Zamrzavanje američkog finansiranja programa protiv tuberkuloze dovodi u opasnost milione života u svijetu, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), agencija UN iz koje SAD planiraju da se povuku.
SZO procenjuje da su svjetski napori u borbi protiv tuberkuloze, &nbsp;najsmrtonosnije zarazne bolesti na svijetu, spasili više od 79 miliona života u posljednje dvije decenije, navodi se u saopštenju.
Međutim, taj napredak je ugrožen zamrzavanjem američke pomoći od koje zavise mnoge organizacije, posebno u siromašnim zemljama.
- Iznenadna smanjenja budžeta sada prijete da preokrenu teško postignut napredak u borbi protiv tuberkuloze, dovodeći milione ljudi, posebno najugroženijih, u veliki rizik - upozorava SZO.
Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je uredbu 20. januara kojom se naređuje 90-dnevno zamrzavanje američke pomoći inostranstvu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

SZO: Zamrzavanje pomoći SAD ugrožava milione oboljelih od tuberkuloze

Dva pritvorenika u Istražnom zatvoru imaju šugu, a jedan je zbog sumnje na tuberkulozu transportovan u specijalnu bolnicu za plućne bolesti - Brezovik.
To je Portalu ETV potvrđeno iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).
Zatvorenici kojima je dijagnostifikovana šuga su, kako nam je rečeno, izolovani kako bi se spriječilo širenje bolesti.
- Trenutno se u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, u Istražnom zatvoru Podgorica, nalaze dva pritvorena lica kojima je dijagnostikovano zarazno oboljenje kože - šuga. U cilju sprječavanja širenja zaraze, ova pritvorena lica su izolovana od ostalih pritvorenih lica i obezbijeđena im je sva potrebna terapija - naveli su u UIKS-u.
Dodaju i da slučajevi obolijevanja od šuge nijesu zabilježeni u ostalim organizacionim jedinicama UIKS-a u kojima su smještena pritvorena i osuđena lica.
- Smatramo potrebnim istaći da su u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija obezbijeđeni svi potrebni ljekovi i medicinska sredstva koja se primjenju u liječenju šuge, kao i stalni nadzor od strane ljekara. Takođe, u cilju sprječavanja pojave ovog oboljenja, koje nije rijetko u kolektivnom smještaju, preduzimaju se potrebne mjere za održavanje higijene prostorija u kojima borave pritvorena i osuđena lica - naveli su oni.
Sa druge strane, pritvoreniku za kojeg se sumnja da ima turbekulozu - isprva je ukazana medicinska pomoć u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG).
- Jedno pritvoreno lice koje je smješteno u zatvoru za kratke kazne, zbog određenih zdravstvenih problema, upućeno je na specijalističke preglede u Klinički centar Crne Gore. Nakon određenih dijagnostičkih procedura, a zbog sumnje da je oboljelo od tuberkuloze, to lice je upućeno na dalje ispitivanje u Specijalnu bolnicu za plućne bolesti u Brezoviku - istakli su u UIKS-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Napominju da su u cilju prevencije, iako još nijesu dobili zvanične rezultate o obolijevanju od tuberkuloze, izolovali pritvorenike koji su sa njim boravili.

Anja Ivanović

Dva pritvorenika imaju šugu, jedan transportovan u Brezovik zbog sumnje na tuberkulozu

Da je zaista tuberkuloza zaista smrtonosna bolest možemo da uporedimo sa brojem procijenjenih oboljelih, to je nekih 10, 5 miliona i broj umrlih, a to je 1,5 miliona, što ćemo reći da je nekih 15 posto oboljelih umrlo - kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, nacionalni koordinator za borbu protiv tuberkuloze iz bolnice Brezovik - dr Stevan Lučić.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je saopštila da je više od osam miliona ljudi oboljelo od tuberkuloze, što je najveći broj zaraženih od kada ova zdravstvena agencija UN-a vodi evidenciju.
Tuberkuloza je potisnuta kao uzročnik smrtnosti na daljim pozicijama, objašnjava Lučić, čak i kod obrazovanih ljudi se tuberkuloza smatra, kako kaže, kao bolest iz davne prošlosti.&nbsp;
- Prema pokazateljima SZO vidimo da je bolest i dalje aktuelna, i ušla je ove godine u top 10 glavnih vodećih ubica u svijetu, a 2016.godine je izašla iz top 10 ubica, a danas je opet u toj poziciji. Ne zna se puno o tuberkulozi, jer se smatra da je bolest potisnuta i iskorijenjena - rekao je Lučić.
Mortalitet za 2023. godinu je po procjenama oko milion i po, podsjeća doktor, što znači da od tuberkuloze godišnje umre više nego od HIV-a, to jest od AIDS-a, hepatitisa i malarije zajedno, naglašava on, broj je umrlih od tuberkuloze je na fonu onoga koliko umre, kako kaže, od posljedica antimikrobne rezistencije.
- Procjena broja oboljelih u svijetu je preko 10 miliona, a detektovanih je oko 8,2 miliona. Vidite koliki je taj zjap. Pitanje dijagnostike može da bude jedan od uzroka zbog čega se tuberkuloza kasno otkriva, to jest imamo taj zjap od 2 miliona, i pitanje gdje se ti ljudi nalaze i kolika je smrtnost među njima. Broj inficiranih od tuberkuloze je znatno veći, i kad poredimo sa HIV-om pozitivnih, kojih je u svijetu nekih 40, 50 miliona, međutim populacija koja je inficirana bacilima tuberkuloze je mnogo veća, procjena SZO je da je 2 milijarde ljudi inficirano. U apsolutnim brojkama imamo i znatno veći broj umrlih, u odnosu HIV. Da je zaista tuberkuloza zaista smrtonosna bolest možemo da uporedimo sa brojem procijenjenih oboljelih , to je nekih 10, 5 miliona i broj umrlih, a to je 1,5 miliona, što ćemo reći da je nekih 15 posto oboljelih umrlo. A vidimo sa covid-om i sa gripom, tu je procenat smrtnosti 1,5 posto. Zaista smrtonosna bolest - naglasio je Lučić.
Najveći broj smrtnosti od tuberkuloze se odnosi na komorbiditete, podsjeća Lučić, jer je na globalnom nivou to najčešća oportunistička infekcija kod oboljelih od AIDS-a, dodaje doktor, a drugi važan komorbiditet je multirezistencija, a treći, ističe doktor, je malnutricija (neuhranjenost) koja zahvata ogroman broj slučajeva u Africi.
Uzročnik tuberkuloze je Mycobacterium tuberculosis je striktni patogen, naglašava doktor, a to de facto nije, kako kaže, oportunistička infekcija.
- Kod osoba koje imaju poremećen imunitet računamo je kao oportunističku infekciju, jer oni imaju dodatnu predispoziciju da razviju tuberkulozu. Znači, u tom slučaju možemo da je smatramo nekom vrstom oportunističke infekcije. Važno je reći da je to jedan štetni patogen, da u suštini najveći broj oboljelih od tuberkuloze nema neke komorbiditete. Polovina oboljelih pacijenata su mlade osobe koje su potpuno zdrave i slično - zaključio je Lučić. 
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvffbrJX45OQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

1084x550

Lučić: Tuberkuloza je u top 10 vodećih ubica u svijetu

Crnogorski košarkaš Nikola Vučević ostvario je dabl-dabl u pobjedi Čikaga protiv Dalasa 125:107, u jutros odigranom meču NBA lige.
Vučević je trijumf doprinio sa 15 poena i 12 skokova, a imao je i jednu ukradenu i dvije izgubljene lopte, kao i dvije blokade.
Čikago su do pobjede vodili Kobi Vajt sa 22 i Ajo Dosumu sa 20 koševa.
U ekipi Dalasa najbolji je bio Rajan Nembard sa 16 koševa.
Na ostalim utakmicama postignuti su sljedeći rezultati:
Klivlend - Minesota 146:134, Indijana - Majami 123:99, Detroit - Los Anđeles Klipers 92:98, Boston - San Antonio 95:100 i Juta - Šarlot 95:150.

Dabl-dabl Vučevića u pobjedi Čikaga

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Tag: tuberkoloza