<p>U Herceg Novom, prema najnovijim podacima, boravi 4,09 hiljada turista, tri više nego u istom periodu prošle godine.</p>
<p>Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 3,58 hiljada, a domaćih 517.</p>
<p>U hotelima boravi 2,51 hiljada gostiju, a u domaćinstvima 1,59 hiljada.</p>
<p>U auto-kampovima su evidentirana dva gosta, dok ih u hostelima nije bilo.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Herceg Novom 4,09 hiljada turista

<p>Nacionalne parkove ove godine je posjetilo oko 700 hiljada turista, što pokazuje evidentan porast u odnosu na zabilježene rekorde ranijih godina i jasno iscrtava put njihovog napretka i odgovornog djelovanja, saopštio je stručni saradnik Nacionalnih parkova, <b>Bogdan Đurašković</b>.</p>
<p>On je kazao da je Nacionalni park (NP) Durmitor ove godine posjetilo nešto manje od 300 hiljada posjetilaca, Biogradsku goru skoro 100 hiljada, Prokletije oko 40 hiljada, Lovćen više od 105 hiljada, a Skadarsko jezero preko 150 hiljada.</p>
<p>- To nam dodatno daje podstrek za izradu plana strategije koja će se odnositi na produžetak sezonalog karaktera posjećenosti, širenjem spektra atraktivnih sadržaja, čime se obezbjeđuje podsticanje želje i namjere posjetilaca za produžavanjem boravka, kroz mogućnosti još značajnijeg unapređenja trenutne turističke ponude u okvirima adekvatne strategije održivog upravljanja posjetiocima koji isključuje uticaj na biodiverzitet, a sve sa ciljem postizanja njihove lojalnosti i zadovoljstva - naveo je Đurašković u saopštenju.</p>
<p>On je dodao da NPCG posebno vode računa o predsezoni koja ima važnu ulogu, kako zbog finalne pripreme glavnog dijela sezone, tako naravno i zbog prihoda koji se tokom njenog trajanja ostvaruje.</p>
<p>- U tom periodu dolazi do otklanjanja eventualnih nedostataka u funkcionisanju, kako bi se rizici koji se pojavljuju u toku sezone, smanjili na nivo koji ne bi uticao na sam tok, kvalitet usluge i cjelokupni doživljaj svakog posjetioca - kazao je Đurašković.</p>
<p>Među mnogobrojnim aktivnostima koje nude nacionalni parkovi, teško je izdvojiti najinteresantnije i najzastupljenije, jer turisti boravak uglavnom planiraju kako bi na što autentičniji način doživjeli prirodne atrakcije.</p>
<p>Iz NPCG su podsjetili da turistička ponuda NP Durmitor obuhvata pješačenje, planinarenje, rafting, splavarenje i kampovanje, NP Biogradska gora vožnju čamcem i obilaženje planinskih jezera, te posjetu jednoj od poslednjih prašuma u Evropi. Planinski biciklizam i uživanje u pejzažima netaknute prirode ponuda su NP Prokletije, informisanje o kulturno-istorijskom nasleđu Crne Gore i degustacija raznovrsnih i tradicionalnih gastronomskih specijaliteta u NP Lovćen, a sportsko-rekreativni ribolov, kajakarenje, posmatranje ptica i razgledanja karakterističnih vrsta flore i faune vodenih staza u NP Skadarsko jezero.</p>
<p>- Intnezivno se radi na obnavljanju starijih i unapređenju postojećih sadržaja u nacionalnim parkovima, u skladu sa propisima, jer se radi o zaštićenim područjima sa naznačenim zonama zaštite. Novitet u ponudi je formirana potpuno nova staza za boso hodanje i obnovljena Soba vuka u Centru za posjetioce u NP Lovćen, kao i obnovljena dječija staza na Ivanovim koritima, prevashodno zbog privlačenja pažnje i stvaranja uslova za ugodan i zanimljiv boravak svih starosnih grupa - objasnio je Đurašković.</p>
<p>On je dodao da se svake godine preduzimaju aktivnosti u svrhu promovisanja iznajmljivanja bicikala u svim parkovima, u sklopu već navedene agende aktivnog odmora.</p>
<p>Iz NPCG su naveli da je u planu obnova i sanacija staze oko Crnog jezera, kao i priprema interpretativnih programa obilaska parkova, u cilju sticanja boljeg i vjernijeg doživljaja parkova.</p>
<p>Iz NPCG su saopštili da je turistička djelatnost u Crnoj Gori doživjela značajan pomak u razvoju u 21. vijeku, što je rezurtiralo podsticanjem inicijativa za valorizaciju prirodnih, kulturnih i istorijskih znamenja, prevashodno u svrhu unapređivanja ekonomskog položaja u odnosu na region i šire.</p>
<p>Proces globalizacije i automatizacija privatnih i poslovnih aktivnosti koje se svakodnevno obavljaju, doveo je do toga da se, između ostalog, u domenu turizma trendovi u svijetu sve više okreću boravku u prirodi u sklopu agende vođenja zdravijih stilova života.</p>
<p>Đurašković smatra da je to pokazalo da čovjeku ponestaje neophodne energije koju mu priroda daje, ali i da to podstiče na odgovornost pojedinca da se bezuslovno drži politike održivih principa očuvanja i zaštite obnovljivih prirodnih resursa.</p>
<p>- Nacionalnim parkovima kao preduzeću ti svjetski trendovi idu u korist, ali nas i obavezuju da kontinuirano radimo na unapređenju kako turističkih, tako i svih ostalih aktivnosti u skladu sa održivim razvojem, u svrhu pronalaženja adekvatnijeg odgovora na izazove sa kojima se susrećemo - rekao je Đurašković.</p>
<p>On je dodao da se primjenom savremenih, odnosno modernizovanih sistema u procesu formiranja marketing strategije, promovisanjem prirodno atraktivnih predjela i sadržaja u njima, osmišljavanjem novih održivih turističkih proizvoda i ponuda, utiče se ne samo na povećanje nivoa posjećenosti, već i na podizanje svijesti o dobrobitima boravka u prirodi i njenom očuvanju za buduće generacije.</p>
<p>U skladu sa zakonom propisanim smjernicama, turističko djelovanje u nacionalnim parkovima je u najvećem procentu bazirano na aktivnom odmoru, koji je prateći trendove na globalnom nivou, postao sve popularnijii na domaćem tržištu.</p>
<p>- Na naše zadovoljstvo, kao i svih onih koji se bave turističkim djelatnostima, navedena činjenica predstavlja glavni indikator promjene ili makar početak promjene svijesti u društvu, a čiji bi jedan od prioritetnih ciljeva trebalo da bude očuvanje prirodne i kulturne baštine domovine, što bi između ostalog, na internacionalnom tržištu bila najkvalitetnija i najprimamljivija reklama ovih prostora - kazao je Đurašković.</p>

Nacionalne parkove posjetilo 700.000 turista

<p>U Herceg Novom boravi 3.746  gostiju, što je za 1.304 manje prijavljenih gostiju, u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci lokalne turističke organizacije.</p>
<p>Od ukupnog broja registrovanih gostiju, većinom su stranci, njih 3.343.</p>
<p>U hotelima je smješteno ukupno 1.978 gostiju, od čega 1.582 stranaca, dok je privatni smještaj odabralo 1.766 gostiju i uglavnom su svi strani turisti.</p>
<p>U auto kampovima je smješteno nekoliko stranih turista, dok u hostelima nema prijavljenih gostiju, saopštili su iz Turističke organizacije Herceg Novi.</p>

U Herceg Novom manje gostiju nego prošle godine

<p>U kotorskom zalivu su danas dva kruzera sa 3,15 hiljada putnika.</p>
<p>Kako su saopštili iz Luke Kotor brod Oceania vista sa 1,17 hiljada putnika uplovio je jutros u šest sati i 50 minuta, isplovljava za luku Krf u 17 sati, prenosi Radio Kotor.</p>
<p>U zalivu je i kruzer MSC Armonia sa 1,98 hiljada putnika. Isplovljavanje je predviđeno u 18 sati za luku Krf.</p>

U Kotoru dva kruzera sa 3,15 hiljada putnika

<p>U Rimu je u toku rekonstrukcija Fontane di Trevi pa su gradske vlasti unutar nje postavile manji bazen - kako bi posjetioci mogli da nastave ritualom bacanja novčića.</p>
<p>Ipak, mnogi nijesu zadovoljni ovakvom alternativom.</p>
<p>- Nasmijao sam se kada sam vidio to - kazala je turistkinja iz Amerike Olivija Niport.</p>
<p>Fausto Pastori, posjetilac iz Milana, istakao je da nije imao sreće - pošto je, umjesto u improvizovani bazen, njegov novčić pao u suvo „korito“ fontane.</p>

U toku rekonstrukcija Fontane di Trevi, turisti novčiće ubacuju u bazen

<p>U Kotoru boravi 1,45 hiljada turista, saopšteno je iz kotorske Turističke organizacije.</p>
<p>Najveći broj gostiju, njih 1,08 hiljada, boravi u privatnom smještaju, 359 u hotelskom, a 16 u hostelima, prenosi Radio Kotor.</p>
<p>U privatnom smještaju su najbrojniji državljani Rusije, Turske, Srbije, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), a hotelskom Francuzi, Britanci, Turci i Kinezi.</p>
<p>U toku protekle sedmice, Kotor je obišlo 16,94 hiljade izletnika. Najbrojnije su bile grupe iz Turske, SAD-a, Njemačke, Velike Britanije i Kine.</p>

U Kotoru 1,45 hiljada turista

<p>Herceg Novi na pragu novembra ima 4.838 registrovanih turista, što je desetak procenata manje nego lani, odnosno 660 manje, evidencija je Turističke organizacije Herceg Novi. U hotelima je 2.897 gostiju, ili skoro 1.000 više nego u domaćinstvima.</p>
<p>Dominantni su i dalje posjetioci sa stranim pasošima, odnosno 4.491. Sezona je ove godine produžena u auto kampovima, gdje se još zadržalo 10 turista.</p>
<p>Inače, čitavog oktobra u Herceg Novom je registrovan manji broj gostiju u odnosu na prošlu godinu, iako je bilo mnogo sunčanih i toplih dana. </p>
<p>- Ušli smo i u jedanaesti mjesec, a miholjsko ljeto se nastavlja. Samo rijetki mještani i turisti koriste ove dane da uživaju u jesenjem sunčanju i kupanju. Temepratura mora je oko 22 stepena, dok je napolju oko 25 - piše Novski portal.</p>
<p>Za razliku od njih iz Turističke organizacije Herceg Novi koriste sajmove u regionu da promovišu zimsku ponudu Novog, program dočeka Nove godine i 56. Praznika mimoze. Upravo su među brojnim izlagačima i potencijalnim partnerima na 15. Međunarodnom sajmu turizma i seoskog turizma u Kragujevcu. I ove godine je TO Herceg Novi u Kragujevcu organizator nastupa Crne Gore.</p>
<p>Šumadija je područje iz koga rado dolaze turisti, a prema ocjenama predstvnika TO na našem štandu, sve ukazuje da je za Kragujevčane, veoma privlačna  ponuda Herceg Novog, te da će oni biti brojni gosti i tokom zimskih mjeseci. </p>
<p>Ovog mjeseca turističke poslenike očekuju još sajmovi u Novom Sadu i Berogradu, ali od 5. novembra i turistička berza u Londonu-WTM (World Travel Market).</p>
<p>Sljedeću godinu, počeće januarskim nastupom na sajmu u Oslu, što je poseban izazov s obzirom da treba opet vratiti pacijente u Institut Igalo, kao i državni program s bolnicom iz Osla.</p>

Herceg Novi: Manje gostiju nego lani, počeli turistički sajmovi

<p>Crnogorac ako mora negdje putovati ići će preko Tirane, ali turista neće ići preko Tirane da bi došao u Crnu Goru, to se neće desiti, zaboravite to - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, &nbsp;vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric.</p>
<p>Iz Zagreba je, trenutno, nemoguće naći let za Crnu Goru, kaže Šćuric, čak ni konekcijom sa susjednim aerodromom u Dubrovniku, pa se ljudi, koji moraju putovati, &nbsp;kaže on,odlučuju za drumski prevoz.</p>
<p>- Cijelo vrijeme govorim da je loša povezanost Crne Gore je &nbsp;krucijalna za Crnu Goru, jer Crna Gora ima 25 posto bruto nacionalnog dohotka od turizma, katastrofalno je povezana cestama, katastrofalno je povezana željeznicom, pa i brodovima, i u tom smislu ostaje samo avio saobraćaj. Vi trebate znati da prema većini destinacija trebate 24 i više sati automobilom, tako da ostaje avio prevoz - rekao je Šćuric.</p>
<p>Dubrovački aerodrom je ove zime pokrenuo rekordan broj linija, podsjeća Šćuric, najviše linija u istoriji ovoga aerodroma, što znači da će te usluge avio prijevoza koristiti popriličan broj putnika iz Crne Gore.</p>
<p>- Većina Crnogoraca će možda putovati preko Tirane, ali turista neće ići preko Tirane zato da bi došao u Crnu Goru, to zaboravite, to se neće desiti.To će uraditi samo Crnogorac, koji je morao negdje otputovati, da će on potegnuti dva tri sata do Tirane, i putovati - poručio je Šćuric.</p>
<p>Ryanair je srezao svoje linije, podsjeća Šćuric, i to je veoma indikativno, jer vjerovatno ne vidi Podgoricu kao potencijal.</p>
<p>Sagovornik emisije E uživo smatra da je Roko Tolić dobro rješenje na čelu crnogorskih Aerodroma, da će uraditi nešto po pitanju avio konekcije, kao što je već počeo rješavati infrastrukturne probleme.</p>

Šćuric: Turista neće putovati preko Tirane da bi došao u Crnu Goru

<p>U Crnoj Gori je u septembru u kolektivnom smještaju ostvareno 174,78 hiljada dolazaka turista i 662,66 hiljada noćenja, pokazuju preliminarni podaci Monstata.</p>
<p>- Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 92,6 odsto ostvarili su strani, a 7,4 odsto domaći turisti - navodi se u saopštenju.</p>
<p>U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta, u septembru je najviše noćenja ostvareno u primorskim mjestima 89,8 odsto, glavnom gradu šest odsto, planinskim mjestima 2,6 odsto i ostalim mjestima 1,6 odsto.</p>
<p>Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove, a ne uključuju individualni, takozvani privatni smještaj - smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.</p>

U septembru 662,66 hiljada noćenja

<p>U Herceg Novom, prema podacima od četvrtka, boravi 5,63 hiljade turista - 599 više nego u istom periodu prošle godine.</p>
<p>Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 5,06 hiljada, a domaćih 566.</p>
<p>U hotelima boravi 3,49 hiljada gostiju, a u domaćinstvima 2,14 hiljada.</p>
<p>U auto-kampovima su evidentirana četiri gosta, dok ih u hostelima nije bilo.</p>

U Herceg Novom 5.63 hiljade turista

<p>Regionalna saradnja pokretač je razvoja i ekonomskog prosperiteta, ali i preduslov daljeg napretka Crne Gore na evropskom putu, poručio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je, na sastanku ministara vanjskih poslova Centralno-evropske inicijative (CEI) u Tirani, kazao da je Crna Gora ušla u finalnu fazu evropskog puta i da je fokusirana na zatvaranje četiri poglavlja do kraja godine.<br/>
<br/>
Kako je naveo Ibrahimović, pozitivan Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) i Izvještaj Evropske komisije o napretku dali su dodatan podsticaj za nastavak reformi.<br/>
<br/>
Ibrahimović je, kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, izrazio zadovoljstvo što je Crna Gora prepoznata po konstruktivnoj ulozi u regionu, privrženosti dijalogu i evropskim vrijednostima.<br/>
<br/>
On je istakao da je regionalna saradnja jedan od prioriteta vanjske politike Crne Gore, pokretač razvoja i ekonomskog prosperiteta, ali i preduslov daljeg napretka na evropskom putu.<br/>
<br/>
- Nastavićemo da pružamo doprinos jačanju regionalne i globalne stabilnosti, fokusirani na reforme iz evropske agende i odlučni da, do 2028. godine, postanemo članica Evropske unije (EU) - kazao je Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je ukazao i na važnost podrške EU kroz Plan rasta za Zapadni Balkan, koji će dati novu dinamiku razvoju i ekonomskoj saradnji u regionu.<br/>
<br/>
- Uloga CEI i drugih regionalnih platformi je, u tom kontekstu, nezamjenjiva, posebno u regionalnoj ekonomskoj integraciji, koja je odskočna daska ka punom učešću u jedinstvenom tržištu EU - poručio je Ibrahimović.<br/>
<br/>
Govoreći o aktuelnim geopolitičkim izazovima u Evropi i svijetu, Ibrahimović je naglasio značaj poštovanja međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima i zajedničko djelovanje međunarodne zajednice u odbrani principa međunarodnog prava i zaštiti civila.<br/>
<br/>
Na današnjem ministarskom sastanku u Tirani imenovan je novi generalni sekretar CEI, bivši senator Italije Franko Dal Mas, a usaglašene su i preporuke i smjernice za dalje jačanje inicijative.</p>

Ibrahimović: Regionalna saradnja preduslov za stabilnost i napredak ka EU

<p>Političko lešinarenje se nastavlja. Nisam niti u jednom trenutku tokom pretrage za Bajilagićem ni ušao u helikopter - poručio je ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b> reagujući na tekst Portala ETV u kojem se navodi da je u potrazi za dvostrukim ubicom <b>Alijom Balijagićem </b>policijski helikopter oštetio vojni dron.</p>
<p>Šaranović, u objavi na društvenoj mreži X nije demantovao ove navode, već se osvrnuo na dio teksta u kojem piše da je crnogorska javnost bila iritirana njegovim samoreklamestvom jer je - sve da bi pokazao svoju riješenost da ,,uhapsi odmetnika“ - teatralno letio policijskim helikopterom za Bijelo Polje i slikao se pred kamerama - da bi se nakon nekolika sata vratio za Podgoricu.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.6225%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fu-potrazi-za-balijagicem-stradao-vojni-dron-kojeg-je-ostetio-policijski-helikopter&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Razumijemo vašu opredijeljenost da pokušate iskompromitovati Vladu, ali mediji su dužni da objavljuju tačne informacije i iste provjeravaju - naveo je Šaranović u objavi.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsaranovicdanilo%2Fstatus%2F1859282402700677133%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šaranović: Nisam tokom pretrage za Balijagićem ni ušao u helikopter

<p><b>lija Mandić</b>, sin predsjednika Skupštine Crne Gore i Nove srpske demokratije (NSD) <b>Andrije Mandića</b>, zaposlen je u Elektroprivredi Crne Gore (EPCG), filijala Beograd.</p>
<p>Predsjednik Borda direktora EPCG <b>Milutin Đukanović</b> u dokumentarno-istraživačkom filmu META - država rođaka &nbsp;rekao je da je „Ilija veoma talentovan za te poslove“.</p>
<p>- To je naša firma u Beogradu koja radi, funkcioniše i tu je sve po zakonu urađeno - dodao je Đukanović.</p>
<p>Upitan da li je to nepotizam, odgovorio je da misli da nije.</p>
<p>- Mislim da nije. Ima li pravo sin Andrije Mandića da se zaposli? Mislimo da je Ilija veoma talentovan i ta firma ima vrlo specifičnu djelatnost. Ta firma ostvaruje sjajne poslovne rezultate i mislilmo da će sin Andrije Mandića biti vrhunski stručnjak.. - rekao je, između ostalog, Đukanović.</p>
<p>Na sajtu EPCG Beograd piše da je njihovaosnovna delatnost trgovina električnom energijom i podsticanje izgradnje proizvodnih kapaciteta u oblasti obnovljivih izvora energije (OIE) u Srbiji i drugim državama regiona centralne i jugoistočne Evrope.</p>

Mandićev sin zapošljen u filijali EPCG u Beogradu, Đukanović: Veoma je talentovan

<p>Uprava policije je u saznanju da na mejl adrese određenog broja građana ponovo stižu mejl poruke sa lažnim sadržajem, a u čijem potpisu je naveden direktor Uprave policije Zoran Brđanin.</p>
<p>Oni su napomenuli da se ne radi o zvaničnoj mejl adresi Uprave policije, pa samim tim ni o dopisu direktora Uprave policije.</p>
<p>- Izvršenom analizom od strane službenika Sektora za borbu protiv kriminala, utvrđeno je da je riječ o takozvanom spam mejlu, koji je poslat uz korišćenje Google email servisa (Gmail) u čijem prilogu se nalazi i PDF fajl, sa navodnim sudskim nalogom-obavještenjem kako se protiv primaoca vodi pravosudni postupak vezan za izvršenje krivičnih djela iz oblasti sajber kriminala - ističu u policiji.</p>
<p>U tekstu poruke se od primaoca zahtjeva da u predviđenom roku odgovori na mejl, u suprotnom mu se prijeti preduzimanjem pravnih koraka.</p>
<p>- Službenici Uprave policije, Sektora za borbu protiv kriminala, preduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju identifikacije lica, ili više njih, koja upućuju sporne mejlove - dodali su u policiji.</p>
<p>Oni su apelovali na građane koji zaprime ovakav mejl da ne odgovaraju i ne otvaraju prilog koji potencijalno može biti malicioznog sadržaja.</p>
<p>- Te preporučujemo da se nakon prijema navedeni mejl obriše i zabrani prijem sa iste adrese - zaključili su u policiji.</p>

Policija upozorava: Građanima stižu lažni mejlovi sa potpisom Brđanina, ne odgovarajte i ne otvarajte prilog u sadržaju

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: turisti