U Kotoru odmara 8,99 hiljada prijavljenih gostiju, podaci su lokalne Turističke organizacije (TO).
Za boravak u privatnom smještaju odlučilo se 6,89 hiljada gostiju među kojima su najbrojniji iz Srbije, Rusije, Turske, Velike Britanije i Bosne i Hercegovine, prenosi Radio Kotor.
U hotelima je 1,89 hiljada gostiju, najviše njih iz Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
U hostelima boravi 167 gostiju, a u kampovima 42.
- Tokom protekle sedmice grad je posjetilo 19,29 hiljada izletnika. Najbrojnije su bile grupe iz Turske, SAD-a i Poljske - saopšteno je iz Stručne službe TO Kotor.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Kotoru odmara blizu 9.000 gostiju

Ministrka turizma, Simonida Kordić i direktorica Nacionalne turističke organizacije (NTO), Ana Tripković Marković, posjetile su Aerodrom Podgorica u okviru kampanje "Poveži se sa Crnom Gorom" i poželjele dobrodošlicu putnicima. Kampanju NTO sprovodi u saradnji s marketing partnerom kompanijom One, a koja obuhvata granične prelaze Dobrakovo i Debeli brijeg, kao i oba crnogorska aerodroma. - Cilj kampanje je da se gostima već na prvom koraku u Crnu Goru pruži iskrena, topla dobrodošlica i da im se obezbijede korisne informacije za boravak u zemlji, ali i da ponesu simbolične poklone koji će ih podsjećati na ovaj prvi kontakt s destinacijom - navodi se u saopštenju. Kampanja se organizuje drugu godinom zaredom, a zbog uspjeha prošle godine sada će trajati dva mjeseca s mogućnošću produženja i preko 100 hiljada prigodnih poklona koje promoteri dijele turistima. Kampanja se realizuje u saradnji s kompanijom One, uz podršku Aerodroma Crne Gore, Ministarstva unutrašnjih poslova - Sektora granične policije i glavnih sponzora kampanje, kompanije Aqua Bianca i Montengro Chips.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714110720_082ca1106b021e9559ef252197676ad520fccd85bc89acc9ab35534ff4f512d4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250714110720_082ca1106b021e9559ef252197676ad520fccd85bc89acc9ab35534ff4f512d4" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="doček turista"> </figure>  Kordić je rekla da je posebno raduje što kampanja ove godine obuhvata oba aerodroma imajući u vidu rast broja putnika i značaj prvog kontakta sa destinacijom. - Naši aerodromi, pa tako i ovaj u Podgorici, zaista rade punim kapacitetom. U prvoj polovini godine zabilježen je rast prometa aviona šest odsto, dok je broj putnika koji su koristili usluge aerodroma veći čak sedam odsto u odnosu na isti period prošle godine. To su značajni uspjesi, jer svako ulaganje u aerodrome jeste ulaganje u turizam, a ova infrastruktura je od strateške važnosti za našu turističku privredu - navela je Kordić. Ona je kazala da su zadovoljni dosadašnjim rezultatima, a sigurna je da su i rukovodstva aerodroma ponosna na takav trend. Tripković Marković je dodala da, prema nezvaničnim podacima lokalnih turističkih organizacija, trenutno u Crnoj Gori boravi oko 115 hiljada gostiju, te da se struktura gostiju nije značajno promijenila, da i dalje dominiraju gosti iz regiona i Zapadne Evrope, ali da je sve više posjetilaca s udaljenih tržišta. Govoreći o kampanji, ona je naglasila koliko je važan prvi utisak. - Prvi kontakt sa zemljom ostavlja neizbrisiv trag. Upravo zato ovu kampanju širimo i produžavamo, kako bismo svakom gostu rekli - dobrodošli ste. Naši promoteri dijele poklone i sve potrebne informacije. Posebno zahvaljujemo Ministarstvu unutrašnjih poslova, graničnoj policiji, Aerodromima Crne Gore i sponzorima Aqua Bianca i Monte chips - kazala je Tripković Marković. Izvršni direktor kompanije One, Branko Mitrović, poručio je da oduševljenje koje svakodnevno vidimo kod turista na graničnim prelazima pokazuje koliko je značajan prvi kontakt s destinacijom. - Oduševljenje koje svakodnevno vidimo kod turista na graničnim prelazima potvrđuje da smo ovom kampanjom pogodili suštinu – dobar prvi utisak ostaje zapamćen. Posebno ih raduje što odmah po dolasku, još na aerodromu, mogu da aktiviraju karticu i bez čekanja dobiju pristup internetu, što im daje osjećaj sigurnosti, ali i slobodu da podijele prve utiske sa porodicom i prijateljima - naveo je Mitrović. On je rekao da gosti prepoznaju pažnju koju im posvećuju kroz konkretne gestove - srdačnu dobrodošlicu, korisne informacije i pažljivo pripremljene poklone koji im već na dolasku govore da su važni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714110720_07cc5b4d576a297251e311b5954aedca0d95590acaac5d03b34692fe18d3c8e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250714110720_07cc5b4d576a297251e311b5954aedca0d95590acaac5d03b34692fe18d3c8e3" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="doček turista"> </figure>  - Ponosni smo što smo dio inicijative koja spaja najbolje od Crne Gore – otvorenost, partnerstvo i autentičan doživljaj. I nastavljamo još snažnije jer vjerujemo da turizam nije samo broj dolazaka, već osjećaj s kojim gosti odlaze i želja da se ponovo vrate - dodao je Mitrović. Prvi utisci turista potvrđuju da kampanja izaziva pozitivne reakcije. Posjetiteljka iz Pariza rekla je da joj je ovo prvi put da u nekoj zemlji dobije poklon odmah po dolasku, ističući koliko je to „lijep i neočekivani gest“ i da planira da obiđe nacionalne parkove i sjever Crne Gore. Turista iz Londona naglasio je da mu je posebno drago što ga je dočekala ovako prijateljska atmosfera i da jedva čeka da istraži Crnu Goru. Gošća iz Kolumbije podijelila je da je oduvijek željela da vidi Crnu Goru, a da je ovakva autentična dobrodošlica učinila da se odmah osjeti prijatno.

Kampanja "Poveži se sa Crnom Gorom": Više od 100.000 poklona za turiste

U kotorsku luku danas su uplovila tri kruzera sa ukupno 6,06 hiljada putnika.
Prema informaciji iz Luke Kotor, kruzer Celebbrity Constallation, sa 2,2 hiljade putnika na sidrištu dva zadržaće se do 18 sati, kada isplovljava za Dubrovnik, prenosi Radio Kotor.
Na vezu do 22 sata će ostati 110 metara dug Emerald Azzurra sa 82 putnika, a Voyager of the seas sa 3,77 hiljada putnika na sidrištu 1 ostaje do 18 sati kada je planirano da ispolovi za Dubrovnik.

U Kotoru tri kruzera sa 6,06 hiljada putnika

Najmanje šest osoba poginulo je danas kada se srušio čelični most u gradu Pune na zapadu Indije, a 25 ljudi odnijela je rijeka, dok je petoro ljudi zarobljeno ispod ruševina mosta, javio je CNN.
Nakon što se srušio gvozdeni most preko rijeke Indrajani, u indijskoj državi Maharaštra, 32 osobe su povrijeđene, a nekoliko njih je na bolničkom liječenju, dok je šest osoba spaseno.
Spasilačke operacije su u toku, javili su indijski mediji.
Na mostu je bilo oko 125 turista kada se on iznenada srušio.

Srušio se most u Indiji dok su na njemu bili turisti, ima stradalih

Iako je glavna turistička sezona na pragu, u Crnoj Gori nisu otvorena sva kupališta, aerodromi su i dalje ograničenih kapaciteta, a saobraćajne gužve mjere se kilometarskim kolonama.
Iako je Vlada obećala, ni za ovu sezonu nije značajno poboljšana avio-dostupnost Crne Gore, niti protočnost granica.
Izostala je i najavljena tranzitna taksa, čija je naplata trebalo da rastereti Jadransku magistralu od turista koji samo prelaze preko Crne Gore.
Zbog kašnjenja tendera Morskog dobra, mnogi zakupci plaža zbog administrativnih procedura još nisu počeli s radom.
"Skočile" su i cijene – smještaja, plažnog mobilijara, vanpansionske ponude.
Na uslugu će se odraziti i hroničan nedostatak radne snage jer još nije usvojen Zakon o stalnim sezoncima.
I sve to u godini koja u prva tri mjeseca bilježi 10 odsto manje turističkih noćenja nego lani, dok je prihod od turizma pao za 6,4 odsto.
To je nastavak negativnog trenda iz prošle godine, kada je prvi put u poslednje dvije decenije prihod od turizma bio 3,6 odsto manji nego godinu ranije.
<h2>Duplo veći PDV poskupio smještaj</h2>
U Crnogorskom turističkom udruženju (CTU) kažu da se više nego duplo povećanje poreza na smještaj drastično odrazilo na cijene hotelske ponude.
- Da bi ispeglali taj namet, morali bi na godišnjem nivou da podignemo cijene 17,5 odsto, što je neodrživo. Pošto smo svjesni da bismo time uništili poslovanje, moramo preuzeti dio tog tereta. Ali su cijene ipak povećane - kaže predsjednik udruženja Žarko Radulović za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Vlada premijera Milojka Spajića je od ove godine povećala porez na hotelski smještaj sa sedam na 15 odsto.
Radulović objašnjava da to povećanje nije samo osam procenata, jer oko 80 odsto prometa u hotelskom biznisu otpada na smještaj.
- To znači ako smo za isti broj kreveta i dana prošle godine plaćali milion eura poreza ove godine je taj iznos 2,1 million. Znači poreskim nametima se udarilo na ono što hotelski biznis čini održivim - ističe on.
Kako bi ilustrovao visinu poreza, Radulović je crnogorski uporedio sa onim u Albaniji, gdje je porez na smještaj više nego duplo manji, odnosno šest odsto.
<h2>Kakve cijene čekaju turiste</h2>
Prema podacima Turističke organizacije Budva, cijene noćenja sa doručkom za dvije osobe u hotelima sa tri i četiri zvjezdice su od 70 do 86 eura.
U onima sa četiri i pet zvjezdica je taj raspon od 86 do 230 eura, pa naviše.
A turisti koji se odluče za privatan smještaj, platiće od 16 do 25 eura dnevno po osobi.
I cjenovnici u budvanskim restoranima i kafićima su šarenoliki.
Tako se na prestižnoj lokaciji kod Starog grada može se doručkovati već za 4,5 eura, a kafa popiti za 1,20 eura.
Pice i pašte su 10, lignje i rižoto 13, a riba od 15 eura, i više.
Prelistavajući jelovnike restorana, izračunali smo da se na prvoj liniji do mora može ručati ili večerati već za oko 25 eura po osobi. Ali i platiti kolač 6.5 eura.
<h2>Skuplji i plažni mobilijar</h2>
Cijene plažnog mobilijara biće uvećane jer je državno preduzeće Morsko dobro, koje gazduje obalom, višestruko poskupilo zakup plaža.
Ulcinjanin Džavid Hodžić navodi da je ranije zakup plaže plaćao 42 hiljade eura, a ove godine skoro tri puta više, oko 114 hiljada.
Osim zakupa, kako kaže za RSE, u opremanje plaže od oko 200 metara treba uložiti još najmanje 50 hiljada eura.
- Moraćemo podići cijenu plažnog mobilijara, pića i hrane - inače nema teorije da se može 'preživjeti' sa ovolikim zakupom - kaže Hodžić.
Prema podacima Udruženja zakupaca Velike plaže, računica je da će prosječno ležaljke na ulcinjskoj rivijeri koštati od 17 do 20 eura.
Prošle godine su bile od 15 do 17 eura.
- E, sad je pitanje koliko ćemo sa tolikim cijenama biti konkurentni, ali što da se radi, takva je bila strategija: uzeti što više para od zakupa - kaže Hodžić.
A da je država ove godine od zakupaca plaža prihodovala sedam puta više nego 2021, čak 35 miliona eura, pohvalio se ministar urbanizma Slaven Radunović, gostujući na Javnom servisu.
Uz to, mjesec i po nakon zvaničnog početka sezone, značajan dio kupališta nije još otvoren zbog kasno raspisanog tendera Morskog dobra.
Jer, iako je do kraja maja 90 odsto zakupaca plaža potpisalo ugovor o zakupu, veliki dio njih još nema dozvolu za rad.
Hodžić, koji zakupljuje plažu, ljetnji bar i kamp, nabraja da mu za to treba "brdo" papirologije, urbanistički i drugi projekti.
- Toliko je toga da bi mogli sve to završiti tek neđe krajem decembra - rekao je Hodžić.
Zbog ovog kašnjenja, ulcinjska vlast je predložila da Morsko dobro odobri zakupcima privremena odobrenja za rad, uz rok do kada zakupci moraju da "prikupe" neophodne papire.
Na upit RSE da li će to omogućiti, iz Morskog dobra nisu odgovorili.
<h2>Turisti o cijenama</h2>
Podgoričani Danilo i Ana sa bebom odmaraju u hotelu srednje kategorije i zadovoljni su što još nema mobilijara na obližnjoj plaži - tako će, kažu, potrošiti manje od planiranog. Ali su iznenađeni cijenama u marketima:
- Kupila sam flašu vode, čips i smoki, što je bilo oko sedam eura. A u obližnjem pizza grillu sam vidjela da su cijene skoro upola veće nego u Podgorici - kaže Ana za RSE.
Za Jovana iz Srbije cijene odgovaraju kvalitetu i kaže da su niže nego u Beogradu gdje živi: "Za mene nije skupo, a cijene odgovaraju onome što se nudi".
Zahra iz Azerbejdžana je po drugi put u Crnoj Gori i boravi u privatnom smještaju.
- Neki restorani jesu skupi, ali ima izbora i mogu se naći jeftiniji. Sveukupno su mi pozitivni utisci i zato ponovo dolazim - rekla je ona.
<h2>Saobraćajna (ne)dostupnost</h2>
Dolazak mnogih turista u Crnu Goru usporiće i loša putna infrastruktura i kilometarske kolone.
Marija kaže da joj od Dubrovnika do Budve, u koju često dolazi, u normalnim okolnostima treba dva sata, a tokom ljeta od šest do sedam.
Razlog su, dodaje za RSE, gužve na graničnim prelazima i radovi na Jadranskoj magistrali od Tivta do Budve.
Vožnja automobilom između ta dva grada ljeti može potrajati i sat i po, iako je riječ o 24 km.
Radovi na toj dionici, koji se izvode u dužini od 16 kilometara, počeli su u januaru 2024, a planirano je da budu završeni za dvije godine.
Ova dionica je žila kucavica crnogorskog turizma jer vodi ka tivatskom i dubrovačkom aerodromu u susjednoj Hrvatskoj.
A kada je riječ o avio prevozu, godinama se upozorava da su vazdušne luke u Tivtu i Podgorici odavno premale da kvalitetno opsluže sezonsku 'navalu' putnika.
Na upit RSE koliko se od prošle sezone uložilo u infrastrukturu i poboljšanje efikasnosti aerodroma, iz državne kompanije Aerodromi Crne Gore kažu da su stalno "između dvije vatre".
- Javnost od nas traži više linija i putnika, a radimo u terminalima koji su infrastrukturno danas praktično isti kao 2006. godine - navode iz Aerodroma.
Podsjećaju da su te godine imali oko 850 hiljada putnika, što je realno za postojeći broj terminala, a da u istom prostoru ove godine očekuju preko tri miliona putnika.
Dodaju da iščekuju dugo najavljivanu odluku o eventualnoj koncesiji, zbog čega samo ulažu u finansijski nezahtjevne adaptacije.
- Jer, nije racionalno ulagati milione, ako postoji mogućnost da taj novac na kraju pripadne nekom drugom - rekli su iz Aerodroma.
Ovog ljeta je na podgoričkom Aerodromu aktivno preko 45 avio-linija, a u Tivtu preko 50.
Iz Vlade su ranije najavili otvaranje avio linija 'od javnog značaja'. Na pitanje RSE što je sa tim obećanjem, iz Ministarstva turizma nisu odgovorili.
Bez odgovora su ostala i pitanja RSE šta je Ministarstvo konkretno uradilo kako bi turistička privreda ove sezone imala bolje uslove, a turisti kvalitetniji boravak.
O odnosu prema turizmu koji utiče na 25 odsto bruto domaćeg proizvoda govori i podatak da Crna Gora nema važeću Strategiju razvoja turizma, Strateški marketing plan, kao ni Strategiju razvoja ljudskih resursa u turizmu.

Izazovi turističke sezone u Crnoj Gori: "Flaša vode, čips i smoki sedam eura"

Letonska obavještajna i bezbjednosna služba (MIDD) upozorila je građane te zemlje na postojanje ruskih špijuna koji se lažno predstavljaju kao turisti i izdala smjernice za njihovo prepoznavanje.
U svom godišnjem izvještaju, koji je ta agencija objavila u utorak, piše da potencijalni špijuni mogu da se prepoznaju po neurednom izgledu, neusklađenoj sportskoj ili vojničkoj garderobi i postavljanju sumnjivih pitanja lokalnom stanovništvu.
Prema navodima letonske službe, grupe ljudi takvog opisa mogu da se nađu u blizini važnijih vojnih objekata, predstavljaju se kao humanitarni radnici ili da borave u udaljenim i zapuštenim oblastima zemlje.
Zabrinutost povodom potencijalnih špijuna raste zbog učestalih podmetnutih požara i drugih činova sabotaže u tom regionu, za koje vlade zemalja u kojima se incidenti dešavaju krive Rusiju. Moskva negira te optužbe.
Više evropskih zemalja, poput Poljske, Norveške i Finske je, zbog takvih incidenata, izdalo brošure sa savjetima kako preživjeti rat ili prirodnu katastrofu.
MIDD, jedna od tri bezbjednosne službe Letonije, pored Službe državne bezbjednosti i Biroa za zaštitu ustava, upozorila je da bi ruski saboteri takođe mogli da pokušaju da podstaknu nemire ili izvrše atentat na značajne pojedince.
Ipak, ta služba savjetuje građanima da, ako sumnjaju da su primijetili sabotažnu grupu, ne pokušavaju da se samostalno obračunaju sa njom, već da svoje sumnje prijave policiji, specijalnim službama ili vojsci.

Bezbjednosna služba Letonije upozorila građane na ruske špijune maskirane u turiste

U Kotoru trenutno boravi 3,71 hiljada gostiju, od kojih 2,18 hiljada u privatnom smještaju, saopšteno je iz lokalne Turističke organizacije (TO).
Iz TO su kazali da je u hotelima smješteno 1,47 hiljada turista, u hostelima 39, a u kampovima 13, prenosi Radio Kotor.
Gosti iz Srbije, Rusije, Turske, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) najbrojniji su u privatnom smještaju, dok u hotelskom dominiraju gosti iz Velike Britanije, Francuske, Rusije, Njemačke, Turske i SAD.
Prema podacima Turističko informativnog centra, grad je prošle sedmice obišlo 18,16 hiljada izletnika, a najbrojnije su bile grupe iz Turske, Njemačke, SAD-a, Francuske i Velike Britanije.

U Kotoru 3,71 hiljada turista

U Tivtu, prema podacima Turističke organizacije (TO) tog grada, boravi 3,03 hiljade gostiju, devet odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Broj gostiju je u odnosu na 2019. godinu porastao čak 37 odsto, prenosi Radio Tivat.
Od ukupnog broja turista, njih 3,02 hiljade su stranci.
U hotelima je smješteno 547 gostiju, što je na istom nivou kao i prethodne godine. Privatni smještaj bilježi rast od 11 odsto u odnosu na prošlu godinu, a u tom vidu smještaja trenutno boravi 2,48 hiljada turista, među kojima su samo dva domaća gosta.
U strukturi posjetilaca i dalje prednjače turisti iz Rusije, koji čine 25,13 odsto ukupnog broja. Slijede gosti iz Srbije sa 17 odsto, a za njima turisti iz Turske i Azerbejdžana.
U manjoj mjeri zastupljeni su turisti iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Ukrajine, Filipina i Njemačke.

Rast broja turista u Tivtu

Na kotorskoj rivijeri, prema podacima lokalne Turističke organizacije (TO), odmara 3,71 hiljada gostiju.
Od ukupnog broja turista, 2,19 hiljada je u privatnom smještaju, 1,47 hiljada u hotelskom, 39 u hostelima, a 13 u kampovima, prenosi Radio Kotor.
Gosti iz Srbije, Rusije, Turske, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) najbrojniji su u privatnom smještaju, dok u hotelskom dominiraju gosti iz Velike Britanije, Francuske, Rusije, Njemačke, Turske i SAD.
- Po posljednjem presjeku, prema podacima Turističko informativnog centra, grad je u srijedu obišlo 1,64 hiljade izletnika. U toku protekle sedmice, Kotor je obišlo 18,16 hiljada izletnika, a najbrojnije su bile grupe iz Turske, Njemačke, SAD, Francuske i Velike Britanije - naveli su iz TO Kotor.

Na kotorskoj rivijeri odmara 3,71 hiljada gostiju

U Tivtu, prema podacima Turističke organizacije tog grada, boravi 2,25 hiljada turista, dva odsto više nego prethodne godine.
Broj turista u tom gradu veći je 31 odsto u poređenju sa 2019. godinom, prenosi Radio Tivat.
Od ukupnog broja gostiju, svega šest su domaći, dok su ostalo strani.
Hotelski smještaj je odabralo 340 gostiju, 19 odsto manje u odnosu na prethodnu godinu. U privatnom smještaju zabilježen je rast od sedam odsto na 1,91 hiljadu stranih turista koji su se odlučili za tu opciju.
Najbrojniji gosti dolaze iz Rusije, njih 23,69 odsto, a slijede turisti iz Srbije sa 17,31 odsto i Turske sa 11,04 odsto.
Ostali gosti dolaze iz Velike Britanije, Azerbejdžana, Ukrajine, Njemačke, Hrvatske i Francuske.

Redakcija za kulturu STEGA pridružila se apelu uvaženog muzičara Ratimira Martinovića, koji je sinoć, na otvaranju festivala KotorArt, uputio snažnu poruku o potrebi očuvanja UNESCO statusa Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora.
Martinovićev apel uslijedio je nakon najnovijeg izvještaja UNESCO-ove ekspertske komisije, koji još jednom upozorava da je status ovog svjetski zaštićenog područja ozbiljno ugrožen – prije svega zbog prekomjerne i nekontrolisane gradnje.-
- Kotor nije samo stari grad – on je spoj prirode i kulture, zaliv koji je među deset najljepših na svijetu i istorijsko nasljeđe koje svjedoči o stoljećima - poručuju iz redakcije STEGA, naglašavajući da je Kotor jedno od samo četiri materijalna kulturna dobra iz Crne Gore upisana na Listu svjetske kulturne baštine.
Za razliku od većine lokaliteta koji su zaštićeni kao objekti, Kotor je zaštićen kao čitavo područje – jedinstvena sinergija prirodnih ljepota i urbanog nasljeđa. Međutim, to ga čini i posebno ranjivim.
Pored nekontrolisane gradnje, kruzing turizam predstavlja dodatnu prijetnju – narušava nosivi kapacitet destinacije, stvara pritisak na infrastrukturu, ugrožava ekosistem i mijenja društveni kontekst lokalne zajednice.
STEGA podsjeća da značaj ovog područja prevazilazi kamene zidine i barokne palate. To je i dom “Bokeljskoj mornarici”, jedinom nematerijalnom kulturnom dobru iz Crne Gore na UNESCO listi svjetske baštine čovječanstva.
- Najveće prijetnje ne dolaze spolja, već iznutra – iz neznanja, nebrige i pohlepe. Ako izgubimo Kotor, nećemo izgubiti samo grad, već dio sopstvenog identiteta - upozoravaju iz STEGE, pozivajući na kolektivnu odgovornost i buđenje društvene svijesti.
Oni poručuju da je zaštita Kotora zajednička dužnost svih građana i institucija, te da su ovakvi apeli posljednji alarm prije nepovratnih posljedica.

STEGA podržala apel muzičara Ratimira Martinovića: Sačuvajmo Kotor dok još možemo

U Crnoj Gori sjutra će biti malo do umjereno oblačno, u južnim predjelima sa dužim sunčanim periodima.
Od sredine dana, u kontinentalnim oblastima i planinskom zaleđu Boke, mjestimično uz umjeren do pojačan razvoj oblačnosti, ima uslova za prolaznu kišu ili pljusak i grmljavinu, češće na sjeveru zemlje.
Vjetar mjestimčno umjeren do pojačan, sjeverni. Jutarnja temperatura vazduha od 12 do 23, najviša dnevna od 22 do 37 stepeni.
Podgorica: Malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim periodima, uz uslove za kratkotrajnu popodnevnu nestabilnost. Vjetar slab do umjeren, povremeno pojačan, sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko 23, najviša dnevna do 36 stepeni.

Sjutra promjenljivo oblačno, temperatura do 37 stepeni

Jeste li gledali one slike slike one sa Gorice, sa okupljanja povodom izložbe ,,Sunovrat Crne Gore”; izazivaju li vam jezu, srdžbu ili neku drugu negativnu reakciju? &nbsp; Građanke i građani su se okupili podno Gorice za 13. jula u slavu antifašizma. Ali i iz protesta zbog toga što crnogorska vlast, što značajan dio te vlasti, otvoreno paktira sa neofašizmom. I sve je njih ujedinila poruka sa izložbe grupe slobodnih građana pod nazivom „Sunovrat Crne Gore“, postrojeni foto-dokazi kako funkcioneri vlasti krše, ne samo Ustav, nego i norme građanskog društva, kako šuruju sa Crkvom Srbije, kako glorifikuju četničke koljače... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714200712_78320ed70d6a25127dfc16eeba9bea3c8f70adb9629905eefdaa8edbb8110d0d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250714200712_78320ed70d6a25127dfc16eeba9bea3c8f70adb9629905eefdaa8edbb8110d0d" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="NEPOŽELJNI ZA VLAST: Antifašisti za 13. jul"> <figcaption>NEPOŽELJNI ZA VLAST: Antifašisti za 13. jul(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Smatrate li da mogu ovi ljudi mogu da naruše ugled najvećeg crnogorskog dana, slobodarskog 13. jula? &nbsp; E pa mogu! &nbsp; KAD ANTIFAŠISTI KUDE ANTIFAŠISTE Tako barem ispada, sudeći po saopštenju SUBNOR-a, da su baš ovi i ovakvi antifašisti narušili ugled - drugim antifašistima. &nbsp; ,,Izražavamo iskreno žaljenje zbog neprijatnosti, koja je naudila ugledu SUBNOR-a, a koji nema nikakve veze sa političkim djelovanjem, jer naša partija je Crna Gora“. &nbsp; Tako su, baš tako, reagovali iz udruženja antifašista. &nbsp; Teške duševne bolove i narušavanje ugleda izazvali su – kažu u SUBNORU - pokliči slobodnih građana koji su dr Sašu Mujovića, gradonačelnika Podgorice, nazivali – fašistom. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714200716_8e242fceee1eea8ba30927100529bb2a049a6ee7cce8e36a62413be9535b5892.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250714200716_8e242fceee1eea8ba30927100529bb2a049a6ee7cce8e36a62413be9535b5892" data-rendition-name="original" width="720" height="555" loading="lazy" alt='NEPRILAGOĐENI SUBNOR I ,,PRILAGOĐENI" MUJOVIĆ: Detalj sa obilježavanja 13. jula na Gorici '> <figcaption>NEPRILAGOĐENI SUBNOR I ,,PRILAGOĐENI" MUJOVIĆ: Detalj sa obilježavanja 13. jula na Goric(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Problem je bio i što su građanke i građani uzvicima ,,izdaja, izdaja“ - dok se Mujović spremao da govori ispred spomenika Partizanu borcu – politički osudili što on, kao istaknuti funkcioner navodno građanskog PES-a, paktira sa političkom partijom četničkog vojvode Andrije Mandića i, recimo, Budimira Aleksića - glasnog negatora genocida u Srebrenici, ali i Crkvom Srbije koja negira postojanje Crnogoraca i njihovog nasljeđa... KAD ANTIFAŠISTIMA NE SMETAJU NEOFAŠISTI Je li to bilo dolično, je li smjela istina da se saopšti za Trinaesti jul, ili je zabranjeno kritikovati državnu vlast na državni praznik? &nbsp; Interesantno, čelnicima SUBNOR-a, koji kažu da je njihova partija Crna Gora, nije zasmetalo što su, nakon njihovog saopštenja, u odbranu Mujovića stali neki partijski apartčici iz vlasti koja upravlja Crnom Gorom. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Poput ministra sporta i veselja Dada Šćekića, koalicionog partnera PES-a i gradonačelnika Mujovića. Koji je čestitao Trinaestojulski praznik sve uz sliku kapele Karađorđevića na Lovćenu. Da, esenpeovac je Dan državnosti čestitao uz sliku kapele koju je sagradio Aleksandar Karađorđević, sebi u slavu, na vrhu svete crnogorske planine. I koji je, kada je postao kralj, izbrisao ime i Crne Gore i Crnogorske pravoslavne crkve u kojoj je kršten. &nbsp; Ali, to i takvo obilježavanje Trinaestog jula je, valjda, bilo primjereno, pa nije smetalo SUBNORU, je li? &nbsp; Baš kao i ono profašističko ćutanje mnogih iz vlasti ili sramno veličanje zločinaca i negiranje srebreničkog užasa. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714200720_d7847ae21eec4326d1da07db5e6ec517343ec766b5be98a72f4f1f626f435c8b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250714200720_d7847ae21eec4326d1da07db5e6ec517343ec766b5be98a72f4f1f626f435c8b" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="JAVNO PRELETAČ, TAJNO CRKVENI ČOVJEK DO KRAJA: Filip Ivanović, potpredsjednik Vlade "> <figcaption>JAVNO PRELETAČ, TAJNO CRKVENI ČOVJEK DO KRAJA: Filip Ivanović, potpredsjednik Vlade(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  IVANOVIĆ: ANTI-NATO I PRO-SPC ,,Smatram da pristupanje NATO-u nije ni vojni, ni ekonomski, a ni moralni interes Crne Gore, niti je to odraz njenog istorijskog ili budućeg identiteta.“ Što mislite, ko je od lidera ili drugih istaknutih članova Demokratskog fronta dao ovu zlokobnu ocjenu da bi pristupanje Crne Gore Sjevernoatlantskom savezu bilo ne samo protivno državnim interesima, već i moralnom kodu crnogorskog društva? &nbsp; Pogađajte ko – Andrija Mandić, Jole Vučurović, Budimir Aleksić, Slaven Radunović... Ne, niko iz Fronta, već neko iz sadašnjeg PES-a. Tako je prije jedanaest godina, 11. januara 2014. dumao i dumao - Filip Ivanović. &nbsp; E, juče se taj PES-ovac, deklarisani antinatovac i ljubitelj Crkve Srbije i svetaca-koljača Mace Vukojićića i Slobodana Šiljka - sada sa pozicije potpredsjednika Vlade - drznuo da kritikuje antifašiste. I pružio punu podršku gradonačelniku Mujoviću. &nbsp; UPRKOS SVEMU: NO PASÁRAN! &nbsp; Koji svakako nije fašista ili neofašista, ali śedi u fotelji gradonačelnika Podgorice - baš zbog koaliranja, baš zbog saveza sa ideološkim sljedbenicima fašista &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714200724_94eb6a4fc8763ce7488c3253c794c5d9f94c8af0094dce972ea5ff79d35db906.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250714200724_94eb6a4fc8763ce7488c3253c794c5d9f94c8af0094dce972ea5ff79d35db906" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="UZDIZANJE CRNE GORE: Okupljanje antifašista"> <figcaption>UZDIZANJE CRNE GORE: Okupljanje antifašista(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  I koji je, kao gradonačelnik Podgorice, profesor univerziteta – valjda žestoko iznerviran povicima i nemoćan da nosi teret javne ličnosti – bijesno opsovao majku momku u crvenoj majici sa crnogorskim grbom na prsima. &nbsp; I sada, građani koji pjevaju partizanske pjesme treba da budu proganjani, stigmatizovani. Iako su baš ti građani - a ne lokalna ili državna vlast - juče pored Spomenika partizanu borcu aplauzom dočekali i ispratili antifašiste iz bivših republika one velike antifašističke Jugoslavije. &nbsp; Nervoza je, očito, velika. Ne zato što pojedinci ustaju, što se neke grupice bune. Već zato što su juče, baš pored spomenika Partizanu borcu, vidjelo pravo lice vlasti koja pravi kompromise sa temeljnim vrijednostima. Ali su režimlije viđele i obrise jednog novog slobodarskog pokreta, uzdizanje građana koji poštuje svoju prošlost i ne žele da Crna Gora bude ičiji sluga. &nbsp; Zato je panika i zato su napadi koalicione na sve građane koji dižu glas. &nbsp; Ali, sve je uzalud, juče na Gorici se viđelo da ovđe ima neki nedoder i da neofašizam nikada neće proći. &nbsp; Ili, prosto: No pasáran! &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;

No pasaran: pobijediće crvena zastava!

U Kotoru odmara 8,99 hiljada prijavljenih gostiju, podaci su lokalne Turističke organizacije (TO).
Za boravak u privatnom smještaju odlučilo se 6,89 hiljada gostiju među kojima su najbrojniji iz Srbije, Rusije, Turske, Velike Britanije i Bosne i Hercegovine, prenosi Radio Kotor.
U hotelima je 1,89 hiljada gostiju, najviše njih iz Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
U hostelima boravi 167 gostiju, a u kampovima 42.
“Tokom protekle sedmice grad je posjetilo 19,29 hiljada izletnika. Najbrojnije su bile grupe iz Turske, SAD-a i Poljske”, saopšteno je iz Stručne službe TO Kotor.

U Kotoru blizu devet hiljada gostiju

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: turisti

U Kotoru odmara blizu 9.000 gostiju

Kampanja "Poveži se sa Crnom Gorom": Više od 100.000 poklona za turiste

U Kotoru tri kruzera sa 6,06 hiljada putnika

Srušio se most u Indiji dok su na njemu bili turisti, ima stradalih

Izazovi turističke sezone u Crnoj Gori: "Flaša vode, čips i smoki sedam eura"

Bezbjednosna služba Letonije upozorila građane na ruske špijune maskirane u turiste

U Kotoru 3,71 hiljada turista

Rast broja turista u Tivtu

Na kotorskoj rivijeri odmara 3,71 hiljada gostiju

Rast broja turista u Tivtu

STEGA podržala apel muzičara Ratimira Martinovića: Sačuvajmo Kotor dok još možemo

Sjutra promjenljivo oblačno, temperatura do 37 stepeni

No pasaran: pobijediće crvena zastava!

U Kotoru blizu devet hiljada gostiju

PRATITE TVe UŽIVO