanje kluba ima za cilj popularizaciju vaterpola, stvaranje kvalitetne sportske baze kroz angažovanje talentovanih sportista, kao i jačanje sportskog duha i promociju zdravog načina života, timskog rada i pozitivnih sportskih vrijednosti.
Iako Nikšić ima bogatu sportsku tradiciju, do sada nije imao organizovan vaterpolo klub sa zapaženim rezultatima, pa se očekuje da osnivanje Vaterpolo kluba „Sutjeska“ doprinese dodatnoj afirmaciji grada u oblasti sporta.
Odlukom se uređuju naziv i sjedište kluba, njegovi ciljevi i djelatnosti, prava i obaveze osnivača, način upravljanja, kao i finansiranje i druga pitanja od značaja za nesmetan rad i funkcionisanje kluba.
Sjedište Vaterpolo kluba „Sutjeska“ biće u Nikšiću, u okviru Javnog preduzeća Sportski centar Nikšić, u Ulici Njegoševa bb.
Za osnivanje i početak rada kluba predviđena su sredstva u iznosu od 10.000 eura, koja u cjelosti obezbjeđuje Opština Nikšić kao osnivač, čime osnivački ulog iznosi 100 odsto.
Sredstva za finansiranje rada kluba obezbjeđivaće se iz budžeta Opštine Nikšić, ali i iz članarina, donacija, sponzorstava, subvencija, marketinških aktivnosti, kao i drugih izvora u skladu sa zakonom.
Kako je istaknuto, osnivanje Vaterpolo kluba „Sutjeska“ predstavlja projekat od javnog interesa za građane Nikšića, zbog čega se predlaže da Skupština opštine donese odluku o njegovom osnivanju.

Vaterpolo se vraća u Nikšić: Osniva se VK Sutjeska

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je laž da njegova zemlja predstavlja prijetnju Evropi.
Poručuje da će u pregovorima insistirati na tome da se NATO ne širi, ali i prijeti da će nastaviti rat ako pregovori ne uspiju.
- Ako suprotna strana i njihovi strani pokrovitelji odbiju da se uključe u suštinske razgovore, Rusija će vojnim putem postići oslobađanje svojih istorijskih zemalja. Zadatak stvaranja i širenja bezbjednosne tampon-zone takođe će se dosljedno sprovoditi - kazao je predsjednik Rusije Vladimir Putin.
A Putin hoće cijelu Donjecku oblast, uključujući i dio u kojem se nalazi ukrajinska vojska, sa čim su saglasni i u Vašingtonu, ali ne i u Kijevu i Briselu.
- Nerazumni su zahtjevi koje Moskva prenosi svojim sagovornicima, pri čemu se glavni odnosi na dio Donbasa koji Rusi još nijesu osvojili - kazala je premijerka Italije Đorđa Meloni.
Meloni ističe da je dogovor o korišćenju zamrznutih ruskih sredstava za finansiranje Ukrajine još daleko, iako se lideri već sjutra sastaju u Briselu.
Belgija se najviše protivi toj ideji jer se najveći dio novca nalazi upravo u Jurokliru, finansijskoj instituciji koja se bavi poravnanjem i čuvanjem hartija od vrijednosti. Strahuju od tužbi zbog odmazde Rusije kada se rat završi.
Ideji se protivi i najveći Putinov saveznik u Uniji.
- Ako Evropska unija usvoji tu ludačku ideju da konfiskuje ruska zamrznuta sredstva, to će imati nevjerovatno loš uticaj na Juroklir - kazao je premijer Mađarske Viktor Orban.
Dok raspravljaju o novcu, u Uniji su uspjeli da se dogovore oko plana okončanja uvoza ruskog gasa do kraja 2026. godine.
Sve to uz šoljicu kafe posmatra i komentariše bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko, koji je uspio da se približi Vašingtonu i da skine dio sankcija.
A šta Tramp najviše voli da čuje: pohvale.
- Sada sve najviše zavisi od pozicije Donalda Trampa. Zaista mnogo toga. Najvažnije je da Tramp ne odustane od svog stava. On je čovjek jake volje, ponekad impulsivan, a najvažnije je da ne odustane od ovoga. Ako nastavi da gura u ovom pravcu, to će dovesti do rezultata - naveo je Lukašenko.
Samo što se sa Trampom nikad ne zna u kojem će pravcu da pogura.

Putin prijeti da će nastaviti rat ako pregovori ne uspiju

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

17.12
14:26
Šalje mi na viber mlađani kolega rješenje Apelacionog suda Kvsž. br. 493/25 od 10.12.2025. godine kojim se usvajaju žalbe SDT-a i branilaca Ranka Ubovića izjavljene na rješenje o produženju pritvora tom okrivljenom i, pazite sad - predmet vraća (sic!) prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (sic!).
Zovem kolegu i pitam ga da li je neka greška u pitanju ili je on napravio neko šaljivo rješenje, odgovara ... ne, vidite ko je isto donio.&nbsp;
Ja pročitam, opet, opet. I opet.
Jer, znam da je pritvor ukinut, da je na tu odluku SDT izjavio žalbu koju je Vijeće Višeg suda odbilo. I da protiv te odluke žalba nije dozvoljena.&nbsp;
Uostalom, nije izjavljena.&nbsp;
I sada.&nbsp;
Umjesto da sve žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora odbace kao bespredmetne, Apelacioni sud traži da prvostepeni sud iznova odluči po kojem će osnovu da produži pritvor. Koji je ukinut.&nbsp;
Eh, toga neprebola.&nbsp;
Aman, koleginice Pavličić.&nbsp;
Spašavajte.&nbsp;
Ovo je već linija gdje dignitet sudstva, znate zbog koga, ubrzano ide niz Moraču.
Ali, baš.&nbsp;
Ali, baš, baš.
Ovo je već mnogo.
I vi vidite da je mnogo.&nbsp;
P.S. Početak predaje ovolikom neznanju početak je prestanka čuđenju zbog njega.

Aman, gospođo Pavličić

Viši sud u Podgorici ostao je pri ranijem stavu da je nedozvoljen prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva za produženje pritvora biznismenu Ranku Uboviću, potvrdila je Televiziji E &nbsp;savjetnica za medije Višeg suda .
Vukmirović je saopštila da je Veselinu Kovačeviću pritvor produžen za dva mjeseca, ali da je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Advokat Zoran Piperović, branilac Ranka Ubovića, u izjavi za Televiziju E kazao je da su žalbe Tužilaštva i branilaca bile bespredmetne, jer je pritvor već pravosnažno ukinut.
– Pravno je sve jasno. Pritvor Uboviću i Vladanu Ivanoviću je ukinut, što znači da ne postoji pravni osnov za njegovo produženje – kazao je Piperović.
On je istakao da mu je neshvatljivo da se raspravlja o produženju pritvora koji je ukinut pravosnažnom odlukom Višeg suda.
– Što da se produži? Protiv koga da se produži? Ljudi su napolju 15–16 dana po odluci Višeg suda i sada raspravljamo, nakon 15 dana od ukidanja pritvora, da li ga treba produžiti. Molim vas. Suvislije bi bilo pitanje da li pravosnažno ukinut pritvor može ponovo da „vaskrsne“, nego da govorimo o njegovom produženju – naveo je Piperović.
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo žalilo se Apelacionom sudu na rješenje o ukidanju pritvora Uboviću i Ivanoviću. Piperović upozorava da je za pravni sistem opasno ukoliko sud ranga Apelacionog uvažava žalbe i vraća predmet Višem sudu sa instrukcijama da produži pritvor koji je već ukinut.
– Ta odluka je pravosnažna. Ako je žalba odbačena kao nedozvoljena, odnosno bespredmetna, onda ne postoji predmet. Bespredmetne su i žalbe branilaca i žalbe tužilaca, jer je pravna stvar već raspravljena. U realnom životu više ne postoji događaj koji implicira pritvorske osnove – kazao je Piperović.
On je otvorio i pitanje institucionalne odgovornosti.
– Da li će predsjednica Vrhovnog suda tražiti objašnjenje od predsjednice Apelacionog suda kako se može produžiti pritvor koji je ukinut? Posebno pritvor na čije je ukidanje izjavljena žalba, a zatim odbačena bez pravne pouke. Onda odjednom dobijemo odluku Apelacionog suda da se žalbe uvažavaju i određuje novi pritvorski osnov. To je prosto nemoguće – rekao je Piperović, dodajući da se, kako smatra, radi o „mrzovolji prema nekim ljudima“, bez jasnog objašnjenja.
Da su žalbe, kako tužilaštva tako i odbrane, bespredmetne jer se ne može produžiti nešto što je ukinuto, ranije je upozoravao i advokat Stefan Jovanović.
– Ne možete produžiti nešto što ne postoji. Ako je pritvor pravosnažno ukinut, jedino moguće i zakonito rješenje je da se sve žalbe odbace – i SDT-a i odbrane – jer se one odnose na produženje pritvora koji više ne postoji – kazao je Jovanović.
Protiv današnjeg rješenja Višeg suda, žalba Apelacionom sudu može se izjaviti u roku od tri dana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 86.9038%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjovanovic-i-pravo-i-obaveza-tuzilastva-da-kada-prestanu-razlozi-za-trajanje-trazi-ukidanje-pritvora-zalba-sdt-a-bespredmetna%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Piperović: Žalbe bespredmetne, pritvor ukinut pravosnažnom odlukom suda

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv R. Š. iz Podgorice zbog govora mržnje, saopšteno je iz ODT-a.
On se sumnjiči da je na društvenoj mreži Fejsbuk vrijeđao poslanika DPS-a Oskara Hutera.
- Zbog sumnje da je dana 14. septembra 2025. godine, u Podgorici, na javnom mjestu – društvenoj mreži “Facebook”, koristeći profil na označenoj društvenoj mreži, izvršio prekršaj, na štetu poslanika O.H. na način što je objavio komentar kojim se šire, raspiruju i podstiču diskriminacija, mržnja i nasilje protiv grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva – nacionalne pripadnosti, uključujući i netoleranciju izraženu u formi nacionalizma i ksenofobije- navodi se u saopštenju.

Tag: troskovi