<p>Nacionalni ekspert za zaštitu potrošača, doktor ekonomskih nauka <b>Jovo Rabrenović</b>, upozorio je da se crnogorsko tržište i dalje nalazi u sivoj zoni između formalnog usklađivanja propisa i stvarne zaštite građana.</p>
<p>– Dok Evropska unija svakodnevno povlači opasne proizvode – od kozmetike do automobila – crnogorsko tržište ostaje bez stvarnog mehanizma zaštite potrošača – kazao je Rabrenović u razgovoru za Portal ETV.</p>
<p>On je istakao da je posebno alarmantna situacija u sektoru automobila.</p>
<p>– Stotine hiljada automobila se povlači u EU zbog kritičnih bezbjednosnih problema, dok crnogorski vlasnici istih modela ne dobijaju nijedno upozorenje – naglasio je Rabrenović.</p>
<h3>Safety Gate – ključni mehanizam koji se ne koristi</h3>
<p>Sistem Safety Gate, ranije poznat kao RAPEX, predstavlja jedan od ključnih mehanizama zaštite zdravlja i bezbjednosti potrošača u Evropskoj uniji. Iako ne postoje zvanični podaci da se konkretni proizvodi sa ove liste nalaze na crnogorskom tržištu, Rabrenović podvlači da je riječ o robi široke potrošnje.</p>
<p>– Masovni uvoz iz zemalja poput Kine i Turske otvara ozbiljno pitanje koliko je crnogorsko tržište zaista zaštićeno od proizvoda koje je EU već proglasila opasnim – rekao je on.</p>
<p>Prema njegovim riječima, u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji ova tema prevazilazi informativni karakter.</p>
<p>– Ovo je pitanje sistemske spremnosti države da štiti potrošače u skladu sa evropskim standardima – istakao je Rabrenović.</p>
<h3>Od šampona do airbaga: raskorak koji košta</h3>
<p>Na osnovu uvida u Safety Gate bazu i realne tržišne tokove u Crnoj Gori, identifikovane su četiri kategorije proizvoda kod kojih je najizraženiji raskorak između evropskih zabrana i domaće prakse.</p>
<h3>Kozmetički proizvodi: tihi hemijski rizik</h3>
<p>Kozmetički proizvod RED ONE Hair Wax iz Turske povučen je sa evropskog tržišta jer sadrži butylphenyl methylpropional (Lilial), supstancu zabranjenu od marta 2022. godine zbog dokazanog štetnog uticaja na reproduktivno zdravlje.</p>
<p>Rabrenović je kazao da je Crna Gora formalno uskladila zakonodavstvo sa EU Uredbom o kozmetičkim proizvodima (1223/2009), ali da je praksa daleko od zadovoljavajuće.</p>
<p>– Kontrola se često svodi na provjeru deklaracije, bez detaljne laboratorijske analize sastava – objasnio je on.</p>
<p>Dodao je da su proizvodi iz Turske široko dostupni, cjenovno pristupačni i da često ulaze na tržište bez dubinske kontrole.</p>
<p>– Posljedica je dugotrajna izloženost zabranjenim supstancama bez ikakvog upozorenja, naročito kod mladih i reproduktivno aktivne populacije – upozorio je Rabrenović.</p>
<h3>Igračke: direktna prijetnja zdravlju djece</h3>
<p>Igračka za kupanje Sedola iz Kine zabranjena je u EU jer sadrži ftalate (DEHP) iznad dozvoljenih granica, supstance koje mogu izazvati razvojne i reproduktivne poremećaje kod djece.</p>
<p>Rabrenović je naglasio da crnogorsko tržište igračaka u velikoj mjeri zavisi od jeftinog uvoza.</p>
<p>– Inspekcijski nadzor se često oslanja na dokumentaciju uvoznika, umjesto na obavezno laboratorijsko testiranje – rekao je on.</p>
<p>Iako standardi EN 71 formalno važe, kako je kazao, njihova primjena nije sistemska.</p>
<p>– Najranjivija kategorija – djeca – izložena je hemijskim i mehaničkim rizicima bez znanja roditelja – istakao je Rabrenović.</p>
<h3>Mali električni uređaji: rizik od požara i strujnog udara</h3>
<p>Generički LED punjači i grijalice iz Kine povlače se sa tržišta EU zbog neusklađenosti sa standardima električne bezbjednosti (EN 60950/EN 62368), nedovoljne izolacije i rizika od pregrijavanja.</p>
<p>– U Crnoj Gori se CE oznaka često koristi bez stvarne provjere, a ne postoji obavezno nezavisno testiranje prije puštanja proizvoda u promet – kazao je Rabrenović.</p>
<p>On je naveo da se ovi uređaji masovno prodaju na pijacama, u manjim prodavnicama i putem sive ekonomije.</p>
<p>– Posljedica je povećan rizik od požara, materijalne štete i teških tjelesnih povreda – upozorio je.</p>
<h3>Skupo ćutanje</h3>
<p>Prema riječima Rabrenovića, najteži i najopasniji slučaj ostaje gotovo potpuno nevidljiv crnogorskoj javnosti.</p>
<p>– Dok EU sistem Safety Gate svakodnevno objavljuje opozive vozila zbog kritičnih bezbjednosnih problema, crnogorski vlasnici istih automobila ostaju u potpunom mraku – rekao je on.</p>
<p>Mercedes-Benz povlači serije vozila iz perioda 2022–2024. godine zbog defekata u airbag sistemu koji mogu spriječiti aktivaciju u sudaru, kao i problema sa kočionim sistemom. Opozivi obuhvataju modele C, E i GLE klase.</p>
<p>BMW opoziva modele iz perioda 2021–2023. godine zbog kritičnih grešaka u softverskom sistemu koji kontroliše elektronsku stabilnost vozila (ESC) i problema sa elektro-komponentama koje mogu izazvati požar tokom vožnje.</p>
<p>Volkswagen grupacija (Audi, VW, Škoda) povlači vozila proizvedena od 2020. do 2024. godine zbog defekata na gorivnom sistemu koji mogu dovesti do curenja benzina i eksplozije, kao i problema sa automatskim kočenjem u hitnim situacijama.</p>
<p>Hyundai i Kia opozivaju serije iz perioda 2019–2023. godine zbog ozbiljnih problema sa motorom koji mogu dovesti do naglog gašenja tokom vožnje, kao i defekata u ABS sistemu.</p>
<p>Ford povlači različite modele iz perioda 2018–2023. godine zbog problema sa vezama upravljačkog sistema i rizika od požara usljed kratkog spoja u elektro-instalacijama.</p>
<p>Razlozi za opozive, kako je pojasnio Rabrenović, najčešće uključuju defekte airbag sistema, probleme sa kočionim sistemom, rizik od požara, greške u softveru bezbjednosnih sistema i strukturne defekte šasije.</p>
<h3>Pitanje koje niko ne postavlja</h3>
<p>Rabrenović postavlja niz pitanja na koja, kako kaže, nema odgovora.</p>
<p>– Da li su distributeri automobilskih brendova u Crnoj Gori ikada kontaktirali vlasnike vozila obuhvaćenih EU opozivima? Da li su mediji obavijestili javnost o serijama koje se povlače? – upitao je on.</p>
<p>Pretragom medijskih arhiva i javnih komunikacija ovlašćenih servisera u Crnoj Gori, kako navodi, ne postoji nijedan zabilježen slučaj javnog poziva vlasnicima da dovedu vozila na besplatnu intervenciju zbog bezbjednosnih problema.</p>
<p>– Vozilo kupljeno u Crnoj Gori prije dvije ili tri godine može imati kritični bezbjednosni defekt poznat proizvođaču i EU institucijama, a vlasnik nema pojma da vozi potencijalno opasno vozilo – upozorio je Rabrenović.</p>
<p>Dodao je da distributeri ne preuzimaju obavezu informisanja, da ne postoji sistem praćenja i obavještavanja, te da u slučaju nesreće ili požara vlasnik snosi punu odgovornost, iako je defekt fabričke prirode.</p>
<p>– Ako je jedan Mercedes ili BMW zvanično opozvan u Njemačkoj zbog problema sa airbagom, zašto isti automobil u Crnoj Gori, sa istim serijskim brojem, nastavlja da se vozi bez ikakvog upozorenja? – upitao je Rabrenović.</p>
<h3>Lažna sigurnost: slučaj detektora dima</h3>
<p>Generički detektor dima iz Kine zabranjen je u EU jer ne reaguje na dim u propisanom vremenskom okviru, što predstavlja neusklađenost sa standardom EN 14604.</p>
<p>– Neispravan detektor dima ne predstavlja samo tehnički nedostatak, već stvara lažan osjećaj sigurnosti – kazao je Rabrenović.</p>
<p>U slučaju požara, upozorio je, posljedice mogu biti fatalne.</p>
<h3>Dva sistema, dva standarda</h3>
<p>Rabrenović ističe da ključni problem nije u zakonima, već u njihovoj primjeni.</p>
<p>EU sistem, kako navodi, podrazumijeva obavezno laboratorijsko testiranje prije puštanja proizvoda u promet, aktivno tržišno praćenje i nenajavljena uzorkovanja, brzo povlačenje proizvoda u roku od 24 do 48 sati od identifikacije rizika, visoke kazne za uvoznike i distributere, obaveznu notifikaciju vlasnika vozila u roku od 30 dana i javno dostupnu bazu opoziva.</p>
<p>Nasuprot tome, crnogorska praksa se, prema njegovim riječima, svodi na kontrolu dokumentacije umjesto stvarnog proizvoda, ograničene laboratorijske kapacitete, spor ili nepostojeći mehanizam povlačenja, slabu koordinaciju sa EU upozorenjima, potpuno odsustvo sistema obavještavanja vlasnika vozila i distributere koji funkcionišu kao samoregulatorna zona.</p>
<h3>Pitanja za nadležne institucije</h3>
<p>Rabrenović je postavio i konkretna pitanja nadležnim institucijama.</p>
<p>– Da li nadležne inspekcije i službe prate Safety Gate bazu i preduzimaju korake? Da li postoji evidencija vozila na crnogorskom tržištu obuhvaćenih EU opozivima? Koje su obaveze distributera automobila prema vlasnicima u slučaju opoziva? Da li postoji plan uvođenja funkcionalnog sistema obavještavanja potrošača? – naveo je on.</p>
<h3>Test ozbiljnosti države</h3>
<p>Na kraju, Rabrenović je poručio da liste upozorenja EU nijesu samo informativni bilten.</p>
<p>– One su alat za procjenu spremnosti Crne Gore da zaštiti svoje građane – kazao je.</p>
<p>Svaki proizvod koji je u EU proglašen opasnim, a potencijalno dostupan na domaćem tržištu, prema njegovim riječima, predstavlja direktan rizik po zdravlje, imovinu i povjerenje u institucije.</p>
<p>– Posebno alarmantna je situacija sa automobilima – najskupljom robom koju većina građana ikada kupi, a istovremeno proizvodom koji direktno utiče na bezbjednost života – istakao je Rabrenović u razgovoru za Portal ETV.</p>
<p>On je upozorio da odsustvo reakcije distributera i institucija na EU opozive nije samo propust.</p>
<p>– To je sistemski rizik koji se manifestuje svaki dan na crnogorskim putevima – zaključio je.</p>
<p>Ako Crna Gora želi da se pozicionira kao funkcionalna država u procesu evropskih integracija, praćenje Safety Gate sistema mora postati operativna obaveza inspekcija, a ne puka preporuka.</p>
<p>U suprotnom, cijenu razlike između – dozvoljeno – i – bezbjedno – plaćaju potrošači.</p>
<p>Rabrenović napominje da su svi navedeni primjeri zabranjenih proizvoda preuzeti iz stvarnih podataka Safety Gate sistema EU. Dostupnost ovih proizvoda na crnogorskom tržištu nije empirijski potvrđena, ali je realna na osnovu poznatih uvoznih tokova i slabosti kontrolnog sistema.</p>

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Rabrenović upozorava: Dok Evropa opoziva proizvode, crnogorski potrošači su nezaštićeni – rizici po zdravlje

<p>&nbsp;Pristup jedinstvenom tržištu Evropske unije (EU) mijenja život građana Zapadnog Balkana i jača perspektivu cijele Evrope, kazao je premijer Milojko Spajić nakon samita lidera regiona u Tirani.</p>
<p>On je rekao da je vrijeme da Zapadni Balkan “ugrabi svoju ulaznicu za evropsku budućnost”.</p>
<p>- Pristup jedinstvenom tržištu EU mijenja život građana ovog regiona i jača njegovu, ali i stabilnost i perspektivu cijele Evrope. Na Samitu u Tirani istakli smo da Crna Gora s ponosom predvodi proces proširenja Unije, na koji se čeka više od deceniju - napisao je Spajić na mreži Iks (bivši Tviter).&nbsp;</p>
<p>Kako je istakao, brže granice, Roming kao kod kuće, jednostavnija i jeftinija plaćanja za građane i biznis, veća digitalna dostupnost, benefiti su integracije i prilika za sve.</p>
<p>- Sa partnerima iz regiona i EU uspostavljamo nove instrumente povezanosti poput AI fabrika i Autoputa jedinstvenog tržišta, koji će našim kompanijama otvoriti evropske lance vrijednosti i privući investicije. Zajednički cilj - brži put ka punopravnom članstvu u EU - rekao je Spajić.</p>

Portal ETV

610x380

500x500

Spajić: Pristup jedinstvenom tržištu EU mijenja život građana regiona

<p>U Njemačkoj je prošle godine zatvoreno 196 hiljada firmi, 16 odsto više nego 2023.</p>
<p>- To je najviše od 2011. godine i svjetske finansijske krize - saopštili su iz agencije Creditreform i ekonomskog instituta ZEW.</p>
<p>Predstavnik Creditreforma, <b>Patrik-Ludvig Hanč</b>, kazao je da je broj firmi koje trajno zatvaraju vrata u svim sektorima privrede alarmantan, prenosi B92.</p>
<p>On je dodao da u industriji domaće firme trpe visoke troškove energije u proizvodnji i sve snažniju konkurenciju iz inostranstva.</p>
<p>U sektoru energetski intenzivne proizvodnje, broj propalih firmi je porastao 26 odsto na 1,05 hiljada. Slično je u IT sektoru, razvoju, ekološkoj tehnologiji i dijagnostici.</p>
<p><b>Sandra Gočalk</b> iz ZEW-a je naglasila da bi ti sektori trebalo da rastu, jer su orijentisani ka budućnosti. Takva preduzeća trpe i žestok deficit kvalifikovane radne snage.</p>
<p>- Zbog nedovoljno radnika, firme ne prihvataju dovoljno narudžbina i postaju ekonomski neodržive - rekla je Gočalk.</p>
<p>Mnogo zatvorenih firmi poslovalo je i u sektorima farmaceutike i hemije. Većinu čine mala preduzeća, ali posljednjih godina učestalo propadaju i veće.</p>
<p>Izveštaj pokazuje da nijesu sve zatvorene firme bankrotirale, nego da vlasnici uoči penzije često ne uspijevaju da pronađu nekoga da preuzme posao.</p>
<p>Gašene su i profitabilne firme, čija je uprava ocijenila da nema dugoročne perspektive.</p>

1250x600

1084x550

U Njemačkoj lani zatvoreno 196 hiljada firmi

<p>Tržišni inspektori će tokom predstojećeg Praznika rada kontrolisati poštovanje odredbi Zakona o unutrašnjoj trgovini, koje se odnose na zabranu trgovine, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja.</p>
<p>Neradni dani povodom Praznika rada biće četvrtak i petak.</p>
<p>- Podsjećamo sve privredne subjekte koji se bave trgovinom na veliko i malo, da su dužni da se pridržavaju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Izuzetno od toga, nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, trgovina na veliko i malo može se, između ostalog, obavljati u apotekama, specijalizovanim prodavnicama ili kioscima za prodaju hleba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme, benzinskim stanicama i prodavnicama za trgovinu na malo u okviru njih, pijacama.</p>
<p>Iz Ministarstva su apelovali na sve privredne subjekte da poštuju predmetnu obavezu, kako tržišni inspektori ne bi preduzeli propisane upravne mjere i radnje i izrekli novčane kazne.</p>
<p>- Pozivamo privredne subjekte da poštovanjem propisane obaveze daju svoj doprinos potpunoj primjeni zakona - naveli su iz Ministarstva.</p>
<p>Na sajtu Ministarstva nalaze se brojevi telefona, putem kojih je moguće prijaviti nepravilnosti.</p>

Pojačan nadzor tržišnih inspektora tokom Praznika rada

<p>Ja mislim da bi samo tržište dovelo do povećanja zarada i da bismo imali približno sličan iznos zarada, kakav imamo danas, da nije bilo takve odluke o administrativnom povećanju zarada - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, istraživač na Institutu za strateške studije i projekcije doc. dr <b>Vojin Golubović</b>.</p>
<p>Po izvještaju Evropske komisije može se vidjeti, kaže Golubović, da forsiraju uspostavljanje funkcionalne tržišne ekonomije, a ta otvorena tržišna ekonomija je ideal kojem se, kako kaže, teži.</p>
<p>Zbog prevelike želje Vlade da se miješa u ekonomiju, objašnjava Golubović, crnogorska ekonomija, koja je tržišna, više podsjeća, dodaje on, na jednu centralno plansku ekonomiju, odnosno, ističe on, komandnu ekonomiju.</p>
<p>- To se uglavnom svodi na retorički nivo. U praksi je to malo drugačije. U praksi ono što možemo vidjeti, i to nije karakteristično samo za ovu Vladu, nego za brojne prethodne vlade, imamo često jednu želju vlada da se na ovaj ili onaj način miješaju u takvi ekonomiju, ali to je posebno, čini mi se, karakteristično za ovu Vladu - rekao je Golubović.</p>
<p>U posljednje nekolike godine povećana su zaposlenja u administraciji, podsjeća, a ona nije produktivni dio ekonomije, i to su ona radna mjesta, navodi on, koja ne doprinose povećanju produktivnosti ili smanjuju produktivnost.</p>
<p>Povećanje zarada nije bilo tržišno usklađivanje zarada, podsjeća Golubović, to je bila čisto administrativna odluka, i to ne na osnovu povećanja produktivnost, ističe on, nego od presipanja dijela novca od doprinosa za zdravstvo na zarade, pritom ne vodeći računa kakve, kako kaže, dugoročne posljedice to može imati.</p>
<p>- Ja mislim da bi samo tržište dovelo do povećanja zarada i da bismo imali približno sličan iznos zarada, kakav imamo danas, da nije bilo takve odluke. Privrednici, kad imate takvu inflaciju, imaju veće cijene svojih proizvoda, neko te proizvoda mora da kupi,oni moraju obezbjediti potražnju za takve proizvode. Odnos ponude i potražnje na tržištu rada bi doveo neminovno, po mom mišljenju i do povećanja nivoa zarada - istakao je Golubović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXqVaOzWh2Wg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Golubović: Tržište bi samo dovelo do povećanja zarada i da nije bilo administrativne odluke aktuelne Vlade

<p>Odgovoran i transparentan postupak, tako u Monteputu za Javni servis komentarišu tender za izgradnju druge dionice auto puta koji je vodila Evropska banka za obnovu i razvoj.&nbsp;</p>
<p>Direktor Monteputa <b>Milan Ljiljanić </b>rekao je da je cijena gradnje druge dionice auto-puta povećana zbog razlike između inicijalne procjene, zasnovane na idejnom projektu rađenom 2019. godine i ponude izabranog kineskog konzorcijuma koja je formirana u skladu sa aktuelnim tržišnim uslovima i raspodjelom rizika.</p>
<p>Dionica od Mateševa do Andrijevice će koštati gotovo 694 miliona eura, što je 150 miliona eura više u odnosu na procjene Vlade od prije nekoliko mjeseci.</p>
<p>- Odgovorno tvrdim da je ovo jedan od najtransparentnijih postupaka koja je vodila Evropska banka za obnovu i razvoj, u koju je bila uključena Evropska komisija, na kom smo izabrali izvođača radova sa najpovoljnijom cijenom - istakao je Ljiljanić za TVCG.&nbsp;</p>
<p>Ukoliko bilo ko ima sumnje na postupak i na cijenu, može, ističe on, pitanja direktno putiti i Evropskoj banci za obnovu i razvoj.&nbsp;</p>
<p>- Na osnovu svih ovih parametara i stanja na tržištu dobijena je cijena od 694 miliona eura, što iznosi 30,1 milion po kilometru. Ono što moram da dodam je da smo u ovom periodu tenderisanja zajedno sa Vladom Crne Gore i Evropskom delegacijom obezbijedili 150 miliona eura bespovratnog novca za ovu dionicu. Tako da će ova dionica građane koštati nepunih 24 miliona eura, odnosno 23,6 miliona eura - naveo je Ljiljanić.&nbsp;</p>

Ljiljanić: Tender vodila EBRD, cijena druge dionice rezultat tržišnih uslova

<p>Francuski predsjednik <b>Emanuel Makron</b> kaže da Francuska ostaje posvećena „suverenitetu i nezavisnosti država“, nastavljajući da pruža podršku Grenlandu i Danskoj u trenutku kada je američki predsjednik <b>Donald Tramp</b> najavio nove carine za zemlje koje se protive američkoj kupovini Grenlanda.</p>
<p>Makron je na platformi Iks (X) napisao da „ni zastrašivanje, ni prijetnja neće uticati na nas“.</p>
<p>Trampove prijetnje carinama ocijenio je kao „neprihvatljive“.</p>
<p>- Evropljani će na njih odgovoriti ujedinjeno i koordinisano ukoliko se one potvrde. Pobrinućemo se da se poštuje evropski suverenitet - dodao je Makron.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEmmanuelMacron%2Fstatus%2F2012599888412877147%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2012599888412877147%7Ctwgr%5E8d8c89ae2987c7a8b582ec3cf4caea545a79f33b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Podsjetimo, u objavi na mreži Truth Social, Tramp je rekao da će carine od 10 odsto stupiti na snagu 1. februara za Dansku, Norvešku, Švedsku, Francusku, Njemačku, Veliku Britaniju, Holandiju i Finsku.</p>
<p>Te će se carine povećati na 25 odsto 1. juna i nastaviće da se primjenjuju sve dok se ne postigne dogovor o američkoj kupovini Grenlanda, poručio je Tramp.</p>
<p>Optužio je nekoliko evropskih zemalja da igraju „veoma opasnu igru“ na Grenlandu, rekavši da je „svjetski mir u pitanju“.</p>
<p>- Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Holandija i Finska otišle su na Grenland s nepoznatom svrhom. (…) Ove zemlje, koje igraju ovu veoma opasnu igru, preuzele su neprihvatljiv rizik - napisao je američki predsjednik u dugoj objavi na svojoj društvenoj mreži.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Ftruthsocial.com%2F%40realDonaldTrump%2Fposts%2F115911344443637897&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uvođenje carina Tramp vidi kao način da se „ova potencijalno opasna situacija brzo okonča“.</p>
<p>- Nakon vjekova, vrijeme je da Danska vrati Grenland - svjetski mir je u pitanju! Kina i Rusija žele Grenland, a Danska ne može ništa učiniti po tom pitanju - dodao je američki predsjednik.</p>

Makron odgovorio Trampu: Zastrašivanje i prijetnje neće uticati na nas

<p>Botun je bio samo katalizator za uspostavljanje političkih ultimatuma, pa se vraćanje na identitetska pitanja ogoljava koji su ideološki kapaciteti bili od starta zastupljeni kod koalicije na državnom nivou - ocijenila je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, direktorica CEDEM-a <b>Nevenka Vuksanović</b>.&nbsp;</p>
<p>Može se, prema njenim riječima, očekivati prekombinacija kako podgoričke lokalne vlasti, zastoj u realizaciji kapitalnih projekata, teško usvajanje odluka i zastoj u realizaciji budžeta, a nijesu isključena i preispitivanja koalicionih dogovora na državnom nivou.</p>
<p>Više je nego jasno, kaže Vuksanović, da se protest mještana Botuna ne tiče realizacije ekološkog projekta, već je sad jasno da je to uzavrela politička situacija, a građanska mobilizacija je pokazala da može poljuljati koalicione odnose.&nbsp;</p>
<p>- Vidjeli smo da je u Podgorici i Zeti već rezultiralo pritiscima na lokalnu vlast, ali i mnogo više od toga, odnosno direktnim ispostavljanjem političkih ultimatuma. Ono što se može očekivati u budućem periodu je da će uticati na samo funkcionisanje, a moguće i na neku rekonfiguraciju vlasti. Na državnom nivou je otvorilo određena pitanja, odnosno otvorilo je debatu o legitimnosti političkih odluka koje se donose, ali i u ovom momentu vidimo da se u javnosti, a i među političkim akterima, otvorila debata o mogućoj prekombinaciji političkih dogovora i saradnji u susret izborima 2027. godine - rekla je Vuksanović.</p>
<p>Smatra da Crna Gora ulazi u neizvjesnu političku situaciju koja će, kako ocjenjuje, najmanje dobra donijeti građanima Glavnog grada.</p>
<p>Dodaje i da se može očekivati zastoj u funkcionisanju Glavnog grada, odnosno da će funkcionisati u nekom, kako kaže, polukapacitiranom stanju.&nbsp;</p>
<p>- Prvi scenario je negdje da DNP svojim izlaskom napravi politički potres, koji će uticati na to da se nove koalicione snage i odnosi uspostave. Upitno je ko bi tačno iz opozicije pristupio vladajućoj većini. Ono što je fakat je da tim izlaskom vladajuća većina neće biti stabilna. I onako je negdje na samoj granici i biće ispod 30 predstavnika i to će značiti definitivno zastoj svih projekata, slabe kapacitete dogovora, teško usvajanje i korištenje budžeta, zaustavljanje sasvim sigurno kapitalnih projekata na nivou Glavnog grada i možda u krajnjem i neki izbori, ali očekujem da će to biti tek posljednji resurs za kojim će se posegnuti - istakla je Vuksanović.</p>
<p>Vidjeli smo, kako dodaje, da evropski predstavnici forsiraju priču da bi za ulazak i finiširanje svih obaveza koje imamo u ovoj fazi prema Evropskoj uniji i te kako značilo da je to ideološki istovjetna grupa političkih subjekata.</p>
<p>- Međutim, mi ne možemo očekivati da u ovom momentu dobijemo neko brzo razrješenje na tom fonu, niti saglasje, jer je naša politicka scena toliko razuđena, toliko je veliki broj igrača da mi ne možemo očekivati da vrlo brzo može da se uspostavi neki jasan, a opet na ideološkom fonu ujednačen dogovor- naglasila je Vuksanović.</p>
<p>Ističe da je kod predsjednika Skupštine <b>Andrije Mandića</b> upečatljivo što je tih i iskusno se distancira svih radikalnih stavova koje bi mogao da kaže, jer mu to,dodaje ona, ne bi išlo u prilog u političkom smislu.</p>
<p>- Vidjeli smo da on igra više na kartu pozivanja na neku institucionalnu saradnju, pokušava da iskoristi neke institucionalne korake ne bi li smirio tenzije, jer mu je više nego jasno da izlazak iz &nbsp;trenutne koalicije bi njemu donijelo najmanje koristi, tako da se za sada prićutao, koliko dugo vidjećemo - rekla je Vuksanović.</p>
<p>Podsjeća da je prošla godina završila uspješno zatvaranjem poglavlja, a ova počela turbulentno i u negativnom tonu, koji, vjeruje ona, evropskim partnerima ukazuje da je Crna Gora nestabilan partner u procesu pridruživanja.</p>
<p>- Ova godina je krucijalna u smislu kada tehnički treba da zatvorimo sva poglavlja, a evropski partneri ujedno procjenjuju da li mi imamo sposobnost uspostavljanja političkog &nbsp;dijaloga, što mi ovih dana intenzivno pokazujemo da nemamo i sa druge strane procjenjuju da li imamo čvrste institucije koje mogu odigrati svoju ulogu onda kada je krizna situacija. Ne mislim da mi u ovom momentu odajemo utisak kredibilnog partnera sa čvrstim institucijama koji reforme može sprovesti do kraja, odnosno pokazujemo da upravljanje krizama kid nas nužno podrazumijeva destabilizaciju, a trebalo bi da je suprotno. Čvrsto vjerujem da Evropska unija nama neće dozvoliti da napravimo kardinalne greške, te da će nas na vrijeme zauzdati i negdje usmjeriti i prosto zabraniti da napravimo greške, ako mogu tako sa nadom da kažem, kako bismo nastavili svoj put ka članstvu - zaključila je Vuksanović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxmsFFdIj6Sc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuksanović: Botun bio samo katalizator za uspostavljanje političkih ultimatuma

<p>Predlog kulinarskog dua Televizije E ovog vikenda je - rolnice od tosta i čokolade.</p>
<p><b>Sastojci:</b></p>
<p>- Linolada crunchy&nbsp;</p>
<p>- Crna cokolada</p>
<p>- Orasi ili ljesnik</p>
<p>- Tost hleb bijeli mulino bianco obični</p>
<p>- Crna čokolada za kuvanje</p>
<p><b>Priprema:&nbsp;</b></p>
<p>Staviti posudu sa čokoladom u šerpu sa vodom, ali tako da voda u šerpi ne dodiruje dno posude sa čokoladom.</p>
<p>Zatim dok se čokolada istopi, oklagijom presovati parče tost hleb i namazati kremom.</p>
<p>Tost urolamo i onda natopimo topljenom čokoladom.</p>
<p>Za kraj, u sitno nasjeckane orahe uvaljamo rolnice.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DreEJFShdqps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: trziste