<p>U Herceg Novom, prema najnovijim podacima, boravi 4,09 hiljada turista, tri više nego u istom periodu prošle godine.</p>
<p>Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 3,58 hiljada, a domaćih 517.</p>
<p>U hotelima boravi 2,51 hiljada gostiju, a u domaćinstvima 1,59 hiljada.</p>
<p>U auto-kampovima su evidentirana dva gosta, dok ih u hostelima nije bilo.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Herceg Novom 4,09 hiljada turista

<p>U Tivtu trenutno boravi 1,77 hiljada gostiju, prema trenutnim podacima.</p>
<p>Od ukupnog broja, 1,72 hiljade su strani gosti, a 47 domaći, prenosi Radio Tivat.</p>
<p>U hotelima je 199 gostiju, 46 domaćih i 153 stranih, što je 43 odsto više nego prošle godine, ali 13 odsto manje nego 2019.</p>
<p>Za privatni smještaj odlučio se najveći broj gostiju, 1,57 hiljada, što je pad od tri odsto u poređenju sa prošlom godinom, ali rast od 90 odsto u odnosu na isti period 2019. godine.</p>
<p>U strukturi gostiju i dalje su najbrojniji iz Rusije, a slijede turisti iz Srbije, Turske, Azerbejdžana i Ukrajine, te manji broj njih iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Velike Britanije, Kosova, Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Njemačke.</p>

U Tivtu trenutno 1,77 hiljada gostiju

<p>U Herceg Novom boravi 3.746  gostiju, što je za 1.304 manje prijavljenih gostiju, u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci lokalne turističke organizacije.</p>
<p>Od ukupnog broja registrovanih gostiju, većinom su stranci, njih 3.343.</p>
<p>U hotelima je smješteno ukupno 1.978 gostiju, od čega 1.582 stranaca, dok je privatni smještaj odabralo 1.766 gostiju i uglavnom su svi strani turisti.</p>
<p>U auto kampovima je smješteno nekoliko stranih turista, dok u hostelima nema prijavljenih gostiju, saopštili su iz Turističke organizacije Herceg Novi.</p>

U Herceg Novom manje gostiju nego prošle godine

<p>U Kotoru boravi 1,45 hiljada turista, saopšteno je iz kotorske Turističke organizacije.</p>
<p>Najveći broj gostiju, njih 1,08 hiljada, boravi u privatnom smještaju, 359 u hotelskom, a 16 u hostelima, prenosi Radio Kotor.</p>
<p>U privatnom smještaju su najbrojniji državljani Rusije, Turske, Srbije, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), a hotelskom Francuzi, Britanci, Turci i Kinezi.</p>
<p>U toku protekle sedmice, Kotor je obišlo 16,94 hiljade izletnika. Najbrojnije su bile grupe iz Turske, SAD-a, Njemačke, Velike Britanije i Kine.</p>

U Kotoru 1,45 hiljada turista

<p>U Herceg Novom, prema podacima od četvrtka, boravi 5,63 hiljade turista - 599 više nego u istom periodu prošle godine.</p>
<p>Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 5,06 hiljada, a domaćih 566.</p>
<p>U hotelima boravi 3,49 hiljada gostiju, a u domaćinstvima 2,14 hiljada.</p>
<p>U auto-kampovima su evidentirana četiri gosta, dok ih u hostelima nije bilo.</p>

U Herceg Novom 5.63 hiljade turista

<p>U Herceg Novom, prema podacima od četvrtka, boravi 7,73 hiljade turista, 496 manje nego u istom periodu prošle godine.</p>
<p>Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 7,23 hiljade, a domaćih 501.</p>
<p>U hotelima boravi 4,57 hiljada gostiju, a u domaćinstvima 3,13 hiljada.</p>
<p>U auto-kampovima su evidentirana 25 gosta, dok ih u hostelima nije bilo.</p>

U Herceg Novom 7,73 hiljade turista

<p>U Tivtu trenutno boravi 4.334 gosta, 12 odsto više nego godinu ranije u istom periodu. U odnosu na 2019. povećanje iznosi 33 odsto, pokazuje lokalna Turistička organizacija.</p>
<p>Od tog broja stranaca je 4.299, a domaćih gostoju 35.</p>
<p>I privatni smještaj, gdje boravi 3.492 gosta, bilježi rast od 12 odsto u odnosu na lani, dok je u hotelima zabilježeno povećanje 20 odsto. Taj vid smještaja odabrala su 842 gosta.</p>
<p>U strukturi gostiju najbrojniji su turisti sa tržišta Rusije sa učešćem od 24,60 odsto od ukupnog broja, slijede gosti iz Srbije, Turske i Velike Britanje.</p>
<p>Na tivatskoj rivijeri u manjem procentu borave gosti iz Ukrajine, Bosne iHercegovine, SAD, Izraela i Azerbejdžana, piše Radio Tivat.</p>

U Tivtu više turista nego lani, svaki četvrti gost Rus

<p>Na kotorskoj rivijeri odmara 4,93 hiljade gostiju, pokazuju posljednji podaci lokalne Tursitičke organizacije (TO).<br/>
<br/>
Od toga 3,34 hiljade boravi u privatnom smještaju, 1,52 hiljade u hotelima, 59 u hostelima, a šest u kampovima, saopšteno je Radio Kotoru iz TO.<br/>
<br/>
U privatnom smještaju najbrojniji su gosti iz Turske, Srbije, Rusije, Velike Britanije i Njemačke, dok u hotelima prednjače gosti iz Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Kine, Rusije, Njemačke i Francuske.<br/>
<br/>
Grad je tokom protekle sedmice posjetilo 24,02 hiljade izletnika, najviše iz Turske, Njemačke, SAD-a, Poljske, Francuske, Izraela, Velike Britanije i Španije.</p>

Na kotorskoj rivijeri blizu 5.000 gostiju, najviše iz Turske, Srbije, Rusije...

<p>U svim vidovima smještaja na tivatskoj rivijeri trenutno boravi 6,31 hiljada gostiju što je šest odsto više nego u isto vrijeme prošle godine, pokazuju podaci lokalne Turističke organizacije (TO).<br/>
<br/>
Broj turista je, prema podacima, 21 odsto viši u odnosu na uporedni period rekordne 2019. godine.<br/>
<br/>
Od ukupnog broja, stranaca je 6,29 hiljada, a domaćih samo 22, prenosi Radio Tivat.<br/>
<br/>
U hotelima boravi 872 gosta, što je 23 odsto manje nego u isto vrijeme protekle godine, a u odnosu na 2019. manje gostiju je 17 odsto.<br/>
<br/>
Privatni smještaj, u kome boravi ukupno 5,34 hiljade gostiju, bilježi porast od 14 odsto više nego prošle, odnosno 32 odsto u odnosu na rekordnu 2019. Taj vid smještaja odabrali su uglavnom strani gosti.<br/>
<br/>
U strukturi gostiju koji borave na tivatskoj rivijeri i dalje su najbrojniji turisti sa tržišta Srbije, slijede gosti iz Rusije, Velike Britanije, Turske i Bosne i Hercegovine.<br/>
<br/>
U manjem procentu ovdje odmaraju i gosti iz Njemačke, Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Izraela i Francuske.</p>

U Tivtu šest odsto više turista, najviše iz Srbije, Rusije, Britanije...

<p>Pritisci poraženih struktura u Kotoru na Opštinsku izbornu komisiju su kulminirali, a sve kako bi taj organ još jednom ušao u zonu bezakonja – zbog čega su, uostalom, juče protiv njihovih članova podnijete i krivične prijave, saopštio je večeras iz kotorskog DPS-a.</p>
<p>- Odlazeća garnitura i, sada već bivši, predsjednik opštine, danima na sve načine pokušavaju da pritisnu članove OIK Kotor da proglase konačne rezultate lokalnih izbora, iako su i sami svjesni da je posrijedi ozbiljno krivično djelo. Jer, proglašenja bilo kakvih rezultata nema dok traje postupak pred Ustavnim sudom, koji je i dalje u toku. Nadalje, proglašenja konačnih rezultata nema dok se ne ispoštuje naredba Državne izborne komisije da budu ponovljeni izbori na biralištima na Prčanju i Mircu – saopšteno je iz DPS-a.</p>
<p>Iz te stranke apeluju na članove OIK Kotor da ostanu dosljedni sprovođenju zakona i da ne popuste pred pritiscima onih koje su, kako kažu, građani otpisali, a koji bi sada na silu i bezakonjem da opstanu na vlasti.</p>

DPS Kotor: Poražene strukture vrše pritisak na OIK, na silu bi da opstanu na vlasti

<p>Uz puno razumijevanje činjenice da se rukovodstva ministarstava unutrašnjih poslova i odbrane još uvijek oporavljaju od „spektakularnog“ izbornog rezultata u Budvi, ne mogu a da ne primijetim vrijeme koje je bilo potrebno da nam čelnici bezbjednosnog sektora daju odgovor na<br/>
 pitanje vezano za oštećenje vojne letilice prilikom potrage za jutros uhapšenim <b>Alijom Balijagićem</b>, saopštio je poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević reagujući na objavu Ministarstva odbrane.<br/>
 <br/>
 - Nema potrebe da me, gospodo iz ministarstva, molite bilo šta, jer sam kao poslanik iskoristio priliku da resornog ministra unutrašnjih poslova, u njegovom prisustvu, u Parlamentu, na sjednici matično odbora, upitam da potvrdi ili negira informaciju koju sam dobio. Gdje ćete ljepšu i zakonskiju mogućnost? Bez ikakvog skrivanja, bez nepotpisanih saopštenja – oči u oči pred kolegama i građankama i građanima. Činjenica da se ministar, u svom odgovoru, niti jednom<br/>
 riječju nije osvrnuo na moje pitanja govori dovoljno sama za sebe – naveo je Zirojević.<br/>
 <br/>
 On podsjeća da je duže od 24 sata bilo potrebno bezbjednosnom sektoru, u ovom slučaju<br/>
 Ministarstvu odbrane, da se ovim povodom oglasi.&nbsp;</p>
<p>- Proizvod nad 24-časovnog rada bezbjednosnog sektora ovo je šturo saopštenje u tri pasusa, puno opštih mjesta i paušalnih tvrdnji, bez ikakvog potkrepljenja činjenicama. Pritom, iako ministarstvo ima svog šefa, ministra odbrane, koji bi po logici stvari trebao da komunicira sa<br/>
 poslanikom u javnom prostoru, ovo saopštenje je ostalo nepotpisano. Ako ništa drugo, cijenim što ministar Krapović nije htio da svoje ime stavi u potpisu ovakvog teksta – navodi Zirojević. <br/>
 <br/>
 On dodaje da nije sklon da Krapoviću povjeruje na riječ, pa ga je pozvao da javno objavi službenu zabilješku povodom oštećenja vojne letilice, kako bi konkretnim dokazom potkrijepio svoje tvrdnje.&nbsp;</p>
<p>- U suprotnom, smatraću vaše saopštenje klasičnim pokušajem obmane javnosti kako bi se od nje prikrile činjenice – zaključio je Zirojević.</p>

Zirojević Ministarstvu odbrane: Objavite službenu zabilješku povodom oštećenja letilice

<p>Tokom potrage za Alijom Balijagićem, osumnjičenim za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju, nije uništena letjelica brijedna oko 100 hiljada EUR, saopštili su iz Ministarstva odbrane (MOD).<br/>
<br/>
Iz tog Vladinog resora su to rekli zbog, kako su naveli, informacija o navodnom uništenju vojne opreme prilikom akcije traganja Balijagićem.<br/>
<br/>
- Prilikom akcije pripadnika Vojske i Uprave policije nije uništena letjelica vrijednosti od oko 100 hiljada EUR - kaže se u saopštenju.<br/>
<br/>
Navodi se da oštećenje bespilotne letjelice nije nastalo kao posljedica naređenja bilo koga iz Uprave policije.<br/>
<br/>
- Čim nije bilo naređenja, kako se navodi „jednog od pomoćnika direktora policije“, uništenje letjelice, sve i da se desilo, nije moglo nastati kao posljedica toga - kazali su iz MOD.<br/>
<br/>
Kako su rekli, manje oštećenje nastalo na bespilotnoj letjelici dogodilo se usljed otežanih vremenskih uslova, a njena opravka je urađena na mjestu događaja.<br/>
<br/>
Iz MOD su zamolili sve, a naročito poslanike crnogorske Skupštine, da koriste zakonske mogućnosti da dobiju odgovor od institucija na sva pitanja koja ih zanimaju, kao što su to nebrojeno puta do sada činili.<br/>
<br/>
- Iznošenje poluistina i notornih neistina ne doprinosi nikome, a naročito nije u interesu javnosti - zaključili su iz MOD.</p>

Tokom potrage za Balijagićem nije uništena letjelica

<p>Juniorska ABA liga počinje sjutra, a nastupiće 16 timova, podijeljenih u četiri grupe, a među njima je i crnogorski predstavnik Podgorica Bemax.</p>
<p>Turniri grupne faze će biti odigrani od sjutra do 24. novembra u dva grada, u Beogradu i Laktašima. Podgorica Bemax biće u grupi D (koja se igra u Laktašima) sa Cibonom, Crvenom zvezdom i Širokim, zbog čega su juniori danas otputovali za Banja Luku.</p>
<p>- Ovo je za naš klub velika privilegija da ćemo imati priliku da nastupimo u ovakvom takmičenju. Drago mi je, jer su naši talentovani juniori to zaslužili. Osvojili smo titulu prvaka Crne Gore, pokazali da imamo ogroman potencijal i sigurno da će za njih ovo biti veliko iskustvo – kazao je <b>Marko Sekulić</b>, trener ekipe.</p>
<p>Nakon odigranih mečeva u grupnoj fazi (svaka ekipa po tri), pobjednici grupa izboriće plasman u polufinale.</p>
<p>Grupa A (dvorana FMP, Beograd): Borac, Cedevita Junior, Krka, Mega Grupa B (dvorana FMP, Beograd): Dubai, FMP, SC Derbi, Partizan Grupa C (Sportska dvorana Laktaši): Cedevita Olimpija, Igokea, Spartak, Zadar; Grupa D (Sportska dvorana Laktaši): Cibona, Crvena zvezda, Podgorica Bemax, Široki.</p>
<p>Na startu, Podgorica sjutra od 15 časova igra protiv Širokog, dok od 12:30h igraju Cibona i Crvena zvezda.&nbsp;</p>
<p>- Dobro smo trenirali, imali smo lakše mečeve u domaćem takmičenju, ali smo se svakako potrudili da uđemo u što bolji ritam, kako bi što spremnije dočekali ovaj turnir. Kod igrača se osjeća veliki motiv, jer je privilegija biti među velikanima jugoslovenske košarke i sigurno da ćemo nastojati da odigramo što bolje i ostavimo što bolji utisak – naglasio je Sekulić.</p>
<p>Za Podgoricu će na ovom turniru igrati: <b>Lazar Bajčeta</b>, <b>Šefćet Bećiragić</b>, <b>Jan Bulajić</b>, <b>Aljoša Drašković</b>, <b>Balša Globarević</b>, <b>Vuk Kankaraš</b>, <b>Denil Krnić</b>, <b>Petar Pinter</b>, <b>Filip Rabrenović</b>, <b>Marko Radunović</b>, <b>Andrija Vujačić </b>i <b>Stefan Jocović</b>.</p>
<p>Pored Marka Sekulića u stručnom štabu su još trener <b>Marko Popović </b>i fizioterapeut <b>Jasmin Drešević</b>.</p>

Juniori Podgorice Bemax otputovali za Banja Luku

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: turisticka-organizacija