Prve goste na novoj autobuskoj stanici prihvatićemo naredne turističke sezone - saopštio je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić koji je danas, sa predsjednikom Skupštine opštine Milošem Konjevićem, obišao lokaciju u Igalu na kojoj je u toku izgradnja i opremanje autobuske stanice i pristupne saobraćajnice.
Ovi projekti su, kako su kazali, rezultat saradnje Opštine Herceg Novi i Ministarstva javnih radova.
- Izvođači su nam rekli da je prema njihovoj dinamici i planu moguće očekivati da radovi budu završeni do februara, ali vjerujem da će Herceg Novi ovdje definitivno dočekivati goste do maja 2026. godine - izjavio je Katić.
On je istakao da su sva tri projekta ukupne vrijednosti oko 10 miliona eura.
- I ovo je sigurno jedno od najvećih ulaganja koje se realizuje u Herceg Novom u zadnjih tridesetak godina. U toku su završni radovi u unutrašnjosti objekta, dakle na opremanju autobuske stanice, a narednih dana počinju i radovi na platou za pristup autobusima. Slijedi postavljanje behaton ploča, kao i priprema za buduće asfaltiranje, a danas smo dogovarali i dinamiku radova za dio posla koji je važan i zahtjevan - naveo je on.
Podrazumijevaće, kaže, zatvaranje saobraćajnica u okruženju jer će se morati raditi nova trafo stanica za potrebe autobuske i budućeg bazena.&nbsp;
- Za taj posao potrebni su iskopni radovi do glavne trafo stanice u blizini marketa „Voli“, a da bi se obezbijedilo prstenasto snabdijevanje ovog dijela, moraće se buduća trafo stanica spajati na objekat nekadašnje kod Titove vile - kazao je Katić.
On je naglasio da je sa izvođačima dogovoreno da se, zbog pristupne saobraćajnice i funkcionisanja ovog dijala naselja, grubi radovi završe do kraja ove godine, a sitniji radovi i finese definisane ugovorom, nakon tog perioda.
Direktor Agencije za izgradnju i razvoj HN, Aleksandar Kovačević je istakao da je, uprkos poteškoćama koje su se javljale tokom izgradnje, završeno 70 odsto grubih radova.
- Agencija za izgradnju i razvoj je učestvovala u projektovanju autobuske stanice, a idejni nosilac je prof Veljko Radulović. Kao neko ko je involviran u projekat, pratili smo radove od samog početka iako Agencija ne obavlja nadzor. Bilo je dosta poteškoća, ali kao što je moguće vidjeti, 70 odsto radova, među kojima računamo one najteže, je završeno. U toku su fini radovi, postavlja se staklena fasada na južnoj strani koja će biti u staklu, instalacije su postavljeni i ostaju fini radovi i završetak fasade sa druge strane. Na osnovu razgovora sa izvođačima, očekujemo da u maju naredne godine ova autobuska bude operativna - kazao je Kovačević.
Radove su obišli i sekretar za komunalne djelatnosti Vasilije Seferović i sekretar za urbanizam i građevinsku inspekciju, Vladislav Velaš.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Naredne turističke sezone prvi putnici na novoj autobuskoj stanici u Herceg Novom

Poslanik Demokratske partije socijalista, Nikola Milović, osvrnuo se na najnovije podatke Monstata, ocijenivši da je Crna Gora u ozbiljnom padu kada je u pitanju turizam, dok građani istovremeno snose milionske troškove putujući do aerodroma u Tirani.
Prema podacima Monstata, u periodu januar–jul 2025. godine u Crnoj Gori je ostvareno 370.000 noćenja manje u odnosu na isti period prošle godine. Samo u privatnom smještaju, u julu ove godine broj noćenja manji je za 11 odsto, odnosno skoro 300.000, u poređenju sa julom 2023. godine.
Milović podsjeća i da je ukupan turistički promet u 2024. godini zabilježio pad od 3,4 odsto u odnosu na 2023, što, kako navodi, pokazuje ozbiljan negativan trend.
- U međuvremenu, bilježimo istorijske rekorde Aerodroma u Tirani. Ako znamo da je najniža cijena autobuske karte na relaciji Podgorica–Tirana 22 eura, a da je prošle godine 120.000 crnogorskih građana putovalo sa aerodroma u Tirani, to znači da je samo za povratna autobuska putovanja izdvojeno 5,2 miliona eura. Za četiri godine, građani Crne Gore platili su 20 miliona eura samo za prevoz do Tirane i nazad. Zaista istorijski, zar ne? - &nbsp;naveo je Milović.

Milović: Dok Crna Gora gubi turiste i prihode, građani platili 20 miliona za putovanja do Tirane

&nbsp;U Kotoru boravi 10,07 hiljada turista, pokazuju podaci lokalne Turističke organizacije (TO).
Od ukupnog broja turista, njih 7,63 hiljade je u privatnom smještaju, 2,09 hiljade u hotelskom, 277 u hostelima, a 79 u kampovima, prenosi Radio Kotor.
Najbrojniji u privatnom smještaju su gosti iz Srbije, Rusije, Turske, Velike Britanije i Njemačke, a u hotelskom iz Velike Britanije, Francuske i Izraela.
- Tokom protekle sedmice, grad je obišlo ukupno 18,45 hiljada izletnika, a najbrojnije su bile grupe iz Turske, Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Rusije - rekli su iz TO.

1250x600

1084x550

U Kotoru 10,07 hiljada turista, najviše iz Srbije, Rusije, Turske...

Na ulcinjskoj rivijeri boravi 42,5 hiljada turista, pet odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period, pokazuju podaci lokalne Turističke organizacije (TO).
Najviše gostiju evidentirano je u privatnom smještaju, njih 32,2 hiljade, što je devet odsto slabije nego prethodne godine, prenose Vijesti.
U istom uporednom periodu, minus od 1,3 odsto bilježe i hoteli, u kojima odmara više od 7,5 hiljada gostiju.
Rast gostiju bilježe kampovi i odmarališta. U kampovima ljetuje 2,5 hiljada turista, 54 odsto više nego lani, a u odmaralištima 276 gostiju, što je rast od 18 odsto.
U strukturi gostiju dominiraju stranci, kojih je 41,3 hiljada.

U Ulcinju ljetuje više od 42 hiljade turista

U svim vidovima smještaja na tivatskoj rivijeri boravi 9,3 hiljade gostiju, što je tri odsto manje nego prošle godine, saopšteno je iz Turističke organizacije Tivat.
Prema podacima, to je pet odsto više nego 2019. godine, prenosi Radio Tivat.
U hotelima je 1,37 hiljada gostiju ili 17 odsto više nego prošle godine, u privatnom smještaju 7,77 hiljada ili pet odsto manje nego prošle godine, u odmaralištima 124, a u kampovima 43 turista.
Među gostima najviše ih je iz Srbije i Rusije, zatim slijede turisti iz Bosne i Hercegovine (BiH), Velike Britanije, Turske, Ukrajine, Njemačke, Izraela, Francuske i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

U Tivtu tri odsto manje gostiju

Nacionalni park Skadarsko jezero do kraja jula posjetilo je oko 100.000 turista. U odnosu na prošlu godinu bilježi se rast od 15 odsto. To je za Primorski portal potvrdio direktor NP Skadarsko jezero Nenad Ivanović.
Od prodatih ulaznica za NP Skadarsko jezero proizilazi da je samo u ovoj godini prihodovano oko 500.000 eura.
- Sav novac koji prihodujemo ide na žiro račun Javnog preduzeća za naacionalne parkove Crne Gore i oni ga raspoređuju shodno potrebama, mogućnostima, kroz planove koje ispunjavamo na godišnjem nivou. Ono što znam - renoviran je most u Virpazaru. Sredstva su obezbjeđena za parking, ali čekamo usvajanje Programa programa privremenih objekata nacionalnog parka Skadarsko jezero po kojem smo mi predvidjeli parking prostore na teritoriji Virpazara. Čim bude usvojen taj Program mi ćemo otpočeti radov. Mi smo kao Javno preduzeće kandidovali u Programu privremenih objekata određene parcele za parking prostore. Taj program je trebao biti usvojen od strane Vlade do 1.januara 2025. , ali još nije usvojen iz razloga jer je Agencija za zaštitu životne sredine dala primjedbe. Danas na tu temu imamo sastanak u Podgorici. Očekujemo da se Program usvoji da bi mi mogli da napravimo, organizujemo prostor za parking - rekao je Ivanović.
Značajan broj turista u Nacionalni park Skadarsko jezero dolazi organizovano, autobusima preko turističkih agencija. Međutim, parkirati autobus na Virpazaru vozačima je noćna mora. Nakon što ostave goste, oni moraju produžiti do Vranjine, pa ako nema mjesta ni na tom parkingu, zahvaljujući dobroj volji kompanije Kalamper parkiraju autobuse na platou kod benzinske pumpe gdje čekaju da se završi krstarenje. Nakon što se turisti vrate u autobus često su primorani da se ponovo voze do Vranjine da bi se okrenuli. U ovim manevrima često je ugrožena bezbjednost i turista i učesnika u saobraćaju.
<h2>Zapelo oko rampe</h2>
Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG) u martu 2024. su najavili tri nova parking mjesta za autobuse i 98 parking mjesta za automobile kako bi se riješio dugogodišnji problem nedostajanja parkinga u Virpazaru i vranjini. Međutim, godinu i po kasnije taj projekat još uvijek nije realizovan.
U pitanju su lokacije u državnom vlasništvu, koje su na upravljanje date Nacionalnim parkovima, a koje su, kako su ranije naveli iz tog preduzeća, u prethodnom periodu koristili pojedinci za neosnovano bogaćenje putem nelegalne naplate parkinga.
Iz ovog javnog preduzeća su pojasnili da postupaju u skladu sa programima objekata privremenog karaktera, na područjima nacionalnih parkova, koji definišu lokacije na kojima se postavljaju privremeni objekti, a koje donosi Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Medijima su početkom prošle godine tvrdili da su dozvole dobijene od Agencije za zaštitu životne sredine i glavnog gradskog arhitekte, poštujući zakonske procedure.
- Tačnije, u oktobru 2023. godine je dobijeno rješenje od Agencije za zaštitu životne sredine za vršenje radnji, aktivnosti i djelatnosti u vezi sa postavljanjem privremenih parkirališta, shodno članu 40 Zakona o zaštiti prirode - tvrdili su i z Nacionalnih parkova.
Međutim, u međuvremenu, “zapelo je oko rampe”. Tako su obrazlagali kašnjenje na pitanje zašto u Virpazaru još nema adekvatnog parkinga.
- Tokom rada na pripremi i realizaciji aktivnosti i analizi najboljih mogućih rješenja kada je riječ o problemu sa nedostatkom parking prostora u Virpazaru, došli se do zaključka da je umjesto manuelnih rampi, kako je prvobitno bio plan, prikladnije i efikasnije postaviti električne rampe kako bi olakšali funkcionisanje i rad zaposlenih i uredili prostor po svim standardima. Bilo je neophodno izraditi novo idejno rješenje i projekat elektroinstalacije struje, nakon čega moramo pribaviti novu dozvolu od nadležne Agencije za zaštitu životne sredine za izvođenje radova unutar zaštićene zone parka. Takođe, neophodno je dostaviti i sva potrebna obavještenja u vezi sa uređenjem privremenog parkirališta Komunalnoj inspekciji - obrazložili su iz Nacionalnih parkova.
<h2>Apeli opštine</h2>
Iz Opštine Bar više puta su ponovili da je pomenuta parkirališta u isključivoj nadležnosti NPCG, te da su sa nivoa lokalne uprave već više godina apeluju i u komunikaciji sa tim preduzećem pokušavaju da ubrzaju procese.
- Kada je u pitanju nadležnost Opštine Bar, jedina obaveza bila je saglasnost glavnog gradskog arhitekte na idejno rješenje privremenih objekata parkirališta na četiri lokacije na Virpazaru predviđene izmjenama i dopunama Programa objekata privremenog karaktera za područje NP Skadarsko jezero - pojasnili sui z Opštine Bar i istakli da je glavni gradski arhitekta još u septembru 2023. godine donio rješenja kojim je dao saglasnost na idejna rješenja parkirališta.
Od početka 2023.godine cijena ulaznice u NP Skadarsko jezero košta pet eura. Lani je NP Skadarsko jezero posjetilo preko 150 hiljada posjetilaca, što je na primjer duplo više nego 2017. godine kada je registrovano oko 70.000 turista prema broju prodatih ulaznica.
Međutim, godinama u nacionalni park Skadarsko jezero ni prlaza, ni sadržaja. Bez ulaganja u zaštićeno područje. U Virpazaru fali više ulaza za turiste koji žele da uživaju u ljepotama Skadarskog jezera, a prema nezvaničnim podacima Primorskog portala oko 200 brodova krstare najvećim jezerom na Balkanu. Većini je polazno mjesti upravo Virpazar.

Rast prihoda od ulaznica u NP Skadarsko jezero, a zaštićeno područje i dalje bez prilaza i parkinga

Prema statistici Turističke organizacije opštine Bar u julu je na barskoj rivijeri u hotelima boravilo 23.090 registrovanih gostiju, što je u odnosu na 2024. godinu dva posto manje, dok je u privatnom smještaju broj gostiju iznosio 46.538 što je u odnosu na uporedni period prethodne godine pet posto manje.
- Iako možemo reći da je na barskoj rivijeri u julu boravilo manje gostiju, namjenski prihodi TO Bar, koji se prevashodno odnose na boravišnu i turističku taksu i članski doprinos, su veći za 7,25 procenata. Imajući u vidu da smo sada u špicu turističke sezone, nadamo se da ćemo u narednom periodu bilježiti porast u procentima što se tiče posjeta i noćenja turista u barskoj opštinii - navela je predstavnica Turističke organizacije Bara, mr Nikoleta Nikčević.
Nikčević ističe da je struktura gostiju drugačija na jezerskom i morskom dijelu opštine, te da takođe varira od tipa smještaja.
- Gosti iz Zapadne Evrope primarno borave na jezerskom dijelu opštine. U hotelima je najveći broj gostiju iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Poljske, SAD, Francuske, Austrije, Češke i Mađarske, dok su u privatnom smještaju dominantni gosti iz Srbije, Bosne, Rusije, Ukrajine, Poljske, Njemačke, Makedonije, Mađarske, Turske... Imamo veći rast turista sa švajcarskog, švedskog i belgijskog tržišta - navela je predstavnica TO Bar.
Značajan broj gostiju koji tokom ljeta boravi u gradu pod Rumijom ima priliku da uživa u nizu kulturnih i zabavnih manifestacija koje TO Bar organizuje.
- Prepoznati smo po dobrim manifestacijama koje okupljaju veliki broj ljudi. Sada je aktuelno 17. Ljeto sa zvijezdama koje se na Šetalištu kralja Nikole realizuje svakog petka od 21 čas. Ovog petka će nastupiti Dino Beharović i kao glavna zvijezda Boban Rajović, narednog petka nastupa Jovana Pajić, dok će završno veče Ljeta sa zvijezdama biti 15. avgusta kada će nastupiti Amadeus bend. Osim toga, u Čanju se od 6. avgusta svake srijede organizuju Crnogorske večeri. Svako turističko mjesto ima svoje autentičnosti koje mi čuvamo, te ih želimo predstaviti turistima. Slijedi nam organizacija Šušanjske i Spičanske večeri, kao i Noći Velikog pijeska - najavila Nikčević.
Hotelijeri sa različitih krajeva barske opštine se takođe mogu pohvaliti pozitivnim rezultatima tokom ove ljetnje sezone. Grupacija MONTEHOS u okviru koje posluje pet hotela – četiri na primorju i jedan u Podgorici, značajne rezultate ostvaruje u svojim objektima u Čanju.
- U Čanju imamo nekih 700 soba u Pearl Beach Resort-u, kao i u hotelu Monte Mare. Uprkos mnogim negativnim trendovima i poteškoćama mi smo uspjeli da povećamo prodaju nekih pet do šest posto u prosjeku u četiri hotela, tako da smo sa sezonom dominantno zadovoljni. U našim hotelima dominiraju gosti iz Francuske, Poljske, Češke, Ukrajine, ali i iz regiona u periodu od 15. juna do 15. septembra. U predsezoni i postsezoni je dominantno zapadno tržite. Sezona traje nekih pet i po mjeseci, osim u Rafailovićima gdje traje devet mjeseci - navela je Marija Rakčević Bećirović, direktorica prodaje u grupaciji MONTEHOS.
Dosadašnjim rezultatima tokom ove sezone zadovoljni su i u hotelu Sato u Sutomoru.
- Popunjenost se kreće između 90 i 95 posto za mjesec jul što je jako zadovoljavajuće. U posljednjih osam godina najviše što smo dostigli u julu je 97 posto popunjenosti, tako da smo na korak od tog rekorda. Struktura gostiju je nakon doba korone veoma slična, tu su uglavnom gosti iz okolnih zemalja, pretežno iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Ove godine imamo veliki broj gostiju iz Albanije, Poljske i novih tržišta – Kazahstana i Azerbejdžana. Najave za avgust, septembar i oktobar su odlične. Za avgust imamo popunjenih nekih 85 posto kapaciteta, za septembar smo na oko 70 posto, a oktobar je na 50 posto. Pretpostavljam će taj procenat samo rasti zbog rezervacija u posljednji minut - &nbsp;navela je menadžerka prodaje u hotelu Sato, Jasmina Kolić.

Bar: U hotelima u julu boravilo 23.090 registrovanih gostiju, u privatnom smještaju 46.538

U Ulcinju boravi više od 26 hiljada turista, što je osam odsto manje nego lani, saopšteno je iz lokalne Turističke organizacije (TO).
U privatnom smještaju boravi 19,2 hiljade gostiju, ili deset odsto manje nego u istom periodu prošle godine, a u hotelima 5,4 hiljade, što je 4,8 odsto manje nego u uporednom periodu, prenose Vijesti.
Kampovi bilježe rast od 2,5 odsto, a odmarališta čak 61 odsto.
U strukturi gostiju dominiraju stranci, kojih je 24,8 hiljada.
Posebno veći broj gostiju bio je evidentan proteklog vikenda, kada su bile ogromne gužve na plažama i ulicama, a kolona automobila od Ade ka gradu bila je skoro do centra Štoja.

U Ulcinju 26 hiljada turista

U Kotoru odmara 8,99 hiljada prijavljenih gostiju, podaci su lokalne Turističke organizacije (TO).
Za boravak u privatnom smještaju odlučilo se 6,89 hiljada gostiju među kojima su najbrojniji iz Srbije, Rusije, Turske, Velike Britanije i Bosne i Hercegovine, prenosi Radio Kotor.
U hotelima je 1,89 hiljada gostiju, najviše njih iz Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
U hostelima boravi 167 gostiju, a u kampovima 42.
- Tokom protekle sedmice grad je posjetilo 19,29 hiljada izletnika. Najbrojnije su bile grupe iz Turske, SAD-a i Poljske - saopšteno je iz Stručne službe TO Kotor.

U Kotoru odmara blizu 9.000 gostiju

Ministrka turizma, Simonida Kordić i direktorica Nacionalne turističke organizacije (NTO), Ana Tripković Marković, posjetile su Aerodrom Podgorica u okviru kampanje "Poveži se sa Crnom Gorom" i poželjele dobrodošlicu putnicima. Kampanju NTO sprovodi u saradnji s marketing partnerom kompanijom One, a koja obuhvata granične prelaze Dobrakovo i Debeli brijeg, kao i oba crnogorska aerodroma. - Cilj kampanje je da se gostima već na prvom koraku u Crnu Goru pruži iskrena, topla dobrodošlica i da im se obezbijede korisne informacije za boravak u zemlji, ali i da ponesu simbolične poklone koji će ih podsjećati na ovaj prvi kontakt s destinacijom - navodi se u saopštenju. Kampanja se organizuje drugu godinom zaredom, a zbog uspjeha prošle godine sada će trajati dva mjeseca s mogućnošću produženja i preko 100 hiljada prigodnih poklona koje promoteri dijele turistima. Kampanja se realizuje u saradnji s kompanijom One, uz podršku Aerodroma Crne Gore, Ministarstva unutrašnjih poslova - Sektora granične policije i glavnih sponzora kampanje, kompanije Aqua Bianca i Montengro Chips.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714110720_082ca1106b021e9559ef252197676ad520fccd85bc89acc9ab35534ff4f512d4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250714110720_082ca1106b021e9559ef252197676ad520fccd85bc89acc9ab35534ff4f512d4" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="doček turista"> </figure>  Kordić je rekla da je posebno raduje što kampanja ove godine obuhvata oba aerodroma imajući u vidu rast broja putnika i značaj prvog kontakta sa destinacijom. - Naši aerodromi, pa tako i ovaj u Podgorici, zaista rade punim kapacitetom. U prvoj polovini godine zabilježen je rast prometa aviona šest odsto, dok je broj putnika koji su koristili usluge aerodroma veći čak sedam odsto u odnosu na isti period prošle godine. To su značajni uspjesi, jer svako ulaganje u aerodrome jeste ulaganje u turizam, a ova infrastruktura je od strateške važnosti za našu turističku privredu - navela je Kordić. Ona je kazala da su zadovoljni dosadašnjim rezultatima, a sigurna je da su i rukovodstva aerodroma ponosna na takav trend. Tripković Marković je dodala da, prema nezvaničnim podacima lokalnih turističkih organizacija, trenutno u Crnoj Gori boravi oko 115 hiljada gostiju, te da se struktura gostiju nije značajno promijenila, da i dalje dominiraju gosti iz regiona i Zapadne Evrope, ali da je sve više posjetilaca s udaljenih tržišta. Govoreći o kampanji, ona je naglasila koliko je važan prvi utisak. - Prvi kontakt sa zemljom ostavlja neizbrisiv trag. Upravo zato ovu kampanju širimo i produžavamo, kako bismo svakom gostu rekli - dobrodošli ste. Naši promoteri dijele poklone i sve potrebne informacije. Posebno zahvaljujemo Ministarstvu unutrašnjih poslova, graničnoj policiji, Aerodromima Crne Gore i sponzorima Aqua Bianca i Monte chips - kazala je Tripković Marković. Izvršni direktor kompanije One, Branko Mitrović, poručio je da oduševljenje koje svakodnevno vidimo kod turista na graničnim prelazima pokazuje koliko je značajan prvi kontakt s destinacijom. - Oduševljenje koje svakodnevno vidimo kod turista na graničnim prelazima potvrđuje da smo ovom kampanjom pogodili suštinu – dobar prvi utisak ostaje zapamćen. Posebno ih raduje što odmah po dolasku, još na aerodromu, mogu da aktiviraju karticu i bez čekanja dobiju pristup internetu, što im daje osjećaj sigurnosti, ali i slobodu da podijele prve utiske sa porodicom i prijateljima - naveo je Mitrović. On je rekao da gosti prepoznaju pažnju koju im posvećuju kroz konkretne gestove - srdačnu dobrodošlicu, korisne informacije i pažljivo pripremljene poklone koji im već na dolasku govore da su važni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714110720_07cc5b4d576a297251e311b5954aedca0d95590acaac5d03b34692fe18d3c8e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250714110720_07cc5b4d576a297251e311b5954aedca0d95590acaac5d03b34692fe18d3c8e3" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="doček turista"> </figure>  - Ponosni smo što smo dio inicijative koja spaja najbolje od Crne Gore – otvorenost, partnerstvo i autentičan doživljaj. I nastavljamo još snažnije jer vjerujemo da turizam nije samo broj dolazaka, već osjećaj s kojim gosti odlaze i želja da se ponovo vrate - dodao je Mitrović. Prvi utisci turista potvrđuju da kampanja izaziva pozitivne reakcije. Posjetiteljka iz Pariza rekla je da joj je ovo prvi put da u nekoj zemlji dobije poklon odmah po dolasku, ističući koliko je to „lijep i neočekivani gest“ i da planira da obiđe nacionalne parkove i sjever Crne Gore. Turista iz Londona naglasio je da mu je posebno drago što ga je dočekala ovako prijateljska atmosfera i da jedva čeka da istraži Crnu Goru. Gošća iz Kolumbije podijelila je da je oduvijek željela da vidi Crnu Goru, a da je ovakva autentična dobrodošlica učinila da se odmah osjeti prijatno.

Kampanja "Poveži se sa Crnom Gorom": Više od 100.000 poklona za turiste

Fudbaleri Barselone upisali su pobjedu na startu nove sezone Lige šampiona, &nbsp;do koje su došli na Sent Džejms parku protiv Nukasla 2:1.
Junak trijumfa bio je engleski reprezentativac Markus Rašford, dvostruki strijelac u 58. i 67. minutu.
Počasni pogodak za Nukasl postigao je Entoni Gordon u 90. minutu.
Uspješan na startu bio je i Mančester siti, koji je pred svojim navijačima slavio protiv Napolija 2:0, golovima Erlinga Halanda u 56. i Žeremija Dokua u 65. minutu.
Domaći teren odbranio je i Klub Briž pobjedom protiv Monaka 4:1, Kopenhagen i Bajer Leverkuzen igrali su 2:2, dok je Ajntraht u Frankfurtu bio ubjedljiv protiv &nbsp;Galatasaraja 5:1.
Ubjedljiv pred svojim navijačima bio je Sporting, koji je u Lisabonu savladao Kairat 4:1.

Liga šampiona: Barselona slavila u Njukaslu, Ajntraht i Sporting ubjedljivi na startu sezone

Suspenzija TV voditelja Džimija Kimela najnoviji je u nizu ustupaka koje veliki mediji, izloženi pritisku vlade Donalda Trampa, prave da bi sačuvali svoje ekonomske interese, pa i po cijenu slobode izražavanja, koja ide u drugi plan, piše agencija Frans pres, a prenosi N1.
Američka televizijska mreža Ej-Bi-Si (ABC) skinula je sinoć sa programa na neodređeno vrijeme emisiju Džimija Kimela zbog komentara voditelja o ubistvu Čarlija Kirka.
ABC je takvu odluku donio nakon Kimelovih komentara o ubistvu konzervativnog aktiviste Čarlija Kirka koje je iznio u svojoj emisij u ponedjeljak i utorak. Kimel je u komentaru u ponedjeljak nagovijestio da bi osumnjičeni za Kirkovo ubistvo Tajler Robinson mogao da bude republikanac koji podržava Trampa.
Kako prenosi Frans pres, prije nego što je ABC povukao emisiju "Jimmy Kimmel Live" zbog komentara ocijenjenih kao deplasirani poslije ubistva Kirka, televizija Si-Bi-Es (CBS) je u julu objavaila da ukida konkurentsku emisiju "Lejt šou" voditelja Stivena Kolbera, koji je kritikovao svog poslodavca što je popustio Donaldu Trampu.
Stiven Kolber je nazvao "dobrom, velikom napojnicom" odštetu od 16 miliona dolara koju je Paramaunt Global, matična kuća CBS-a dala da reši namjeravanu tužbu Trampa vezano za intervju sa bivšom potpredsjednicom Kamalom Haris.
I Ej-Bi-Si je u decembru prihvatio da riješi drugi spor koji je pokrenuo američki predsjednik, isplativši mu 15 miliona dolara.
Prije odluke o povlačenju Kimelove emisije, predsjednik američke Federalne komisije za komunikacije Brendan Kar, koga je imenovao Tramp, pozvao je lokalne emitere da ne emituju tu emisiju.
Demokratski senator Ričard Blumental je na mreži Iks ocijenio tu intervenciju "aktom vladine cenzure bez predsedana".
Neki kažu da je ABC imao sva pravna sredstva da brani Džimija Kimela ali da su odlučili da više nije isplativ po pitanju publike i prihoda, te da je iza svega ekonomska računica.

Američki medijski giganti slobodu izražavanja guraju u drugi plan pod Trampovim pritiskom

Izrael je danas saopštio da je izveo nove vazdušne napade na vojne ciljeve Hezbolaha u južnom Libanu, u pokušaju da spriječi militantnu grupu da se pregrupira u tom dijelu zemlje.
Sjedinjene Američke Države su u novembru posredovale u prekidu vatre između Libana i Izraela nakon više od godinu dana borbi izazvanih ratom u Gazi, ali Izrael je nastavio izvoditi sporadične napade na Hezbolah, koji preko granice podržava Iran.
Hezbolah je od strane Sjedinjenih Američkih Država označen kao teroristička grupa, dok Evropska unija stavlja na crnu listu vojno krilo libanonske grupe, ali ne i njenu političku stranku.
Izraelska vojska je u saopštenju potvrdila da izvodi neodređene napade, nakon što je ranije rekla da će ciljati vojnu infrastrukturu Hezbolaha "kao odgovor na ilegalne napore grupe da ponovo uspostavi aktivnosti u tom području".
Upozorila je stanovnike tri sela na evakuaciju.
Libanska državna novinska agencija NNA potvrdila je napade u tom području. Nije bilo neposrednih komentara Hezbolaha, niti izvještaja o šteti ili žrtvama.
Libanski premijer Navaf Salam rekao je da je upozorenje na evakuaciju suprotno međunarodnim mirovnim naporima.
- Libanska vlada je posvećena prekidu neprijateljstava i angažirana je na sastancima kako bi osigurala provedbu rezolucije UN-a kojom su okončane borbe između Hezbolaha i Izraela 2006. godine- rekao je Salam u objavi na X.
Liban je pod pritiskom Sjedinjenih Država, Saudijske Arabije i unutrašnjih rivala Hezbolaha da razoruža grupu.
Hezbolah je saopštio da bi bio "vrlo pogrešan korak" čak i razgovarati o razoružanju dok Izrael nastavlja zračne napade na Liban i okupira velike djelove zemlje na jugu.

Izrael izvodi napade na Hezbolah na jugu Libana

Sjedinjene Američke Države još jednom su uložile veto na rezoluciju Saveta bezbjednosti UN u kojoj je tražen momentalni i trajni prekid vatre u Gazi i oslobađanje talaca uz obrazloženje da ona ne ide dovoljno daleko u osudi Hamasa.
Svih ostalih 14 članova tog najmoćnijeg tijela UN glasalo je za rezoluciju, koja je opisala humanitarnu situaciju u Gazi kao "katastrofalnu" i pozvala Izrael da ukine sve restrikcije na isporuku pomoći za 2,1 milion Palestinaca na toj teritoriji.
- Kolege, američko protivljenje ovoj rezoluciji neće biti iznenađenje. Ona ne osuđuje Hamas niti priznaje pravo Izraela da se brani i pogrešno legitimizuje lažni narativ koji ide u prilog Hamasu, koji je nažalost naišao na odjek u ovom savjetu- rekla je Morgan Ortagus visoka američka politička savjetnica uoči glasanja.
Ona je dodala da su ostali članovi Savjeta bezbjednosti "zanemarili" američka upozorenja na "neprihvatljiv" jezik i umesto toga prihvatili nešto što je osmišljeno da naiđe na veto.
Ovakvo glasanje dalje ukazuje na izolaciju SAD i Izraela svijetu u odnosu na gotovo dvogodišnji rat u Gazi, piše agencija AP.
Glasanje je obavljeno samo nekoliko dana pred okupljanje svjetskih lidera na Generalnoj skupštini UN, gdje će Gaza biti glavna tema i na kojoj se vodeći američki saveznici spremaju da priznaju nezavisnu palestinsku državu. To je uveliko simboličan gest kojem se žestoko suprostavljaju Izrael i SAD, i čime se administracija predsjednika Donalda Trampa udaljava od bliskih saveznika uključujući i Veliku Britaniju.

SAD uložile novi veto na rezoluciju UN koja traži momentalno primirje u Gazi i oslobađanje talaca

Kako su glasnije priče o rekonstrukciji Vlade, drmaju se pozicije vlasti, a ministri iz redova Demokrata postaju sve nervozniji i sve usamnjeniji. To na svojoj koži ovih sedmica najbolje osjeća ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.&nbsp; Njegov najbliži saradnik Lazar Šaranović, čovjek kojeg je direktno Šaranović postavio na poziciju direktora Uprave policije, okrenuo je ministru leđa i grozničavo pokušava da sebi nađe novo, uticajno, policijsko uhljebljenje. &nbsp; I već je našao metu. Prema informacijama Televizije E, namjera ambicioznog Šćepanovića je da sebi obezbijedi mjesto šefa Specijalnog polcijskog odjeljenja, jer je Predrag Šuković predao zahtjev za odlazak u penziju. ODLAZAK ŠUKOVIĆA I AMBICIJE ŠĆEPANOVIĆA Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković najavio je krajem jula svom šefu, glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću odlazak u penziju, prvenstveno iz zdravstvenih razloga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190912_36b78b5168ff5d65460ede5fcafb540f309f1e4cb94d2696ef8e251a1b80f996.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917190912_36b78b5168ff5d65460ede5fcafb540f309f1e4cb94d2696ef8e251a1b80f996" data-rendition-name="original" width="1697" height="1251" loading="lazy" alt="OČEKUJUĆI KADROVSKE PROMJENE: Predrag Šuković i Vladimir Novović"> <figcaption>OČEKUJUĆI KADROVSKE PROMJENE: Predrag Šuković i Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Šuković je imao najmjeru da formalne procedure završi već početkom septembra, ali je na molbu Novovića – navodno zbog hapšenja ,,krupnih riba prošle i sadašnje vlasti” u oktobru i novembru - prihvatio da penzionisanje odgodi za kraj decembra ili, eventualno, za februar sljedeće godine. &nbsp; To je definitvno krajnji rok do kada će Predrag Šuković obavljati fukciju čelnog čovjeka Specijalnog policijskog tima. &nbsp; Ta je informaciaj došla do Šćepanovića i inicirala akciju samokandidovanja. Ali i urušavanja kredibiliteta dosadašnjeg šefa SPO. Prema izvorima iz vrha MUP-a, Šćepanović i Šuković odavno nijesu u najboljim odnosima, što potvrđuju riječi vršioca dužnosti direktora Uprave policije koji je prije nekoliko mjeseci u užem krugu saradnika kazao da će, ako treba, „vetingovati i Šukovića“ čim sjedne u njegovu fotelju. STRAH OD REKONSTRUKCIJE Najnovija borba za fotelju, ovog puta za poziciju šefa Specijalnog policijskog odjeljenja, direktno je povezana sa sve glasnijim najavama da bi premijer Milojko Spajić početkom oktobra mogao staviti u paket rekonstrukcije, odnosno smjena - osim ministra odbrane Dragana Krapovića - i ministra policije Danila Šaranovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190916_9a48db79985debf579d150bde0f75520f9ef56a968712e76cc85cecc3cdb021d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250917190916_9a48db79985debf579d150bde0f75520f9ef56a968712e76cc85cecc3cdb021d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="HOĆE LI BITI REKONSTRUKCIJE: Milojko Spajić i Branko Krvavac"> <figcaption>HOĆE LI BITI REKONSTRUKCIJE: Milojko Spajić i Branko Krvavac(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istovremeno, to je i Šćepanovićev bijeg od moguće odgovornosti za brojne &nbsp;nezakonitosti u sprovođenju akcije ,,Značka”, odnosno čišćenja policije od politički nepodobnih. U pokušaju da od policije naprave partijsku vojsku Demokrate su urušile bezbjedosni sistem Crne Gore a glavna poluga u tome bio je upravo Lazar Šćepanović i policijske starješine koje je on mimo kriterijuma doveo na mjesta odlučivanja. &nbsp; Znajući da mu nakon odlaska Šaranovića u policiji preostaje jedino povratak na poziciju inspektora u Odsjeku za kriminalističko obavještajne poslove za koje ima stalno rješenje Šćepanoviću je preostalo jedino da potraži novog političkog poslodavca. POTRAGA ZA POLITIČKIM POSLODAVCEM &nbsp; Višestruko nagrađivani policijski oficir iz vremena vladavine DPS-a odmah nakon političkih promjena 2020. godine priklonio se Uri Dritana Abazovića. Kada je Abazovićev pokret politički oslabio, Šćepanović je zaštitu našao u zagrljaju Demokrata. &nbsp; Iako je bio udarna pesnica u takozvanom vetingu unutar policije Šćepanović više od godinu funkciju obavlja kao vršilac dužnosti, što je bio način da ga Demokrate i pored njegove servilnosti drže pod kontrolom. Nakon što je dalje djelovanje Demokrata u vrhu bezbjednosnog sektora postalo upitno, Šćepanoviću se odmah odlučio da se približi drugim strankama, prvenstveno PES-u Milojka Spajića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190916_3bc0f8ecb50d37b235aff96e658c2779f78173f18dc6e66905fb22a50f26aa7c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250917190916_3bc0f8ecb50d37b235aff96e658c2779f78173f18dc6e66905fb22a50f26aa7c" data-rendition-name="original" width="1280" height="803" loading="lazy" alt="IZMEĐU ŽELJA I MOGUĆNOSTI: Lazar Šćepanović"> <figcaption>IZMEĐU ŽELJA I MOGUĆNOSTI: Lazar Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PRIBLIŽAVANJE SPAJIĆU &nbsp; Čelnik Uprave policije je na različite načine pokušao da se približi premijeru Spajiću preko ljudi bliskih lideru PES-a, poput premijerovog savjetnika Branka Krvavca ili Spajićevog ujaka Sretena Kankaraša, koji ima snažan uticaj u PES-u. &nbsp;&nbsp; Krajem avgusta Šćepanović se, sve u cilju vlastitih preporuka PES-u, sastao sa doktorom Zoranom Mrkićem i još nekim uticajnim predstavnicima Spajićeve partije u jednom lokalu u Nikšiću. Ipak, u akciji lobiranja za vlastite interese Šćepanović je nailazio na prpreke. &nbsp; Šćepanović je naišao na zatvorena vrata u ANB-u. Prema njegovim opservacijama, vrata tajne službe mu je zatvorio funkcioner PES-a i predsjednik Odbora za bezbjednost Miodrag Mišo Laković. &nbsp; &nbsp;Zato je, kao neku vrstu osvete, Šćepanović je počeo da unutar Uprave policije širi priče o &nbsp;sumnjivim finansijskim poslovima Lakovića, preko lanca pekara Sicilija. AMBICIJE BEZ KRAJA Borba za Šukovićevu fotelju je istovremeno i Šćepanovićev bijeg od odgovornosti za nezakonite akcije što je, po nalozima Demokrata radio u Upravi Policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190916_b452c7c5f09b1291ae93b38aae23c3ce80018b8ffd0e660da77daa98bc06c56e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250917190916_b452c7c5f09b1291ae93b38aae23c3ce80018b8ffd0e660da77daa98bc06c56e" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="RAZLAZ: Šćepanović, Šaranović i Bečić"> <figcaption>RAZLAZ: Šćepanović, Šaranović i Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim toga, realizujući partijske ciljeve Demokrata Šćepanović je zajedno sa Šaranovićem u potpunosti urušio sistem javne bezbjednosti – smanjenjm broja policajaca, nezakonitim otpuštanjem, primanjem u službu nekompetentnog kadra, izuzetno lošom organizacijom i opremljenošću polcije. I, bez obzira na to da li će uspjeti da nađe uticajnu funkciju i u narednom periodu, Šćepanović će se morati sigurno suočiti sa svim onim što je po partijskim nalozima Demokrata radio u Upravi Policije. Prije svega tolerisanje situacije u kojoj je kompletan njegov kabinet u vd stanju što nije zabilježeno do sada. Zatim, sprovođenje takozvanog vetinga, zakonski neutemeljenog progona kolega i bivših pretpostavljenih za koju su zakonsku osnovu pripremile Demokrate a Šćepanović sproveo kroz akciju kodnog imena ,,Značka“. Sve su to računi koji dolaze na naplatu. Zato je Lazar Šćepanović u trci sa vremenom, ne smije da čeka Spajićevu rekonstrukciju Vlade, jer bi i on mogao biti u paketu onih kojima se sprema smjena. I zato je sada sve karte bacio da bude ključni kandidat za šefa Specijalnog policisjkog odjeljenja. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je Šćepanović ipak pretjerao sa samolobiranjem i teško da će Predrag Šuković biti mnogo veseo što mu se fotelja izmiče prije nego što je i on planirao. Zato je sasvim moguće da Lazar Šćepanović postane i žrtva vlastite ambicije pa da ne bude novi šef SPO-a a da i ne ostane na poziciji čelnika Uprave policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šćepanović mjerka Šukovićevo mjesto

,,Hehehehehehe, uh kume znaš kad je pao Milo imao - &nbsp;neki osjećaj prave slobode. A htjeli su nam Lazovići glavu slomit”... &nbsp; Četiri dana nakon što je 30. avgusta 2020. godine srušena vlast Demokratske partije socijalista i koalicionih partnera, ovako su dvojica uticajnih članova škaljarskog klana, preko Skaj aplikacije, kovali planove za bolju i srećniju budućnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916190944_8b9448247fb3248763814b98acebcc041179fcd634b4da14d48fcf4412d90653.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250916190944_8b9448247fb3248763814b98acebcc041179fcd634b4da14d48fcf4412d90653" data-rendition-name="original" width="897" height="474" loading="lazy" alt='OLAKŠANJE NAKON 30.AVGUSTA 2020. GODINE: Skaj prepiska ,,Ahila" i ,,Kaprija"'> <figcaption>OLAKŠANJE NAKON 30.AVGUSTA 2020. GODINE: Skaj prepiska ,,Ahila" i ,,Kaprija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  A ta bolja i srećnija budućnost, prema zamisli škaljaraca, morala je ići samo u jednom pravcu – rasformiranja specijalnog policijskog tima i uklanjanja sa pozicija odlučivanja Zorana Lazovića, uticajnog policijskog funkcionera. A potom kroz dalji obračun koji će, umjesto škaljaraca, da sa Lazovićem, ali i Milivojem Katnićem i ostalima da obavi – nova avgustovska vlast. &nbsp; U porukama koje razmjenjuju Vladimir Ulama, pod nadimkom ,,Kapri” i njegov saborac iz škaljarskog klana čiji jedini znak prepoznavanje je nadimak ,,Ahil” zaista se vidi olakšanje nakon izbora. Kao i nada da više neće biti pod progonom jer su se sada &nbsp;njihovi prijatelji dočepali vlasti. &nbsp; &nbsp;,,Bar nam neće više murija na život seđeti kad se instaliraju ovi naši” – kaže škaljarac sakriven iza nadimka ,,Ahil”. &nbsp; RASFORMIRATI SPECIJALNI TIM ,,Ahil” upozorava Ulamu da sada, poslije izbora &nbsp;,,treba pripaziti da se skine specijalni tim”, pa kad, kako kaže, ,,skine se Lazović, kako će da puca”... Analiza komunikacija visokopozicioniranog člana škaljarske kriminalne grupe Vladimira Ulame i drugog pripadnika ove kriminalne organizacije pokazuje da su promjenu vlasti 30. avgusta 2020. dočekali kao veliki, radosni, politički i društveni preokret. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916190952_fc8c5d5cbd21da119dd9680b6eacfe580716da6e0afc9bffc546ea233b3ad29a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250916190952_fc8c5d5cbd21da119dd9680b6eacfe580716da6e0afc9bffc546ea233b3ad29a" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SMETNJA ZA KLANOVE: Zoran Lazović, bivši policijski funkcioner "> <figcaption>SMETNJA ZA KLANOVE: Zoran Lazović, bivši policijski funkcioner(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kao i u više prethodnih Skaj korespondencija, tako i ovoj vođenoj četiri dana nakon parlaemntarnih izbora vidi se da su uticajni članovi škaljarskog kriminalnog klana bili glasači Demokrata Alekse Bečića. Zato ,,Ahil” i kaže da su svi iz njegove kriminalne grupe glasali za Demokrate, očekujući da će upravo ekipa okupljena oko čelnika Demokrata dobiti zadatak kontrole bezbjednosnog sektora. &nbsp; Istovremeno, Skaj prepiska pokazuje da su još 3. septembra, četiri dana nakon izbora, škaljarci imali informacije da će Dritan Abazović biti ključni čovjek u novoj vlasti. Lider Ure, partije koja je programski udaljena u odnosu na prosrpske i proruske partije bio je spreman da preuzme potpredsjendičko mjesto u vladi formiranoj u Manastiru Ostrog, pod budnim okom Amfilohija, tadašnjeg mitropolita Srpske crkve u Crnoj Gori. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916190952_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250916190952_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="JUNAK NA SKAJ APLIKACIJAMA: Dritan Abazović"> <figcaption>JUNAK NA SKAJ APLIKACIJAMA: Dritan Abazović(Photo: Ilustracija)</figcaption> </figure>  Škaljarci su očekivali mnogo od Abazovića, pa su na interesantan način iskazivali zadovljstvo što će čelnik Ure biti koordinator svih službi bezbjednosti. &nbsp;&nbsp; ,,GLASALI SMO DEMOKRATE, KADA SMO ZNALI...” Škaljarac koji se skriva pod pseudonimom ,,Ahil” ističe da su i on ,,i svi njegovi“ glasali Demokrate, i da su članovi Bečićeve stranke ,,svi kao „braća“. Poručuje i da škaljarcima policija - nakon promjene vlasti - više neće praviti probleme, za razliku od prethodnog perida, kada su im, citiramo, ,,Lazovići htjeli glavu slomiti”. &nbsp; I ove Skaj prepiske članova škaljarskog klana pokazuju naklonost bezbjednosno interesantnih lica prema Demokratskoj Crnoj Gori. To je obimna dokumentacija kojom raspolaže Specijalno državno tužilaštvo i koja ukazuje na veze te kriminalne grupe sa Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; Od komunikacije braće Janka i Vladimira Vukadinovića, do komunkacije Vladana Radomana i bivšeg šefa škaljaraca Jovice Vukotića na Cetinju, pa Vladimira Ulame i Stevana Đurišića, pripadnika barske kriminalne grupe. U komunikaciji Barana se Đurišić izjašnjava kao član političke stranke Demokratska Crna Gora. &nbsp;Televizija E, ali i više drugih medija, opširno su izvještavali o razgranatim vezama OKG ,,Budvanska” sa funkcionerima Demokrata u Budvi. Ali i o bahatom, nezakonitom ponašanju nekih policijskih funkcionera iz redova Bečićeve stranke. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916190956_555bf2d8b2a774fea3ad10021989e34eee6369270b967ef49ffee7a16cf33d93.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250916190956_555bf2d8b2a774fea3ad10021989e34eee6369270b967ef49ffee7a16cf33d93" data-rendition-name="original" width="994" height="633" loading="lazy" alt="BEZ SANKCIJA: Dragana Kažanegra Stanišić"> <figcaption>BEZ SANKCIJA: Dragana Kažanegra Stanišić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  FUNKCIONERSKA BAHATOST &nbsp; Poput Dragane Kažanegre Stanišić, državne sekretarke u Ministarstvu unutrašnjih poslova, koja je bila javno prozvana da je zaposjela tuđu imovinu u naselju Pržno u opštini Budva. Protiv nje je 25. decembra prošle godine Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru podnio krivičnu prijavu Miraš Miketić, vlasnik stana u kojem je Kažanegra Stanišić boravila, mimo njegovog odobrenja. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Svi ovi detalji, sadržaj Skaj prepiske, ali i informacije o zloupotrebama službenog položaja pohranjeni su mjesecima u ladicama Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novivić, a neke i više od dvije godine. I za sada nema ikakve akcije, čak ni najava da će bilo ko biti saslušan ili da će se formirati predmet. &nbsp; &nbsp;Izgleda kao da je pozicija vlasti za sada - savršen štit. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

,,Dritan mi je sledeća tetovaža!”

Advokat Veselin Radulović dopunio je krivičnu prijavu protiv funkcionera Demokrta Borisa Bogdanovića zbog osnovane sumnje da počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i ugrožavanje sigurnosti. U prijavi koju će Radulović danas predati Specijalnom državnom tužilaštvu a, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je Bogdanović nakon što je objavljena informacija da je protiv njega dopunjena krivična prijava zbog sumnje da je falsifikova isprave – diplomu, uputio niz primitivnih uvreda, kleveta i prijetnji. Bogdanović je u saopštenju advokta Radulovića označio kao „glasnogovornika bivših visokorangiranih policajaca koji su povezani sa kriminalnim strukturama“, kao dio „kriminalne piramide“, kao nekoga ko „štiti šverc i korupciju“, zatim da je „nagazio pogrešnog“ i da će „vidjeti šta znači politička i pravna šaka u vrh brade“. -Protiv Bogdanovića sam 15. septembra dopunio prijavu zbog osnovane sumnje da je počinio i krivično djelo falsifikovanje isprave. U javnom odgovoru na vijest o dopuni krivične prijave Bogdanović nije osporio navode iz krivičnih prijava i dopune prijave, već je nakon niza primitivnih uvreda i kleveta moj račun uputio prijetnje dovodeći me u vezu sa kriminalnim klanovima i kriminalnim strukturama - piše u prijavi Radulovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Advokat u prijavi kao dokaz navodi saopštenje koje je Bogdanović objavio na Fejsbuku. Radulović smatra da iako Bogdanović ne djeluje „kao osoba koja bi neposredno bila u stanju da realizuje prijetnju poput „šake u bradu“ ipak prijetnje se moraju shvatiti ozbiljno jer, kako se navodi u prijavi, Bogdanović je član političke partije za koju SDT posjeduje dokaze – skaj prepiske da su članovi kriminalnih organizacija u njenu korist kupovali glasove. Advokat je ukazao i da Bogdanovićeva partija upravlja sektorom bezbjednosti i odbrane, pri čemu neosnovana povezivanja predstavljaju ozbiljna targetiranja i ugrožavanje sigurnosti. -S obzirom da postoji osnovana sumnja da je ova prijetnja rezultat djelovanja kriminalne organizacije i da je nastavak pokazane spremnosti da se u njenom djelovanju primjenjuje nasilje i zastrašivanje , kao i da je prijetnja reakcija na krivične prijave koje sam prethodno podnio zato dostavljam ovu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu – piše u prijavi advokata Radulovića. On podsjeća da su mu i ranije „članovi organizacije uputili prijetnje i ugrozili mu sigurnost navodima da mu predstoji „ćeranija“ i da će „plakati“ samo zato što radi svoj posao“. Nove prijetnje, prema stavu Radulovića, predstavljaju novi pokazatelj spremnosti kriminalne organizacije da u djelovanju primjenjuje nasilje i zastrašivanje. -Dodatno način javnog izražavanja prijavljenog Bogdanovića dodatno ide u prilog sumnjama u regularnost diplome za koju navodi da je stekao, jer diplomirani pravnici na krivične prijave ili podneske sigurno ne odgovaraju primitivnim uvredama, klevetama i prijetnjama da će „vidjeti šta znači politička i pravna šaka u vrh brade“. Naprotiv, na takav način odgovaraju upravo članovi kriminalne organizacije – piše u prijavi.

Radulović: Bogdanović na optužbe odgovorio ne kao pravnik, već kao član kriminalne organizacije

Ministar odbrane Slovenije Borut Sajovic, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, upozorio je da su putevi demokratije zahtjevni, te izrazio uvjerenje da će se problem na koji mu je Portal ETV ukazao, a tiče se diskriminacije medija od strane ministra odbrane Crne Gore, Dragana Krapovića, riješiti – jer to, kako je kazao, jeste demokratija.
Novinar portala ETV Miraš Dušević najprije je upoznao gosta iz Slovenije, a potom i crnogorsku javnost, da danas nijesmo bili prisutni na konferenciji za medije u Vili Gorica zbog ministra odbrane Crne Gore, Dragana Krapovića, već zbog prisustva uvaženog gosta iz Slovenije – ministra odbrane Boruta Sajovica.
Poručili smo da smatramo važnim da ukažemo na praksu diskriminacije koju ministar Krapović sprovodi prema određenim crnogorskim medijima, među kojima su Portal ETV i Televizija E.
Naime, predstavnicima ovih medija onemogućava se prisustvo zvaničnim konferencijama za medije, sistematski se uklanjaju sa mailing lista i izostavljaju iz komunikacije koja se odnosi na institucionalne aktivnosti Ministarstva odbrane.
Ministru Sajovicu postavili smo jasno pitanje: da li je ovakvo ponašanje praksa u bilo kojoj od zemalja članica Evropske unije? I dodatno – da li smatra da će se ovakvo postupanje odraziti na izvještaje Evropske komisije o napretku Crne Gore ka članstvu u EU, posebno u segmentu koji se odnosi na slobodu medija?
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKX8xsvLU2Gg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ministar Sajovic je odgovorio jasno: Crna Gora jeste na putu demokratskih promjena, na putu nadogradnje, i taj put, kako je rekao, nije jednostavan.
–Ti putevi su zahtjevni. Uvijek može doći do nekog nesporazuma, ali uvjeren sam da će se, čak i stvari o kojima ne znam, svakako riješiti. Tako da će to biti dobro za demokratiju, za zajednicu. Poznajem ministra i uvjeren sam da će i ovo biti istorija – poručio je slovenački ministar odbrane Borut Sajović, odgovarajući na pitanje Portala ETV.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DiZpEjFYWSik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Portal ETV, Televizija E i Portal Analitika prisustvovali su današnjoj press konferenciji isključivo kako bi visokom zvaničniku iz Slovenije, koja je članica EU, prenijeli jasnu i nedvosmislenu poruku da njegov crnogorski kolega na brutalan način diskriminiše jedan broj crnogorskih medija, ali i kako bi od njega čuli da li je to nešto sa čim se susrijeću u EU i da li ovo znači da se na ovaj način ugrožava sloboda medija.

Tag: turisti