Nacionalna turistička organizacija Crne Gore učestvovala je na 21. izdanju BTExpo sajma, održanom 17. novembra u Nivelles-u i 18. novembra 2025. u Gentu, jednom od najznačajnijih B2B događaja u oblasti turizma.&nbsp; Ovaj događaj okupio je više od 1.000 turističkih profesionalaca i 180 izlagača iz cijelog svijeta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121081124_804d1739aac9ef8fae2177cbfd2d087729e5183985caf4068254416da364737d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121081124_804d1739aac9ef8fae2177cbfd2d087729e5183985caf4068254416da364737d" data-rendition-name="original" width="3600" height="2400" loading="lazy" alt="BTExpo sajam"> <figcaption>BTExpo sajam(Photo: NTOCG)</figcaption> </figure>  - Tokom sajma, NTO Crne Gore predstavila je prirodne ljepote, kulturnu baštinu i raznovrsnu ponudu zemlje, sa posebnim akcentom na aktivni odmor, održivi turizam i autentična iskustva dostupna tokom cijele godine. Istovremeno, učešće na BTExpo sajmu omogućilo je intenziviranje saradnje sa postojećim partnerima i uspostavljanje novih poslovnih kontakata. Kroz direktne sastanke, više od 10 stručnih konferencija i razgovore sa turoperatorima i agentima, Crna Gora je dodatno ojačala svoju poziciju na belgijskom tržištu - saopšteno je iz NTO-a. Posebno interesovanje za Crnu Goru potvrdila je Christine Rensonnet, predstavnica turističke agencije AVITOUR. - Sve više klijenata pominje Crnu Goru i razmatra je za odmor, što je sasvim zasluženo. To je izuzetno lijepa zemlja koju sam imala priliku da posjetim nekoliko puta. Moji klijenti traže odmor koji kombinuje relaksaciju i nova iskustva — a u Crnoj Gori upravo to mogu da pronađu - kazala je ona. Značaj Crne Gore kao inspirativne destinacije istakla je i Inge Pincket, predstavnica magazina Destination Explorer. - Crna Gora je, zahvaljujući svojoj raznolikosti na tako malom prostoru, već neko vrijeme na mojoj listi želja. Voljela bih da je posjetim kako bih svojim čitaocima mogla prenijeti utiske iz ličnog doživljaja - istakla je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121081124_fb5ff95c3f3237354df1b787f0f77897da7dc70f2e7392a935e49d26cea1028c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251121081124_fb5ff95c3f3237354df1b787f0f77897da7dc70f2e7392a935e49d26cea1028c" data-rendition-name="original" width="4000" height="3000" loading="lazy" alt="BTExpo sajam"> <figcaption>BTExpo sajam(Photo: NTOCG)</figcaption> </figure>  Iz NTO-a su rekli da učešće na ovakvim međunarodnim događajima dodatno doprinosi vidljivosti Crne Gore na belgijskom tržištu, omogućava praćenje savremenih trendova u industriji i razmjenu iskustava sa međunarodnim stručnjacima. - NTO Crne Gore će i u narednom periodu nastaviti sa pojačanim promotivnim aktivnostima u Belgiji, sa ciljem daljeg jačanja prisustva na ovom perspektivnom tržištu - poručuju iz NTO-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rast interesovanja za Crnu Goru: Jedinstvena kombinacija relaksacije i doživljaja privlači turiste iz Belgije

Poteklog mjeseca u individualnom smještaju u Turističkoj organizaciji Herceg Novi registrovali su ukupno 7263 gosta, što je za 10,9 odsto više nego u oktobru prošle godine. Zvaničnu statistiku za kolektivni smještaj Monstat će objaviti krajem novembra.
- Struktura gostiju prema tržištima odakle nam dolazi najveći broj gostiju ista je ove u odnosu na prošlu godinu pa se u prvih pet zemalja nalaze Rusija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Njemačka i Turska - kazala je za Novski portal, v. d. direktorke TO HN, Darija Banićević.
Prihodi Turističke organizacije Herceg Novi od početka januara do kraja septembra ove godine iznosili su 1.660.023,76 eura, što je oko 9.000 manje nego prošle godine.
Banićević podsjeća da su u kasu Turističke organizacije stizala sredstva boravišne takse, članskog doprinosa, turističke takse i malim dijelom uplate po osnovu izletničke takse.
- Za isti period prošle godine Turistička organizacija Herceg Novi prihodovala je 1.669.055,97 eura. Rashodi su iznosili 1.480.241,02 eura, a najvećim dijelom su se odnosili na troškove sponzorstava i donacija, troškove organizovanja manifestacija, troškove koji se odnose na marketing-kako digitalni tako i tradicionali, troškove vezane za sajamske nastupe, kao i na fiksne troškove za obezbjeđenje nesmetanog funkcionisanja Organizacije (zarade, režijski troškovi, održavanje osnovnih sredstava i opreme). U prošloj godini za isti period ukupni rashodi Turističke organizacije Herceg Novi iznosili su 1.608.544,49 eura - rekla je Banićević.
<h2>Sajmovi, promo događaji, zimska kampanja</h2>
Ovo je period kada su u Turističkoj organizaciji najviše usresređeni na promotivne aktivnosti. U fokusu je region, ali i, ističe Banićević, druga tržišta uz nastojanje za novinama u boljem brendiranju Herceg Novog. Do kraja godine planom rada predviđene su brojne promotivne aktivnosti.
- Nakon uspješnih nastupa početkom novembra na Wrld Travel Marketu u Londonu, i na Međunarodnom Sajmu turizna u Kragujevcu, promotivne aktivnosti nastavljamo krajem mjeseca u saradnji sa NTO CG i drugim Lokalnim turističkim organizacijama. Učestvovaćemo u zajedničkoj promociji Zimske sezone u Crnoj Gori u gradovima regiona i plasirati turističku ponudu grada sa akcentom na novogodišnji i program predstojećeg Praznika mimoze. Promocija počinje press konferencijom u Beogradu 25. novembra gdje je TO Herceg Novi organiozator događaja. Potom nas od 27. do 29. novembra očekuje nastup na Sajmu turizma u Novom Sadu, nakon čega ćemo učestvovati na press konferencijama u Sarajevu 1. decembra u organitaciji TO Tivat, i na press-u u Dubrovniku sedmicu dana kasnije u organizaciji NTO CG - rekla je Banićević.
Sajamski nastupi biće nastavljeni početkom sljedeće godine od 17. do 25. januara na Međunarodnom turističkom sajmu “CMT” u Štutgartu”.
Uporedo sa njima, ide i outdoor zimska kampanja. Prema riječima Banićević, biće obuhvaćeni veći centri u regionu poput Beograda, Novog Sada, Banja Luke, Niša, Zlatibora i Trebinja, kao i gradovi u Crnoj Gori.

Herceg Novi: U oktobru 10,9 odsto više turista u privatnom smještaju, prihodi TO za devet mjeseci skoro kao lani

Bosnu i Hercegovinu je u prvih devet mjeseci ove godine posjetili 1,54 miliona turista, što je 0,2 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Domaći turisti ostvarili su 1,5 odsto posjeta manje u odnosu na uporedni period, a strani 0,9 odsto više.&nbsp;
Turisti su za devet mjeseci ostvarili 3,22 miliona noćenja, što je 0,4 odsto više u odnosu na uporedni period. Domaći turisti ostvarili su 0,2 odsto noćenja manje, dok je broj noćenja stranih viši 0,6 dsto, prenosi Biznis.ba.
U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista bilo je 28,5 odsto, dok je učešće stranih turista iznosilo 71,5 odsto.
Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske, Srbije, Turske, Saudijske Arabije, Slovenije, Njemačke, Kine, te Sjedinjenih Američkih Država i Poljske, što zajedno čini 60,7 odsto ukupnog broja noćenja.
&nbsp;Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su preostalih 39,3 odsto noćenja.

BiH za devet mjeseci posjetilo 1,54 miliona turista

U Budvi boravi 10,34 hiljade gostiju, što je deset odsto više u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Turističke organizacije tog grada.
Na osnovu podataka koje TO svake sedmice dobija od hotela, kampova, hostela, odmarališta i posredstvom sistema za prijavu boravka, a koji se odnosi na individualni odnosno privatni smještaj, U hotelima odmara 5,68 hiljada turista, među kojima su najbrojniji gosti iz Njemačke, Izraela, Velike Britanije, Francuske, Italije, Albanije, Rusije, Turske, Austrije i Kine.
U individualnom odnosno privatnom smještaju je registrovano 4,65 hiljada turista, a najbrojniji su iz Rusije, Srbije, Turske, Ukrajine, Azerbejdžana, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Izraela i Bjelorusije.
Prema zemlji porijekla, u kampovima boravi najviše gostiju iz Slovenije i Njemačke.

U Budvi 10,34 hiljade turista

U Crnoj Gori je u septembru registrovano 313,39 hiljada turista, što je 13,28 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period, pokazuju podaci Monstata.
Ostvareno je, kako se dodaje, 1,76 miliona noćenja, što je 6,63 odsto više u odnosu na septembar prošle godine.
Upoređujući sa rekordnom 2019. godinom, broj turista je veći 7,87 odsto, a broj noćenja takođe bilježi povećanje od 5,13 odsto.

U septembru 313,39 hiljada turista

U Kotoru trenutno boravi 2,41 hiljadu turista, saopšteno je iz kotorske Turističke organizacije (TO).
U privatnom smještaju boravi 1,59 hiljada turista, u hotelskom 781, u hostelima 29, a u kampovima četiri, prenosi Radio Kotor.
Najbrojniji u privatnom smještaju su gosti iz Srbije, Rusije, Turske, Velike Britanije i Njemačke.
U hotelima je najviše gostiju iz Velike Britanije, Francuske, Turske, Rusije, Njemačke i Kine.
Tokom prošle sedmice grad je obišlo 20,06 hiljada izletnika,a najbrojnije su bile grupe iz Sjedinjenih Američkih Država, Turske i Njemačke.

U Kotoru 2,41 hiljadu turista, grad prošle sedmice obišlo 20,06 hiljada izletnika

U Tivtu, prema podacima lokalne Turističke organizacije (TO), trenutno boravi 3,19 hiljada turista, što je 24 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Broj turista je u odnosu na 2019. godinu porastao čak 89 odsto, prenosi Radio Tivat.
Najveći broj gostiju boravi u privatnom smještaju, 2,44 hiljade, od kojih su svega dvoje domaći. 
U hotelima je registrovano 743 gosta, 76 odsto više nego prošle godine. Dominantni su strani gosti, koji je 726, dok je domaćih svega 17.
Kampovi i odmarališta nijesu zabilježili dolaske turista.
- Strani turisti čine znčajan broj posjetilaca na ukupnom nivou, što potvrđuje da Tivat i dalje ostaje prepoznat kao atraktivna destinacija na međunarodnom tržištu - navodi se u saopštenju.

U Tivtu 24 odsto više turista

Dvoje izraelskih državljana, koji su se sinoć izgubili tokom planinarenja na Durmitoru, pronađeni su jutros zahvaljujući akciji Gorske službe spašavanja Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova. Turisti su evakuisani helikopterom za Podgoricu, gdje im je pružena medicinska pomoć. - Spasilačka akcija Gorske službe spašavanja pokrenuta je sinoć na Durmitoru nakon što su se dvoje izraelskih državljana izgubili tokom planinarenja. Trajala je tokom cijele noći u dva pravca – prema koordinatama koje su turisti uspjeli poslati i prema području Prutaša, gdje se pretpostavljalo da bi se mogli nalaziti na osnovu opisa terena - navedeno je u saopštenju Gorske službe spašavanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101310100_15c8106d2f726947eb3e4cf1303efea0744c22f4cf7e01f02d23a212048c6845.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101310100_15c8106d2f726947eb3e4cf1303efea0744c22f4cf7e01f02d23a212048c6845" data-rendition-name="original" width="1280" height="597" loading="lazy" alt="Akcija spašavanja izraelskih turista"> <figcaption>Akcija spašavanja izraelskih turista(Photo: MUP)</figcaption> </figure>  Uprkos intenzivnoj potrazi, tokom noći turisti nijesu pronađeni. Kako su rekli u Gorskoj službi zaštite i spašavanja, u jutarnjim satima u potragu je uključen helikopter Avio-helikopterske jedinice MUP-a, koji je nakon pretrage locirao izgubljene turiste. - Izraelski državljani su pronađeni živi, a zatim su helikopterom transportovani za Podgoricu, gdje će im biti &nbsp;pružena neophodna medicinska i logistička pomoć - navedeno je u saopštenju. Iz MUP-a su saopštili da je Operativno-komunikacioni centar 112 juče oko 19 sati primio poziv za pomoć od izraelskih državljana koji su se izgubili na području Prutaša, u Nacionalnom parku Durmitor. - Odmah po prijemu poziva, OKC 112 je u akciju uključio pripadnike Gorske službe spašavanja, čija su četiri člana bila angažovana na terenu do 3 časa poslije ponoći. Zbog zahtjevnih terenskih uslova i nemogućnosti nastavka akcije sa zemlje, odlučeno je da se potraga nastavi iz vazduha. Jutros, u 6:20 sati, u akciju se uključila Avio-helikopterska jedinica MUP-a, a izgubljena lica su locirana oko osam sati, i bezbjedno evakuisana i transportovana u Klinički centar Crne Gore radi pružanja ljekarske pomoći - navedeno je u saopštenju MUP-a. Iz Gorske službe spašavanja kažu da na Durmitoru vladaju teški vremenski uslovi, sa snijegom i niskim temperaturama, što je dodatno otežavalo potragu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101310100_7df85d26b0787e4c269d34508c2257d7c9d4ce1e7aad3f442be25b07a463f4ce.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101310100_7df85d26b0787e4c269d34508c2257d7c9d4ce1e7aad3f442be25b07a463f4ce" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Akcija spašavanja izraelskih turista"> <figcaption>Akcija spašavanja izraelskih turista(Photo: MUP)</figcaption> </figure>  - Ovaj slučaj još jednom upozorava na važnost odgovorne pripreme prije odlaska u planinu. Durmitor, iako privlačan brojnim ljubiteljima prirode, zahtijeva iskustvo, odgovarajuću opremu i pažljivo planiranje – posebno u ovo doba godine, kada se vremenske prilike mogu naglo promijeniti - upozoravaju u Gorskoj službi spašavanja.&nbsp;

(FOTO) Završena potraga na Durmitoru: Izraelski turisti pronađeni i evakuisani helikopterom

U Kotoru boravi ukupno 3.466 gostiju, od kojih u privatnom smještaju 2.108 , a hotelskom 1.303. U hostelima odmara 45 gostiju, a kampovima 11, podaci su saopšteni danas Radio Kotoru iz Stručne službe Turističke organizacije (TO) opštine Kotor.
Najbrojniji u privatnom smještaju su gostiju iz Srbije, Rusije, Turske, Velike Britanije i Njemačke. 
 
U hotelima su najzastupljeniji gosti iz Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Izraela.
Kada je riječ o izletnicima, do 14 sati grad je posjetilo njih 2.779.
- Tokom protekle sedmice, grad je obišlo ukupno 19.107 izletnika, a najbrojnije su bile grupe iz Turske, Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država - naveli su iz TO Kotor.

U Kotoru odmara 3,5 hiljada gostiju

Broj stranih turista kojima je potrebna pomoć spasilaca na planinama i moru u Crnoj Gori raste iz godine u godinu. Iako je spašavanje trenutno zakonom definisano kao besplatna i javna usluga, državu ovakve akcije koštaju desetine hiljada eura godišnje, pa nadležne institucije razmatraju modele da se dio troškova prenese na same turiste – najčešće kroz obavezno osiguranje, prenosi Portal RTCG.
Prema podacima Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a, u periodu od 2021. do 2025. koordinisano je 242 akcija na planinama, tokom kojih je spašeno 406 osoba – od čega 328 stranih državljana.
Direktor Direktorata, Miodrag Bešović, navodi da su troškovi posebno visoki kada se angažuje Avio-helikopterska jedinica, jer jedan sat leta košta nekoliko hiljada eura.
- Prosječna cijena složenijih akcija, poput onih na Durmitoru, iznosi između 5.000 i 10.000 eura. Riječ je o angažovanju velikog broja službi – od Gorske službe i Helikopterske jedinice, do hitne pomoći i lokalnih struktura bezbjednosti - objašnjava Bešović.
Iako potpuna naplata spašavanja, kako kaže, nije opcija jer bi narušila imidž Crne Gore kao turističke destinacije, razmatra se uvođenje obaveznog osiguranja za aktivnosti sa povećanim rizikom – poput planinarenja, raftinga ili paraglajdinga.
- Na taj način bi se rasteretio budžet, a turisti imali sigurnost da će u slučaju nezgode biti spašeni bez dodatnih komplikacija - ističe Bešović.
Slične modele već primjenjuju Austrija, Italija, Švajcarska i Slovačka, gdje se troškovi spasilačkih intervencija pokrivaju iz osiguranja ili se naplaćuju direktno u slučajevima nepažnje i kršenja pravila.
Načelnik Gorske službe spašavanja Crne Gore (GSSCG), Željko Loncović, podsjeća da je GSS volonterska i humanitarna organizacija, te da oni sami ne mogu naplaćivati usluge. Ipak, i on smatra da bi osiguranje ili djelimična naplata bila fer rješenje.
- Francuska nudi osiguranje za planinske aktivnosti u trajanju od pet, 10 ili 15 dana. Ako turista ima polisu, spašavanje je besplatno, a ako nema – plaća punu cijenu akcije - pojašnjava Loncović.
Kada je riječ o moru, Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama godišnje ima 35 do 40 akcija spašavanja, većinom u periodu od aprila do novembra.
Načelnik Sektora za traganje i spašavanje, Žarko Lukšić, naglašava da sadašnji zakon ne dozvoljava naplatu spašavanja od neodgovornih skipera ili vlasnika jahti, ali se u novom Zakonu o sigurnosti pomorske plovidbe razmatraju kaznene mjere.
- U Italiji obalska straža spašava ljude, ali ne i imovinu – tegljenje plovila se posebno naplaćuje. Hrvatska ima privatne kompanije za takve slučajeve. Crna Gora mora da pronađe kompromis – da zaštiti turiste, ali i da racionalno koristi državne resurse - zaključuje Lukšić.

Državu spašavanje turista košta desetine hiljada eura godišnje, traže model da se dio naplati

FIFA je saopštila da će prva četiri nosioca na žrijebu za Svjetsko prvenstvo 2026. biti raspoređena tako da se ne mogu sastati prije polufinala.
To znači da će Španija (prvi nosilac) i Argentina (drugi nosilac) biti smještene u suprotne polovine kostura, kao i Francuska (treći) i Engleska (četvrti).
Engleska se tako ne može sastati sa Španijom ni Argentinom prije polufinala, niti sa Francuskom prije finala - pod uslovom da sve četiri ekipe osvoje svoje grupe.
Ovaj sistem raspoređivanja kopira principe iz Vimbldona i novog formata Lige šampiona, kako bi se izbjegli rani dueli najjačih selekcija i obezbijedile atraktivne utakmice u nokaut fazi.
Žrijeb za Mundijal biće održan 5. decembra, a FIFA je već odredila šešire.
Prvi šešir: SAD, Kanada, Meksiko, Španija, Argentina, Francuska, Engleska, Portugal, Brazil, Holandija, Belgija, Njemačka.
Drugi šešir: Hrvatska, Maroko, Kolumbija, Urugvaj, Švajcarska, Japan, Senegal, Iran, Južna Koreja, Ekvador, Austrija, Australija.
Treći šešir: Panama, Norveška, Egipat, Alžir, Škotska, Paragvaj, Obala Slonovače, Tunis, Uzbekistan, Katar, Saudijska Arabija, Južna Afrika.
Četvrti šešir: Jordan, Zelenortska Ostrva, Gana, Kurasao, Haiti, UEFA 1–4, Interkontinentalni 1–2.

FIFA razdvaja nosioce na žrijebu za Mundijal: Najjače selekcije se neće sastajati do polufinala

Predsjednik Francuske Emanuel Makron rekao je poslije videokonferencije takozvane "koalicije voljnih" koja okuplja oko 30, uglavnom evropskih zemalja da su oni spremni da pruže "bezbjednosne garancije" Kijevu, ako se zaključi primirje ili postigne mirovni sporazum sa Moskvom.
On je rekao da je pokrenut rad sa SAD i NATO-om o nadzoru poštovanja budućeg primirja i dodao da je potrebno da postoje "bezbjednosne garancije" kao i da je potrebno da postoji jaka ukrajinska vojska.
Makron je pred početak videokonferencije rekao da "konačno postoji šansa da se ostvari pravi napredak ka dobrom miru" između Ukrajine i Rusije.
- Ali apsolutan uslov za dobar mir je niz vrlo snažnih bezbjednosnih garancija, i ne samo garancija na papiru- kazao je.
Razgovori u Ženevi ovog vikenda su pokazali da ne treba da ima ograničenja za ukrajinsku vojsku, rekao je Makron, što je suprotno prvoj verziji američkog mirovnog plana za Ukrajinu, koju su Ukrajinci i Evropljani pokušali da izmijene.
Makron je rekao da će već od sjutra biti pokrenuta radna grupa "snaga za davanje uvejravanja", koja treba da učvrsti ukrajinsku vojsku ako se postigne rusko-ukrajinski sporazum. Radnu grupu će voditi Francuska i Britanija, sa bliskom saradnjom sa Turskom koja igra ključnu ulogu na pomorskom planu, i prvi put uz učešće SAD-a dodao je on.
Državni sekretar SAD Marko Rubio prisustvovao je današnjoj video konferenciji "koalicije voljnih".
- Narednih dana ćemo vrlo precizno finalizovati doprinos svakog i tako finalizovati te bezbjednosne garanci- rekao je Makron.
On je dodao da je to neophodno da bi se ispregovarao vjerodostojan mir i zadržao pritisak na Rusiju.
Makron je ocijenio da jasno nema ruske volje za primirjem i pozvao da se nastavi pritisak na Rusiju da pregovara.
Francuski predsjednik je takođe rekao da će narednih dana biti donijeta odluka o zamrznutim ruskim stredstvima, koji su u središtu političko-pravne dileme unutar Evrope koja pokušava da nađe sredstva za finansiranje Ukrajine.
On je rekao da su zamrznuta sredstva "jako važna" i da su takođe način pritiska na Rusiju.

Makron: Zemlje koalicije voljnih spremne da pruže bezbjednosne garancije Kijevu

Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da je naložio svom specijalnom izaslaniku Stivu Vitkofu da se u Moskvi sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da bi razgovarali "o samo nekoliko preostalih tačaka neslaganja“ između Rusa i Ukrajinaca.
Tramp je naveo da će se istovremeno sekretar vojske Den Driskol sastati sa Ukrajincima, nakon čega se nada da bi mogao da uslijedi njegov sastanak sa Putinom i Zelenskim, do kog će doći kada se usporazum usaglasi, prenosi CNN.
- Radujem se i nadam se skorom sastanku sa predsjednikom Zelenskim i predsjednikom Putinom, ali tek kada dogovor o okončanju ovog rata bude konačan ili u završnoj fazi- napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth social.
Istovremeno će se i američki vojni sekretar Den Driskol sastati sa ukrajinskim predstavnicima kako bi se dovršio mirovni plan za Ukrajinu. 
 
- Biću obaviješten o svakom napretku, zajedno sa potpredsjednikom Džej Di Vensom, državnim sekretarom Markom Rubiom, ministrom rata Pitom Hegsetom, kao i sa šeficom kabineta Bijele kuće Suzi Vajls- napisao je Tramp. 
 
On je izrazio nadu da će se sastati sa Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim uskoro, ali "samo ako plan za okončanje rata bude dovršen, ili u krajnjim fazama".
Američki predsjednik je istakao "ogroman napredak“ koji je njegov tim postigao tokom prošle nedjelje, napominjući da je "originalni mirovni plan od 28 tačaka, koji su sastavile Sjedinjene Države, podešen uz dodatne doprinose obje strane i da je preostalo samo nekoliko tačaka neslaganja“. 
 
Tramp je ponovio da do rata nikada ne bi došlo da je on bio predsjednik i naveo da je samo prošlog mjeseca poginulo 25.000 vojnika.

Tramp: Sastanak sa Putinom i Zelenskim uskoro, ako dogovor o miru bude konačan

Čelnici evropskih zemalja koje podržavaju Ukrajinu u okviru koalicije voljnih poručili su tokom videopoziva s američkim državnim sekretarom &nbsp;Markom Rubijem da sankcije protiv Rusije moraju ostati na snazi, saopštila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Fon der Lajen je istakla da je „pritisak jedini jezik na koji Rusija odgovara“ i da će Evropa povećavati pritisak „dok ne bude iskrene spremnosti za angažman oko uvjerljivog puta ka miru“. Naglasila je da je središnja tema razgovora finansiranje Ukrajine, uključujući korištenje zamrznute ruske imovine u inostranstvu.
<h3>Radna grupa za bezbjednosne garancije</h3>
Sastanak su zajednički vodili francuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer. Učesnici su odlučili osnovati radnu grupu zvaničnika iz SAD-a i članica koalicije voljnih kako bi ojačali bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
Makron je rekao da će grupu voditi Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, uz saradnju s Turskom i, prvi put, SAD-om. Cilj je definisati detalje garancija nakon eventualnog mirovnog sporazuma. Najavio je i završne razgovore unutar EU o korištenju zamrznute ruske imovine kao izvora finansiranja ukrajinske odbrane.
<h3>Ukrajina spremna za okvir sporazuma</h3>
Ukrajina je poručila da je spremna podržati okvir mogućeg mirovnog sporazuma, ali da ostaju otvorena „osjetljiva pitanja“ koja će se rješavati na sastanku ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa.

Fon der Lajen: Kremlj jedino razumije pritisak, zato ćemo ga povećati

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Jovan Jovanović izabran je za sudiju Ustavnog suda na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Od ukupno 54 glasa, 50 poslanika je bilo za njegov izbor, jedan protiv, a tri uzdržana.
Mirjana Radović nije izabrana pošto je od 52 glasa, 47 bilo za, dva protiv, tri uzdržana - a za izbor sudija u drugom krugu glasanja je bila potrebna podrška 49 poslanika.
Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nije izabrana za sutkinju Ustavnog suda. Od 56 glasova, 45 poslanika se izjasnilo da je za njen izbor, niko nije bio protiv, a bilo je 11 uzdržanih.
Ovi kandidati 14. oktobra nijesu dobili neophodnu dvotrećinsku podršku, odnosno 54 glasa u Skupštini Crne Gore nakon višesatne rasprave. Za izbor Vučinić tada je glasalo 16 poslanika, dok su čak 44 poslanika bila uzdržana. Za izbor Jovanovića tada je glasalo njih 45, jedan je bio protiv, a pet uzdržano, a za Radović su ranije glasala 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet uzdržanih.
Jovanović i Radović su kandidati su za sudije po prijedlogu Ustavnog odbora, a Vučinić je za tu poziciju predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, nakon što nije izabran nijedan kandidat u prvom krugu, organizovao konsultacije sa partijama većine i opozicije kako bi dodatno mogao da odgovori na svako pitanje koje ima svaki poslanik u vezi kandidatkinje koju ju predložio.&nbsp;
- Vrata su otvorena ne za svakog šefa poslaničkog kluba, već za svakog poslanika pojedinačno, da odgovorim na svaku nedoumicu - poručio je Milatović prije mjesec u Skupštini.
Istorija, kako je tada rekao, sve pamti.
- Ova generacija će biti upisana ili kao ona koja je uvela Crnu Goru u EU ili ona koja ju je prodala. Ja sam izbor napravio - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-ustavni-sud-stit-od-samovolje-vecine-i-posljednja-linija-odbrane-prava-i-pravde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Aktuelna ustavna kriza traje od ljeta prošle godine - kad je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju. Skupština od tada nije izabrala novog sudiju da popuni njegovo mjesto.
Osim toga, Ustavni odbor je u decembru prošle godine nezakonito i neustavno penzionisao sutkinju Draganu Đuranović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.5385%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-nema-vladavine-prava-bez-zaokruzenog-ustavnog-suda-podrska-ce-u-drugom-krugu-glasanja-biti-znacajnije-veca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Opozicija je na to reagovala blokadom parlamenta, nakon čega je napravljen dogovor pod pokroviteljstvom EU o rješavanju ustavne krize - odnosno odlukom da se primijene preporuke Venecijanske komisije, koja je i ocijenila da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović.

Tag: turisti