Olovo i njegova rastvorna jedinjenja predstavljaju veliki razlog za zabrinutost s obzirom na to da spadaju u neke od najtoksičnijih hemikalija s kojima možemo da dođemo u kontakt u svakodnevnom životu - kaže u razgovoru za Pobjedu profesor sa Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Dušan Veljković.
Prema njegovim riječima, akutna trovanja olovom koja dovode do smrtnog ishoda su veoma rijetka, uz očigledne i prilično dramatične simptome, dok mnogo veći problem predstavlja dugotrajna izloženost jedinjenjima olova i njihova akumulacija u organizmu.
Komentarišući situaciju u vezi sa medicinskim i medijskim izvještajima o kontaminaciji olovom radnika lučkog preduzeća Port of Adria u Baru, Veljković ukazuje da je to, po svoj prilici, posljedica dugotrajne izloženosti radnika jedinjenjima olova na radnom mjestu, bez obzira na konkretan uzrok.
Ukazuje da je olovo veoma specifičan metal, koji se dugo koristi i eksploatiše i na našim prostorima, a nekoliko njegovih osnovnih karakteristika čine ga opasnim za čovjeka.
-Prije svega, olovo se vezuje za veliki broj proteina (uključujući i enzime) i remeti njihov rad. Zatim, olovo učestvuje u organizmu u hemijskim procesima tokom kojih se stvaraju veoma reaktivne i opasne hemijske vrste - slobodni radikali. Konačno, joni olova pokazuju izvjesnu hemijsku sličnost sa jonima drugih metala u organizmu, kao što su kalcijum ili cink. Zbog te sličnosti olovo može da ih zamijeni u organizmu i na taj način poremeti strukture ili hemijske procese u kojima navedeni metali učestvuju - pojašnjava sagovornik.
POBJEDA: Kako uopšte dolazi do trovanja olovom, koji su to ključni uzroci ili načini unosa ovog metala u organizam i koje su to neophodne mjere prevencije koje je trebalo praktikovati u lučkim uslovima?
VELJKOVIĆ: Do trovanja olovom može doći na nekoliko načina: udisanjem vazduha u kome ima čestica olova ili njegovih jedinjenja, korišćenjem hrane i vode u kojima je prisutna povećana količina olovnih jedinjenja ili apsorpcijom preko kože. Nažalost, neodgovorna upotreba olova u nekim ranijim periodima dovela je do toga da je danas jako teško ispratiti i iskontrolisati sve puteve kojima ljudi mogu da budu izloženi jedinjenjima ovog toksičnog metala. Najvažnije mjere koje mogu da se preduzmu odnose se na praćenje količine olova u vazduhu i korišćenje odgovarajuće zaštitne opreme. Ipak, potpuno rješenje problema sa olovom i njegovim jedinjenjima nadilazi mogućnosti pojedinačnih kompanija, čak i pojedinačnih država. Toksična jedinjenja olova ne poznaju državne granice. Stvarno i sistematsko rješenje biće postignuto samo putem pune saradnje na međunarodnom nivou.
POBJEDA: Da li je bilo sličnih slučajeva u Srbiji, koliko su česti i da li prilikom procjene rizika državni organi konsultuju istraživanja fakulteta i drugih referentnih instiucija?
VELJKOVIĆ: Da, kao i mnoge druge države u Evropi i svijetu, i Srbija ima ozbiljnih problema sa toksičnim jedinjenjima olova. Nedavno je objavljena studija u veoma cijenjenom naučnom časopisu Lancet Planetary Health koja pokazuje da djeca u Srbiji imaju jako visoke količine olova u krvi.
Razloga za to je mnogo. Srbija je zemlja u kojoj se olovo izdvaja iz ruda i prerađuje, što lokalno povećava količinu olova u zemljištu, vodi i vazduhu. Olovo se nalazi kao primjesa u uglju koji u Srbiji još u najvećoj mjeri koristimo za dobijanje električne energije. Olovo se koristilo i za pravljenje vodovodnih cijevi, a možete zamisliti kakve su posljedice toga. Na ovim prostorima smo relativno kasno zabranili olovni benzin, od čega se do danas nijesmo u potpunosti oporavili u pogledu štetnog uticaja olova na životnu sredinu i ljude. Dodajte tome opasnosti koje su u vezi sa višedecenijskim korišćenjem olovnih boja koje su i danas prisutne u našem okruženju. Sakupljanje olovnih predmeta, prije svega olovnih akumulatora predstavlja još jednu od opasnosti za ljude koji se time često nelegalno bave. Dakle, jako je veliki broj načina na koje možemo biti izloženi olovnim jedinjenjima. Uloga fakulteta i drugih naučnoistraživačkih institucija je u ovim slučajevima nezamjenljiva. Fakulteti imaju stručnjake i opremu kojom mogu da istražuju ovakve pojave, a studije koje se bave zagađenjem životne sredine sprovode se na svim državnim univerzitetima u Srbiji. Ipak, postoji još dosta prostora za poboljšanje koordinacije i komunikacije između načnoistraživačkih organizacija i državnih organa koji se ovim problemom bave.
POBJEDA: Kako olovo djeluje na tijelo, i koji su ključni rizici od trovanja olovom; drugim riječima da li ono može da bude letalno, odnosno kolika bi trebalo da bude ta izloženost pa da proizvede takav efekat?&nbsp;
VELJKOVIĆ: Olovo ostavlja posljedice na veći broj organa i sistema organa u ljudskom tijelu. Kada ga unesemo u organizam, putem krvi se distribuira do mozga, jetre, bubrega i kostiju, gdje se uglavnom akumulira s obzirom da može da zamijeni kalcijum u jedinjenjima. Olovo ostavlja ozbiljne posljedice na kardiovaskularni sistem: procjena Svjetske zdravstvene organizacije je da je samo u 2021. godini oko 1,5 miliona ljudi u svijetu umrlo od negativnih efekata olova na kardiovaskularni sistem.
Ne postoji bezbjedna koncentracija olova u krvi. Olovo nije biogeni element i nije poznata ni jedna njegova prirodna uloga u ljudskom organizmu. Postoje količine za koje se smatra da ne predstavljaju značajnu opasnost i to za odraslog čovjeka iznosi manje od 10 mikrograma po decilitru, dok je za djecu to 3,5 mikrograma po decilitru. Pazite, govorimo o mikrogramima, dakle milionitim djelovima jednog grama. Ipak, ni za te količine se ne može sa sigurnošću reći da ne izazivaju nikakve posljedice. Jedinjenja olova mogu da budu letalna u većim koncentracijama, ali konkretna količina se razlikuje za različita jedinjenja olova. Ipak, akutna trovanja olovom koja dovode do smrtnog ishoda su veoma retka. S druge strane, izloženost jedinjenjima olova i akumulacija u dužem vremenskom periodu predstavlju mnogo veći problem.
POBJEDA: Da li se ono u potpunosti može izlučiti iz organizma, ili se taloži i može da utiče na čovjeka na dubljem nivou?
VELJKOVIĆ: Nažalost, olovo koje se jednom akumulira u organizmu gotovo je nemoguće u potpunosti izbaciti. Ipak, postoje veoma efikasne terapije određenim helatnim agensima koje mogu u velikoj mjeri da uklone olovo i druge teške metale iz organizma, ali to se može raditi samo po preporuci ljekara i uz medicinski nadzor. Postoje ograničeni dokazi da korišćenje vitamina C u vidu suplemenata može da utiče na smanjenje koncentracije olova u krvi, ali istraživanja u tom smislu su još u toku i ne bi trebalo prerano donositi zaključke.
<h2>Oprezno sa zaključcima&nbsp;</h2>
POBJEDA: Ko bi, u situacijama poput ove u Baru, trebalo da se bavi kontrolom i da bude prva karika u preventivi, ili je potreban sistemski odgovor kako bi se izbjegle ovakve posljedice?
VELJKOVIĆ: Da bismo odgovorili na ovo pitanje prvo je neophodno da se jasno odredi uzrok povećane količine olova u krvi radnika. Prilikom razmatranja uzroka trebalo bi biti veoma oprezan. Zaista, najlogičniji odgovor bi bio da je ovo posljedica dugotrajne izloženosti radnika jedinjenjima olova koja su transportovana preko luke. Međutim, olovo često zna da nas iznenadi. Na ovim prostorima su se olovo i njegova jedinjenja decenijama nekontrolisano koristili. Najočigledniji primjer je masovno korišćenje olovnih boja koje se i danas nalaze na ofarbanim predmetima i građevinama i mogu da izazovu upravo ovakve posljedice o kojima danas pričamo. Dakle, put izlaganja radnika jedinjenjima olova određuje ko bi trebalo u konkretnoj situaciji ovime da se bavi. U svakom slučaju, problemi vezani za olovo i njegova jedinjenja ne mogu biti riješeni bez čitavog skupa sistematskih mjera.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ne postoji bezbjedna koncentracija olova u krvi

<h4>Poslanik Socijaldemokrata i predsjednik Skupštine Opštine Bar Branislav Nenezić ocijenio je da izuzetno zabrinjavaju informacije da je kod 58 od 63 radnika Port of Adria pronađena velika koncentracija olova i arsena u krvi.</h4>
Još više, prema njegovim riječima, zabrinjava informacija da je njih šestoro upućeno na dalje liječenje na Institut u Beogradu.
- Ono što negdje prije svega dodatno zabrinjava je to što je testiranje izvršeno 2023. godine, a tek sada, nekih 15 mjeseci nakon toga su dobijeni rezultati i objavljeni. Upitno je kakvo je stanje prije svega kod testiranih ljudi, a i kod svih ostalih radnika na današnji dan - kaže Nenezić za Antenu M.
On je pohvalio odluku manadžmenta Port of Adria da se svi radnici ponovo testiraju, čak i oni koji ne rade na poslovima vezano za pretovar pomenutih materija.
- Ali, zaista jedna velika bojazan ovih dana u Baru, jer je upitno šta se dešava i sa radnicima Luke Bar, državnog dijela barske luke, jer svi znamo kakav teret se sve pretovara preko ove dvije kompanije. Nadam se da će prije svega njihovo zdravstveno stanje, posebno ovih šestoro koji su upućeni na dalje ličenje u Beogradu biti dobro, ali jedna velika opomena svima u Crnoj Gori- očigledno da imamo ozbiljne probleme u luci Bar i da tome treba zaista da se posvetimo, prije svega da bismo sačuvali građane koji tamo rade, a možda i sve stanovnike grada Bara - rekao je Nenezić.
Ponovio je da je upitno to što su 15 mjeseci nakon testiranja dobijeni rezultati.
- Dosta je upitno kako su ti podaci došli do medija. Definitivno nijesu nadležne institucije te koje su pomenute podatke dale u javnosti. Dolazi se do zaključka da je neko želio kompletno ovaj slučaj da zataška. S kojom namjerom i s kojim ciljem, sada je zaista teško govoriti. Mislim da je sada najvažnije stanje građana Bara i da se, prije svega ovi koji su zaraženi što prije i što bezbolnije oporave - dodao je Nenezić.
Na pitanje, šta će preduzeti, te da li će nešto inicirati povodom ovog slučaja, Nenezić podsjeća da su prošle godine u Skupštini imali kao tačku dnevnog reda upravo situaciju iz Luke Bar na osnovu inicijative mještna zajednice.
- Imali smo tada prisutne ljude iz inspekcije koje su tada naložili ova testiranja. Upitno je zašto su rezultati objavljeni tek sada. Ono što je sigurno je da ćemo u narednom periodu učiniti sve što je u našoj moći sa nivoa lokalne samoprave a i sa nivoa Skupštine Crne Gore. Definitivno, &nbsp;ono što ovakav jedan slučaj zahtijeva je i parlamentarna istraga gdje ćemo definitivno uključiti sve nadležne ministri kako bismo došli do prave istine, zbog svega daljeg što slijedi u liječenju zaraženih ljudi a i svega onoga što potencijalno mogu biti opasnost, kako bismo na vrijeme sve to preduprijedili - zaključio je Nenezić.
<h2>Opasan presedan</h2>
I poslanik DPS-a i član Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Jevto Eraković kaže za Antenu M da bi informacija da je kod 58 od 63 radnika Port of Adria pronađen visok nivo olova i arsena u krvi, trebalo da uznemiri ne samo zaposlene u Luci Bar, nego i građane Bara.
- Ja sam i juče u Skupštini pokušao da skrenem pažnju javnosti na izuzetno veliki problem, ali očigledno da su neke druge teme bile važnije, kao što su čini mi se sada mnogo važnije teme sve ostale, nego zdravlje stanovnika Crne Gore - rekao je Eraković.
Veliki je problem zbog toga što je, kao kaže, u pitanju potencijalno trovanje olovom i arsenom.
Ta trovanja, prema riječima Erakovića, mogu imati fatalne posljedice po građane, odnosno po pacijente.
- Naravno, u zavisnosti prije svega od koncentracije, a i od vremena koliko su dugo bili izloženi ovim agensima. Kao ljekar prvog dana kada sam čuo koliko je radnika potencijalno zaraženo u Baru, insistirao sam i uputio poruku koje su mjere neophodne odmah da se preduzmu. Da se zaustavi ekspozicija radnika tim štetnim agensima i da se naprave stručni ljekarski pregledi - naveo je on.
Jasno je, kaže, da u Crnoj Gori kao maloj državi nema Instituta za toksikologiju i ne treba ni da bude - s obzirom da to nisu toliko česte pojave.
- Ali mnoge stvari se mogu riješiti i ovdje u okviru KCCG. Tako da mislim da je bilo važno odmah organizovati preglede za sve pacijente - dodao je on.
Eraković smatra da je osim pregleda internista i toksikologa, trebalo uključiti i druge specijalnosti.
- To govorim prije svega kao neurolog i kao neko ko zna kakve neurološke posljedice mogu da imaju pacijenti koji su izloženi ovim štetnim agensima. Zdravstveni sistem treba da se odnosi prema ovom problemu hitno, promptno i da ne dozvoljava da se spekuliše da li postoji zaista problema kod pacijenata ili ne - naglasio je on.
Druga stvar koja, prema riječima Erakovića, možda onako još prolazi ispod radara jeste rezultati mjerenja koji smo dobili još prošle godine.
- Dakle, prije čak i više od godinu vidimo da je koncentracija arsena u Baru čak deset puta povećana. To može takođe imati ogromne posljedice po zdravlje stanovnika ovog grada. Ta informacija je više od godinu i po dana zataškavana, niko nije obaviješten ko je trebalo da bude obaviješten, a to je prije svega Opština, nego je neko odlučio da je bolje da se te informacije zataškaju i da se javnost ne informiše - dodao je Eraković.
Misli da je na djelu opasan presedan kakav nikad do sada nije zabilježen u Crnoj Gori.
- Sjetimo se samo kakav je odgovor države bio na Kju groznicu i onda vam je jasno sa kakvim neznalicama i šarlatanima imamo posla. Nisu u stanju da obezbijede zakopavanje mrtve stoke u državi, a kamoli da sačuvaju zdravlje stanovnika naše države - istakao je Eraković.
Eraković dodaje da će inicirati danas u okviru DPS-a održavanje hitne sjednice Odbora za zdravstvo.
- Već smo uputili takvu inicijativu. Poslali smo je našim kolegama koji su takođe u tom Odboru i očekujem da i Odbor što hitnije raspravlja na tu temu - zaključio je Eraković.

Nenezić: Neko je želio kompletno da zataška slučaj u Port of Adria, potrebno pokrenuti parlamentaranu istragu

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević pozvao je nadležne organe da se hitno i ozbiljno pozabave problemom zagađenja u području Luke Bar i da građanima što prije ponude konkretne odgovore i održiva rješenja. 
 
Raičević je kazao da su mjerenja koja je objavio CETI potvrdila da je još prošle godine u okruženju Luke Bar koncentracija olova bila veoma visoka, a arsena čak deset puta veća u odnosu na propisanu vrijednost. 
 
- O tome nas nadležna Agencija za zaštitu životne sredine tek sada obavještava, a saznajemo da je i Institut za javno zdravlje preporučio i zatvaranje izvora zagađenja, i sve to tek nakon što je kod 58 radnika potvrđen povišen nivo olova u krvi i ozbiljno im ugroženo zdravlje - naveo je Raičević. 
 
On je naglasio da, sa pozicije prvog čovjeka lokalne uprave, ali i kao zabrinuti građanin, zahtijeva od nadležnih državnih organa da se hitno i ozbiljno pozabave tim problemom i građanima Bara što prije ponude konkretne odgovore, a nakon toga i održiva rješenja. 
 
- Opština Bar biće podrška svakom takvom djelovanju i rješavanju ove problematike - poručio je Raičević. 
 
On je naglasio da je veoma zabrinut zbog saznanja da su građani Bara, kako je naveo, u kontinuitetu trovani. 
 
- A da je sve to neko pokušao da zataška, stavljajući zdravlje i živote građana u drugi plan - dodao je Raičević. 
 
Prema njegovim riječima, očigledno je neko "od silnog politikanstva" zaboravio da je ljudski život najvažniji i iznad svake politike. 
 
- Odgovornost svih na rukovodećim pozicijama u preduzećima koja obavljaju pretovar tereta u Luci Bar, ali i nadležnih državnih institucija, je negdje zakazala i omogućila da se ovo kontunirano trovanje sakriva duže od godinu dana od očiju javnosti - rekao je Raičević. 
 
On je poručio da će za to neko morati da odgovara i pruži odgovore građanima Bara i njihovim porodicama. 
 
Raičević je podsjetio da je, sa nivoa lokalne uprave, početkom prošle godine, odmah po saznanju da ovaj problem može da ugrozi živote mještana u blizini Luke, pokrenuta diskusija na sjednici Skupštine Opštine Bar. 
 
Kako je dodao, delegacije Opštine i Skupštine Opštine posjetile su Luku Bar i upozorile rukovodstvo na pritužbe mještana i potencijalno ugrožavanje njihovog zdravlja praškastim materijama. 
 
- Sa ove distance potvrđuje se, nažalost, najgora slutnja koju su nam građani tada iskazali - naveo je Raičević.

Raičević: Zahtijevam odgovornost za kontinuirano trovanje građana Bara

Na osnovu rezultata mjerenja koje je izvršio Centar za ekotoksikološka ispitivanja tokom prvog ciklusa mjerenja u 2023. godini u okruženju Luke Bar, koncentracije olova i arsena veoma su visoke i koncentracija arsena, čak deset puta veća u odnosu na propisanu ciljnu vrijednost, saopštio je za TVCG direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić.
- Na osnovu rezultata mjerenja koja je izvršio Centar za ekotoksikološka istraživanja tokom prvog ciklusa mjerenja u 2023. godinu u okruženju Luke Bar, zakučak je da su koncentracije olova i arsena veoma visoke i da je koncentracija arsena čak 10 puta veća u odnosu na propisane ciljne vrijednosti - kazao je Gazdić.
Institut za javno zdravlje je popisao mjere koje treba da se sprovedu i ekološka inspekcija bi trebalo da, ukoliko je došlo do tih velikih prekročenja, zatvori izvor zagađenja.
- Preporuka jeste da građani, oni koji ne moraju da idu u to područje, oko Luke Bar, da izbjegavaju dok se ne sprovedu sve mjere koje budu naložila ekološka inspekcija - zaključio je Gazdić.
Podsjetimo, radnici preduzeća “Port of Adria” imaju višestruko povišen nivo olova u krvi, ali nadležne zdravstvene institucije nijesu preduzele ništa da ih liječe, niti da utvrde kako je došlo do trovanja tim po zdravlje izuzetno opasnim teškim metalom.

Gazdić: Koncentracije olova i arsena oko Luke Bar deset puta veće od propisanih, građani da izbjegavaju ovo područje

Ministar pomorstva Filip Radulović pozvao je nadležne organe da hitno ispitaju slučaj trovanja olovom u kompaniji "Port of Adria.
- Obzirom na slučajeve trovanja olovom u kompaniji “Port of Adria”, zahtijevam hitnu istragu i preduzimanje odgovarajućih mjera zaštite svih radnika. Pozivam sve nadležne organe da se hitno uključe i ispitaju slučaj, jer je ugrožavanje zdravlja zaposlenih neprihvatljivo - naveo je Radulović na mreži X.
On očekuje da uprava ove privatne kompanije odmah reaguje kako bi se spriječili dalji incidenti i osiguralo bezbjedno radno okruženje.
- Svaka odgovorna strana mora snositi posljedice - poručio je Radulović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFilipRadulovic_%2Fstatus%2F1845759897738092912%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1845759897738092912%7Ctwgr%5Ebc601d6ea96d46656903923aa54e8eabd20fba77%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Radulović: Zahtijevam hitnu istragu u slučaju trovanja olovom u kompaniji Port of Adria

Crnogorska ekonomija i dalje se suočava s ozbiljnim izazovima i nije naučila ključne lekcije održivosti, upozorava ekonomska analitičarka Mila Kasalica.&nbsp;
Gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E, Kasalica je istakla da su trenutne politike dovele do usporavanja privrede i potencijalnog ekonomskog kolapsa.
- Kad malo zagrebemo ispod površine, nikako još uvijek nijesmo naučili ekonomsku lekciju, a to je – ili ćemo ekonomiju napraviti održivom, ili je ovo sve što se dešava toliko osjetljivo da je samo pitanje kad će gospodin Milojko Spajić i njegova ekipa sa svim neradnicima iz Skupštine Crne Gore zaustaviti ekonomiju, pošto su je usporili. A naša ekonomija, ako se zaustavi, onda je to jedan dugi, teški i bolni oporavak - poručila je Kasalica.
Govoreći o inflaciji, Kasalica je kazala da ona predstavlja „orden svega što se dešava u ekonomiji nakon 2021. godine“, te da je posebno izražen njen rast nakon političkog manevra u kojem su doprinosi za zdravstveno i penzijsko osiguranje predstavljeni kao direktna korist za građane.
U poređenju s inflacijom u Evropskoj uniji, koja je u martu i aprilu iznosila 2,2 odsto, Kasalica navodi da je u Crnoj Gori harmonizovani indeks inflacije dosegao 3,4 odsto koji uključuje rast cijena namirnica, zdravstvenih usluga, namještaja i djelimično usluga u saobraćaju-
- Kad se pogledaju podaci prvog kvartala o saobraćaju, vidi se da je pao promet – kako drumskom, tako i vazdušnom, i u bilo kojem drugom saobraćaju… Aerodrome vodi sada ozbiljan čovjek, a činjenica je da ni 2020. godine to preduzeće nije radilo, a tek sada ne radi ni što bi trebalo da radi - rekla je Kasalica.
Kasalica se osvrnula i na primjer ugašene državne avio-kompanije.
- Montenegro Erlajnz je ugašeno preduzeće zbog rizika izazova državne pomoći, a sada se isto dešava sa Institutom Igalo, ali se kroz razne programe, restrukturiranja i ulaganja, kako kaže, glumi da to nije državna pomoć. Svi mi znamo – ako se Agencija za zaštitu konkurencije, zbog pritisaka iz Evropske komisije, bude tim bavila, baviće se za pet godina. Kao što se tada bavila Montenegro Erjalnzom i odlučila da baš njima trojici pripadne gašenje firme - navodi Kasalica.
Ona dodaje da se danas u novim preduzećima koriste isti modeli koji su ranije označavani kao „DPS-ovi“, a konkuriše se sa linijama koje se predstavljaju kao subvencija države. Ipak, smatra da je ključno pitanje razvoj infrastrukture.
- To je izazov ekonomski koji se prvo mora riješiti preko razvoja aerodroma, a onda razvoja svih ostalih avio linija i prevoznika koji moraju da dolaze u Podgoricu. Potpuno je svejedno – sa strane je ista linija Dubrovnik, Podgorica, Tirana – međutim, mi ništa nijesmo ulagali u aerodrome. Igramo se naknada uhljebima iz partitokratskih neznanja i igramo se nekvalitetnih izvještaja - istakao je Kasalica.
Kasalica upozorava da, čak i ako bi se danas krenulo s ozbiljnim razvojem aerodroma i avio linija, rezultati bi bili vidljivi tek kroz nekoliko godina.
- Mi sad u ovom trenutku da odlučimo da razvijamo aerodrome i da razvijamo u integrisanom pristupu avio linije, kojima se moraju pridružiti i turistički poslenici, to bi trajalo sigurno sljedećih pet godina. U tih pet godina, nažalost, zavisićemo od Tirane i Dubrovnika. Tome treba da se zahvalimo prije svega Dritanu Abazoviću i njegovom štetočinstvu - zaključila je Kasalica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkPbIq7Z0gBM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kasalica: Abazoviću i njegovim štetočinama treba da zahvalimo što ćemo u sljedećih pet godina u avio prevozu zavisiti od Tirane i Dubrovnika

Funkcioneri nekadašnjeg Demokratskog fronta, predvođeni Andrijom Mandićem, i Demokrata Alekse Bečića, koji rukovode sektorima odbrane i unutrašnjih poslova i čine dio izvršne vlasti, predstavljaju tempiranu bombu na evropskom putu Crne Gore – ocijenio je za Portal ETV hrvatski politički analitičar Davor Đenero.
On ukazuje da je sama činjenica da Crna Gora u svom institucionalnom sistemu ima ugrađenu „opasnu bombu“ – izuzetno rizična.
- Ako se ta bomba, na ovaj ili onaj način, aktivira, odgovornost će snositi onaj ko ju je ugradio u sistem – dakle trenutni premijer Milojko Spajić. Suviše je rizično ulaziti u završnu fazu pristupnog procesa sa takvim teretom, čak i kada se evropski zvaničnici očigledno trude da to ne vide - naglašava Đenero.
Govoreći o aktuelnoj parlamentarnoj većini i vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, Đenero upozorava da postoji puno toga što može poći naopako, uprkos prevladavajućem optimizmu unutar evropskih institucija kada je riječ o crnogorskim integracionim šansama.
- Upravo zato što Uniji treba proces proširenja, kao instrument stabilizacije Balkana, relevantan broj važnih aktera u Uniji gleda na crnogorskog premijera kao na onog koji bi mogao europeizirati svoju državu – kaže Đenero.
Ipak, upozorava da takav optimizam zanemaruje stvarnu strukturu vlasti u Crnoj Gori, koja je, kako tvrdi, pod uticajem Beograda i Moskve.
Sagovornik Portala ETV dodaje da je taj sistem dizajniran od režima Aleksandra Vučića upravo s namjerom da – ako to interesima Srbije odgovara – bude u stanju da zakoči crnogorski napredak ka članstvu u Uniji.
U tom kontekstu tumači i poziciju Andrije Mandića kao ključnu tačku blokade.
- To je razlog zašto je kreirana veto pozicija Andije Mandića, gospodara parlamentarne procedure. Zato su u vlast ugrađeni elementi nekadašnjeg DF-a, ali i Bečićeve Demokrate koji kontrolišu represivni aparat i utiču na „izbušenost” crnogorskog bezbjednosnog sistema od strane srbijanskih i ruskih službi - smatra analitičar. 
Ističe i da je jasno da Mandić i njegovi politički saveznici nijesu zadovoljni radom ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića, koji predstavlja proevropski kurs Vlade, te da se nastoji njegovo kontinuirano opstruiranje, pa čak i isključivanje iz parlamentarne većine.
- U prvoj ozbiljnoj krizi iz EU bi se moglo početi postavljati pitanje o stabilnosti evropske orijentacije Crne Gore i o crnogorskoj pouzdanosti, kad je u pitanju zajednička vanjska i sigurnosna politika, upravo zbog poteza ovog antievropskog bloka u vlastima Crne Gore - upozorava Đenero.
Analitičar navodi da je pristupanje Evropskoj uniji proces izuzetne osjetljivosti, te da se mora biti spreman i na scenario u kojem bi taj blok mogao otvoreno udariti na evropski put Crne Gore onog trenutka kada bi njen napredak počeo da iritira autoritarnog lidera u Beogradu, ili kada bi ugrozio strateške interese Vladimira Putina.

Đenero: Mandić i Bečić tempirana bomba u srcu vlasti Crne Gore

„Istorijski trenutak“, oduševljeno je rekla predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na konferenciji za novinare u sali kuće Lankaster u srcu Londona. Britanski premijer Kir Starmer, s druge strane, govorio je o „zdravom razumu“. Izbor riječi jasno pokazuje koliko su interesi njih dvoje različiti.
Starmer želi da sporazum proda kao pragmatično rješenje od kojeg će posebno britanske kompanije imati koristi. Za Evropsku uniju geopolitički suočenu s prijetnjom iz Rusije to je pitanje repozicioniranja i dobijanja pouzdanog vojnog partnera u Velikoj Britaniji. Samit je bio prvi te vrste od Bregzita prije pet godina.
<h2>Pismo o namjerama s dugačkim spiskom obaveza</h2>
U mnogim oblastima, sporazum je samo izjava o namjerama; tek bi trebalo razraditi mnogo detalja. U svakom slučaju, dvije strane izjavljuju da će u budućnosti bliže sarađivati. To se odnosi na bezbjednost i odbranu, standarde hrane, ribarstvo i energetiku.
- I jedna i druga strana imaju dugačak spisak obaveza. Ujedinjeno Kraljevstvo u Evropi koja se mijenja - procjenjuje sporazum Janike Vahoviak, stručnjakinja u istraživačkom centru.
Pritom se, kaže, ističe bezbjednosno partnerstvo: zbog promijenjene geopolitičke situacije, EU mora da preispita svoju odbranu i pronađe način da u to uključi i treće zemlje.
Iako detalji još nisu jasni, osnova je postavljena: obije strane ubuduće će se sastajati svakih šest mjeseci. Britanske kompanije za proizvodnju oružja imaju perspektivu da u budućnosti učestvuju u takozvanom programu SAFE EU. Taj projekat vojne nabavke vrijedan je 150 milijardi eura – i to je uspjeh za Starmera.
<h2>Osjetljiva pitanja počinju s ribom</h2>
Britanski premijer je, međutim, morao da napravi kompromise oko ribolova. Tokom narednih dvanaest godina, flote EU imaće neograničen pristup britanskim vodama – to je „prodaja“, žali se britanski opozicioni lider Kemi Badenoh.
Još jedno osjetljivo pitanje za Veliku Britaniju je takozvana Šema mobilnosti mladih, program koji promoviše razmenu mladih. Pregovori su još uvek u toku, ali se smatra veoma vjerovatnim da će dogovor uskoro biti postignut. Evropska unija veoma je zainteresovana za program razmjene, a britanski univerziteti su među najboljima na svijetu. Britanski stav se poslednjih meseci promenio, kaže Janike Vahovijak – EU je jasno stavila do znanja da neće biti sporazuma bez programa za mlade.
Britanska vlada želi da izbegne sve što bi moglo da bude upotrebljeno protiv konzervativnih opozicionih stranaka: sve što bi moglo biti protumačeno kao „imigracija na mala vrata“ ili čak kao povratak slobodi kretanja. Od stupanja na dužnost, Kir Starmer više puta je obećavao da će smanjiti imigraciju: „Sve oblasti imigracionog sistema – posao, porodica i studiranje – biće pooštrene kako bismo imali veću kontrolu“, rekao je Starmer prošle nedjelje. Takođe je obećao da će broj učesnika u takvim programima biti ograničen.
<h2>„Razmjena nije predaja“</h2>
Britanske omladinske organizacije pozdravljaju tu najavu: takva razmjena nije „kapitulacija“, već naprotiv, veliki korak napred, kaže Mauricio Katin iz Britanskog omladinskog foruma. Na kraju krajeva, mladi ljudi su ti koji su najviše pogođeni Bregzitom. Loren Mejson, mlada Britanka koja radi u Evropskom omladinskom forumu u Briselu, nada se da će se pregovori brzo nastaviti. Za nju je godina studija u Bonu, koju joj je omogućio program Erazmus, bila „jedna od najboljih godina u životu“. Sa samo dvadeset godina i mjesečnom platom od oko 500 eura, otvorio joj se novi svijet, sjeća se ona: „Prvi put u životu sam bila na baletu.“
Radilo se o mnogo više od pukog učenja novog jezika.
- Odjednom sam morala sama da se snađem, da otvorim bankovni račun i brinem o telefonu- rekla je ona.
Ove godine je naučila i šta je empatija, ali prije svega otpornost i istrajnost. Sada se nada da će i drugi mladi Britanci imati slična iskustva u budućnosti.
<h2>Ekonomija se takođe oslanja na mobilnost</h2>
Poslovna zajednica se takođe nada napretku u mobilnosti mladih i da bi to moglo da donese „novi zamah“ ekonomskom rastu, ukazuje uticajno britansko poslovno udruženje CBI. Generalno, poslovna zajednica pozitivno gleda na sporazum. Činjenica da London namjerava da se uskladi sa standardima EU u higijeni hrane trebalo bi da olakša trgovinu. 
Prema CBI, to bi bila „velika pobjeda“ za britanske kompanije. Sporazum pokazuje da se klima u međusobnim odnosima značajno poboljšala, ocjenjuje Ulrih Hope, generalni direktor Njemačko-britanske industrijske i trgovinske komore.
Koliko god se Britanci ovim sporazumom približavaju EU, Starmerova vlada će nastaviti da insistira na važnim principima. A povratak u Evropsku uniju i dalje ne dolazi u obzir.

Samit EU-Velika Britanija: Novo približavanje

U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili da su na dionicama kroz usjeke i klisure mogući sitniji odroni.
Iz AMSCG savjetovali su vozačima opreznu vožnju.
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Na magistralnom putu M-2, na dionicama Ribarevine - Poda i Poda - Berane saobraćaj je zatvoren za sve vrste vozila od devet do 12 i 14 do 17 sati.
Na magistralnom putu M-3 Plužine-Jasenovo Polje, na lokalitetu Zaborje-Jasenovo Polje, obustavljen je saobraćaj za sva vozila od deset do 12 i od 13 do 15 sati.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Vozila na putevima M-9 Vilusi - Vraćenovići i M-6 Šavnik - Jasenovo polje, saobraćaće naizmjenično od devet sati do završetka asfaltiranja.
Na putu Berane - Kolašin, na dionici Lubnice - Jezerine, vozila zbog radova od sedam do 19 sati saobraćaju naizmjenično, a moguća su i povremene potpune obustave saobraćaja ne duže od 15 minuta.
Na magistralnom putu M-6 Pljevlja-Đurđevića Tara, režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima radova.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije magistralnog puta Lepenac-Ribarevine, a moguća je povremena obustava saobraćaja ne duža od 30 minuta.
Zbog sanacije pukotina u tunelu Sozina vozila od 22 do šest sati saobraćaju naizmjenično, a moguće su i potpune obustave u kraćim intervalima.
Saobraćaj na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić – Kuside, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog rekonstrukcije mosta Autobaza.
Na magistralnom putu M-5 dionica Rožaje - Most Zeleni saobraćaj je zbog rekonstrukcije promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, od sedam do 19 sati.

Putevi suvi, oprezno zbog odrona

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Tag: trovanje