Podaci o masovnim zloupotrebama subvencija za putovanja osoba sa invaliditetom, koji su ovih dana dospjeli u javnost, još jednom pokazuju koliko je postojeći zakon manjkav i podložan manipulacijama. Kada jedna opština, poput Rožaja, u jednom mjesecu prijavi preko 10.000 putovanja, uglavnom ka istoj destinaciji – Herceg Novom, jer je najudaljenija i za nju se refundira najveći iznos – jasno je da se ne radi o izolovanim slučajevima, već o sistemskom problemu koji ozbiljno pustoši državni budžet, kazao je Admir Mustajbašić iz Stranke evropskog progresa (SEP).
Stranka evropskog progresa izražava duboku zabrinutost zbog ovakve prakse, koja ne samo da narušava kredibilitet socijalne politike, već, kaže Mustajbašić, direktno šteti poštenim korisnicima koji ne učestvuju u manipulacijama.&nbsp;
- Trenutni sistem omogućava neprovjerljive isplate, dok stvarne potrebe osoba sa invaliditetom ostaju zanemarene - naveo je Mustajbašić.
Zbog toga su pozvali Vladu i Skupštinu Crne Gore da hitno pristupe izmjeni Zakona o povlastici na putovanje lica sa invaliditetom.
- Naš prijedlog je konkretan i jasan: Ukinuti postojeće subvencije za putovanja, koje se u velikom broju slučajeva zloupotrebljavaju, a ta sredstva preusmjeriti na povećanje dodatka za tuđu njegu i pomoć sa 97,69 eura na najmanje 150 eura mjesečno. Na taj način bi svi korisnici bili obuhvaćeni podjednako i pravedno, bez prostora za manipulacije, a država bi ostvarila efikasniju, odgovorniju i humaniju socijalnu politiku - istakao je Mustajbašić.
Prema njegovim riječima, ovakva promjena bi imala i praktične koristi za sistem – značajno bi se smanjio obim poslova u centrima za socijalni rad, koji su već hronično preopterećeni.
- Zaposleni u centrima svakodnevno se suočavaju sa nizom ozbiljnih izazova iz oblasti porodične, dječje i socijalne zaštite a uklanjanjem ovakvih administrativno zahtjevnih i često problematičnih procedura, stvorio bi se prostor da se njihov rad fokusira na suštinske potrebe korisnika i kvalitet pruženih usluga - istakao je Mustajbašić.
On podsjeća da je Crna Gora po Ustavu zemlja socijalne pravde i poručuje da ne smijemo dozvoliti da se pravo na pomoć zloupotrebljava, dok oni koji stvarno trebaju podršku ostaju uskraćeni.
- Stranka evropskog progresa ostaje posvećena borbi za socijalnu pravdu, zaštitu javnih sredstava i jednak tretman svih građana, a posebno ranjivih grupa i onih kojima je pomoć najpotrebnija - zaključio je Mustajbašić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

SEP: Stati na put malverzacijama, povećati dodatak za tuđu njegu i pomoć OSI

Za tuđu njegu i pomoć je prošle godine izdvojeno 30 miliona eura, dok je za povlastice na putovanja izdvojeno čak oko sedam miliona eura - podaci su Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji.
Iz ovog resora su za Antenu M pojasnili da povlasticu za putovanja koristi oko osam odsto građana koji na nju imaju pravo. Navode da od nešto više od 29.000 korisnika dodatka na tuđu njegu i pomoć drugog lica, te oko 3.000 korisnika lične invalidnine, pravo na povlastice koristi samo oko 2.800 korisnika, s tim da svi ne koriste svih 12 vožnji.
Za tuđu njegu i pomoć, prema komparativnim podacima, 2015. godine izdvojeno je oko devet miliona eura, dok je za povlastice za putovanja opredijljeno oko milion i po eura.
Antena M je juče pisala o tome kako, prema podacima Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, u Crnoj Gori ima oko 30.000 korisnika tuđe njege i pomoći, što je duplo više u odnosu na 2015.
Antena M navodi da podaci izazivaju sumnju u opravdanost dodjele ove pomoći, te se postavlja pitanje da li su svi prijavljeni korisnici ispunjavali zakonske kriterijume ili je došlo do zloupotreba i nepravilnosti u procesu odobravanja ovog prava, za koje država godišnje izdvoji oko 30 miliona eura. Tu, kako dodaju, sumnjama u zloupotrebe nije kraj.
Korisnici tuđe njege i pomoći osim novčanog iznosa od 89 eura mjesečno imaju pravo i na druge povlastice, kao što je povlašćena vožnja, odnosno popusti u javnom prevozu. Korisnici tuđe njege imaju pravo na 12 mjesečnih besplatnih vožnji na teritoriji Crne Gore, koje im nakon dostavljanja potrebne dokumentacije refundiraju Centri za socijalni rad.&nbsp;
Antena M je u saznanju da postoje zloupotrebe u korišćenju ovog prava, na način što osobe borave više dana u drugom gradu gdje svakog dana uzimaju potvrde o ostvarenom putovanju. Prema njihovim saznanjima, na taj način pojedini građani uzimaju refundaciju novca i od 800 do 900 eura - iako putovanja nijesu ostvarili.
Iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije su na pitanje da li su upoznati sa ovom vrstom zloupotreba odgovorili potvrdno.
- Ministarstvo je upoznato sa pojedinim oblicima zloupotreba, ali nije bilo upućenih zahtjeva za konkretne primjere. U svakom slučaju, nadležni centri za socijalnu rad takve zahtjeve mogu odbiti u okviru upravnog postupka na koja rješenja stranke imaju pravo žalbe, s tim da do sada ni jedna žalba po tom pitanju nije podnijeta. Centri imaju mogućnost da svaku sumnju na zloupotrebe prijave inspekciji socijalne i dječije zaštite, neposredno ili preko Ministarstva - navode u odgovorima dostavljenim Anteni M.&nbsp;
Kako kažu planirano je i donošenje novog Zakona o povlastici na putovanje osoba sa invaliditetom.
- Formirana je radna grupa koju čine članovi iz nadležnih organa i predstavnika nevladinih organizacija. Preciziraće se pojedine odredbe zakona, odnosno otkloniti postojeće pravne praznine koje mogu dovesti do zloupotrebe prilikom ostvarivanja i korišćenja prava - kažu iz Ministarstva socijalnog staranja.&nbsp;
Smatraju da su eventualne zloupotrebe samo izuzetak, a ne pravilo, te da će se novim zakonskim rješenjima i to spriječiti.

Za tuđu njegu i pomoć lani izdvojeno 30 miliona eura, za povlastice na putovanja oko sedam miliona eura

Crna Gora, prema podacima Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, ima oko 30.000 korisnika tuđe njege i pomoći, što je duplo više u odnosu na 2015. godinu. U odnosu na broj stanovnika najveći broj korisnika te vrste državne pomoći u decembru 2023. imao je Mojkovac, gdje je svaki sedmi stanovnik primao tuđu njegu, a za njim su Rožaje gdje je u odnosu na 2015. broj korisnika u decembru porastao gotovo četiri puta, pokazale su brojke koje je Antena M dobila putem zahtjeva o slobodnom pristupu informacijama. Prema zakonu, pravo na dodatak za njegu i pomoć ima osoba kojoj je zbog tjelesnih, mentalnih, intelektualnih i senzornih oštećenja ili promjena u zdravstvenom stanju neophodna njega i pomoć. Brojke nam govore i da je najveći rast u dodjeli ove vrste pomoći bio za vrijeme Vlade Dritana Abazovića, kada su za samo 10 mjeseci pravo na tuđu njegu ostvarila 7.202 nova korisnika. Podaci do kojih je došla Antena M, izazivaju sumnju u opravdanost dodjele ove pomoći, te se postavlja pitanje da li su svi prijavljeni korisnici ispunjavali zakonske kriterijume ili je došlo do zloupotreba i nepravilnosti u procesu odobravanja ovog prava, za koje država godišnje izdvoji oko 30 miliona eura. U januaru 2015. godine broj korisnika tuđe njege i pomoći iznosio je 10.069. Broj je u narednim mjesecima ubrzano rastao, pa su u decembru iste godine 14.022 korisnika ostvarivala to pravo. U decembru 2016. taj broj je opet porastao i iznosio je 15.183, ali je u decembru 2017. smanjen na 14.086. Rast kreće ponovo od 2018. kada je broj korisnika uvećan za preko dvije hiljade i iznosio je 16.391. 2019. dolazi do novog rasta od preko dvije hiljade korisnika – na 18.715. Godinu kasnije, u decembru, 2020. taj broj dostiže 19.270. Podsjetimo, u avgustu 2020. dolazi do promjene vlasti, kada je za premijera došao Zdravko Krivokapić, čijoj je Vladi izglasano nepovjerenje u februaru 2022. U decembru 2021. broj korisnika tuđe njege je ostao na gotovo istom nivou kao 2020. - 19.379.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126071132_b91dbc0fd48145de0d82836dff965d84b5b8f0bbe508ad3da1521b8f06894c79.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126071132_b91dbc0fd48145de0d82836dff965d84b5b8f0bbe508ad3da1521b8f06894c79" data-rendition-name="original" width="2000" height="1414" loading="lazy" alt="grafici"></figure>  Nakon Krivokapića, funkciju premijera preuzeo je Dritan Abazović koji je na toj poziciji, većinom u tehničkom mandatu, bio do jeseni 2023. Najveći skok u broju korisnika ove vrste pomoći je zabilježen upravo u periodu od decembra 2022. do oktobra 2023. Tako je u decembru 2022. bilo 22.896 korisnika, dok je u oktobru 2023. (do kada je Abazović bio na funkciji premijera) taj broj dostigao rekordnih 30.098, što je uvećanje od 7.202 korisnika za svega 10 mjeseci! U decembru je taj broj iznosio 30.148. Vladu Crne Gore je, podsjetimo, u novembru 2023. preuzeo Milojko Spajić, a broj korisnika se do juna ove godine neznatno smanjio, pa je u šestom mjesecu (do kada imamo podatke) iznosio 29.745. <h2>U kojim opštinama je zabilježen najveći rast broja korisnika tuđe njege i pomoći?</h2> Analizirajući dobijene podatke po opštinama, najveći rast broja korisnika je zabilježen u Opštini Rožaje, gdje je 2015. bio 701 korisnik dok je u decembru 2023. bilo 2677 osoba koje primaju ovu vrstu državne pomoći, što je gotovo četiri puta više. Poređenja radi, prema posljednjem popisu iz 2023. u tom gradu živi 23.184 osoba, što znači da je svaka deveta osoba u decembru bila korisnik tuđe njege i pomoći. Podaci za jun 2024. godine govore da je broj smanjen na 2.462.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126071132_6ed7d5c8d7e99e496f2d1102a924c1d4cc9810bf9aaa54e27c15fb7488a40439.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241126071132_6ed7d5c8d7e99e496f2d1102a924c1d4cc9810bf9aaa54e27c15fb7488a40439" data-rendition-name="original" width="2000" height="1414" loading="lazy" alt="grafici"></figure>  Veliki rast proteklih godina zabilježio je i Mojkovac. Broj onih koji su u Mojkovcu 2015. primali tuđu njegu iznosio je 394, dok je u decembru 2023. to pravo ostvarilo 948 građana. Ako uzmemo u računicu podatak da je u gradu na Tari na popisu prošle godine bilo 6.728 građana, ispada da je svaka sedma osoba primala tuđu njegu i pomoć koja iznosi 89 eura. Da paradoks bude veći broj stanovnika Mojkovca u odnosu na popis iz 2011. je opao za oko 2.000, ali je zato broj korisnika tuđe njege rapidno porastao. Brojke govore i da je ove godine broj korisnika ovog prava značajno opao, pa je u junu iznosio 684. U Beranama je u decembru to bila svaka deseta osoba, na Cetinju i u Pljevljima svaka jedanaesta, u Gusinju dvanaesta osoba… Kada je posrijedi Glavni grad, svaka 30-ta osoba ostvaruje to pravo.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126071132_b4bd9574cd1a461e6b87ce9d31ac58c22e54567dc2195ae17608b8f765c4fedd.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241126071132_b4bd9574cd1a461e6b87ce9d31ac58c22e54567dc2195ae17608b8f765c4fedd" data-rendition-name="original" width="2000" height="1414" loading="lazy" alt="grafici"></figure>  <h2>Koliko se novca izdvaja za tuđu njegu?</h2> Prema podacima koje nam je dostavilo Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, a koje potpisuje ministar Damir Gutić, 2015. je za ovu namjenu potrošeno 8.963.700,16, dok je u 2023. izdvajanje za tu namjenu bilo preko 30 miliona. U tabeli možete pogledati kako je izdatak za tu vrstu državne pomoći rastao iz godine u godinu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126071132_18387b6b4ee0fc444b2611d213c5ea8c2aebd0146bde8f63489a013c62f274fc.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241126071132_18387b6b4ee0fc444b2611d213c5ea8c2aebd0146bde8f63489a013c62f274fc" data-rendition-name="original" width="293" height="452" loading="lazy" alt="grafici"></figure>  <h2>Ko ima pravo na korišćenje tuđe njege i pomoći?</h2> Pravo na dodatak za njegu i pomoć ima osoba kojoj je zbog tjelesnih, mentalnih, intelektualnih i senzornih oštećenja ili promjena u zdravstvenom stanju neophodna njega i pomoć, a pravilnikom su jasno propisane medicinske indikacije. To su teška oštećenja lokomotornog sistema poput gubitka ili potpune neupotrebljivosti ruke ili noge, oštećenja i bolesti centralnog i perifernog nervnog sistema kao što su epilepsija, cerebralna paraliza, multipla skleroza. Zatim duševne bolesti i psihički poremećaji gdje spadaju trajni poremećaji ličnosti, oštećenja organa i organskih sistema, bolesti i oštećenja gastrointestinalnog sistema. Pod medicinskim indikacijama je propisano i teško oštećenje sluha i govora, teško oštećenje vida poput gubitka oba oka i gluvosljepoća od 90 odsto. Na kraju spiska su i ozbiljne bolesti srca i krvnih sudova, ali i neoplazme. Za ostvarivanje ovog prava nijesu od uticaja prihodi, već upravo samo medicinske indikacije koje su propisane podzakonskim aktom. Stoga podaci do kojih je došla Antena M, izazivaju ozbiljnu sumnju u opravdanost dodjele ove pomoći u navedenim brojkama, te se postavlja pitanje da li su svi prijavljeni korisnici ispunjavali zakonske kriterijume ili je došlo do zloupotreba i nepravilnosti u procesu odobravanja ovog prava, za koje država godišnje izdvoji oko 30 miliona eura.

1250x600

1084x550

Postoji li u Crnoj Gori ozbiljna zloupotreba prava na “tuđu njegu i pomoć” za koju se godišnje izdvaja oko 30 miliona?

Dobro je da ćemo zatvoriti pet, odnosno onoliko poglavlja koliko je u posljednje vrijeme i najavljivano, ističe poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
No, kako dodaje, nema prostora niti za radovanje, niti za manipulacije da je nekome krivo što će biti zatvorena i dva poglavlja iz poljoprivrede.&nbsp;
- Nije ovo vrijeme za dnevnopolitička sitničarenja i nezrela hvalisanja. Ostalo je jos 21 poglavlje medju kojima su i najkompleksnija. Kao što sam više puta ukazivao, proces proširenja nije samo donošenje zakona, podzakonskih akata, strategija, popunjavanje upražnjenih mjesta u raznim institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata- dodaje on.
Proces evropskih integracija, kaže Mugoša, podrazumijeva adekvatnu primjenu propisa, izgradnju institucija odnosno stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema i njegovu pripremljenost za zajedničko evropsko tržište, kao i jasnu političku volju zemalja članica.
- Ono što posebno zabrinjava je olako shvatanje nakompleksnije faze u procesu pregovaranja. To papagajisanje kako smo mi najuspješniji u regionu je daleko od dovoljnog da kompletiramo i ovu poslednju fazu EU integracionog procesa. Teza mi smo otvorili toliko a vi kad ste bili na vlasti toliko poglavlja je argument za “malu djecu” i pokazatelj odsustva odgovornosti i ozbiljnosti u mnogim segmentima sistema. Zatvaranje poglavlja ne smije da bude maska za stavljanje pod tepih brojnih izazova sa kojima se suočava naše društvo i nesprovođenje suštinskih strukturnih reformi- naveo je on.
Veoma je bitno kada ćemo, ali i kao kakva ćemo država ući u EU, smatra Mugoša.
- Zato 2026. mora biti godina suštinskih reformi i promjene mnogih loših praksi- zaključio je on. 
&nbsp;

Mugoša: Nema prostora za nezrela hvalisanja i olako shvatanje najkompleksnije faze pregovora

U Splitu je potvrđen izolovani slučaj gube, odnosno lepre, prenosei Index.hr.
Riječ je o stranom radniku iz Nepala koji već dvije godine živi u Hrvatskoj sa porodicom, a nadležni uvjeravaju kako je situacija pod kontrolom te da nema razloga za paniku. Zadnji slučaj gube u Hrvatskoj je bio 1993. godine
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a neliječena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta. Iako je stoljećima bila sinonim za stigmu i izolaciju, danas se guba uspješno liječi kombinacijom antibiotika te predstavlja izlečivu bolest. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, većina oboljelih uz pravovremeno liječenje može voditi normalan život bez rizika za okolinu.

Hrvatska: Registrovan slučaj gube kod radnika iz Nepala

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas da će SAD uzvratiti, nakon ubistva dva američka vojnika i jednog američkog civila u Siriji, za koja SAD krive organizaciju Islamska država.
- Ovo je napad Islamske države- rekao je američki predsjednik novinarima u Bijeloj kući uoči odlaska na fudbalsku utakmicu vojske i mornarice u Baltimoru.
On je izrazio saučešće porodicama troje ubijenih Amerikanaca i rekao da su troje ranjenih u istom napadu "dosta dobro".
Dva pripadnika američke vojske i jedan civilni prevodilac su danas ubijeni u napadu Islamske države u Siriji, kod Palmire, gdje su obavljali antiterorističke operacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Vašingtonu.
Tri vojnika su tada ranjena, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.
Ministar odbrane Pit Hegset je rekao da su napadača ubile "partnerske snage" - Sirije. Arapski mediji prenose da su napad izvele snage Islamske države i da ranjenih ima i među sirijskim vojnicima koji su bili u patroli zajedno sa američkim.
Ovaj napad na američke trupe u Siriji prvi je sa fatalnim ishodom, nakon svrgavanja predsjednika Bašara al Asada pijre godiu dana.
Nastradali su helikopterom prevezeni do garnizona al Tanaf blizu granice sa Irakom i Jordanom.
Nevladina Sirijska opservatorija za ljudska prava čije je sjedište u Velikoj Britaniji, objavila je da je napadač bio pripadnik sirijskih snaga bezbjednosti.
Portparol sirijskog ministarstva unutrašnjih poslova Nur al Din al Baba rekao je da napadač, povezan sa Islamskom državom, otvorio vatru na kapiji vojne postave. On je dodao da sirijske vlasti ispituju da li je napadač član Islamske države, ili je samo zastupnik njene ekstremističke ideologije. Negirao je izvještaje da je napadač pripadnik sirijskih bezbjednosnih snaga.
SAD imaju stotine vojnika u istočnoj Siriji kao dio koalicije koja se bori protiv Islamske države. Američki vojnici u Siriji su i ranije bili meta napada.

Tramp zaprijetio da će SAD uzvratiti zbog ubistva troje Amerikanaca u Siriji

Nikola Šaranović novi je član SC Derbija, saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba.
- Šaranović je visok 200 centimetara i ima 22 godine, ponikao je u mlađim kategorijama Crvene zvezde, a potom nastavio razvoj u FMP-u. Iako još veoma mlad, Nikola već dugo nastupa u ABA ligi. Sa sobom donosi jak karakter, čvrstinu i agresivnost, a odlikuje ga dobar spot-up šut i posvećena igra u službi kolektiva. Njegov profesionalni pristup i kvalitet koji posjeduje biće od velike koristi timu pred izazove koji su pred nama- piše u saopštenju.

Šaranović novo pojašanje SC Derbija

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Vraneš: Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Tag: tuda-njega-i-pomoc