Više od 2.000 ljudi, uključujući aktiviste, političare i obične građane, demonstriralo je danas u Tunisu kako bi branili političke slobode i zatražili poboljšanje ekonomskih uslova, javila je agencija Frans pres.
Okupljeni pod sloganom „Protiv nepravde“ na poziv Odbora za odbranu Ahmeda Suaba, advokata zatvorenog zbog kritike pravosudnog sistema, šetali su više od dva sata ulicama po centru glavnog grada.
Demonstranti su zatražili oslobađanje nekoliko desetina opozicionih ličnosti, novinara, advokata i humanitarnih radnika zatvorenih posljednjih godina pod optužbama za zavjeru protiv predsjednika ili za širenje lažnih vijesti, prema zakonu koji zagovornici ljudskih prava osuđuju.
„Narod želi pad režima“, skandirali su demonstranti, aludirajući na Kaisa Sajeda, predsjednika izabranog 2019. godine, koji je dvije godine kasnije uveo političke promjene kako bi preuzeo apsolutnu vlast.
Neki demonstranti su nosili transparente sa natpisom „On nije moj predsjednik“.
- Dosta nam je ovog predsjednika i njegovih saradnika. Zemlja je u siromaštvu, ne možemo ništa da kupimo, zemlja se urušava, bolnice su u užasnom stanju - rekao je za AFP jedan demonstrant – penzioner.
Nekoliko tamošnjih i međunarodnih nevladinih organizacija osudilo je nazadovanje prava i sloboda u Tunisu.
Građani su posljednjih godina doživjeli pad kupovne moći zbog visoke inflacije posebno uočljive kod prehrambenih proizvoda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U Tunisu demonstracije protiv nepravde i za bolje ekonomske uslove

Hiljade ljudi, uglavnom iz Tunisa, pokrenulo je kopneni konvoj ka Gazi, s ciljem da „razbiju opsadu“ nad palestinskom teritorijom.
Organizatori navode da konvoj, sastavljen od devet autobusa, ne prevozi humanitarnu pomoć, već predstavlja simbolički čin probijanja blokade teritorije koju su Ujedinjene nacije označile kao „najgladnije mjesto na planeti“.
Konvoj nosi ime „Soumoud“, što na arapskom jeziku znači „postojanost“, a uključuje i ljekare. Kako je saopštila aktivistkinja Džavaher Šana (Jawaher Channa) za agenciju AFP, cilj je da se do kraja sedmice stigne do grada Rafa u južnom dijelu Gaze.
Planirano je da konvoj prođe kroz Libiju i Egipat, iako egipatske vlasti još nijesu izdale dozvolu za ulazak.
- Nas je trenutno oko hiljadu, a očekujemo da će nam se putem pridružiti još ljudi - kazala je Šana, portparolka Koordinacije zajedničke akcije za Palestinu iz Tunisa, organizacije koja stoji iza karavana.
Dodala je i da, iako još nemaju dozvolu za prelazak granice iz Egipta, „vidjećemo šta će se desiti kada stignemo tamo“.
Šana je takođe rekla da ne očekuju probleme prilikom ulaska u Libiju, jer, kako je navela, „libijski narod tradicionalno podržava palestinski narod“, uprkos činjenici da je zemlja i dalje politički podijeljena i pogođena nasiljem.
Osim Tunižana, u konvoju se nalaze i aktivisti iz Alžira, Mauritanije, Maroka i Libije. Planirano je da se putuje duž obale Tunisa i Libije, a zatim da se preko Egipta stigne do Rafe.
U međuvremenu, brod „Madleen“ koji je prevozio pomoć za Gazu isplovio je prije nekoliko dana iz Italije, ali ga je jutros presrela izraelska mornarica, spriječivši ga da stigne do palestinske obale.
Prema informacijama koje je objavio The Times of Israel, izraelska mornarica je tokom noći zaustavila brod sa aktivistima. Uhapšeni su i biće predati policiji, koja će ih deportovati.

1250x600

1084x550

Iz Tunisa krenule hiljade ljudi ka Gazi, među njima i ljekari

Nekoliko stotina građana Tunisa okupilo se u glavnom gradu na Međunarodni praznik rada protiv politike predsjednika Kaisa Sajeda tražeći oslobađanje zatvorenih političkih ličnosti.
Miting je privukao učesnike različitih političkih frakcija, koje je pozvala sindikalna konfederacija UGTT kao i rođaci pritvorenih.
- Nismo zadovoljni onim što se dešava - rekao je aktivista Suhajeb Ferčiči, koji je osudio „atmosferu straha i represije“.
On je optužio vladu da ne poštuje „Ustav i zakon“.
"Revolucija će doći“ skandirali su okupljeni, dok su neki od njih nosili transparente na kojima je predsjednik nazvan „tiraninom“.
Od puča, kada je u ljeto 2021. godine vlast preuzeo Sajed, nevladine organizacije i protivnici vlasti osuđuju nazadovanje sloboda u zemlji koja je bila kolijevka Arapskog proljeća 2011. godine.

U Tunisu demonstracije za oslobađanje zatvorenih političkih protivnika vlasti

Vlasti Tunisa spasile su danas 64 migranta sa broda koji se prevrnuo kod obale u istočnom Mediteranu nakon što je ostao bez goriva, saopštili su zvaničnici te države. 
 
Carinska služba Tunisa navela je da su u pomoć migrantima različitih nacionalnosti pritekle pomorske patrole, a u nesreći niko nije stradao, prenosi AP. 
 
- Spašeni migranti pokušavali su da se ilegalno domognu evropskih zemalja - saopštila je carinska služba. 
 
Prvi nalazi istrage sugerišu da su migranti krenuli iz neimenovane susjedne zemlje, vjerovatno Libije. 
 
Migranti su odvedeni u luku Čeba, radi dalje istrage. 
 
Prema podacima UNHCR-a, više od 30 hiljada migranata isplovilo je iz Libije i stiglo u Italiju tokom prošle godine. 
 
Agencija UN-a za izbjeglice saopštila je ranije da je 61 odsto onih koji su stigli u Italiju morskim putem iz Libije, dok je 32 odsto iz Tunisa. 
 
Procjenjuje se da je više od 100 migranata umrlo ili nestalo u središnjem Mediteranu kod obala Tunisa i Libije od početka ove godine.

Vlasti Tunisa spasile 64 migranta

Policija je u glavnom gradu Tunisa ubila čovjeka koji se zapalio ispred sinagoge, saopštilo je danas Ministarstvo unutrašnjih poslova.
On se zapalio u petak, u vrijeme molitve u sinagogi, i zapaljen krenuo ka jednom policajcu, te je drugi policajac zapucao i ubio ga da bi svog kolegu zaštitio od vatre.
Ipak, policajac i jedan prolaznik su u bolnici zbog opekotina.
Ministarstvo je objavilo da je čovjek koji se zapalio bio mentalni bolesnik.
Tunis je istorijski bio dom oko 100.000 Jevreja, ali se procjenjuje da ih sada ima svega oko 1.500. Njihova svetilišta su napadana i ranije.

Policija u Tunisu ubila čovjeka koji se zapalio ispred sinagoge

Predsjednik Tunisa Kais Sajed reizabran je sa 90,7 odsto glasova na izborima koje su njegovi oponenti u većini bojkotovali te je glasalo tek 28,8 odsto glasača, objavljeno je u ponedjeljak uveče.Tokom predizborne kampanje su hapšeni njegovi oponenti, novinari, aktivisti i advokati.
Drugoplasirani kandidat za predsjednika Ajači Zamel osvojio je samo 7,4 odsto glasova. On je većinu predizborne kampanje proveo u pritvoru, jer mu se sudi zbog niza krivičnih djela počinjenih navodno u vezi sa izborima.
Ovo su treći predsjednički izbori u Tunisu od „Arapskog proljeća“ 2011. godine kada je bio zbačen predsjednik Zine El Abidin Ben Ali.
Potom je u Tunisu Ustavom uvedena višepartijska demokratije, ali je Sajed počeo sa podrivanjem najvišeg pravnog akta samo dvije godine kasnije. On je jula 2021. godine proglasio vanredno stanje, raspustio Parlament i prepravio Ustav tako da ojača svoju vlast šefa države.

Predsjednik Tunisa reizabran, glasalo samo 28,8 odsto birača

Aktuelni predsjednik Tunisa Kais Sajed je najvjerovatniji pobjednik predsjedničkih izbora održanih u nedjelju u toj sjevernoafričkoj zemlji, pokazuju preliminarni rezultati.
Njegove pristalice su slavile na ulici nakon što je tunišanski javni servis objavio nezvanične rezultate da je Sajed osvojio više od 89 odsto glasova, u konkurenciji sa zatvorenim biznismenom Ajačija Zamelom i Zuhairom Magzauijem, ljevičarem koji je podržavao Sajeda prije nego što se okrenuo protiv njega.
Sajed je izjavio da se neće proglasiti za pobjednika izbora sve do izlaska zvaničnih rezultata koji se očekuju kasnije danas.
Prije izbora veliki dio opozicije je pozivao na bojkot. Oni su ih nazvali lažnim jer su svi Sajedovi kritičari zatvoreni zajedno sa novinarima, advokatima, aktivistima i vodećim ličnostima civilnog sektora.
U vrijeme zatvaranja biračkih mjesta glasalo je samo 27,7 odsto biračkog tijela, što je mnogo manje nego u prvom krugu prošlih predsjedničkih izbora 2019. godine kada je na izbore izašlo 49 odsto.
Ovo su bili treći izbori u Tunisu od kada je 2011. godine nakon velikih protesta zbačen predsjednik Zin El Abidin Ben Ali.
Ali u godinama koje su uslijedile, njeni novi lideri nisu bili u stanju da ojačaju posrnulu ekonomiju a uzemlja se našla usred stalnih političkih sukoba i epizoda nasilja.
Posmatrači su ocijenili prva dva izbora u zemlji poslije arapskog proljeća kao slobodne i poštene. Međutim, uoči ovogodišnje trke uhapšeno je nekoliko kandidata i stalno zatvaranje Sajedovih najistaknutijih kritičara.
Desetine kandidata izrazilo je interesovanje da ospori predsjednika, a 17 je predalo kandidaturu za izbore. Međutim, članovi izborne komisije, koje sve imenuje predsjednik, odobrili su samo trojicu.
Opozicija redono organizuje proteste od jula 2021. godine, kada je Sajed iskoristio vanredna ovlašćenja da suspenduje rad parlamenta, a kasnije prepravio ustav dajući sebi više ovlašćenja.
Od tada, desetine njegovih protivnika zatvoreno je pod optužbama uključujući podsticanje nereda, podrivanje državne bezbjednosti i kršenje kontroverznog zakona protiv lažnih vijesti za koji kritičari kažu da se koristi za gušenje neslaganja.
Kritičari su to nazvali znacima demokratskog nazadovanja i preokretom napretka postignutog nakon Arapskog proljeća. Pored toga, ekonomija zemlje se i dalje suočava sa velikim izazovima.
Nezaposlenost je porasla na jednu od najviših u regionu i iznosi 16 odsto, vlada duguje milijarde međunarodnim zajmodavcima, a sve veći broj Tunišana pokušava da ilegalni migrira u Evropu.

Aktuelni predsjednik Tunisa najvjerovatniji pobjednik spornih izbora

Obalska straža u Tunisu saopštila je da je pronašla tijela 12 migranata, među njima troje djece, na Sredozemnom moru kod obale Tunisa.
Tijela su pronađena nakon što je čamac sa više od 50 ljudi, uglavnom Tunižana, potonuo u blizini ostrva Đerba, rekao je portparol obalske stražei.
Preživjeli, njih 29, bezbjedno je izvučeno na obalu dok su službe hitne pomoći nastavile da tragaju za nestalima. Obalska straža nije navela razlog potonuća broda, koje se dogodilo ubrzo nakon jutrošnjeg isplovljavanja.
Tunis je zajedno sa susjednom Libijom glavna polaza tačka za migrante koji idu u Evropu, a hiljade svake godine u čamcima stižu do italijanskog ostrva Lampeduza, koje je bliže sjevernoj Africi nego italijanskom kopnu, uključujući mnoge čija su putovanja organizovana od strane krijumčara ljudi.
Desetine hiljada ljudi čak i iz Bangladeša pokušavaju da pređu preko Sredozemnog mora svake godine kako bi stigli do obala Španije, Italije, Malte i Grčke. Mnogi bježe od siromaštva, rata, klimatskih promjena ili raznih progona.
Nedavno je Tunis pojačao kontrolu svojih teritorijalnih voda uz pomoć evropskih sredstava i pomoći, što je dovelo do pada broja prelazaka migranata, ali i više smrtnih ishoda.
Nacionalna garda Tunisa saopštila je u junu da su vlasti od januara do maja pronašle tijela 462 migranta i presrele više od 30.000 migranata kod obale Tunisa. A u istom periodu prošle godine pronađeno je 714 tijela, a presretnuto je skoro 22.000 migranata.
Kako broj migranata koji stižu do Evrope opada, broj zaglavljenih u tranzitu duž obale Tunisa je porastao. Hiljade ljudi koji se nadaju da će se ukrcati brodom za Evropu žive u kampovima na periferiji tuniskih gradova i mjesta, gdje su porasle tenzije između migranata iz podsaharske Afrike, Tunižana i bezbjednosnih snaga.

Poginulo 12 migranata u brodolomu na Sredozemnom moru kod Tunisa

FIFA je saopštila da će prva četiri nosioca na žrijebu za Svjetsko prvenstvo 2026. biti raspoređena tako da se ne mogu sastati prije polufinala.
To znači da će Španija (prvi nosilac) i Argentina (drugi nosilac) biti smještene u suprotne polovine kostura, kao i Francuska (treći) i Engleska (četvrti).
Engleska se tako ne može sastati sa Španijom ni Argentinom prije polufinala, niti sa Francuskom prije finala - pod uslovom da sve četiri ekipe osvoje svoje grupe.
Ovaj sistem raspoređivanja kopira principe iz Vimbldona i novog formata Lige šampiona, kako bi se izbjegli rani dueli najjačih selekcija i obezbijedile atraktivne utakmice u nokaut fazi.
Žrijeb za Mundijal biće održan 5. decembra, a FIFA je već odredila šešire.
Prvi šešir: SAD, Kanada, Meksiko, Španija, Argentina, Francuska, Engleska, Portugal, Brazil, Holandija, Belgija, Njemačka.
Drugi šešir: Hrvatska, Maroko, Kolumbija, Urugvaj, Švajcarska, Japan, Senegal, Iran, Južna Koreja, Ekvador, Austrija, Australija.
Treći šešir: Panama, Norveška, Egipat, Alžir, Škotska, Paragvaj, Obala Slonovače, Tunis, Uzbekistan, Katar, Saudijska Arabija, Južna Afrika.
Četvrti šešir: Jordan, Zelenortska Ostrva, Gana, Kurasao, Haiti, UEFA 1–4, Interkontinentalni 1–2.

FIFA razdvaja nosioce na žrijebu za Mundijal: Najjače selekcije se neće sastajati do polufinala

Predsjednik Francuske Emanuel Makron rekao je poslije videokonferencije takozvane "koalicije voljnih" koja okuplja oko 30, uglavnom evropskih zemalja da su oni spremni da pruže "bezbjednosne garancije" Kijevu, ako se zaključi primirje ili postigne mirovni sporazum sa Moskvom.
On je rekao da je pokrenut rad sa SAD i NATO-om o nadzoru poštovanja budućeg primirja i dodao da je potrebno da postoje "bezbjednosne garancije" kao i da je potrebno da postoji jaka ukrajinska vojska.
Makron je pred početak videokonferencije rekao da "konačno postoji šansa da se ostvari pravi napredak ka dobrom miru" između Ukrajine i Rusije.
- Ali apsolutan uslov za dobar mir je niz vrlo snažnih bezbjednosnih garancija, i ne samo garancija na papiru- kazao je.
Razgovori u Ženevi ovog vikenda su pokazali da ne treba da ima ograničenja za ukrajinsku vojsku, rekao je Makron, što je suprotno prvoj verziji američkog mirovnog plana za Ukrajinu, koju su Ukrajinci i Evropljani pokušali da izmijene.
Makron je rekao da će već od sjutra biti pokrenuta radna grupa "snaga za davanje uvejravanja", koja treba da učvrsti ukrajinsku vojsku ako se postigne rusko-ukrajinski sporazum. Radnu grupu će voditi Francuska i Britanija, sa bliskom saradnjom sa Turskom koja igra ključnu ulogu na pomorskom planu, i prvi put uz učešće SAD-a dodao je on.
Državni sekretar SAD Marko Rubio prisustvovao je današnjoj video konferenciji "koalicije voljnih".
- Narednih dana ćemo vrlo precizno finalizovati doprinos svakog i tako finalizovati te bezbjednosne garanci- rekao je Makron.
On je dodao da je to neophodno da bi se ispregovarao vjerodostojan mir i zadržao pritisak na Rusiju.
Makron je ocijenio da jasno nema ruske volje za primirjem i pozvao da se nastavi pritisak na Rusiju da pregovara.
Francuski predsjednik je takođe rekao da će narednih dana biti donijeta odluka o zamrznutim ruskim stredstvima, koji su u središtu političko-pravne dileme unutar Evrope koja pokušava da nađe sredstva za finansiranje Ukrajine.
On je rekao da su zamrznuta sredstva "jako važna" i da su takođe način pritiska na Rusiju.

Makron: Zemlje koalicije voljnih spremne da pruže bezbjednosne garancije Kijevu

Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da je naložio svom specijalnom izaslaniku Stivu Vitkofu da se u Moskvi sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da bi razgovarali "o samo nekoliko preostalih tačaka neslaganja“ između Rusa i Ukrajinaca.
Tramp je naveo da će se istovremeno sekretar vojske Den Driskol sastati sa Ukrajincima, nakon čega se nada da bi mogao da uslijedi njegov sastanak sa Putinom i Zelenskim, do kog će doći kada se usporazum usaglasi, prenosi CNN.
- Radujem se i nadam se skorom sastanku sa predsjednikom Zelenskim i predsjednikom Putinom, ali tek kada dogovor o okončanju ovog rata bude konačan ili u završnoj fazi- napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth social.
Istovremeno će se i američki vojni sekretar Den Driskol sastati sa ukrajinskim predstavnicima kako bi se dovršio mirovni plan za Ukrajinu. 
 
- Biću obaviješten o svakom napretku, zajedno sa potpredsjednikom Džej Di Vensom, državnim sekretarom Markom Rubiom, ministrom rata Pitom Hegsetom, kao i sa šeficom kabineta Bijele kuće Suzi Vajls- napisao je Tramp. 
 
On je izrazio nadu da će se sastati sa Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim uskoro, ali "samo ako plan za okončanje rata bude dovršen, ili u krajnjim fazama".
Američki predsjednik je istakao "ogroman napredak“ koji je njegov tim postigao tokom prošle nedjelje, napominjući da je "originalni mirovni plan od 28 tačaka, koji su sastavile Sjedinjene Države, podešen uz dodatne doprinose obje strane i da je preostalo samo nekoliko tačaka neslaganja“. 
 
Tramp je ponovio da do rata nikada ne bi došlo da je on bio predsjednik i naveo da je samo prošlog mjeseca poginulo 25.000 vojnika.

Tramp: Sastanak sa Putinom i Zelenskim uskoro, ako dogovor o miru bude konačan

Čelnici evropskih zemalja koje podržavaju Ukrajinu u okviru koalicije voljnih poručili su tokom videopoziva s američkim državnim sekretarom &nbsp;Markom Rubijem da sankcije protiv Rusije moraju ostati na snazi, saopštila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Fon der Lajen je istakla da je „pritisak jedini jezik na koji Rusija odgovara“ i da će Evropa povećavati pritisak „dok ne bude iskrene spremnosti za angažman oko uvjerljivog puta ka miru“. Naglasila je da je središnja tema razgovora finansiranje Ukrajine, uključujući korištenje zamrznute ruske imovine u inostranstvu.
<h3>Radna grupa za bezbjednosne garancije</h3>
Sastanak su zajednički vodili francuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer. Učesnici su odlučili osnovati radnu grupu zvaničnika iz SAD-a i članica koalicije voljnih kako bi ojačali bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
Makron je rekao da će grupu voditi Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, uz saradnju s Turskom i, prvi put, SAD-om. Cilj je definisati detalje garancija nakon eventualnog mirovnog sporazuma. Najavio je i završne razgovore unutar EU o korištenju zamrznute ruske imovine kao izvora finansiranja ukrajinske odbrane.
<h3>Ukrajina spremna za okvir sporazuma</h3>
Ukrajina je poručila da je spremna podržati okvir mogućeg mirovnog sporazuma, ali da ostaju otvorena „osjetljiva pitanja“ koja će se rješavati na sastanku ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa.

Fon der Lajen: Kremlj jedino razumije pritisak, zato ćemo ga povećati

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Jovan Jovanović izabran je za sudiju Ustavnog suda na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Od ukupno 54 glasa, 50 poslanika je bilo za njegov izbor, jedan protiv, a tri uzdržana.
Mirjana Radović nije izabrana pošto je od 52 glasa, 47 bilo za, dva protiv, tri uzdržana - a za izbor sudija u drugom krugu glasanja je bila potrebna podrška 49 poslanika.
Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nije izabrana za sutkinju Ustavnog suda. Od 56 glasova, 45 poslanika se izjasnilo da je za njen izbor, niko nije bio protiv, a bilo je 11 uzdržanih.
Ovi kandidati 14. oktobra nijesu dobili neophodnu dvotrećinsku podršku, odnosno 54 glasa u Skupštini Crne Gore nakon višesatne rasprave. Za izbor Vučinić tada je glasalo 16 poslanika, dok su čak 44 poslanika bila uzdržana. Za izbor Jovanovića tada je glasalo njih 45, jedan je bio protiv, a pet uzdržano, a za Radović su ranije glasala 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet uzdržanih.
Jovanović i Radović su kandidati su za sudije po prijedlogu Ustavnog odbora, a Vučinić je za tu poziciju predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, nakon što nije izabran nijedan kandidat u prvom krugu, organizovao konsultacije sa partijama većine i opozicije kako bi dodatno mogao da odgovori na svako pitanje koje ima svaki poslanik u vezi kandidatkinje koju ju predložio.&nbsp;
- Vrata su otvorena ne za svakog šefa poslaničkog kluba, već za svakog poslanika pojedinačno, da odgovorim na svaku nedoumicu - poručio je Milatović prije mjesec u Skupštini.
Istorija, kako je tada rekao, sve pamti.
- Ova generacija će biti upisana ili kao ona koja je uvela Crnu Goru u EU ili ona koja ju je prodala. Ja sam izbor napravio - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-ustavni-sud-stit-od-samovolje-vecine-i-posljednja-linija-odbrane-prava-i-pravde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Aktuelna ustavna kriza traje od ljeta prošle godine - kad je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju. Skupština od tada nije izabrala novog sudiju da popuni njegovo mjesto.
Osim toga, Ustavni odbor je u decembru prošle godine nezakonito i neustavno penzionisao sutkinju Draganu Đuranović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.5385%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-nema-vladavine-prava-bez-zaokruzenog-ustavnog-suda-podrska-ce-u-drugom-krugu-glasanja-biti-znacajnije-veca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Opozicija je na to reagovala blokadom parlamenta, nakon čega je napravljen dogovor pod pokroviteljstvom EU o rješavanju ustavne krize - odnosno odlukom da se primijene preporuke Venecijanske komisije, koja je i ocijenila da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović.

Tag: tunis