Koliko su pojedinačno poslanici potrošili narodnih para za gorivo u proteklih devet mjeseci javnost neće saznati jer Skupština Crne Gore već više od dva mjeseca odbija da dostavi te podatke.
"Dan" je tražio informacije o potrošnji novca za gorivo i to pojedinačno za svakog poslanika koji je trošio državne pare u te svrhe.
Takođe, tražili su i koji poslanici su koristili službena vozila, koliko njih koristi privatna i drugi vid prevoza. Uskraćeni smo i za odgovor koliko službenih vozila se koristi za potrebe predsjednika i potpredsjednika parlamenta i koliko su koštali izdaci za tu svrhu.
"Dan" je u više navrata pokušao doći do ovih podataka, ali su im konstatno iz parlamenta poručivali da su "pitanja u proceduri", dok generalni sekretar Skupštine Crne Gore Boban Stanišić danima nije odgovarao na pozive i SMS-ove koji su mu poslati u vezi sa ćutanjem parlamenta na pitanja "Dana".
Da ne čudi što Skupština krije ove podatke, ukazuju podaci da su izdaci poslanika za gorivo porasli čak pet puta u odnosu na 2020. godinu. Crnogorski parlament na gorivo troši 70.000 eura na godišnjem nivou. Da se radi o drastičnom rastu izdataka na ovoj stavci, pokazuju podaci iz budžeta Skupštine Crne Gore od 2020. godine do danas, kada su troškovi za gorivo počeli drastično da rastu. Ukoliko se trošak koji je planiran za ovu godinu uporedi sa 2020. kada je i došlo do promjene vlasti u Crnoj Gori, ispada da narodni predstavnici za gorivo sada pet puta više troše nego prije pet godina. Budžetom 2020. godine za stavku rashodi za gorivo opredijeljen je bio 13.921 euro, a 2025. čak 70.000 eura.
Budžetom Skupštine Crne Gore za 2021. godinu nema stavke za gorivo, 2022. godine za gorivo je opredijeljeno 44.017 eura, 2023. godine 48.000, a 2024. godine 65.000 eura.
Skupština Crne Gore 22. oktobra potpisala je ugovor sa Jugopetrolom o nabavci goriva za putnička vozila (euro super 98 i dizel) na godišnjem nivou za potrebe parlamenta na osnovu otvorenog postupka po tenderskoj dokumentaciji, uz sklapanje okvirnog sporazuma na period od dvije godine.
Predsjednici skupštinskih odbora i šefovi klubova poslanika imaju limitirani iznos od po 120 eura za gorivo na mjesečnom nivou o trošku građana, dok potpredsjednici crnogorskog parlamenta mogu da troše bez limita.
To znači da šefovi 12 klubova i 15 predsjednika skupštinskih odbora imaju pravo na limitirani trošak za gorivo mjesečno, dok potpredsjednici parlamenta Boris Pejović, Nikola Camaj, Mirsad Nurković i Zdenka Popović mogu da troše bez ograničenja. 
Za gorivo za službena vozila poslanika od 1. januara do 31. oktobra prošle godine utrošeno je 16.906,11 eura, saopšteno je tada "Danu" iz Odjeljenja za odnose sa javnošću Skupštine Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Troškovi poslanika za gorivo tajna

Lista „Za bolju Podgoricu“ koju čine predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, Građanski pokret URA, Pokret za Podgoricu i Pokret za promjene, kao i Pokret „Evropa sad“ i Demokrate, ali i Demokratska partija socijalista (DPS) – prekoračili su zakonski limit troškova za finansiranje izborne kampanje na podgoričkim izborima.
To je utvrđeno u sklopu kontrole finansiranja izbornih kampanja političkih subjekata koje je izvršila Agencija za sprečavanje korupcije.
Tom prilikom konstatovano je, kako su saopštili, više od 18 nepravilnosti u smislu nepotpunosti i netačnosti što ukazuje da su registrovani veći troškovi od prijavljenih.
- Utvrđena prekoračenja: „Za bolju Podgoricu Jakov Milatović (GP URA, Pokret za Podgoricu i Pokret za promjene)“: 4.043,59 eura; „Evropa sad – Demokrate – Još jače“: 1.854,24 eura; „Demokratska partija socijalista – I riječju i djelom!“: 894,22 eura – saopšteno je iz ASK-a.
U skladu sa zakonskim odredbama, Agencija je izrekla mjeru djelimičnog gubitka pripadajućih budžetskih sredstava za finansiranje troškova izborne kampanje.&nbsp;
- Ova mjera uključuje obustavu prenosa sredstava srazmjerno utvrđenim prekoračenjima, čime se osigurava poštovanje finansijske discipline i transparentnosti izbornog procesa – dodali su u ASK.
Agencija, kako su poručili, kontinuirano prati finansiranje izbornih kampanja kako bi osigurala poštovanje propisa, jačala povjerenje javnosti u izborni proces i spriječila potencijalne zloupotrebe javnih resursa.
- Izvještaj o sprovedenom nadzoru sa detaljnim nalazima za izbore u Podgorici biće dostupni javnosti na zvaničnoj internet stranici Agencije, čime se osigurava potpuna transparentnost rada. Agencija naglašava da su svi politički subjekti koji su osvojili mandate dostavili predmetne izvještaje sa pratećom dokumentacijom, čime su ispunili osnovni uslov za raspodjelu budžetskih sredstava - naveli su u saopštenju.

Milatović i Ura, PES i Demokrate i DPS prekoračili dozvoljeni limit za finansiranje izborne kampanje

Kako bi se poboljšala efikasnost i konkurentnost tržišta javnih nabavki, u junu 2024. godine usvojen je Pravilnik o načinu sprovođenja jednostavnih nabavki, kojim je utvrđen maksimalan godišnji iznos direktnih nabavki od 100.000 eura. Ove izmjene imaju za cilj smanjenje udjela ove vrste nabavki u ukupnoj vrijednosti javnih nabavki na 2 odsto do kraja 2026. godine, piše u dokumentu Ministarstva finansija.
Uvođenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama krajem 2022. godine, koji se primjenjuje od januara 2023., najavilo je značajnu reformu crnogorskog sistema javnih nabavki. Zakon donosi niz noviteta, uključujući sveobuhvatne podzakonske regulative, izmjene postojećih akata, kao i usmjerenje ka većoj transparentnosti i konkurentnosti u sektoru.
Jedna od ključnih izmjena je usvajanje Pravilnika o načinu sprovođenja jednostavnih nabavki, kojim se uvodi limit za direktne nabavke do 100.000 eura godišnje. Cilj ovih izmjena je smanjenje udjela direktnih nabavki na samo 2 odsto ukupne vrijednosti javnih nabavki do kraja 2026. godine, što bi, kako ocjenjuju, trebalo da doprinese transparentnijem trošenju budžetskih sredstava.
<h2>Aktivnija inspekcija i intenzivniji nadzor</h2>
Zakonom je predviđeno pojačano angažovanje Inspekcije za javne nabavke, koja će pratiti sprovođenje novih propisa, usmjeravajući naručioce ka otvorenim, konkurentnim postupcima.
Posebna pažnja će, kako se navodi u dokumentu, biti posvećena direktnim nabavkama, čiji udio novi pravilnici nastoje smanjiti.
Kako bi se dodatno unaprijedila transparentnost, Ministarstvo finansija obavezalo se na javnu objavu ugovora koji proizilaze iz međunarodnih sporazuma.
Kako pojašnjavaju iz tog resora, svi ugovori koji su do sada bili izuzeti iz javnog objavljivanja sada su dostupni putem sistema elektronskih nabavki, što je korak u skladu sa zahtjevima Evropske komisije i približavanju evropskim standardima.
Od početka 2024. godine uveden je kontrolni mehanizam za praćenje jednostavnih nabavki.
- Ovim monitoringom omogućava se ponuđačima da podnesu zahtjev za praćenje postupka, čime se sprječavaju nepravilnosti u procedurama. Zahtjev za monitoring postupka jednostavne nabavke podnešen od strane zainteresovanog ponuđača zaustavlja sve radnje naručioca u postupku. Zaključno sa krajem juna 2024. godine, podnešeno je 63 zahtjeva za monitoring jednostavnih nabavki - navodi se u dokumentu.
Prema podacima Ministarstva finansija, 78,51 odsto ugovora u izvještajnom periodu dodijeljeno je kroz otvoreni postupak, koji pruža najveći nivo transparentnosti.
- Ograničeni postupci čine samo 0,49 odsto, dok je pregovarački postupak bez objavljivanja poziva za nadmetanje primijenjen u specifičnim slučajevima, te čini 10,63 odsto ukupnog broja nabavki. Jednostavne nabavke realizovane kroz elektronski sistem CEJN zauzimaju 6,46 odsto ukupne vrijednosti - precizirano je u dokumentu.
<h2>Pojednostavljen postupak prijavljivanja</h2>
Planirani Pravilnik o elektronskoj izjavi privrednog subjekta, čija se primjena očekuje krajem 2024. ili početkom 2025., dodatno će, kako navode, pojednostaviti postupke prijavljivanja.
U cilju usklađivanja sistema nabavki sa evidencijama Ministarstva pravde, biće razvijeno Uputstvo za verifikaciju obaveznih uslova za učesnike u postupcima javnih nabavki.
Ove reforme, kako se navodi u dokumentu, predstavljaju važan korak ka stvaranju transparentnijeg i efikasnijeg sistema javnih nabavki, u skladu sa standardima Evropske unije.

Maksimalan godišnji iznos direktnih nabavki 100.000 eura

Viši sud u Podgorici je donio pravosnažno rješenje kojim obavezuje RTCG da Srđanu Čoviću isplati 437 eura na ime sudskih troškova koji se odnose na &nbsp;parnicu u kojoj je zaključeno da je Boris Raonić 1. JUNA 2023. PONOVO &nbsp;nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, I PORED JASNE SMJERNICE DA SE BIRA IZMEĐU PREOSTALIH kandidata koji ispunjavaju zakonske uslove.&nbsp;
Prije par mjeseci Viši sud &nbsp;je donio pravosnažno rješenje i za nezakoniti izbor Raonića od 6. avgusta 2021. Troškovi koje je RTCG morala da plati bili su 950 EURA.
Mora se priznati da fotelju stečenu nezdravom ambicijom, besprizornim ponašanjem i kršenjem zakona, Raonić efikasno brani od dejstva pravde, prolongirajući parnice već tri godine.&nbsp;
Ukupna &nbsp;cijena , prava sitnica – trećina Raonićeve nelegalne mjesečne plate, najveće u javnom sektoru u Crnoj Gori. Međutim, finansijske obaveze nastale parničenjem ne plaća on, već RTCG, dakle i svi građani Crne Gore.
Ali nijesu samo to troškovi čuvanja lika, nedjela, neiskustva i bezakonja Raonića i &nbsp;Savjeta RTCG . U posljednje tri godine tri advokata su od RTCG i GRAĐANA CRNE GORE dobili skoro 90 hiljada eura da bi redovno, na Višem sudu, gubili sporove koje proizvodi nelegalni Raonić, poduprt Drljevićevim Savjetom. &nbsp;
Iz ove perspektive izgledaju groteskno navodi Raonića iz aprila 2022 o „novinarima i osoblju Javnog servisa, rasterećenih svih pritisaka i smjernica, sem onih koji nalaže Etički kodeks novinara i domaće zakonodavstvo“,.
Nadam se da će &nbsp;rasterećenost od etike, procedura i zakona konačno postati i odista operativno interesantna ODT-u, poslije istorijske odluke sveprisutnog PR –a Tužilaštva da predmet odmakne iz svoje ingerencije, jer generalni direktor RTCG i članovi Savjeta, po njegovom tumačenju, &nbsp;nijesu visoki javni funkcioneri i pored povjerenih im 20 miliona budžeta.&nbsp;
Nego, valjda, niski.

Srđan Čović

Koliko nas košta bezakonje Raonića i Savjeta RTCG

Zamjenik premijera i potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić je, otkad se nalazi na toj poziciji, imao dva službena putovanja u inostranstvo, a njegova plata kretala se između 1.721 i 1.795 eura.&nbsp; Kako je danas objavljeno u informaciji na sajtu Vlade, Bečić je na bilateralne sastanke u Belgiju, od 7. do 10. aprila, putovao ekonomskom klasom niskobudžetske avio kompanije Rajaner.&nbsp; Sedmicu kasnije, odnosno 15. i 16. aprila, boravio je u Holandiju, a koristio je usluge Rajanera i Viz Era. Za vionske karte iz budžeta je izdvojeno 497 eura, a za troškove smještaja u Briselu i Hagu 1.090 eura. Sudeći po informaciji objavljenoj na sajtu Vlade, Bečić nije koristio dnevnice, niti je državnim novcem plaća telefon.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241004181016_cf2397d2db83a2057599b9302cab5af8f2d850039c85b57e35c62ed7cafd2be8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241004181016_cf2397d2db83a2057599b9302cab5af8f2d850039c85b57e35c62ed7cafd2be8" data-rendition-name="original" width="1457" height="501" loading="lazy" alt="bečić troškovi"> </figure>

Tamara Klikovac

Bečiću plata preko 1.700 eura, na službena putovanja išao Rajanerom i Viz Erom

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: troskovi