U Tivtu, prema podacima lokalne Turističke organizacije, trenutno boravi skoro 1,5 hiljada turista, što je osam odsto više nego prošle godine.
Od ukupnog broja gostiju, svega 34 su domaći, a ostalo strani turisti, prenosi Radio Tivat.
Najveći udio i dalje ostvaruju hoteli, u kojima boravi 161 gost, 42 odsto više nego prošle godine. Od ukupnog broja turista u hotelima, 128 su stranci.
U privatnom smještaju evidentirano je 1,34 hiljade gostiju, što je pet odsto više nego prošle godine. U toj kategoriji smještaja skoro svi su strani gosti. 
- Najveći interes zabilježen je sa ruskog tržišta, koje se izdvojilo kao dominantan izvor dolazaka. Slijede gosti iz Srbije, koji tradicionalno zauzimaju važno mjesto u ukupnoj strukturi posjeta. U nastavku dolaze posjetioci iz Azerbejdžana, čije prisustvo bilježi stabilan rast i sve značajniju ulogu - saopštili su iz tivatske TO.
Među zapadnoevropskim tržištima ističe se Velika Britanija, nakon koje slijede dolasci iz Bosne i Hercegovine i Ukrajine. U sredini liste nalaze se gosti iz Turske, koji takođe doprinose raznolikosti strukture posjetilaca.
Među gostima su i oni iz Hrvatske, Italije i Njemačke, čija su tržišta prisutna u manjem obimu, ali i dalje važna za ukupnu turističku sliku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

U Tivtu skoro 1,5 hiljada gostiju

U Tivtu trenutno boravi 1,72 hiljade turista, 15 odsto više nego prošle godine, pokazali su podaci Turističke organizacije (TO) tog grada.
Od ukupnog broja gostiju, domaćih je svega 47, prenosi Radio Tivat.
Najveći broj posjetilaca smješten je u privatnom smještaju, 1,46 hiljada, među kojima je samo jedan domaći. Privatni smještaj u odnosu na prošlu godinu bilježi rast od sedam odsto, dok je u poređenju sa 2019. godinom ostvaren izuzetno skok od 119 odsto.
Hotelima bilježe 262 dolaska, 46 domaćih i 216 stranih. U poređenju sa prošlom godinom zabilježen je rast od 87 odsto, a u odnosu na 2019. godinu povećanje od 81 odsto.
U strukturi gostiju dominiraju turisti iz Rusije i Srbije, koji zajedno čine više od 40 odsto ukupnog turističkog prometa. Među zemljama s većim brojem dolazaka izdvajaju se i Turska, Ukrajina, Bosna i Hercegovina i Velika Britanija, a slijede gosti iz Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske i Kosova.

610x380

U Tivtu 15 odsto više gostiju nego prošle godine

Na tivatskoj rivijeri, u svim vidovima smještaja, prema posljednjim podacima, boravi 9,08 hiljada gostiju, od čega 79 domaćih i 8,99 hiljada stranih.
U odnosu na prošlu godinu zabilježen je rast od tri odsto, dok je u poređenju sa 2019. evidentirano povećanje od čak deset odsto, prenosi Radio Tivat.
Najviše turista i dalje bira privatni smještaj, gdje je evidentirano njih 7,43 hiljade, što predstavlja blagi pad u odnosu na lani.
S druge strane, u hotelima je registrovano 1,49 hiljada turista, što je rast od 35 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Odmarališta bilježe rast od 11 odsto i u njima boravi 117 gostiju, dok je u kampovima prijavljeno svega 43 posjetioca, što je pad od 14 odsto u odnosu na prošlu godinu.
U poređenju sa 2019. godinom, rast su ostvarili hoteli i privatni smještaj, dok su kampovi i odmarališta zabilježili slabije rezultate.
Najveći broj turista dolazi iz Srbije, njih 2,29 hiljada, što čini 30,8 odsto ukupne strukture. Slijede turisti iz Rusije, njih 1,12 hiljada ili 15,1 odsto, a na trećem mjestu je Velika Britanija sa 432 posjetioca, odnosno 5,8 odsto.
Značajan broj gostiju dolazi i iz Bosne i Hercegovine, njih 421, Njemačke 295 i Ukrajine 279. Primjetan je i rast dolazaka iz Turske, Izraela, SAD-a i Italije.
Ukupno gledano, turisti iz regiona i dalje čine najveći dio posjeta, a istovremeno, porast interesovanja sa zapadno-evropskih tržišta i prisustvo turista iz udaljenih destinacija, potvrđuje da Tivat ima svoje mjesto i na globalnoj turističkoj mapi.

500x500

U Tivtu tri odsto više gostiju

U svim vidovima smještaja na tivatskoj rivijeri boravi 9,3 hiljade gostiju, što je tri odsto manje nego prošle godine, saopšteno je iz Turističke organizacije Tivat.
Prema podacima, to je pet odsto više nego 2019. godine, prenosi Radio Tivat.
U hotelima je 1,37 hiljada gostiju ili 17 odsto više nego prošle godine, u privatnom smještaju 7,77 hiljada ili pet odsto manje nego prošle godine, u odmaralištima 124, a u kampovima 43 turista.
Među gostima najviše ih je iz Srbije i Rusije, zatim slijede turisti iz Bosne i Hercegovine (BiH), Velike Britanije, Turske, Ukrajine, Njemačke, Izraela, Francuske i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

U Tivtu tri odsto manje gostiju

U Tivtu, prema podacima Turističke organizacije (TO) tog grada, boravi 3,03 hiljade gostiju, devet odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Broj gostiju je u odnosu na 2019. godinu porastao čak 37 odsto, prenosi Radio Tivat.
Od ukupnog broja turista, njih 3,02 hiljade su stranci.
U hotelima je smješteno 547 gostiju, što je na istom nivou kao i prethodne godine. Privatni smještaj bilježi rast od 11 odsto u odnosu na prošlu godinu, a u tom vidu smještaja trenutno boravi 2,48 hiljada turista, među kojima su samo dva domaća gosta.
U strukturi posjetilaca i dalje prednjače turisti iz Rusije, koji čine 25,13 odsto ukupnog broja. Slijede gosti iz Srbije sa 17 odsto, a za njima turisti iz Turske i Azerbejdžana.
U manjoj mjeri zastupljeni su turisti iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Ukrajine, Filipina i Njemačke.

Rast broja turista u Tivtu

U Tivtu, prema podacima Turističke organizacije tog grada, boravi 2,25 hiljada turista, dva odsto više nego prethodne godine.
Broj turista u tom gradu veći je 31 odsto u poređenju sa 2019. godinom, prenosi Radio Tivat.
Od ukupnog broja gostiju, svega šest su domaći, dok su ostalo strani.
Hotelski smještaj je odabralo 340 gostiju, 19 odsto manje u odnosu na prethodnu godinu. U privatnom smještaju zabilježen je rast od sedam odsto na 1,91 hiljadu stranih turista koji su se odlučili za tu opciju.
Najbrojniji gosti dolaze iz Rusije, njih 23,69 odsto, a slijede turisti iz Srbije sa 17,31 odsto i Turske sa 11,04 odsto.
Ostali gosti dolaze iz Velike Britanije, Azerbejdžana, Ukrajine, Njemačke, Hrvatske i Francuske.

U Tivtu, prema posljednjim podacima Turističke organizacije (TO), boravi 1,76 hiljada gostiju, pet odsto manje nego prošle godine.
To je u odnosu na 2019. godinu 53 odsto više, prenosi Radio Tivat.
Od ukupnog broja turista, stranih je 1,69 hiljada, a domaćih 79.
U hotelima je smješteno 314 gostiju, 12 odsto više nego prošle godine, a u privatnom smještaju 1,45 hiljada ili osam odsto manje nego prošle godine.
I dalje najviše gostiju je iz Rusije, Srbije i Turske.

U Tivtu 1,76 hiljada gostiju

U Tivtu, prema podacima Turističke organizacije tog grada, boravi 1,52 hiljade turista, sedam odsto manje nego prošle godine.
Od ukupnog broja gostiju 45 je domaćih, a 1,48 hiljada stranih, prenosi Radio Tivat.
Hoteli su ugostili 167 turista, među kojima 44 domaća i 123 stranca. Za strane goste, privatni smještaj ostaje najpopularniji, jer je 1,35 hiljada stranaca odabralo taj vid smještaja, dok je registrovan samo jedan domaći gost.
Što se tiče strukture, najbrojniji su gosti iz Rusije, koji čine 31 odsto od ukupnog broja posjetilaca. Slijede turisti iz Srbije, Turske, Bosne i Hercegovine (BiH) i Azerbejdžana. U manjem broju u Tivtu borave i turisti iz Ukrajine, Velike Britanije, Hrvatske, Albanije i Kosova.

U Tivtu 1,5 hiljada gostiju

U Tivtu trenutno, prema analizi statističkih podataka, boravi 1,31 hiljada gostiju, odnosno 11 odsto manje nego u istom periodu prošle godine, saopštili su iz Turističke organizacije.
U hotelima je zabilježen boravak 72 gosta, od čega devet domaćih. Indeks noćenja za prošlu godinu u odnosu na 2023. godinu iznosi 33, dok je u poređenju sa 2019. godinom 92, prenosi Radio Tivat.
Posjeta gostiju je najzastupljenija u privatnom smještaju, gdje je boravilo 1,24 hiljade turista. Domaćih gostiju bilo je dvoje, dok su ostalo stranci.
Podaci ukazuju na značajan doprinos stranih gostiju, posebno u sektoru privatnog smeštaja, dok kampovi i odmarališta bilježe stagnaciju u zimskom periodu.
U strukturi gostiju u Tivtu i dalje prednjače turisti iz Rusije sa 32,74 odsto, a slijede posjetioci iz Srbije sa 19,32 odsto, te Turci sa 9,94 odsto.
Na tivatskoj rivijeri evidentiran je manji procenat gostiju iz Bosne i Hercegovine, Azerbejdžana, Ukrajine, Velike Britanije, Hrvatske, Kosova i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

U Tivtu 11 odsto manje gostiju u odnosu na prošlu godinu

U Tivtu, prema posljednjim podacima lokalne Turističke organizacije (TO) boravi 1,1 hiljada gostiju, od kojih su čak 95 odsto stranci.
Privatni smještaj dominira s ukupno 1,06 hiljada gostiju, od kojih je samo jedan domaći, prenosi Radio Tivat.
Hoteli, koji bilježe pad posjete, ugostili su ukupno 50 turista, 43 stranca i sedam domaćih.
U strukturi gostiju najbrojniji su turisti iz Rusije, koji čine 35,09 odsto od ukupnog broja, dok slijede turisti iz Srbije, s oko 15 odsto. Značajan broj dolazi i iz Turske, Azerbejdžana i Ukrajine.
U manjem procentu zabilježen je dolazak gostiju iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Bosne i Hercegovine (BiH), Velike Britanije, Hrvatske i sa Kosova.
Većina turista koristi privatni smeštaj, koji čini 95 odsto ukupnog prometa, uz primjetan rast stranih gostiju u poređenju sa 2019. godinom.
Hoteli, s druge strane, bilježe značajan pad broja gostiju u odnosu na prethodne godine – čak 47 odsto manje u poređenju s 2023. i 24 odsto manje u odnosu na 2019.

U Tivtu 1,1 hiljada gostiju, skoro svi stranci

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta, Uvaženi Okrivljeni, Dragi konsultantu, Da Vam poželim mir, ljubav i slogu, da ste mi dobro i zdravo, pa da pišemo. Da ne bih objašnjavala đe sam, šta sam, što me nije bilo taj zeman, evo da podastrem fotografiju što je meni napravio moj drug Čajo. E pa, kao što se može vidjeti, bila sam đe sam bila. Ali, eto me, čim vrijeme dozvoli, na mojoj klupi u takozvanom “simpozijumu skulptura”, da zapalim cigar duvana I misaono se posvetim problemima smisla I besmisla. Samo da napomenem - đe god sam bila, svuda sam vas pominjala. I Vas i Borisa. Samo biranim riječima. Normalno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109120152_1d2c6bab9e8c5cd758b311cfd9125de0c0e6d288124996eff458e1764c10953b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260109120152_1d2c6bab9e8c5cd758b311cfd9125de0c0e6d288124996eff458e1764c10953b" data-rendition-name="original" width="667" height="297" loading="lazy" alt="Tanja Š ilustracija"> </figure>  Ali, da ne gubimo vrijeme na stvari koje se podrazumijevaju, evo da odmah krenemo u problematiku. Čujem, a nije mi milo, opet Vas prozivaju zbog nekih aranžiranih angažmana. Kažu da ste imali neki konsultantski ugovor sa Ministarstvom sporta I mladih još 2024. godine? I da je, po tom ugovoru, Vaš glavni zadatak bio da podižete svijest. Kod dječice. Nešto kao kako je sport važan, kako bi bilo dobro da se bave sportskim aktivnostima i tako to i tome slično… Ne sumnjam da je ministar Šćekić bio vođen isključivo profesionalnim motivima, pa je Vama povjerio tako kompleksan zadatak. Vjerujem i da je uticalo to što ste u ovih nekoliko godina mnogo uradili na podizanju svijesti u RTCG. Toliko ste je podigli, da je to sad skoro izjednačeno sa stanjem nesvijesti. Evo, ne znam, ali skoro sam sigurna da ste kao svaki dokazani naučni pregalac kome je dobro poznata metodologija naučnog istraživanja, radili i malo na terenu. Recimo propitivali ste dječicu: “ Misliš li da je bolje za tvoje zdravlje da se malo igraš loptom, nego da se razvlačiš po krevetu kao mrtvo puvalo?” I jadno dijete, šta će, još kad ga pogledate onako začuđeno odmah zaokruži da je bolje da ne bude mrtvo puvalo. Normalno. I, Vi tako, sakupiste te đečurlije, jedno sedam-osam, što rodbine što prijatelja, propitaste ih i oni jadni nemaju kud nego svi izaberu opciju da je bolje da trče za loptom. A jedva pletu putem koliko su smoreni i boli ih uvo za podizanje svijesti. Ali, ne znaju oni šta je profesionalac. Vi tu odmah donesete zaključak da su na terenu zabrinjavajući rezultati i da pod hitno mora da se donese Akcioni plan o podizanju svijesti. Kažete Vi to Šćekiću, a on veli: “Pušti, Veso bogati, nijesam ja mislio to nešto preozbiljno da bude. Šta znaju đeca, bogami ne znam ni imaju li svijest”.&nbsp; To kaže Šćekić. E, sad… Šćekić, kako se priča, nema baš taj kontinuitet u učenju, pa se kod Vas odmah probudi inat naučnika i krenuste u naučno sagorijevanje – Ili ćete dići svijest ili dižete ruke od nauke. Nemam trenutno baš sve egzaktne podatke, ali mislim da je na početku projekta đečija svijest o značaju sporta, kod njih sedmoro, bila 0, 5, a nakon uspješno sprovedenog rada podignuta je na 3,7… nečega. Ovaj jedan ispitanik se nešto koprcao, tako da su njegovi odgovori stavljeni u rubriku standardna devijacija. I, sad, nakon tako blistavog rezultata, neko se usuđuje da pita kako i zašto ste baš Vi dobili da radite taj projekat?! No, dobro, nećemo ništa da prejudiciramo, da sačekamo da rezultati ovog naučnog rada budu objavljeni u nekom prestižnom znanstvenom časopisu. Imate Vi iskustva, vazda može da se “nabere” tih trideset I nešto strana teksta. Ako me razumijete šta hoću da kažem?! E, sad, moram da Vas pitam, jeste li zapazili koliko je bila dirljiva Bobijeva poruka đe nam opisuje kako je samo proviđenje u pitanju pa je vidio sebe na arhivskom snimku iz 1977. godine? Ja lično mislim da je u pitanju samo čudo. Zamislite! Kako je to skoro pa nezamislivo da danas, neko ko ima oko 5 decenija, vidi sebe iz perioda kad je imao 5-6 godina?! Evo, meni i sad suze oči. Ne mogu da se kontrolišem. Uz arhivski snimak iz 1977. godine na kojem se vide dječica iz podgoričkog vrtića I naglašena novogodišnja atmosfera, naš dragi Raonić na Fejsbuku je objavio: “ Skoro pola vijeka kasnije, gledam sebe u vrtiću i to iz TV arhive koju danas digitalizujemo. Vrijeme čudno radi: ono malog mene sačuvalo na traci, a ja sada čuvam njega digitalnog. Nadam se da me prepoznajete na snimku”. Pa, drago sudstvo i tužilaštvo, šta poslije ovog reći?! Imate li srca i dokaznog materijala da ga maknete sa direktorskog mjesta? Kud ćete čvršći dokaz od ovog da on treba da ostane tu đe jeste? Znači, još 1977. godine, kad je sačinjen snimak na kojem je i mali Bobi, bilo je potpuno jasno da će doći dan kad će taj takoreći Mesija, zasjesti u fotelju Generalnog direktora RTCG da čuva ono što se sačuvati mora! Jer, kad malo razmislimo, potpuno je logično i sa aspekta proročanstva nedvojbeno da neko ko se pojavi u arhivskom tv snimku treba da obnaša i neku funkciju u kući koja je taj snimak napravila! Kako drugačije. Nema veze što taj neko do skoro nije imao pojma šta je arhivski materijal, niti ima veze to što je odmah počistio koleginicu koja je oformila Programski TV Arhiv i sačuvala to silno televizijsko blago. Koga briga. Bitno je proviđenje iz 1977. I to je zid - beton. Dakle, mali Bobi je na snimku od prije pedeset godina i to je apsolutno pouzdan znak da treba da ostane na mjestu Generalnog. Je li to tako tumačimo? S tim u vezi imam jedno pitanjce. Kako tretiramo još jedno mirakolo? Evo, recimo ja. Na arhivskom sam snimku iz 1972. godine. Kao đak prvak. Šta radimo u mom konkretnom slučaju? Biću Generalni?! Ipak, ovaj snimak đe sam ja je stariji. I, samo još nešto da Vas pitam. Pošto ste Vi dobro sa crkvenim menadžmentom zanima me kako da se ponašamo u narečenoj situaciji. Naime, jedan od dvojice mitropolita Crkve Srbije u Crnoj Gori gospodin Joanikije pozvao je, uoči Božića, građanstvo da se izgrli. E, sad… Vi znate da ja pomno pratim šta kažu naši dragi oci, ali imam nekih dilema u vezi s ovim pozivom. Pa, ne znam, da li ovo grljenje ima neki koncept ili ko koga dohvati? Mislim, nije mi svejedno. Grlim koga hoću ili postoji neki raspored? To mi nije najjasnije. Šta ako mi dopadne da grlim nekog popa ili Vas I Bobija? Naime, posljednji put kad sam bila okružena većom koncentracijom ljudi u mantijama, bila sam u golemom problemu. Jedan dragi sveštenik htio je da me zvekne posred glave, drugi me nazvao svinjom, a treći mi je saopštio da sam, što se Crkve tiče, persona non grata. Vas i Bobija da ne pominjem. Šta ste mi vas dvojica zakuvali, ne bi trebalo mašicama da vas taknem. Stoga, voljela bih neko jasno uputstvo da dobijem. Ako nije problem. Uostalom, čije upute mi slijedimo? Ni to mi nije jasno. Slušamo Joanikija ili Metodija? Koga više volimo? I, da ne zaboravim, čula sam, a ne znam je li tačno: Ovi iz Radija Svetigora žale se da ste im prepisali programsku šemu za božićne praznike. Ma, je li moguće?! Neka Vam Bog podari mudrost I strpljenje, blagodarim. Tanja Šuković, djelatnica Javnog servisa

Podizanje svijesti i ostale misterije

Podkast „Evropska praksa za razvoj sporta u Crnoj Gori“, Mreže za evropske politike MASTER, od sada možete pratiti i na Televiziji E, petkom od 15:05 sati.
Serijal donosi inspirativne priče sportista koji su, vođeni vjerom u sebe, disciplinom i ljubavlju prema sportu, gradili svoj put od prvih treninga do velikih snova. To su priče o upornosti, odricanju i snazi duha koje motivišu mlade generacije da istraju na svom putu.
U jednoj od novih epizoda gledaoci će imati priliku da upoznaju Ninu Ramusović, mladu rukometašicu čiji je sportski put počeo iz čiste ljubavi prema igri. Iako dolazi iz malog grada, Nina dokazuje da su predanost, vjera i kontinuiran rad ključni za savladavanje svih izazova i ostvarenje sportskih ciljeva.
Dok u drugoj epizodi podkasta, koju vodi Katarina Radović, je Marko Vukotić, trener i sportista čiji put od prvih treninga do takmičarske bine govori o snazi discipline, duha borca i vjere u sebe. Kroz razgovor on dijeli iskustva i odluke koje su oblikovale njegov sportski i životni put, podsjećajući da se istinski napredak gradi korak po korak, iz dana u dan.
Projekat „Evropska praksa za razvoj sporta u Crnoj Gori“ podržan je od strane Ministarstva sporta i mladih, putem konkursa „Sport za sve - svi za sport“.

MASTER podkast na TV E: Inspirativne sportske priče koje pokreću nove generacije

Predsjednik SAD Donald Tramp je rekao da bi za SAD „moglo biti pitanje izbora“ između ostvarivanja svoje ambicije da preuzmu kontrolu nad Grenlandom i očuvanja NATO-a.
Predsjednik SAD je u dvodjelnom intervjuu za New York Times 7. januara odgovarao na pitanje da li mu je važnije da preuzme Grenland ili da sačuva 76 godina staru vojnu alijansu, prenosi Politiko (POLITICO).
To je pitanje posljednjih dana postalo naročito bitno za evropske saveznike SAD, s obzirom na to da su Donald Tramp i njegovi saradnici pojačali retoriku o prisvajanju samoupravne danske teritorije.
Tramp nije direktno odgovorio, ali je priznao da bi njegova administracija možda morala da bira između dvije opcije, objavio je NYT u štampanom izdanju.
Na pitanje zašto želi da SAD kontrolišu Grenland, Tramp je rekao: „Zato što mislim da je to psihološki potrebno za uspjeh. Vlasništvo ti daje nešto što ne možeš dobiti putem zakupa ili ugovora. Vlasništvo donosi stvari i elemente koje ne možeš dobiti samo potpisivanjem dokumenta."
Predsjednik SAD je takođe rekao NYT da se ne osjeća odgovornim pred međunarodnim pravom i da ga ograničava samo njegova savjest.
- Moj moral. Moj razum. To je jedino što me može zaustaviti. Ne trebam međunarodno pravo - dodao je.
Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je 5. januara da bi američka invazija na Grenland označila kraj vojne alijanse.
- Ako SAD izaberu da vojno napadnu drugu NATO zemlju, onda sve staje, uključujući NATO i bezbednost koja je uspostavljena od kraja Drugog svjetskog rata - rekla je ona.
Francuski predsjednik Emanuel Makron, u svom godišnjem govoru o spoljnjoj politici u četvrtak, takođe je rekao da se Vašington „postepeno udaljava od nekih saveznika i oslobađa od međunarodnih pravila koja je ranije promovisao“.
Tramp, koji je dugo skeptičan prema NATO-u, ovog je puta dodatno doveo u pitanje svoju posvećenost alijansi, rekavši da nije uvjeren da bi NATO pomogao SAD u kriznoj situaciji.
- Sumnjam da bi NATO bio tu za nas ako bi nam zaista bili potrebni - napisao je na Truth Social, iako je dodao da će SAD nastaviti da podržavaju svoje NATO saveznike.

Tramp: Možda ćemo morati da biramo - preuzeti Grenland ili sačuvati NATO

Astro-psihološki konsultant Nenad Gogić ocijenio je da će 2026. godina donijeti brojne promjene, kako na ličnom, tako i na društveno-političkom planu, uz naglašene izazove tokom perioda retrogradnih planeta.
Govoreći u emisiji Srećan dan na Televiziji E, Gogić je posebno upozorio na uticaj retrogradnog Merkura, savjetujući oprez pri donošenju važnih odluka.
- Posebno se preporučuje svima, naročito ako treba da potpišu neki poslovni ugovor ili neki važan papir da u ovom periodu ukoliko je moguće ne potpisuju nikakva zvanična dokumenta, nikakvi prenosi vlasništva, vlasničke strukture vezano za nekretnine tokom drugog i trećeg perioda retrogradnog Merkura - rekao je Gogić.
Govoreći o planetarnim uticajima, istakao je značaj Saturna, kojeg opisuje kao planetu mudrosti i karme.
Saturn je planeta mudrosti, kaže Gogić, planeta karme i gdje se nalazi u natalnoj karti govori gdje se mora osoba, kako kaže, prilično pomučiti da bi lekciju kroz naslijeđeno životno polje uredila na najbolji mogući način.
Osvrnuvši se na numerološki aspekt, Gogić je naveo da 2026. godina nosi snažnu simboliku novog početka.
- Numerološki gledano 2026.godina je godina 1(jedinice) i polako izlazimo iz onog prevarantskog modusa koji je bio karakterističan za ove godine unazad. Što znači da je Saturn vladar 2026.godine, a numerološki godina 1 (jedinice), vladar 1 je Sunce, što znače da se u ovoj godini na svakom planu oslobađamo svih onih iluzija prije svega vezanih za nas same, za naše okruženje, odabir prijatelja, saradnika, poslovnih partnera, u partnerstvu emotivnom, ali i na društvenom planu možemo reći da će biti jako dinamična godina, posebno politički i posebno druga polovina godine - rekao je Gogić.
Podsjetio je i na periode retrogradnosti planeta u 2026. godini. Kako je naveo, Merkur će biti retrogradan tri puta – od 26. februara do 20. marta, zatim od 29. juna do 24. jula, kao i od 24. oktobra do 13. novembra, dok će Venera biti retrogradna od 3. do 25. oktobra u znaku Škorpije i od 25. oktobra do 13. novembra u znaku Vage.
Ističući da je Merkur planeta komunikacije, dogovora i pregovora, Gogić je objasnio da će sva tri njegova retrogradna hoda biti u vodenim znacima.
- Druga dva perioda retrogradnosti Merkura u 2026.godini, od 29.6.-24.7. biće u znaku Raka i od 24.10.- 13.11. biće u znaku Škorpije, to govori da će sva tri retrogradna Merkura tokom ovom godini biće u vodenim znacima i poprilično će uticaj ove retrogradnosti biti prisutan i osjećaće se zato što su vodeni znaci znaci unutrašnjeg, znaci empatije, znaci intuicije, a Merkur sam po sebi ne traži intuiciju nego traži logiku. Posebno se preporučuje svima, naročito ako treba da potpišu neki poslovni ugovor ili neki važan papir da u ovom periodu ukoliko je moguće ne potpisuju nikakva zvanična dokumenta, nikakvi prenosi vlasništva, vlasničke strukture vezano za nekretnine tokom drugog i trećeg perioda retrogradnog Merkura, ali ono što je najbitnije jeste da - logika tokom retrogradnog hoda Merkura u ovoj godini ne postoji, nego će ljudi imati potrebu da donose na osnovu unutrašnjeg osjećaja odluke i uglavnom te odluke u ovim periodima biće pogrešne - istakao je Gogić.
Govoreći o Veneri, Gogić je podsjetio da ova planeta upravlja emotivnim odnosima i ličnim odnosom prema novcu.
- Ovo godine Venera će biti retrogradna od 3. do 25. oktobra u znaku Škorpiona i od 25.10.- 13.11. u znaku Vage. Retrogradna Venera svima onima koji su ušli u 2026.godinu sa nesređenim emotivnim statusima ili bili u nekim vezama koje su za kratko prekinute zbog raznoraznih razloga upravo retrogradnost Venere u ovim posljednjim mjesecima, 10. i 11.mjesecu ove godine donosi donosi mogućnost obnavljanja tih veza i postavljanje istih na neke nove temelje - zaključio je Gogić.

Tag: turisticka-organizacija-tivat

U Tivtu skoro 1,5 hiljada gostiju

U Tivtu 15 odsto više gostiju nego prošle godine

U Tivtu tri odsto više gostiju

U Tivtu tri odsto manje gostiju

Rast broja turista u Tivtu

Rast broja turista u Tivtu

U Tivtu 1,76 hiljada gostiju

U Tivtu 1,5 hiljada gostiju

U Tivtu 11 odsto manje gostiju u odnosu na prošlu godinu

U Tivtu 1,1 hiljada gostiju, skoro svi stranci

Podizanje svijesti i ostale misterije

MASTER podkast na TV E: Inspirativne sportske priče koje pokreću nove generacije

Tramp: Možda ćemo morati da biramo - preuzeti Grenland ili sačuvati NATO

Gogić: 2026. će biti dinamična, posebno politički u drugoj polovini

PRATITE TVe UŽIVO