Hotelska grupa „Budvanska rivijera“ i ove godine samostalno nastupa na Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu. Predstavnica Hotelske grupe „Budvanska rivijera“ Vesna Lagator istakla je da je učešće na ovom sajmu od izuzetnog značaja za njihovu grupaciju.&nbsp; - HG Budvanska rivijera je sa svojim hotelskim kapacitetom najveća hotelska kompanija u Crnoj Gori i zbog toga je od našeg posebnog interesa da prisustvujemo ovako značajnim manifestacijama u sektoru turizma. Tržište Srbije je izuzetno značajno za našu grupaciju, jer je to emitivna zona sa koje iz godine u godinu bilježimo zaista impozantan broj noćenja - ispričala je Lagator.&nbsp; Istakla je da je u 2025. godini realizacija turističkog prometa sa tržišta Srbije bila u obimu preko 90.000 noćenja.&nbsp; - Bilo je oko 15.000 turista iz Srbije koji su kroz formu šestodnevnih aranžmana boravili u našim hotelima. U ukupnom prometu HG Budvanska rivijera učešće tržišta Srbije je oko 22 procenta, te je to tržište sa brojem ostvarenih noćenja na prvom mjestu što se tiče naše emitivne skale. Srazmjerno veličini hotelskih kapaciteta najveći broj noćenja se odnosio na Turističko naselje Slovenska plaža - saopštila je Lagator.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260220160212_28c4e5c38045d6f828783ed131547ab4e4ee2b302767f08bf0ea47e81e8ab5a8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260220160212_28c4e5c38045d6f828783ed131547ab4e4ee2b302767f08bf0ea47e81e8ab5a8" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt='"Budvanska rivijera" na Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu'> </figure>  Lagator napominje da je Sajam u Beogradu odlična prilika da posjetioci sebi rezervišu aranžman po povoljnim uslovima.&nbsp; - Povoljnosti se odnose na cijenu koja je čak 15 procenata niža od redovne cijene koja bi se primjenjivala. To je posebno značajno za porodične aranžmane s obzirom na to da se radi o mogućnosti da u pratnji dvoje odraslih djeca imaju ili gratis boravak ili 50 posto popusta, zavisno od uzrasta - dodala je predstavnica HG „Budvanska rivijera“.&nbsp; Osim značajnih povoljnosti po pitanju smještaja, mnogobrojne goste na štand HG „Budvanska rivijera“ privukao je i muzički nastup Nebojše Zloporubovića Zlopija.&nbsp; - Zadovoljni smo posjetom i interesovanjem. Tradicionalno imamo dobru komunikaciju na relaciji naše receptivne destinacije Crne Gore i HG Budvanska rivijera u odnosu na emitivnu zonu Srbije sa koje je i očekivano da vlada veliko interesovanje. Za vikend očekujemo još više posjetilaca koji će rezervisati aranžman i još više potencijalnih saradnika sa kojima ćemo moći uspostaviti novu poslovnu saradnju - poručila je Lagator.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

HG „Budvanska rivijera“ u 2025. zabilježila preko 90.000 noćenja turista iz Srbije

Na području Kotora boravi 687 gostiju, od kojih 559 u privatnom smještaju, 116 u hotelskom, a 12 u hostelima, podaci su iz lokalne Turističke organizacije, prenosi Radio Kotor.
Najbrojniji u privatnom smještaju su gosti iz Rusije, Srbije, Sjedinjenih Američkih Država, Turske i Bosne i Hercegovine, a u hotelima iz Kine i Turske.
- Do 12 sati grad je posjetilo 55 izletnika. Minule sedmice Kotor je obišlo ukupno 823 izletnika, a najbrojnije su bile grupe iz Turske i Kine- navode iz Stručne službe TO Kotor.

U Kotoru odmara 687 gostiju

Hiljade turista zaglavilo se u finskoj Laponiji, nakon što je snažan talas ekstremne hladnoće prizemljio avione na jednom od tamošnjih aerodroma.
Svi nedjeljni polasci sa aerodroma Kitila, koji su trebali da lete za London, Bristol, Mančester, Pariz i Amsterdam, otkazani su jer se temperatura tokom dana nije podigla iznad -35 stepeni.
Prema prognozi finske meteorološke agencije, minimalna temperatura mogla bi da se spusti do -39 stepeni, a već je otkazan i prvi planirani let iz Kitile.
Ekstremna hladnoća znatno otežava odleđivanje aviona, dok se oprema za održavanje i snabdijevanje gorivom na tlu doslovno smrzava, piše BBC. Operater Finnair izjavio je za javni servis da situaciju dodatno pogoršava visoka vlaga, koja stvara opasan sloj leda.
Iako je Laponija, koja se proteže preko sjevera Norveške, Švedske i Finske, poznata po hladnim zimama i obilnom snijegu, prosječna zimska temperatura u finskom dijelu regije iznosi oko -14 stepeni, uz povremene padove do -30.
Aerodrom Kitila prvenstveno služi putnicima koji dolaze u obližnja skijališta i posmatraju auroru borealis, dok je aerodrom Rovaniemi, smješten južnije, zvanična ulazna tačka za posjetioce Doma Deda Mraza.
Iz Rovanijemija je u nedjelju otkazan jedan let, a letovi prema Kitili i iz nje bili su otkazivani i u petak i subotu.
Hladnoća je znatno pogoršala i stanje na putevima, a saobraćajna služba upozorila je na poledicu i opasne uslove vožnje. U takvim okolnostima, autobus sa ukrajinskim putnicima sleteo je u jarak u nedjelju ujutro, pri čemu nije bilo teže povrijeđenih.
Neuobičajeno niske temperature u Laponiji povezane su s olujom koja prolazi sjevernom Evropom, donoseći zimske uslove i ozbiljne poremećaje u saobraćaju širom kontinenta.

Laponija: Temperature pale do minus 39, turisti ''zaglavljeni'' zbog obustave letova

U hercegnovskoj Turističkoj organizaciji (TO) zadovoljni su rezultatima ostvarenim u prošloj godini, u kojoj je broj dolazaka i noćenja turista ostao na nivou iz 2024. godine, saopštila je v.d. direktorice, Darija Banićević.
- Prema podacima Monstata, u Herceg Novom je od 1. januara do 1. novembra u kolektivnom smještaju ostvareno 807,6 hiljada noćenja. U individualnom smještaju je, prema statistici TO Herceg Novi, do 25. decembra evidentirano 182 hiljade &nbsp;dolazaka i 1,98 miliona noćenja. Podaci iz obje kategorije govore da smo na istom nivou kao i 2024. godine - rekla je Banićević za RTHN.
Ona je dodala da planirani budžet nije u potpunosti ostvaren, kao i da se ove godine najveći prihodi očekuju od boravišne i turističke takse.
- Ostvareni budžet iz prošle godine iznosi 89,25 odsto planiranog. Prihodi od boravišne takse, do 24. decembra, iznosili su 1,3 miliona eura. Ukupni planirani prihodi za ovu godinu iznose 2,87 miliona eura, a najveći se očekuju od boravišne i turističke takse, kao i članskog doprinosa - precizirala je Banićević.
Ona je najavila da su za ovu godinu planirani brojni projekti, koji treba da doprinesu ostvarenju strateških ciljeva diversifikacije turističke ponude i ukupnog razvoja destinacije.
- Planiramo kreiranje digitalne karte HN Citty Pass za lakši ulazak na sve gradske atrakcije i muzeje. Potom kreiranje tematskih ruta unutar pojasa Starog grada, koje će biti plasirane na nekim od digitalnih platformi, a sadržaće audio vizuelne materijale na više stranih jezika - kazala je Banićević.
Ona je dodala da je u planu i interaktivna igra Game of Novi, čija se druga faza odnosi na valorizaciju kulturne baštine, a planirani su i projekti ekološke sertifikacije, izrada tematskog kataloga Gastronomski put Herceg Novog, zatim Кlupa s pogledom, Info vodič za digitalne nomade i kreiranje novog i sveobuhvatnog turističkog vodiča Herceg Novog.&nbsp;
- Tu je i realizacija druge faze projekta SUSTOUR prema dinamičkom planu za ovu godinu, čiji je cilj unapređenje kulturne baštine i osnaživanje održivih turističkih aktivnosti u jadranskom zaleđu. Cilj projekta Stargazin je predstavljanje hercegnovskog zaleđa i promocija ponude na Orjenu. Nakon detaljnog evidentiranja i klasifikovanja arhivske građe, druga faza projekta Laforest predviđena za ovu godinu podrazumijeva organizovanje najmanje jedne umjetničke izložbe pažljivo odabranih negativa i fotografija - rekla je Banićević.
Ona je podsjetila da je TO za doček Nove godine opredijelila 150 hiljada EUR, dok će za predstojeći Praznik mimoze biti opredijeljeno 80 hiljada.
Banićević je najavila da će nrednog vikenda biti organizovan prvi karavan Praznika mimoze, koji će obuhvatiti Vrnjačku Banju, Zlatibor i Nikšić. Tokom drugog nastupa, karavan će 24. januara posjetiti Istočno Sarajevo, a dan kasnije Banja Luku, nakon čega se početkom februara planira gostovanje u Trebinju.
Ona je saopštila da se, sudeći po interesovanju medija, turističkih agencija i turoperatora, očekuje dolazak velikog broja gostioju tokom Praznika mimoze.
- U stalnom smo kontaktu sa predstavnicima turističke privrede grada i prema informacijama koje od njih dobijamo prisutno je veliko interesovanje za Praznik mimoze. Predstavljajući program, naišli smo na izuzetno veliko interesovanje medija, turističkih agencija i turoperatora, što ukazuje na očekivanje značajne posjećenosti u periodu od 13. do 28. februara - kazala je Banićević.
Ona je dodala da turističke agencije iz regiona nude specijalne paket aranžmane koji uključuju smeštaj u hotelima a za vrijeme glavnih dešavanja uz „first minute“ popuste, te da je potražnja je velika, a rezervacije u toku.

Posjeta Herceg Novom na nivou 2024. godine

Prema podacima Uprave za statistiku (MONSTAT) tokom prvih deset mjeseci ove godine ostvareno je 2.600.000 dolazaka turista, što je pet odsto više u odnosu na isti period prethodne godine i tri posto više u odnosu na uporedni period 2019. godine.
- Ove godine smo imali zaista dobru predsezonu i odličnu postsezonu, što potvrđuju podaci Uprave za statistiku MONSTAT prema kojima smo u oktobru imali deset odsto više dolazaka u odnosu na oktobar prethodne godine- navela je predstavnica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore (NTOCG), Milena Vujović.
Vujović ističe da o uspjehu postsezone govore i rezultati ankete turističke privrede koju je Nacionalna turistička organizacija sprovela.
- Prema rezultatima ankete, preko 85 posto ispitanika je zadovoljno rezultatima postsezone. Anketa je takođe pokazala da je turistička privreda zaista optimistična kada su u pitanju najave za novogodišnje praznike. Više od 65 posto ispitanika smatra da će ova godina biti uspješna za Crnu Goru i vjerujemo da su tome doprinijeli odlični programi lokalnih turističkih organizacija. Činjenica je da većina gradova na primorju ima organizovani doček Nove godine na otvorenom, ali i dobre hotelske aranžmane. To privlači goste iz regiona, ali i šire- saopštila je ona.
Ovako dobrim rezultatima u sektoru turizma doprinio je i niz promotivnih aktivnosti koje je Nacionalna turistička organizacija sprovela u 2025. godini. Vujović najavljuje da značajne prilike za promociju Crne Gore predstoje i u 2026. godini.
- Tokom 2025. godine smo imali promotivne aktivnosti na preko 20 tržišta, imali smo oko 18 sajamskih nastupa, brojne studijske posjete medija i turoperatora. U Crnu Goru smo doveli oko 180 turoperatora, imali brojne marketinške kampanje – 18 u okviru podsticajnih mjera sa značajnim turoperatorima iz Evrope, SAD i Kanade. Pred nama su brojni sajamski nastupi u 2026. godini. Pripremamo se za nastupe u Njujorku, Madridu, Štutgartu, Berlinu i brojnim drugim tržištima. Destinacijski spot NTOCG osvojio je čak osam prestižnih nagrada tokom 2025. godine na svjetskim festivalima turističkih filmova, nalazeći se rame uz rame sa destinacijama kao što su Švajcarska i Saudijska Arabija, na šta smo posebno ponosni. Nadamo se da će i 2026. biti uspješna za nas- kazala je predstavnica NTOCG.

MONSTAT: Tokom prvih deset mjeseci 2025. godine ostvareno 2.600.000 dolazaka turista u Crnu Goru

U Tivtu, prema podacima lokalne Turističke organizacije, trenutno boravi skoro 1,5 hiljada turista, što je osam odsto više nego prošle godine.
Od ukupnog broja gostiju, svega 34 su domaći, a ostalo strani turisti, prenosi Radio Tivat.
Najveći udio i dalje ostvaruju hoteli, u kojima boravi 161 gost, 42 odsto više nego prošle godine. Od ukupnog broja turista u hotelima, 128 su stranci.
U privatnom smještaju evidentirano je 1,34 hiljade gostiju, što je pet odsto više nego prošle godine. U toj kategoriji smještaja skoro svi su strani gosti. 
- Najveći interes zabilježen je sa ruskog tržišta, koje se izdvojilo kao dominantan izvor dolazaka. Slijede gosti iz Srbije, koji tradicionalno zauzimaju važno mjesto u ukupnoj strukturi posjeta. U nastavku dolaze posjetioci iz Azerbejdžana, čije prisustvo bilježi stabilan rast i sve značajniju ulogu - saopštili su iz tivatske TO.
Među zapadnoevropskim tržištima ističe se Velika Britanija, nakon koje slijede dolasci iz Bosne i Hercegovine i Ukrajine. U sredini liste nalaze se gosti iz Turske, koji takođe doprinose raznolikosti strukture posjetilaca.
Među gostima su i oni iz Hrvatske, Italije i Njemačke, čija su tržišta prisutna u manjem obimu, ali i dalje važna za ukupnu turističku sliku.

U Tivtu skoro 1,5 hiljada gostiju

U Tivtu, prema posljednjim podacima lokalne Turističke organizacije (TO), boravi 1,52 hiljade gostiju, što je devet odsto više nego prošle godine.&nbsp;
Od ukupnog broja turista, svega 70 su domaći, prenosi Radio Tivat.&nbsp;
- Najveći broj gostiju boravi u privatnom smještaju, njih oko 1,29 hiljada. Od ukupnog broja gostiju u privatnom smještaju, svega jedan je domaći - kazali su iz TO.
Privatni smještaj u odnosu na prethodnu godinu bilježi blagi rast od četiri odsto, dok je u poređenju sa 2019. godinom ostvaren značajan skok od 119 odsto.&nbsp;
U hotelima, prema podacima TO, trenutno borave 223 gosta, od čega 69 domaćih. Hotelski smještaj bilježi izražen rast od 51 odsto u odnosu na prošlu godinu, dok je u poređenju s 2019. godinom evidentiran skok od 106 odsto.
U strukturi gostiju, najveći udio imaju turisti iz Rusije, Srbije, Azerbejdžana, Turske i Ukrajine. Značajan udio imaju i posjetioci iz Bosne i Hercegovine i Velike Britanije.
Manji, ali i dalje relevantan broj gostiju dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske i sa Kosova.

U Tivtu 1,52 hiljade turista

Stari grad Bar je u prvih deset mjeseci ove godine posjetilo 148.064 turista. Tokom 2024. „najveći muzej na otvorenom u Crnoj Gori“ obišlo je 130.254 posjetilaca. Najveći broj turista u Starom gradu Baru ove godine zabilježen je tokom jula kada je „Crnogorsku Pompeju“ vidjelo 28.191 turista. Cijena ulaznice u Stari grad za odrasle košta pet eura.
U Kulturnom centru navode da se uplovljavanje kruzera u Bar pozitivno odražava na povećanje broja turista koji dolaze u Stari grad Bar što u konkretnom prati i zvanična statistika. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
- Stari grad Bar posjetilo je više turista nego prethodnih godina. Uplovljavanjem kruzera u Bar pozitivno se odrazilo na povećanje broja turista u Starom gradu Baru. Prihodi su znatno veći. Namjera nam je da upotpunimo sadržinu Starog grada, pored ostalog i kreativnim industrijama. U saradnji sa Ministarstvom kultura i medija odnosno shodno njihovim smjernicama angažovali smo &nbsp;vajarku &nbsp;Vlatku Vujošević iz Podgorice, koja radi na izradi autentičnih suvenira našeg grada po prethodnom raspisanom konkursu. Dobili smo tri idejna rješenja, Sahat kula u Starom gradu, bunar iz Ostrosa i Starobarski ćup. Sledeće sezone autentični suveniri će biti u ponudi &nbsp;turistima. &nbsp;Planiramo sledeće godine da oformimo klub vajarsta i uključimo zainteresovane svih generacija - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar Aleksandra Nikezić-Grabež.
Za sljedeću sezonu biće otvorena za posjete i vrata Dvorca kralja Nikole u Baru. Završetkom poslova, Dvorac kralja Nikole, jedan od najrezentativnijih objekata našeg grada i simbol Bara,dobiće novu muzejsku, umjetničku i kulturnu vrijednost.
Dvorac kralja Nikole u Baru je jedini među dvorcima kraljevske porodice u kojem su sačuvani ostaci zidnog slikarstva.
&nbsp;Radi se na pripremi vraćanja muzejskih eksponata u samu zgradu dvorca.
- Radovi na dvorcu kralja Nikole su u završnoj fazi. Zahtjevan je &nbsp;posao konzervacije i restauracije muzejskih eksponata- &nbsp;narodnih nošnji, namještaja koji je koristio &nbsp;kralj Nikola… - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar dodajući da u ovom preduzeću paralelno posvećuju pažnju svim segmentima kulture.
Ona je podsjetila da obnavljaju Fond Narodne biblioteke, navodeći da su reakcije Barana iuzetno pozitivne.
- Nema knjige za odrasle ili djecu koju mi nemamo. Dakle, pratimo interesovanja, stvaraoce i pokušavamo da obezbjedimo svaku knjigu i obogatimo &nbsp;fond biblioteke. Obezbjedili smo knjige i na albanskom jeziku. Područno odjeljenje naše bioblioteke u Ostrosu &nbsp;je bilo totalno zapostavljeno - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar Aleksandra Nikezić Grabež, uz podsjećanje da unazad &nbsp;tri godine čitaonica posjeduje i COBISS sistem što znači &nbsp;da korisnici mogu &nbsp;elektronskim putem posjetiti biblioteku.
Već su počele pripreme za koncipiranje 39. Barskog ljetopisa, kulturne manifestacije koja ima respektabilnu tradiciju.
- Naše su ambicije da stvorimo tehničke uslove za najzahtjevnije pozorišne komade. Naše ambicije za sledeću godinu su da se vratimo na plato pored mora da bi svi sugrađani mogli da budu dio otvaranja Barskog ljetopisa - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar.
Za narednu godinu predviđena finansijska sredstva za tradicionalnu manifestaciju „Barski ljetopis“ su veća za nekoliko destina hiljada eura u odnosu na budžet 38.Barskog ljetopisa.

Stari grad Bar za 10 mjeseci posjetilo preko 148.000 turista

U Tivtu trenutno boravi 1,72 hiljade turista, 15 odsto više nego prošle godine, pokazali su podaci Turističke organizacije (TO) tog grada.
Od ukupnog broja gostiju, domaćih je svega 47, prenosi Radio Tivat.
Najveći broj posjetilaca smješten je u privatnom smještaju, 1,46 hiljada, među kojima je samo jedan domaći. Privatni smještaj u odnosu na prošlu godinu bilježi rast od sedam odsto, dok je u poređenju sa 2019. godinom ostvaren izuzetno skok od 119 odsto.
Hotelima bilježe 262 dolaska, 46 domaćih i 216 stranih. U poređenju sa prošlom godinom zabilježen je rast od 87 odsto, a u odnosu na 2019. godinu povećanje od 81 odsto.
U strukturi gostiju dominiraju turisti iz Rusije i Srbije, koji zajedno čine više od 40 odsto ukupnog turističkog prometa. Među zemljama s većim brojem dolazaka izdvajaju se i Turska, Ukrajina, Bosna i Hercegovina i Velika Britanija, a slijede gosti iz Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske i Kosova.

U Tivtu 15 odsto više gostiju nego prošle godine

Prema podacima Uprave za statistiku (MONSTAT), tokom oktobra je u Crnoj Gori zabilježeno preko 180.000 dolazaka turista u kolektivnom i privatnom smještaju.
Predstavnica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, Milena Vujović ističe da je riječ o deset odsto više dolazaka u odnosu na isti period prethodne godine i 23 odsto više u poređenju sa 2019. godinom.
- Oktobar mjesec je bio vrlo uspješan, kao i septembar, što nam govori da smo imali dobru postsezonu. Tokom oktobra smo imali 925 hiljada noćenja, što je sedam posto više u odnosu na isti period prethodne godine i 46 posto više u odnosu na isti period 2019. godine. Podaci za kolektivni smještaj pokazuju da su u oktobru najposjećeniji gradovi bili Budva, Podgorica, Herceg Novi i Kotor - istakla je Vujović.
Prema ovim podacima i podacima koje NTOCG dobija od lokalnih turističkih organizacija na sedmičnom nivou, tokom postsezone najveći broj gostiju bio je iz regiona, Velike Britanije, Njemačke, Francuske, ali i Poljske, Azerbejdžana, Izraela.
Ovako dobrim rezultatima doprinose, kaže, promotivne aktivnosti i nova partnerstva koja ostvaruje NTOCG.
- Nacionalna turistička organizacija je u proteklom periodu realizovala učešće na Svjetskoj turističkoj berzi u Londonu, gdje smo imali veliki broj sastanka sa medijima, turoperatorima, aviokompanija, kao što su: British Airways, Wanderlust, BBC, Tui, Expedia, Jet2, EasyJet. Takođe, predstavili smo se na sajmu kongresnog turizma, IBTM u Barseloni, gdje smo predstavili ovaj segment turizma. Ove sedmice imali smo promociju u Beogradu, Novom Sadu, a nastavljamo sa Sarajevom - rekla je ona.
Putem podsticajnih mjera ostvarili su, kaže, partnerstvo sa čak 12 značajnih turoperatora.
- Među kojima su Jet2holidays, easyJet holidays, TUI, Expedia, Secret Escapes UK, Voyage Privé, Itaka i eSky. Tako smo povezali Crnu Goru sa devet važnih tržišta: Velikom Britanijom, Njemačkom, Austrijom, Francuskom, Poljskom, Španijom, nordijskim zemljama, SAD-om i Kanadom. Samo u okviru ovih partnerstava realizujemo 18 marketinških kampanja, što je značajno doprinijelo povećanju vidljivosti destinacije. Procjenjuje se da će ove kampanje imati reach od oko 85 miliona - saopštila je predstavnica NTOCG.
Vujović navodi da dobre najave imaju i za naredni period.
- Kada je riječ o najavama za naredni period, očekujemo dobru posjećenost, čemu će sigurno doprinijeti dobri programi lokalnih turističkih organizacija tokom novogodišnjih praznika. Pripremamo se za brojne sajamske nastupe u narednoj godini, za sajam u Štutgartu, Njujorku, Madridu, Berlinu, Ljubljani, Beogradu - rekla je ona.
Ali, kaže, i dalje najveći dio budžeta biće opredijeljen na digitalnu promociju kroz kampanju Uncover Your Wild Side.
- Čiji je destinacijski spot osvojio već brojne prestižne nagrade u Berlinu, Tokiju, Njujorku, Los Anđelesu, Kanu, ali i kroz druge marketinške kampanje sa turoperatorima i drugim partnerima - poručila je Vujović.

Više od 180.000 dolazaka turista tokom oktobra: Najposjećeniji Budva, Podgorica, Herceg Novi i Kotor

Izraelski ministar odbrane Israel Katz kazao je da je Izrael napao Iran s ciljem, kako oni tvrde, uklanjanja prijetnji po državu. Širom Izraela oglašavaju se sirene za vazdušnu opasnost, a očekuje se neposredni uzvratni napad.
Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, vojna akcija je pokrenuta kako bi se neutralisale neposredne prijetnje koje ugrožavaju Izrael, prenose agencije. Zbog nagle eskalacije situacije, Katz je hitno proglasio posebno vanredno stanje na nivou cijele države.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F2027629551531053229%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2027629551531053229%7Ctwgr%5Ee98f1083009d64e6a9634b1d7ba36e433513e2cb%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vlasti su uputile apel javnosti da strogo slijedi uputstva Komande unutrašnjeg fronta (Home Front Command - Komanda unutrašnjeg fronta) te da ostane u sigurnim i zaštićenim područjima, odnosno skloništima, do daljnjeg.
Izraelske obavještajne i vojne službe procjenjuju da se u veoma kratkom roku očekuje masovni uzvratni napad na Izrael, koji bi mogao uključivati rojeve dronova i balističke projektile. Širom izraelskih gradova već se čuju sirene koje upozoravaju na opasnost iz vazduha.
Istovremeno, izvori s terena prenose da se u glavnom gradu Irana, Teheranu, čuju snažne eksplozije, što ukazuje na to da su izraelski udari na iransku teritoriju već u toku.

Izrael napao Iran, tvrde da je cilj „uklanjanje prijetnji po državu“

Šokantno je da Crna Gora godišnje uveze flaširanu vodu u vrijednosti od oko 14 miliona eura, iako posjeduje izvore među najkvalitetnijima u Evropi. Crna Gora je zemlja čudesnog bogatstva kada je riječ o kvalitetnoj pitkoj vodi. Njeni izvori spadaju među najkvalitetnije u Evropi, smješteni u gotovo netaknutoj prirodi, što je prava rijetkost u savremenoj ekološkoj državi. Ipak, kada prođete radnjama, benzinskim pumpama i trgovinskim lancima širom zemlje, posebno na primorju i u turističkim centrima, domaću vodu gotovo da ne vidite. Ona je često potisnuta, gurnuta negdje u pozadinu, dok police preplavljuju uvozne marke – ima ih mnogo, i dominiraju svakim kutkom prodavnice. Zašto je to tako? Zašto, uprkos obilju izvora i prirodnom daru, Crna Gora papreno plaća da građani piju vodu iz uvoza?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260227230232_31a56655b77b3c6932f0d0494b44bf34791ed1511c38c44d6cc1e8fdee579c30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260227230232_31a56655b77b3c6932f0d0494b44bf34791ed1511c38c44d6cc1e8fdee579c30" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="Voda"></figure>  Ovo pitanje otvara dublji paradoks crnogorske privrede: imamo resurs, ali ne i sistem da ga pretvorimo u vrijednost. Crnogorska privreda, iako bogata prirodnim resursima, često se suočava s apsurdima koji najbolje oslikavaju njen specifičan model funkcionisanja. Jedan od najočitijih primjera je sektor flaširane vode – prirodni resurs koji se, paradoksalno, pretvara u uvoznu stavku. Dr Jovan Rabrenović, sa Instituta ekonomskih nauka, za Portal ETV veoma precizno ukazuje na problem. - Sva apsurdnost crnogorske privrede, posebno one malobrojne proizvodne, može se sabrati i sublimirati u primjeru crnogorskih voda, paradoksu koji najtačnije opisuje onu našu specijalnost: imati, a biti siromašan. Vode imamo toliko da bismo, po logici stvari, mogli izvoziti i vodu i pamet o vodi. Ali logika je kod nas, izgleda, luksuzna roba - naveo je Rabrenović. <h2>Dar prirode ili prokletstvo</h2> Da li je to što imamo izvore na svakom koraku dar prirode ili prokletstvo moderne liberalne ekonomije, teško je presjeći. - Mada, kad se toj jednačini doda domaći preduzetnički mentalitet, odgovor se nekako sam ponudi: dar prirode brzo se pretvori u prokletstvo upravljanja. Jer kod nas je moguće da voda izvire u bezbroj izvora, a da se na kraju umjesto nje na policama nađe tuđa voda koja se puni u tuđe boce, pa nam takva dolazi preko granice sa etiketom, marketingom i cijenom koja sugeriše da je u nju dodato još nešto recimo strategija, organizacija i malo državnog reda - podvukao je sagovornik Portala ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251104061156_6b8ba40cdad4a675d239e7fa24682a7765b27257dc15459372dc3f2ff7a280fb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251104061156_6b8ba40cdad4a675d239e7fa24682a7765b27257dc15459372dc3f2ff7a280fb" data-rendition-name="original" width="847" height="497" loading="lazy" alt="Jovan Rabrenović"><figcaption>Jovan Rabrenović</figcaption></figure>  <h2>Sistem i poslovni model crnogorske vode</h2> Ekonomista naglašava sistemski karakter problema. - Imati toliku vodu, a uvoziti je i biti u deficitu, nije samo paradoks. To je već posebna skoro crnogorska olimpijska disciplina. To je Sistem. Skoro pa poslovni model: priroda radi besplatno, a mi plaćamo da nam građani piju tuđu vodu i da je plaćaju skuplje nego domaću. I još se čudimo što na policama prvo vidimo strane brendove, naravno da ih vidimo, jer oni su se, za razliku od nas, sjetili da voda ne postaje proizvod sama od sebe. Potrebni su ljudi, investicije, logistika, ugovori, plasman, kontinuitet… A mi smo, izgleda, specijalizovani za najteži dio: da imamo resurs, a da se ponašamo kao da je tuđi - jasan je on. On dodatno pojašnjava komercijalnu logiku tržišta. - Zato na rafovima marketa vidimo uvozne vode, jer isticanje robe na police prati planogram i komercijalni uslovi: listing, rabati, promocije, promet, logistika, promotivnih budžeta i centralizovane nabavke, ili neki posebni dogovori - naveo je Rabrenović. <h2>Apsurd do krajnjih razmjera</h2> Prema njegovim riječima, apsurd dolazi do krajnjih razmjera. - I onda ostaje ono najironičnije: u zemlji u kojoj se priča o "neprocjenjivom bogatstvu" izvora, mi uspijevamo da od tog bogatstva napravimo račun koji ima minus na našoj strani tog konta. Ne samo paradoks, nego i lekcija kako se od prednosti napravi problem, i kako se od dara prirode napravi uvozna stavka. Linija između "imamo" i "nemamo" kod nas očigledno ide tačno preko sposobnosti da od resursa napravimo vrijednost od potencijala gubitak - podvukao je sagovornik Portala ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260227230232_266e925ca774b2c45e279e67d5768bb9b8069fe82945d499fd3ca5bf3bc859a2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260227230232_266e925ca774b2c45e279e67d5768bb9b8069fe82945d499fd3ca5bf3bc859a2" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Voda"></figure>  Crna Gora godišnje uvozi flaširanu vodu u vrijednosti od oko 14 miliona eura, dok sopstvene fabrike iskorišćavaju manje od 10 odsto instaliranog kapaciteta. Država koja je po Yale-ovom indeksu rangirana vrlo visoko po kvalitetu vode za piće, istovremeno zadovoljava preko 60 odsto tražnje za flaširanom vodom uvozom iz regiona. Pri tome, Srbija je dominantan dobavljač sa oko 89 odsto vrijednosti uvoza u 2023. <h2>Strukturni uzroci slabosti domaće proizvodnje</h2> U periodu 2019–2023. godine na uvoz vode potrošeno je preko 50 miliona eura. Istovremeno, sedam domaćih fabrika sa ukupnim kapacitetom od oko 350 miliona litara godišnje proizvede tek 30–33 miliona litara. - Strukturni uzroci su višestruki: CEFTA sporazum koji eliminiše carine, vertikalna integracija regionalnih kompanija koje kontrolišu i proizvodnju i maloprodaju, te nedostatak zajedničke strategije domaćih proizvođača. Logistički troškovi, slab marketing, nedostatak jedinstvene strategije, nezainteresovanost državnih struktura – sve su to ozbiljni razlozi slabog položaja domaćih proizvođača - dodao je on. Crna Gora industrijski flašira vodu od 2006. godine. U rekordnoj 2021. proizvedeno je 32,9 miliona litara, što je samo 9,4 odsto instaliranog kapaciteta. Ukupna investicija u sedam fabrika iznosi preko 20 miliona eura, pretežno na sjeveru zemlje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260227230232_a856826ad54200677109f974cb6afc3b486dc360f7693694bf36602306adc3e3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260227230232_a856826ad54200677109f974cb6afc3b486dc360f7693694bf36602306adc3e3" data-rendition-name="original" width="853" height="1280" loading="lazy" alt="Voda"></figure>  - Water Group je ubjedljivi lider sa prihodom od 6,69 miliona eura i 79 zaposlenih. Aqua Bianca je ostvarila prihod od 2,52 miliona eura sa 26 zaposlenih. Eko-Per (brend Diva) je otvorio modernu fabriku u Šavniku sa Krones tehnologijom kapaciteta 12.000 flaša na sat i jedini je značajniji izvoznik. Ukupno, šest najvećih proizvođača u 2023. imali su prihode od oko 12,5 miliona eura i neto dobit od 925 hiljada eura uz 143 zaposlena - naveo je Rabrenović. <h2>Koncentracija maloprodaje i dominacija uvoznih brendova</h2> Trenutno postoji 19 ugovora o koncesiji, od kojih 14 za flaširanje. Plan za 2025. predviđa dva nova projekta, uključujući fabriku u Danilovgradu i dodatni projekat za Pivaru Trebjesa. Maloprodaja je visoko koncentrisana. Pet najvećih lanaca (Voli, IDEA CG, HDL, Domaća Trgovina/Aroma i Megapromet) u 2024. ostvarilo je kombinovani prihod od preko 1,1 milijarde eura. Dominaciju uvoznih voda omogućava vertikalna integracija: Fortenova Group iz Hrvatske posjeduje lanac IDEA CG i proizvođača vode Jamnica, dok Knjaz Miloš (vlasništvo Mattoni 1873, Češka) ima distributersku mrežu za Srbiju i Crnu Goru. Regionalni igrači nude kompletne asortimane voda, sokova, gaziranih i energetskih pića, dok crnogorski proizvođači nude samo vodu. Trgovci optimizuju police prema prometu, asortimanu i uslovima nabavke. Uvozne vode često zauzimaju rashladne vitrine, dok domaće stoje na policama na sobnoj temperaturi. Cijene domaćih voda su konkurentne ili niže od uvoznih. Suza 1,5L košta 0,59 eura, Rada 0,55 eura, dok Jana košta 0,95 eura. Teza da strano dominira zbog cijene ne stoji – problem je distribucija, dostupnost i pozicioniranje, a ne cijena. <h2>Regulatorni okvir i inspekcijski kapacitet</h2> Carinska stopa za flaširanu vodu iz CEFTA zemalja je 0 odsto od 2010. Isto važi i za uvoz iz EU. Za treće zemlje postoje carine, prosječna MFN stopa iznosi 19 odsto. CEFTA član 22 teoretski dozvoljava anti-damping mjere, ali Zajednička deklaracija ih blokira dok se ne usvoji detaljna domaća regulativa usklađena s WTO pravilima. Crna Gora to još nije uradila. Čak i kada bi bila primjenjiva, WTO Anti-Dumping Agreement zahtijeva dokazivanje dampinga, materijalne štete i uzročne veze. - Kapacitet nadzora je važan faktor. Uprava za bezbjednost hrane raspolaže sa izuzetno malim brojem inspektora, što je nedovoljno za ravnopravan nadzor domaćih i uvoznih proizvoda, naročito uz 2,6 miliona turista godišnje - kazao je Rabrenović. U julu 2025. tri domaća proizvođača podnijela su zajedničku krivičnu prijavu protiv uvoznika brendova Zora i Biser iz Srbije zbog kršenja propisa o etiketi. <h2>Uticaj turizma i sezonska potražnja</h2> Turizam stvara ogromnu sezonsku potražnju za flaširanom vodom na primorju, dok su sve domaće fabrike locirane na sjeveru. Regionalni uvoznici sa razvijenom logistikom lakše zadovoljavaju potražnju. Konkretna studija o uticaju turizma na potrošnju flaširane vode ne postoji. U Crnoj Gori PDV na flaširanu vodu iznosi 21 odsto, dok vodovodska voda plaća sedam odsto. Koncesione naknade za flaširanu vodu nisu javno objavljene. Ukupna zaposlenost u sektoru procjenjuje se na 150–250 radnika, a doprinos BDP-u je zanemariv. - Paradoks crnogorske vode nije rezultat jednog krivca, već sistemskog raskoraka. Država nije formirala zakonodavstvo za trgovinsko-zaštitne mjere po CEFTA članu 22, inspekcijski kapacitet je kritično nizak, a koncesioni model ne stimuliše dovoljno proizvodnju. Trgovci donose komercijalne odluke o rafovima prema prometu, uslovima nabavke i kompletnosti asortimana, čime favorizuju regionalne igrače koji nude kompletan portfolio proizvoda - precizirao je sagovornik Portala ETV. <h2>Ključni pravci za unapređenje sektora</h2> Proizvođači se nisu udružili, a Uprava za vode još 2020. preporučila je objedinjavanje ponude i kreiranje crnogorskog brenda prepoznatljivog i na inostranom tržištu. Do danas se to nije realizovalo. Rabrenović navodi tri ključna pravca za unapređenje:  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260227230232_a1ea114e0d977cf319f1ec274274f3d45c43a66ac77ea37ae2bbc2d16835b6d6.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260227230232_a1ea114e0d977cf319f1ec274274f3d45c43a66ac77ea37ae2bbc2d16835b6d6" data-rendition-name="original" width="1280" height="1263" loading="lazy" alt="Voda"></figure>  1. Anti-damping postupak je formalno moguć, ali zahtijeva domaću proceduru i visok standard dokazivanja. 2. Necarinske mjere (stroži inspekcijski nadzor deklarisanja, standarda i etiketiranja) predstavljaju legitimno i WTO-kompatibilno rješenje. 3. Sa kapacitetom od 350 miliona litara i proizvodnjom od jedva 33 miliona, prostor za rast je ogroman. Ključ je u koordinisanom adresiranju distribucije na primorju tokom turističke sezone, zajedničkom brendiranju i jačanju HoReCa kanala. Prodaja domaće flaširane vode tokom ljetnje sezone donijela bi povećanje prodaje od više stotina procenata i veći tržišni udio domaćih fabrika. - Iskustva svih ozbiljnih država govore da se u njihovim državama prioritetno prodaju njihovi proizvodi, svuda osim u Crnoj Gori - zaključio je Rabrenović.

Ovo je zemlja čuda; Rabrenović: Imati najbolju vodu, a piti tuđu, duplo skuplju - crnogorski paradoks

Velika operacija pretresa imovine biznismena Aca Đukanovića u Podgorici i u Rastocima kod Nikšića završena je nakon punih petnaest sati, a biznismen i vlasnik Prve banke, priveden je oko 2 sata i 30 minuta sata u CB Nikšić gdje će ujutro dati iskaz osnovnom državnom tužilaštvu.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, tokom pretresa prostorija u Podgorici policija nije našla oružje ni bilo što vrijedno policijske pažnje. Pretres porodične kuće Šukanovića u Rastocima, koji je počeo sinoć oko 18 sati, trajao je duže od pet sati, a policija je čak dovodila i pse tragače.&nbsp; Nakon detaljnog pretresa, na tavanu kuće su pronađene tri lovačke puške. Kako je ustanovljeno, jedan karabin je Milu Đukanoviću svojevremeno poklonilo Ministarstvo odbrane Crne Gore. Druga lovačka puška je na ime Radovana Đukanovića, preminulog oca Ane, Aca i Mila &nbsp;Đukanovića. Za treći karabin nije pronađena dozvola, a policija je na tavanu našla dva stara policijska pancira i nešto municije koja se, kako se pretpostavlja, tu nalazi još od 1999. godine i vremena NATO bombardovanja Srbije i Crne Gore. Tada je porodičnu kuću u Rastocima obezbjeđivala crnogorska policija, kao mjeru zaštite tadašnjeg premijera Mila Đukanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260228040212_baf742de93e02d65fb414bc8857bae241adbfa85db2d082cf9b160ab77b56cec.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260228040212_baf742de93e02d65fb414bc8857bae241adbfa85db2d082cf9b160ab77b56cec" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="POSTUPI PO NAREĐENJU: Pripadnici PJP u akciji u Podgorici "> <figcaption>POSTUPI PO NAREĐENJU: Pripadnici PJP u akciji u Podgorici(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Nakon što je potpisan zapisnik, Aco Đukanović je oko 2:30 sproveden u CB Nikšić, bez stavljanja lisica, gdje će ujutru dati iskaz pred osnovnim tužiocem.&nbsp; Kako je Portal ETV ranije javio, Posebna jedinica policije, po nalogu podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva, obavljala pretres imovine Aca Đukanovića, brata bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.&nbsp; Policijsku akciju u centru Podgorice, uz angažman velikog broja pripadnika Posebne jedinice u fantomkama i dugim cijevima, nije pratilo zvanično saopštenje. Uprava policije, kao i Osnovno državno tužilaštvo koje je dalo nalog za akciju, nije se oglašavalo iako je ulica u Podgorici, gdje je stambeni objekat u kojem, između ostalih, živi i Aco Đukanović i i gdje se nalaze prostorije Prve Banke, kao i još neke radnje, bila blokirana sve do kasnih popodnevnih sati.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260228030256_4397d0e1ed48cb636f1b97fa9e8107a0fec59d3d3b2c8dee433e1e4e3d14893e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260228030256_4397d0e1ed48cb636f1b97fa9e8107a0fec59d3d3b2c8dee433e1e4e3d14893e" data-rendition-name="original" width="1000" height="692" loading="lazy" alt="KAO U DIKTATURAMA: Pripadnici PJP pretresaju zaštitare koji rade u Prvoj banci"> <figcaption>KAO U DIKTATURAMA: Pripadnici PJP pretresaju zaštitare koji rade u Prvoj banci(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Policajci su, kako se moglo vidjeti tokom akcije, pretresali i držali sa rukama u vis i zaštitare koji rade u Prvoj banci. Na upite Portala ETV nije bilo odgovora zbog čega se pretresaju i zadržavaju osobe koje nemaju veze sa akcijom pretresa imovine Aca Đukanovića.&nbsp; Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je popodne - tokom zasijedanja Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu – da ,,zna sve što se dešava u Crnoj Gori“ i napomenuo da je upravo on dao komandantu Posebne jedinice policije nalog za pretres objekata biznismena Aca Đukanovića. Akcija je izvedena u danu kada je u Skupštini Crne Gore došlo do podizanja tenzija i kada je opozicija blokirala na nekoliko sati rad parlamenta iz protesta što je parlamentarna većina pokušala da usvoji amandmane na Zakon o Agenciji za bezbjednost i Zakon o unutrašnjim poslovima, mimo prethodnog dogovora sa opozicijom, ali i bez saglasnosti za sve izmjene od Evropske komisije.&nbsp; Policijska ,,operacija" izvedena je dan nakon što se odbjegli osuđenik Miloš Medenica javio video zapisom u kojem je otkrio da crnogorska policiaj pokušava da zataška da je u utorak 24. februara u centru Nikšića došlo do obračuna kriminalnih grupa kada su dvije osobe teško povrijeđene. Tek dan kasnije Uprava policije je saopštila o dešavanjima u Nikšiću koja su se dogodila dva dana ranije...

Na tavanu kuće u Nikšiću pronađene lovačke puške sa dozvolom, dva stara policijska pancira; Aco Đukanović priveden u CB Nikšić, ujutro daje izjavu osnovnom tužiocu

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da "nema šanse" da bi eventualni američki vojni udari na Iran doveli do dugotrajnog, višegodišnjeg rata na Bliskom istoku.
U intervjuu za Vašington Post Vens je naglasio da predsjednik Donald Tramp još nije donio konačnu odluku o daljnjim potezima prema Iranu, te da su na stolu i vojne i diplomatske opcije.
- Mislim da svi preferiramo diplomatsku opciju. No, to uistinu zavisi od toga što Iranci učine i što kažu - poručio je Vens tokom povratka u Vašington s događaja u Viskonsinu.
<h2>Prednost diplomatiji</h2>
Vens je istakao da bi potencijalni udari mogli imati cilj "da osiguraju da Iran ne dođe do nuklearnog oružja", ali da Bijela kuća i dalje daje prednost diplomatiji.
- Pomisliti da ćemo godinama voditi rat na Bliskom istoku bez kraja na vidiku, nema šanse da se to dogodi - rekao je.
Vens, 41-godišnji veteran američkih marinaca koji je učestvovao u ratu u Iraku, podsjetio je da je još kao senator govorio da je bio "doveden u zabludu" u vezi s razlozima američkog angažmana u Iraku. I danas sebe smatra „skeptikom prema stranim vojnim intervencijama“, što, kako tvrdi, važi i za predsjednika Trampa.
- To što je jedan predsjednik zabrljao vojni sukob ne znači da se Amerika nikada više ne može uključiti u vojni sukob. Moramo biti oprezni, a mislim da predsjednik jeste oprezan - rekao je Vens.
<h2>Pregovori u Ženevi</h2>
U međuvremenu pregovori između SAD-a i Irana u Ženevi nisu dali konkretan dogovor, a razgovori bi trebalo da budu nastavljeni sljedeće sedmice. SAD je u regiji rasporedio jednu od najvećih vojnih prisutnosti u više od dvije decenije, dok je američka ambasada u Jerusalimu omogućila dobrovoljni odlazak dijela osoblja zbog bezbjednosnih rizika, a ranije je naređen odlazak neesencijalnog osoblja iz Bejruta.
Predsjednik Donald Tramp je nedavno izjavio da bi promjena režima u Iranu, odnosno svrgavanje vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, bila "najbolja stvar koja se može dogoditi".
Vens je istaknuo važnost rasprave i različitih mišljenja unutar stranke.
- Život ima svakakve neočekivane zaokrete. Ali Donald Tramp je predsjednik. Amerika je na prvom mjestu i on vodi politiku koja koristi američkom narodu - kazao je Vens.
 Njegove izjave dolaze u trenutku pojačanih napetosti u regiji i rastućih strahova da bi svaka veća operacija protiv Irana mogla izazvati širi sukob, što administracija nastoji da izbjegne.

Tag: turisti