Za tuđu njegu i pomoć je prošle godine izdvojeno 30 miliona eura, dok je za povlastice na putovanja izdvojeno čak oko sedam miliona eura - podaci su Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji.
Iz ovog resora su za Antenu M pojasnili da povlasticu za putovanja koristi oko osam odsto građana koji na nju imaju pravo. Navode da od nešto više od 29.000 korisnika dodatka na tuđu njegu i pomoć drugog lica, te oko 3.000 korisnika lične invalidnine, pravo na povlastice koristi samo oko 2.800 korisnika, s tim da svi ne koriste svih 12 vožnji.
Za tuđu njegu i pomoć, prema komparativnim podacima, 2015. godine izdvojeno je oko devet miliona eura, dok je za povlastice za putovanja opredijljeno oko milion i po eura.
Antena M je juče pisala o tome kako, prema podacima Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, u Crnoj Gori ima oko 30.000 korisnika tuđe njege i pomoći, što je duplo više u odnosu na 2015.
Antena M navodi da podaci izazivaju sumnju u opravdanost dodjele ove pomoći, te se postavlja pitanje da li su svi prijavljeni korisnici ispunjavali zakonske kriterijume ili je došlo do zloupotreba i nepravilnosti u procesu odobravanja ovog prava, za koje država godišnje izdvoji oko 30 miliona eura. Tu, kako dodaju, sumnjama u zloupotrebe nije kraj.
Korisnici tuđe njege i pomoći osim novčanog iznosa od 89 eura mjesečno imaju pravo i na druge povlastice, kao što je povlašćena vožnja, odnosno popusti u javnom prevozu. Korisnici tuđe njege imaju pravo na 12 mjesečnih besplatnih vožnji na teritoriji Crne Gore, koje im nakon dostavljanja potrebne dokumentacije refundiraju Centri za socijalni rad.&nbsp;
Antena M je u saznanju da postoje zloupotrebe u korišćenju ovog prava, na način što osobe borave više dana u drugom gradu gdje svakog dana uzimaju potvrde o ostvarenom putovanju. Prema njihovim saznanjima, na taj način pojedini građani uzimaju refundaciju novca i od 800 do 900 eura - iako putovanja nijesu ostvarili.
Iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije su na pitanje da li su upoznati sa ovom vrstom zloupotreba odgovorili potvrdno.
- Ministarstvo je upoznato sa pojedinim oblicima zloupotreba, ali nije bilo upućenih zahtjeva za konkretne primjere. U svakom slučaju, nadležni centri za socijalnu rad takve zahtjeve mogu odbiti u okviru upravnog postupka na koja rješenja stranke imaju pravo žalbe, s tim da do sada ni jedna žalba po tom pitanju nije podnijeta. Centri imaju mogućnost da svaku sumnju na zloupotrebe prijave inspekciji socijalne i dječije zaštite, neposredno ili preko Ministarstva - navode u odgovorima dostavljenim Anteni M.&nbsp;
Kako kažu planirano je i donošenje novog Zakona o povlastici na putovanje osoba sa invaliditetom.
- Formirana je radna grupa koju čine članovi iz nadležnih organa i predstavnika nevladinih organizacija. Preciziraće se pojedine odredbe zakona, odnosno otkloniti postojeće pravne praznine koje mogu dovesti do zloupotrebe prilikom ostvarivanja i korišćenja prava - kažu iz Ministarstva socijalnog staranja.&nbsp;
Smatraju da su eventualne zloupotrebe samo izuzetak, a ne pravilo, te da će se novim zakonskim rješenjima i to spriječiti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Za tuđu njegu i pomoć lani izdvojeno 30 miliona eura, za povlastice na putovanja oko sedam miliona eura

Crna Gora, prema podacima Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, ima oko 30.000 korisnika tuđe njege i pomoći, što je duplo više u odnosu na 2015. godinu. U odnosu na broj stanovnika najveći broj korisnika te vrste državne pomoći u decembru 2023. imao je Mojkovac, gdje je svaki sedmi stanovnik primao tuđu njegu, a za njim su Rožaje gdje je u odnosu na 2015. broj korisnika u decembru porastao gotovo četiri puta, pokazale su brojke koje je Antena M dobila putem zahtjeva o slobodnom pristupu informacijama. Prema zakonu, pravo na dodatak za njegu i pomoć ima osoba kojoj je zbog tjelesnih, mentalnih, intelektualnih i senzornih oštećenja ili promjena u zdravstvenom stanju neophodna njega i pomoć. Brojke nam govore i da je najveći rast u dodjeli ove vrste pomoći bio za vrijeme Vlade Dritana Abazovića, kada su za samo 10 mjeseci pravo na tuđu njegu ostvarila 7.202 nova korisnika. Podaci do kojih je došla Antena M, izazivaju sumnju u opravdanost dodjele ove pomoći, te se postavlja pitanje da li su svi prijavljeni korisnici ispunjavali zakonske kriterijume ili je došlo do zloupotreba i nepravilnosti u procesu odobravanja ovog prava, za koje država godišnje izdvoji oko 30 miliona eura. U januaru 2015. godine broj korisnika tuđe njege i pomoći iznosio je 10.069. Broj je u narednim mjesecima ubrzano rastao, pa su u decembru iste godine 14.022 korisnika ostvarivala to pravo. U decembru 2016. taj broj je opet porastao i iznosio je 15.183, ali je u decembru 2017. smanjen na 14.086. Rast kreće ponovo od 2018. kada je broj korisnika uvećan za preko dvije hiljade i iznosio je 16.391. 2019. dolazi do novog rasta od preko dvije hiljade korisnika – na 18.715. Godinu kasnije, u decembru, 2020. taj broj dostiže 19.270. Podsjetimo, u avgustu 2020. dolazi do promjene vlasti, kada je za premijera došao Zdravko Krivokapić, čijoj je Vladi izglasano nepovjerenje u februaru 2022. U decembru 2021. broj korisnika tuđe njege je ostao na gotovo istom nivou kao 2020. - 19.379.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126071132_b91dbc0fd48145de0d82836dff965d84b5b8f0bbe508ad3da1521b8f06894c79.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126071132_b91dbc0fd48145de0d82836dff965d84b5b8f0bbe508ad3da1521b8f06894c79" data-rendition-name="original" width="2000" height="1414" loading="lazy" alt="grafici"></figure>  Nakon Krivokapića, funkciju premijera preuzeo je Dritan Abazović koji je na toj poziciji, većinom u tehničkom mandatu, bio do jeseni 2023. Najveći skok u broju korisnika ove vrste pomoći je zabilježen upravo u periodu od decembra 2022. do oktobra 2023. Tako je u decembru 2022. bilo 22.896 korisnika, dok je u oktobru 2023. (do kada je Abazović bio na funkciji premijera) taj broj dostigao rekordnih 30.098, što je uvećanje od 7.202 korisnika za svega 10 mjeseci! U decembru je taj broj iznosio 30.148. Vladu Crne Gore je, podsjetimo, u novembru 2023. preuzeo Milojko Spajić, a broj korisnika se do juna ove godine neznatno smanjio, pa je u šestom mjesecu (do kada imamo podatke) iznosio 29.745. <h2>U kojim opštinama je zabilježen najveći rast broja korisnika tuđe njege i pomoći?</h2> Analizirajući dobijene podatke po opštinama, najveći rast broja korisnika je zabilježen u Opštini Rožaje, gdje je 2015. bio 701 korisnik dok je u decembru 2023. bilo 2677 osoba koje primaju ovu vrstu državne pomoći, što je gotovo četiri puta više. Poređenja radi, prema posljednjem popisu iz 2023. u tom gradu živi 23.184 osoba, što znači da je svaka deveta osoba u decembru bila korisnik tuđe njege i pomoći. Podaci za jun 2024. godine govore da je broj smanjen na 2.462.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126071132_6ed7d5c8d7e99e496f2d1102a924c1d4cc9810bf9aaa54e27c15fb7488a40439.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241126071132_6ed7d5c8d7e99e496f2d1102a924c1d4cc9810bf9aaa54e27c15fb7488a40439" data-rendition-name="original" width="2000" height="1414" loading="lazy" alt="grafici"></figure>  Veliki rast proteklih godina zabilježio je i Mojkovac. Broj onih koji su u Mojkovcu 2015. primali tuđu njegu iznosio je 394, dok je u decembru 2023. to pravo ostvarilo 948 građana. Ako uzmemo u računicu podatak da je u gradu na Tari na popisu prošle godine bilo 6.728 građana, ispada da je svaka sedma osoba primala tuđu njegu i pomoć koja iznosi 89 eura. Da paradoks bude veći broj stanovnika Mojkovca u odnosu na popis iz 2011. je opao za oko 2.000, ali je zato broj korisnika tuđe njege rapidno porastao. Brojke govore i da je ove godine broj korisnika ovog prava značajno opao, pa je u junu iznosio 684. U Beranama je u decembru to bila svaka deseta osoba, na Cetinju i u Pljevljima svaka jedanaesta, u Gusinju dvanaesta osoba… Kada je posrijedi Glavni grad, svaka 30-ta osoba ostvaruje to pravo.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126071132_b4bd9574cd1a461e6b87ce9d31ac58c22e54567dc2195ae17608b8f765c4fedd.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241126071132_b4bd9574cd1a461e6b87ce9d31ac58c22e54567dc2195ae17608b8f765c4fedd" data-rendition-name="original" width="2000" height="1414" loading="lazy" alt="grafici"></figure>  <h2>Koliko se novca izdvaja za tuđu njegu?</h2> Prema podacima koje nam je dostavilo Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, a koje potpisuje ministar Damir Gutić, 2015. je za ovu namjenu potrošeno 8.963.700,16, dok je u 2023. izdvajanje za tu namjenu bilo preko 30 miliona. U tabeli možete pogledati kako je izdatak za tu vrstu državne pomoći rastao iz godine u godinu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126071132_18387b6b4ee0fc444b2611d213c5ea8c2aebd0146bde8f63489a013c62f274fc.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241126071132_18387b6b4ee0fc444b2611d213c5ea8c2aebd0146bde8f63489a013c62f274fc" data-rendition-name="original" width="293" height="452" loading="lazy" alt="grafici"></figure>  <h2>Ko ima pravo na korišćenje tuđe njege i pomoći?</h2> Pravo na dodatak za njegu i pomoć ima osoba kojoj je zbog tjelesnih, mentalnih, intelektualnih i senzornih oštećenja ili promjena u zdravstvenom stanju neophodna njega i pomoć, a pravilnikom su jasno propisane medicinske indikacije. To su teška oštećenja lokomotornog sistema poput gubitka ili potpune neupotrebljivosti ruke ili noge, oštećenja i bolesti centralnog i perifernog nervnog sistema kao što su epilepsija, cerebralna paraliza, multipla skleroza. Zatim duševne bolesti i psihički poremećaji gdje spadaju trajni poremećaji ličnosti, oštećenja organa i organskih sistema, bolesti i oštećenja gastrointestinalnog sistema. Pod medicinskim indikacijama je propisano i teško oštećenje sluha i govora, teško oštećenje vida poput gubitka oba oka i gluvosljepoća od 90 odsto. Na kraju spiska su i ozbiljne bolesti srca i krvnih sudova, ali i neoplazme. Za ostvarivanje ovog prava nijesu od uticaja prihodi, već upravo samo medicinske indikacije koje su propisane podzakonskim aktom. Stoga podaci do kojih je došla Antena M, izazivaju ozbiljnu sumnju u opravdanost dodjele ove pomoći u navedenim brojkama, te se postavlja pitanje da li su svi prijavljeni korisnici ispunjavali zakonske kriterijume ili je došlo do zloupotreba i nepravilnosti u procesu odobravanja ovog prava, za koje država godišnje izdvoji oko 30 miliona eura.

610x380

1250x600

1084x550

Postoji li u Crnoj Gori ozbiljna zloupotreba prava na “tuđu njegu i pomoć” za koju se godišnje izdvaja oko 30 miliona?

Premijer Milojko Spajić najavio je početak strateške saradnje sa glumcem Andrijom Miloševićem, koji se, kako je naveo, vraća na crnogorsku umjetničku scenu.
Spajić je u objavi na društvenoj mreži X poručio da povratak istaknutog glumca predstavlja početak zajedničkog rada u oblasti produkcije filmova i serija, ali i u domenu pozorišne umjetnosti i festivala.
On je dodao da je cilj da se ljudi koji su ostvarili karijere van Crne Gore podstaknu da, zajedno sa kolegama koji žive i rade u zemlji, doprinesu razvoju savremene kulturne politike.
– Želimo da ljude koji su se ostvarili van naše zemlje podstaknemo da sa njihovim kolegama koji žive i rade u Crnoj Gori zajedničkim snagama gradimo jednu novu viziju crnogorske kulturne politike – istakao je Spajić.

Spajić najavio stratešku saradnju sa Andrijom Miloševićem u oblasti kulture

U organizaciji Matice crnogorske, češki balkanolog František Šistek održao je predavanje pod nazivom „Crna Gora od referenduma 2006. do Temeljnog ugovora“. U fokusu njegovog izlaganja bili su identitetski izazovi, političke promjene i transformacije crnogorskog društva u posljednje dvije decenije.
Šistek, autor knjige „Istorija Crne Gore“, kazao je da je u prvom izdanju, koje je obuhvatalo period do 2017. godine, Crna Gora prikazana kao uspješna priča, koja se završava „hepiendom“ – ulaskom u NATO. Ipak, ističe da bi dešavanja nakon toga, naročito u vezi sa identitetskim pitanjima i političkom dinamikom, mogla biti tema posebne knjige.
– Niko nije mislio da će sve biti bez problema, ali izgledalo je da je Crna Gora na jasnom kolosjeku. Prvih godina nakon referenduma dominirale su pozitivne vijesti, a međunarodna zajednica je Crnu Goru doživljavala kao najmanje problematičnu zemlju bivše Jugoslavije – kazao je Šistek.
<h2>Zaboravili su Crnogorce</h2>
Poseban akcenat u predavanju stavio je na, kako kaže, paradoks u razvoju manjinskih prava.
– Crna Gora je ojačala prava manjina u skladu sa evropskim preporukama, ali se u tom procesu zaboravilo na Crnogorce. Računalo se s tim da se oni poistovjećuju s državom, i to je bila njihova ‘nagrada’ – istakao je on.
Govoreći o postreferendumskom periodu, Šistek je podsjetio na izbore 2020. godine i dolazak partija koje, kako kaže, zastupaju srpski i velikosrpski narativ.
– Crnogorci su ispali iz sistema podrške. Srpski Nacionalni savjet dobijao je sredstva za izdavaštvo, a Crnogorci su bili na gubitku. Ne kažem da manjine ne treba podržavati, ali je sistem postao nelogičan i nepravedan – rekao je.
Dodao je da je politički poraz velikosrpskog bloka na referendumu 2006. bio privremen, jer je ključna podrška dolazila iz struktura kao što je Srpska pravoslavna crkva.
– Glavni stožer srpskog nacionalizma u Crnoj Gori nije politička partija, već SPC. Kroz medije poput „Svetigore“ i narativ vjerskih lidera, propagira se ideja da su Crnogorci vještačka nacija, rezultat ideološkog inžinjeringa – rekao je Šistek.
<h2>Priča o ugroženosti Srba – mit za izvoz</h2>
Šistek je demantovao narative o sistemskoj diskriminaciji Srba, navodeći da broj vjerskih objekata i sveštenih lica SPC u Crnoj Gori prevazilazi čak i brojke iz Srbije.
– Tvrdnje da je Crna Gora antihrišćanska zemlja su mitovi za „izvoz“, koje su prihvatili neki fundamentalistički krugovi sa Zapada – naglasio je.
Dotakao se i uloge pokreta URA i „litijaškog“ pokreta, koji su prethodili političkoj smjeni vlasti, te slabosti bivše vlasti u strateškom pristupu pitanjima identiteta.
<h2>Jovović: Šistek dostojni nasljednik čeških prijatelja Crne Gore</h2>
Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović podsjetio je da Šistek nastavlja tradiciju čeških intelektualaca koji su ostavili trag u crnogorskoj kulturi i nauci.
– Profesor Šistek nije bio nijemi posmatrač destruktivnih procesa u Crnoj Gori. U svojim analizama je ukazivao na nedosljednosti bivše vlasti, naročito u pogledu izgradnje institucija i strategije identitetske politike – kazao je Jovović.
U znak zahvalnosti za doprinos kulturnoj saradnji dvije zemlje, Matici crnogorska uručila je posebnu Zahvalnicu ambasadorki Republike Češke u Crnoj Gori Janini Hrebičkovoj.
Cijelo predavanje i dodjelu priznanja moguće je pogledati na YouTube kanalu Matice crnogorske:

Šistek: Crna Gora je zaboravila Crnogorce

Pred sjutrašnji derbi protiv Partizana, koji se igra u podgoričkoj "M:tel dvorani Morača", iz Košarkaškog kluba Budućnost Voli stigao je apel za dostojanstven i sportski ambijent.
Predsjednik kluba, Dragan Bokan, pozvao je navijače da budu uzor sportskog ponašanja i domaćinstva, ističući tradicionalne vrijednosti koje, kako kaže, krase Podgoricu i Crnu Goru.
- U susret dolasku KK Partizan Mozzart Bet u Podgoricu, pozivam vas da zajedno, na dostojanstven i prijateljski način, dočekamo naše sportske prijatelje iz Beograda. Crna Gora i Podgorica su poznati po gostoprimstvu, fer-pleju i viteškom ponašanju – i mi u KK Budućnost Voli smo ponosni što smo dio te tradicije - naveo je Bokan u saopštenju.
Podsjetio je i na dugogodišnje korektne odnose sa beogradskim klubom, naglašavajući da je Budućnost uvek bila primana s poštovanjem u Beogradu.
- Budućnost Voli je uvijek od strane Partizana, njegovog predsjednika i trenera bila dočekana s poštovanjem i toplom dobrodošlicom. I to ne smijemo zaboraviti - istakao je prvi čovjek podgoričkog kluba.
Bokan je naglasio da rezultat ne smije zasjeniti duh igre, te da klub želi da, bez obzira na tenzije koje prate borbu za vrh tabele, ostane dosljedan fer-pleju i sportskom viteštvu.
- Bez obzira na rezultat, želimo da svi zajedno pokažemo sportski duh i uzajamno poštovanje, tokom oba dana boravka ekipe u našem gradu. Naš plavo-bijeli tim će igrati srcem, a od vas očekujemo podršku koja će biti strastvena, ali i puna sportskog duha - poručio je Bokan, dodajući da dvorana Morača treba da bude primjer sportskog navijanja.
Na kraju, izrazio je uvjerenje da će zajednička energija publike i tima stvoriti atmosferu dostojnu jednog od najvećih derbija regionalne košarke.
- Pokažimo da i u ovim posebno važnim utakmicama koje odlučuju o prvom mjestu nakon regularnog toka sezone, mi kao domaćin možemo biti primjer cijelom regionu - zaključio je on.

Da budemo domaćini kakve košarka zaslužuje

Novosadski studenti u blokadi tokom noći i rano jutros blokirali su Gradsko saobraćajno preduzeće (GSP), a policija je oko 6.30 uklonila blokadu bez primjene sile, javio je portal 021.rs, prenosi FoNet.
Blokada GSP trajala je od 2.00 do 6.30.
Na licu mjesta bio je veliki broj pripadnika žandarmerije koji je pokušavao da obezbijedi prolaz autobusima.
Policija je jutros, oko 6.30, uspjela da probije blokadu, sa obe strane GSP, ali nije primjenila silu.
Blokada je spriječila izlazak autobusa na sva tri ulaza iz garaže JGSP-a, ali se ujutro policija koncentrisala na jedan ulaz i odbila okupljene, kako bi oslobodila prolaz za autobuse.&nbsp;
Akcijom je rukovodio načelnik novosadske policije Goran Radonjić.
Studenti su jutros objavili razlog blokade i naveli da su dobili informaciju da će autobusima GSP biti prevoženi članovi i pristalice Srpske napredne stranke (SNS) na današnji miting u Beogradu.
- Oko 11 sati je planirano da članove i pristalice SNS iz različitih gradskih i prigradskih naselja dovezu do autobuske stanice u Novom Sadu odakle bi krenuli za Beograd - &nbsp;naveli su studenti i dodali da su čak 63 radnika, koja su imala danas slobodan dan, bila planirana da voze na miting SNS.
Ispisali “su poruke crvenim farbom ispred preduzeća, između ostalog i “Od naših para ne idete nigde“, kao i “Mama voli više Andreja”, a ostavili su i otiske krvavih šaka.
Studenti su se sinoć oglasili kratkom objavom na Instagramu u kojoj su najavili svoju akciju, ali nisu precizirali o čemu se radi.
- Mi noćas ne spavamo, a vi? - kratko su tada napisali.

Novosadski studenti tokom noći blokirali GSP, policija ujutro uklonila blokadu

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.