U Tivtu boravi 3,12 hiljada gostiju u registrovanim smještajnim objektima, što je dva odsto više u odnosu na isti dan prošle godine, pokazuju podaci lokalne Turističke organizacije.
U poređenju sa istim periodom 2019. godine, bilježi se povećanje od 49 odsto.
Najveći broj turista boravi u privatnom smještaju, njih 2,54 hiljade gostiju, dok se u hotelima odmara 577, prenosi Radio Tivat.
U poređenju sa prošlom godinom kada je bilo 813, broj gostiju u hotelima je značajno niži. Međutim, privatni smještaj bilježi rast. Sa 2,25 hiljada prošle godine na 2,54 hiljade ove godine.
Od ukupnog broja, 3,12 hiljada su strani gosti, dok je domaćih samo 12.
Najbrojniji su turisti iz Rusije, Srbije, Turske, Azerbejdžana, Velike Britanije, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Iz TO su rekli da ovi podaci pokazuju blagi, ali stabilan rast broja turista u Tivtu u odnosu na prošlu godinu, i dalje uz dominaciju privatnog smještaja i izraženu zastupljenost gostiju iz inostranstva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Tivtu dva odsto više gostiju nego prošle godine

Poreski inspekstori su za prva četiri mjeseca ove godine izvršili 622 provjere regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili nepravilnosti kod njih 92. Najveći broj utvrđenih nepravilnosti se, kako su saopštili, odnosi na neizdavanje fiskalnih računa.
- Izvršen je inspekcijski nadzor kod 45 samouslužnih perionica, tokom kojeg su utvrđene neregularnosti kod njih 21, 104 frizerska salona od kojih je kod 17 utvrđeno neregularno poslovanje i 19 auto servisa od kojih je utvrđena nepravilnost kod njih pet - kazali su u Poreskoj upravi.
Po tom osnovu je, kažu, uručeno 78 prekršajnih naloga i izrečeno 494.800 eura novčanih kazni.
- Od 1. januara do 30. aprila kod 24 poreska obveznika izrečena je mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti od čega su četiri frizerska salona i osam samouslužnih perionica - istakli su u Poreskoj upravi.
Oni su pozvali sve obveznike da usklade svoje poslovanje sa važećim zakonskim propisima kako bi izbjegli zakonom predviđene mjere, uključujući novčane kazne, zabrane rada i druge sankcije.
- Takođe, pozivaju se svi građani da prijave uočene nepravilnosti putem poziva na broj kol centra 19707 i platforme Budi odgovoran - dodali su oni.
Poručili su da će Poreska uprava u narednom periodu sprovoditi pojačane kontrole i inspekcijski nadzor kod poreskih obveznika širom Crne Gore.
- Ove aktivnosti predstavljaju dio kontinuiranih napora usmjerenih na obezbjeđivanje zakonitog rada, suzbijanja sive ekonomije i podizanja nivoa poreske dicipline pred početak ljetnje turističke sezone - naveli su oni.
Poseban fokus biće, navode oni, stavljen na izdavaoce privatnog smještaja, ugostiteljske objekte, plažne barove i druge uslužne djelatnosti sa povećanim prometom tokom ljetnje turističke sezone u cilju kontrole izdavanja fiskalnih računa, prijave prometa i radnika.&nbsp;
- Prioritet će imati sektori i subjekti identifikovani kao visokorizični po osnovu prethodnih analiza i dojava građana. U sklopu redovnih inspekcijskih kontrola planom su obuhvaćene djelatnosti kao što su građevinarstvo, kozmetički i frizerski saloni i druge uslužne djelatnosti - zaključili su u Poreskoj upravi.

Poreska uprava: Izdato 494.800 eura kazni uoči ljetnje turističke sezone

U primorskim opštinama zabrinuti su da će i ova ljetnja turistička sezona biti loša, jer se kasni u svim procedurama za kupališta na crnogorskom primorju, kasno su raspisani tenderi, a rezultat toga može biti samo katastrofalna sezona, kazao je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, potpredsjednik SO Bar Ammar Borančić.
- Prošle godine smo imali pad broja turista, bojim se da će ove godine biti i pad prihoda i broja turista, uprkos povećanjima cijena i različitih poreza, i ono što su novi nameti u turizmu koje je Vlada donijela za turistički sektor, bojim se da će Crna Gora imati samo goru ponudu, zato što ne pratimo tržište, zato što se ne prilagođavamo tržištu, zato što smo potpuno &nbsp;nepovezani- istakao je Borančić.
Nije iznenađenje što se kasni u svim procedurama vezano za kupališta na crnogorskom primorju, kaže Borančić, jer je kasno raspisan tender, nije bilo ni imenovanja direktora JP Morskog dobra od strane Vlade Crne Gore i ishod je kašnjenje u svim procedurama.
- Došlo je do onoga do čega smo upozoravali da će doći, da će biti ugrožena sezona, jer pojedini zakupci plaža nijesu ni potpisali ugovore, a mi smo već zagazili u maj mjesec, a sezona bi trebala već u maju lagano da počinje. Podsjećam, kako su i sami posvjedočili, &nbsp;zakupci da oni treba da srede te plaže, da se očiste, da se očisti akvatorijum, da se upriliče objekti na tim plažama i to nije jednostavan posao- dodao je on,.
&nbsp;Sa druge strane, istakao je Borančić, &nbsp;problem je i čistoća plaža.
- Imamo čišćenje tih plaža od otpadaka, od drveća koje pada, od onoga što su nanijeli talasi kao smeće, ogromno kamenje. Vjerujte za nas koji živimo u Baru i svakodnevno šetamo pored tih plaža - te plaže su neuslovne. Ako na sve to uzmemo podatak da Crna Gora bilježi pad turista, naročito ako se uporedimo sa državama regiona, poput Albanije, Hrvatske i tako dalje, plašim se da će ova sezona biti katastrofalna. Prošle godine smo imali pad broja turista, bojim se da će ove godine biti i pad prihoda i broja turista, uprkos povećanjima cijena i različitih poreza, i ono što su novi nameti u turizmu koje je Vlada donijela za turistički sektor, bojim se da će Crna Gora imati samo goru ponudu- rekao je Borančić.
&nbsp;Šest predsjednika opština od Ulcinja do Herceg Novog, podsjeća Borančić, podnijelo je zajedničku izjavu da se Morsko dobro preda na upravljanje opštinama.
&nbsp;- Bila je neka priča da postoji politička volja u Skupštini Crne Gore, međutim nakon pojave Alabara i cijele ove priče to se brzo zaboravilo, jer je to nečiji finansijski interes da se zaboravi da ne prepusti takav resurs. Ako se to omogući i da na upravljanje lokalnim upravama te stvari će biti mnogo relaksiranije i jednostavnije. Mnogo je lakše ugostitelju ili zakupcu plaža da iskomunicira to sa lokalnom upravom, sa lokalnim komunalnim preduzećem. Nije to ni politička, ni partijska priča, jer su su svi predsjednici opština iz različitih političkih partija - zaključio je Borančić.

Borančić: Bojim se da će sezona biti katastrofalna, nemamo ponudu, ne pratimo tržište, nepovezani smo

U maju još govorimo o pripremi turističke sezone, a ne o realizaciji jer se nadležni ne bave turizmom kao ekonomskom djelatnošću.
To je ocijenila je ekonomska analitičarka Mila Kasalica gostujući u emisiji E uživo na Televiziji E.
- Ništa od svega toga nije ekonomska aktivnost, ništa od svega toga nije administrativna aktivnost, ništa od svega toga nije ono što bi trebalo da bude više nego posvećena podrška našim turističkim poslenicima, jer oni itekako znaju da će se naći u neobranom grožđu krajem oktobra kad se počnu raditi projekcije - navela je Kasalica.
Istakla je da je sad već četiri godine neprincipijelnog rada JP Morsko dobro, modela za korupciju, netransparentnosti...
- I DF-ovskog skrivanja šta činimo i što ne želimo da činimo, mada se ne može samo njima zamjeriti, ali su u principu oni ti koji su lideri te bruke u upravljanju Morskim dobrom. A s druge strane, uz sve pohvale, mislim da je to prije mjesec dana u nekoj od emisija ove Televizije, privrednik Radulović pohvalio ministricu, ministrica princezica DF-a realno je ovih dana pokazala koliko je malo posvećena turizmu; a koliko je posvećena opravdanjima u vezi sa tim da su &nbsp;Spajić i PES uradili sve da se unizi ova turistička sezona, ali će peh platiti DF, u političkom smislu, svo im zdravlje želim, ali to što čine unutar državne administracije toga bi se pametni stidjeli, a mi nemamo pametne ljude u 44. Vladi Crne Gore - rekla je Kasalica.
Dokumenti koje Vlada usvaja ništa ne znače, smatra Kasilica, a strategija za turističku sezonu 2025. je morala biti usvojena i implementirana do decembra 2024.godine, i sada bi se radilo na sezoni, a ne na donošenju planova.
- Ništa od svega toga nije ekonomska aktivnost, ništa od svega toga nije administrativna aktivnost, ništa od svega toga nije ono što bi trebalo da bude više nego posvećena podrška našim turističkim poslenicima, jer oni itekako znaju da će se naći u neobranom grožđu krajem oktobra kad se počnu raditi projekcije - istakla je Kasalica.
Ona smatra da je ovu turističku sezonu premijer Crne Gore Milojko Spajić svojim igrarijama doveo u duboki rizik.
- I crnogorski turistički poslenici će moći da iznesu rezultat koji svakako neće biti rekordan. Mi smo skockali budžet da moramo da ostvarimo godinu kao što je ‘23. Evo ministrica DF-a pozvala na 2019.godinu, ona ne može ni da sanja o 2019. godini ako nastavi ovako da se bavi sezonom, bez obzira što je dobila pohvale turističkih poslenika koji bi trebali dva puta da promisle, poštujem, jer privrednici moraju da pohvale ovako sujetne ministre, nije to samo ovaj sastav Vlade, to je zadnjih desetak godina, nije se znalo koga moramo više da pohvalimo i kome moramo više da tapšemo i da ih hrabrimo po ramenima nejakim - navela je Kasalica.
Način na koji privreda iznosi u ovih tri mjeseca rezultat je, cijeni ona, nešto što je za duboku pohvalu.
- Tome su i banke prvi put u istoriji crnogorskog ekonomskog razvoja u zadnjih 20 godina dale pravu podršku. Međutim, to nije dovoljno, jer mi ostvarujemo ono što smo planirali, a nama u PDV-u treba mnogo više, a još važnije, mi smo već u martu ostvarili deficit od 64 miliona, što je u poređenju sa prošlom godinom petostruko gore, jer smo tada ostvarili neku vrstu diskretnog suficita, i ništa od svega toga nema u izvještajima Ministarstva finansija, to mora da se iznese sezonom, to znači da moramo da ostvarimo PDV-a 100 miliona više od plana - zaključila je Kasalica.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Televizije E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FWyTt0G4Z5Lc%3Fsi%3DvM-r4osimth1hjZ9&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kasalica: Nemamo pametne ljude u Vladi Crne Gore, strategija za turističku sezonu je morala biti usvojena i implementirana do decembra

Ljetnja sezona počela je još krajem marta, ali država nije ispunila gotovo nijedan od zadataka neophodnih da bi dočekala goste spremno - ocijenio je član Odbora za turizam Privredne komore Dragan Ivančević.
On je, u razgovoru za Portal Analitika, ukazao na gužve na graničnim prelazima, raskopane saobraćajnice, divlje deponije i neuređena kupališta, te podvukao da su sve to „stari-novi“ problemi koji ponovo bacaju sjenku na crnogorsku turističku ponudu.
- Tražili smo da neko od nadležnih utvrdi koji je to datum početka sezone. Umjesto toga, i dalje slušamo izgovore da će nešto biti završeno ‘do početka’, iako nikada nije definisano šta se pod tim početkom podrazumijeva - kaže Ivančević.
On smatra da bi Crna Gora trebalo da ima ambiciju da bude turistička destinacija u punom kapacitetu tokom čitave godine, a da radove treba izvoditi onda kada najmanje smetaju gostima.&nbsp;
- Gosti ne mogu da se nađu na istom mjestu sa građevinskim mašinama. Oni jedni druge isključuju. Na početku ove sezone, dakle krajem marta, nije ispunjen skoro nijedan zahtjev od onih koje je pred nadležne državne organe postavila turistička privreda - ističe Ivančević.&nbsp;
<h2>Problemi se ponavljaju, rješenja izostaju</h2>
Sagovornik Analitike podsjeća da su još krajem prošle sezone turistički djelatnici ukazali na probleme koje je neophodno riješiti prije početka nove.&nbsp;
- U Odboru za turizam i ugostiteljstvo definisali smo zadatke koji bi trebalo da se urade kako bi sezona kvalitetno bila pripremljena. Putna infrastruktura nije pripremljena za turističku sezonu, izgled, izgrađenost i uređenost turističkih mjesta, uređenost obale, izletišta - ništa nije spremno - ukazuje Ivančević.
Ističe da su u toku radovi na putnim destinacijama koje povezuju važne turističke centre.
- Imamo divlje deponije oko puteva, smeće, neuređenu punu infrastrukturu prema najatraktivnijim izletištima, prema jezerima, planinama i prema turističkom centru koji je najvažniji za promociju i prezentaciju kulturne i istorijske ponude - prema Cetinju - kaže Ivančević.
Kako dodaje, turiste nijesu sačekala spremna ni kupališta.
- Mi smo kroz Odbor za turizam i ugostiteljstvo PKCG pokušavali da u komunikaciji sa nadležnim državnim organima upozorimo da nema vremena da se urade sve potrebne procedure, kako bi se kupališta stavila organizovano u funkciju ljetnje turističke sezone, kako bi se na vrijeme raspisali tenderi, identifikovali novi korisnici, kako bi se vodilo računa o cjenovnoj politici, koja ne bi dalje pravila dodatna namete i činila ovu našu ukupnu ponudu nekonkurentnom. Ništa od toga nije ispoštovano - podvlači Ivančević.
Pojašnjava o da je problem to što u najvećem dijelu imamo neidentifikovane korisnike kupališta, a kupališna sezona je, kako kaže, u punom jeku.
- To je loš početak i loša slika koja će nanositi veliku štetu održivosti naše destinacije, odnosno konkurentnosti - upozorava Ivančević.
<h2>Gubimo utakmicu sa konkurencijom iz regiona&nbsp;</h2>
Sagovornik Analitike ukazuje i da imamo lošu strukturu smještajnih kapaciteta.&nbsp;
- Najlošija je na Mediteranu. Više od 90 odsto kapaciteta su u komplementarnom smještaju, dok hotelski kapaciteti čine svega deset odsto. To nas čini potpuno nekonkurentnim u poređenju sa drugim destinacijama - izričit je Ivančević.&nbsp;
Poručuje i da Crna Gora nije konkurentna kada je riječ o kvalitetu destinacije.&nbsp;
- Kvalitet naše destinacije je ispod nivoa drugih. To je rezultat dugogodišnjeg nestrateškog planiranja u turizmu - izgradnje kapaciteta za stanovanje a ne za hotelijerstvo. Sada se suočavamo sa još jednim problemom, a to je da našim partnerima i turoperatorima iz Zapadne Evrope ne možemo da obezbijedimo razvoj, jer nemamo dovoljno hotelskih kapaciteta da bi oni mogli da uvedu nove čartere - kaže Ivančević.
Upozorava još jednom da gubimo utakmicu sa konkurencijom iz regiona.&nbsp;
- Svaki turoperator koji se ne može razvijati na jednoj destinaciji traži druge, što je sada u prilici da ponudi susjedna Albanija. To je jedan od segmenata koji nas čini veoma nekonkurentnim a država nije uradila ništa da to poboljša - naglašava Ivančević.
<h2>Prepušteni smo sami sebi</h2>
Sagovornik Analitike oštro kritikuje i pasivnost Ministarstva turizma, ukazujući da na brojne probleme u turizmu ovaj resor ne reaguje kao krovna institucija.&nbsp;
- Imamo najavu devastacije jednog turističkog lokaliteta ili možda više njih, koji bi trebalo turistički da se valorizuju na neturistički način. Svi znaju da bi to bila katastrofa sa nesagledivim posljedicama, ako bi preostale lokacije, u prvoj liniji mora, učinili mjestima za stanovanje a ne održivim turističkim kapacitetima. Svi se oglašavaju, samo ne resorno ministarstvo - navodi Ivančević.&nbsp;
Napominje i da ministarstvo ne reaguje ni kada je riječ o drugim problemima sa kojima se suočavaju turistički privrednici.&nbsp;
- Mi smo jedini u regionu koji nemaju strategiju razvoja turizma i ne znamo u kojem pravcu treba da se razvija naša turistička ponuda. Ovo što se dešava u turizmu je stihija, neorganizovanost... Prepušteni smo sami sebi da se borimo - ocjenjuje Ivančević.
<h2>Bez organizovanog turizma nema sedmomjesečne sezone&nbsp;</h2>
Sagovornik Analitike ukazuje da broji problemi ograničavaju promociju Crne Gore na evropskom i svjetskom tržištu.&nbsp;
- NTO je organizacija koja nema finansijski potencijal da razvija bilo koje tržište kako bi bolje odradila promociju na mjestima odakle nam dolaze organizovani gosti. Ona bi trebala da daje poticaj organizatorima putovanja, tuoperatorima i avio-prevoznicima. Bez organizovanog turizma nema sedmomjesečne sezone, nema razvoja - poručuje Ivančević.&nbsp;
Sagovornik Analitike naglašava i da se bez nacionalne avio-kompanije teško mogu da se otvaraju nova tržišta i nove destinacije.&nbsp;
- Ukidanjem Montenegroerlajnsa i nedovoljnim kapacitetima Er Montenegra, organizovani turizam je direktno ugrožen i trpi veliku štetu. Očekujemo da ćemo u budućnosti dobiti neko novo ministarstvo koje će predložiti strategiju, koja će podrazumijevati da je neophodno da imamo NTO sa mnogo većim finansijskim potencijalom i većom moći da promoviše našu destinaciju - navodi Ivančević.&nbsp;
Nada se, kaže, i da će nekad biti donešena strategija koja će zabranjivati da se smještajni kapaciteti za stanovanje planiraju i grade u atraktivnim zonama koje su važne za turističku valorizaciju.&nbsp;
<h2>Do elitnog turizama ne sa ovim standardima</h2>
Sagovornik Analitike ukazuje da je za privlačenje turista visoke platežne moći potrebno daleko više od luksuznog hotela, te da se mora mnogo toga promijeniti.
- Ne može let iz neke evropske destinacije trajati npr. sat i po, a transfer turista sa aerodroma do hotela tri sata. Tu mislim na razvoj infrastrukture i kvalitet destinacije. Nijedan objekat ne može valorizovati svoju uslugu bez kvalitetne destinacije - naglašava Ivančević.&nbsp;
On ističe i da dok se ne poboljša izgled turističkih mjesta, komunikacija, čistoća, tretman otpadnih voda, otpada, ne možemo računati na velike projekte elitnog turizma.
- Nadam se da će neka ozbiljnija vlast, koja će više voditi računa o zaštiti prirodnih resursa, znati da valorizuje to što nam je od Boga dato, a to je nevjerovatni prirodni, kulturni i istorijski potencijal, koji će na principima održivosti biti stavljen na raspolaganje turistima. Za elitni turizam nije dovoljno napraviti dobar hotel ili restoran. Nažalost, i oni su vezani za sudbninu i kvalitet destinacije - ukazuje Ivančević.&nbsp;
<h2>Nedostatak kvalifikovane radne snage posljedica godina nemara</h2>
Kao jedan od ključnih problema u turističkom sektoru, sagovornik Analitike prepoznaje hronični nedostatak kvalifikovane radne snage, ukazujući da su na tom polju turistički poslenici i dalje prepušteni sebi.&nbsp;
- Sistemska rješenja su gotovo nikakva. Suočeni s odlivom kadra na druge destinacije, prije svega u Hrvatsku, turistički privrednici se sami dovijaju da dovedu ljude sa drugih tržišta i destinacija - napominje Ivančević.&nbsp;
Ukazuje da sada trpe posljedice onoga što godinama nije rađeno kako je trebalo.&nbsp;
- Nije rađena adekvatna obuka kadrova u turizmu i ugostiteljstvu. Nije rađena promocija koja bi mladim ljudima u Crnoj Gori pomogla da shvate da u ovoj oblasti mogu da nađu kreativne djelatnosti i obezbijede svoj profesionalni i egzistencijalni put - kaže on ističući da je sve ovo posljedica lošeg školstva i nedovoljnog potenciranja adekvatne obuke.
<h2>Loše finansijske prognoze sezone</h2>
Sagovornik Analitike pesimističan je i kada su u pitanju prognoze i prihodi od ove sezone.
- Nijesam optimističan, jer kod nas gotovo da ne postoji ono što je na svakoj destinaciji osnova turizma - upravljanje i destinacijski menadžent. Ovaj naš turizam je stihijski. Nema strateškog državnog pristupa i nema eliminacije prepoznatljivih problema koji nas čine nekonkurentnim u odnosu na susjedne zemlje - naveo je on.&nbsp;
Zato, kaže, strahuje da bi se loša prošlogodišnja situacija mogla ponoviti.&nbsp;
- Bojim se da ni ovo godine nećemo moći da zaustavimo katastrofalni trend koji smo doživjeli prošle, a to je pad prometa u turizmu - zaključio je Ivančević.

Ivančević: Umjesto strategije i dalje stihija u turizmu, država ponovo ignoriše zahtjeve privrede

Ljetnja turistička sezona 2025 za ljude koji se bave turizmom u Mojkovcu je veoma nezvjesna, nezavršenom sanacijom kritične tačke Sokolovina na putu Mojkovac - Đurđevića Tara, turistički poslenici u Mojkovcu su dovedeni u bezizlaznu situaciju, kazao je predsjednik turističkog udruženja Bojan Filipović.
Kako je naveo, od septembra 2023. traje sanacija pomenutog klizišta i tako je ta turistička sezona skraćena za dva mjeseca u 2024.
- Tada smo dobili 2 sata za prolazak što nam je dalo mogućnost da sezonu odradimo sa nekih 30 odsto mogućnosti. Tako da naši finansijski gubici se samo gomilaju i to je teret koji mi kao privredna grana, koja je tek bila u nekom začetku, ne možemo izdržati. Za ljetnju turističku sezonu ove godine smo imali neke nezvanične informacije da će put biti otvoren na sistemu naizmjeničnog prolaska na toj dionici uz semaforsku signalizaciju. Naša očekivanja su bila da će to početi od 15. aprila i trajati do 15. oktobra- kazao je Filipović.
Međutim, zadnjih 2 mjeseca očekivali su sastanak sa predstavnicima Uprave za saobraćaj, izvođača radova kao i sa predsjednikom opštine i direktorom turističke organizacije opštine, ali se sastanak odlagao nekoliko puta i kad se na kraju desio prije nekih desetak dana.
- Nama je ponuđeno da se put otvori 3 mjeseca u trajanju od 15. juna do 15. septembra s tim da se rok za izvođenje radova produži za još jednu godinu što automatski znači da ćemo i dogodine biti u istom problemu- naveo je Filipović.
Kako je dodao, on kao predstavnik turističkih poslenika opštine nije mogao na to pristati iz razloga što je to prekratak period.
- Mislim da nema tog posla bar da je u legalnim okvirima dje neko može za tri mjeseca zaraditi da preživi ostalih devet i da odriži svoj biznis, a pogotovo posle dvije sezone u kojima smo pravili gubitke. Ovaj putni pravac ne samo da škodi našoj opštini već i ljudima koji se bave turizmom u opštini Kolasin kao i ljudima iz opštine Žabljak i Pljevlja i svim turističkim agencijama sa primorija koje u svojoj ponudi imaju posjetu kanjonu rijeke Tare, pa je samim tim na osnovu svega navedenog, ovaj putni pravac kičma razvoja turizma sjevera Crne Gore- istakao je Filipović.
Samim tim, kako kaže, prinuđeni su da nezadovoljstvo iskažu prvog maja na magistralnom putu Mojkovac - Kolašin na mjestu za skretanje za Biogradsko jezero zajedno sa sugradjanima koji su zbog širenja granica nacionalnog parka Biogradska gora dovedeni u situaciju da ne mogu koristiti svoja vjekovna imanja, jer je prvi maj bio dan kad tradicionalno počinje ljetnja sezona na sjeveru.
 - Ali pošto mi nemamo uslova da je započnemo i da radimo mi ćemo poslati poruku upozorenja donosiocima odluka u trajanju od 1 h u periodu od 11:00h do 12:00h. Naravno, istakao bih da je nama žao zbog ostalih ljudi koji će taj dan krenuti na sjever ili na jezero sa svojim porodicama i prijateljima ali mi nemamo drugog izbora- naveo je on.
Njihov prijedlog je bio da naizmjenični saobraćaj funkcioniše od 15. aprila do 15. oktobra da izvođač izvodi radove na potpornim zidovima a da jedna traka funkcioniše i da tako odrade ovu i narednu turističku sezonu.
- Nadalje da mještani sela Dobrilovine gdje i sam pripadam posle sezone i do završetka radova funkcionišu po zadnjem dogovoru koji je napravljen sa upravom saobracaja to jeste da prolaze uz svoju odgovornost od 17 h do 8 h izjutra i da oko 14 h imaju prolaz djeca iz skole i mještani koji tad imaju potrebu- kazao je.
U suprotnom, dodaje Filipović, ako država ne može da obezbijedi da se saobraćaj odvija na ovaj način onda se mora naći način da obešteti ljude koji se bave turizmom i ugostiteljstvom u mojkovačkoj opštini kao i mještane Dobrilovine.
- Mi nijesmo krivi za novonastalu situaciju, takođe i ljudi koji se bave turizmom na putnom pravcu od Ribarevina do Mojkovca su dovedeni u tešku situaciju jer saobraćaj na toj dionici je prakticno umanjen za 70 % kao i obim njihovog posla, i nijesu u ništa boljoj situaciji nego mi koji smo na ovom putnom pravcu- dodao je.
Takođe iskazao je nezadovoljstvo i obustavom radova na ski centru Žarski, jer taj projekat je od vitalnog značaja za razvoj Mojkovca.
- Neshvatljivo nam je da projekat na kojem je urađeno više od pola radova tako odjednom bude zaboravljen i obustavljen- naveo je Filipović.
Kako dodaje, kancelarijsko donošenje odluka bez konsultacija sa lokalnom zajednicom i stanovništvom i privredom na tim potezima dovodi do gašenja grada koji je i onako doveden na rub opstanka i bori se da prezivi kao i cijeli sjever u zadnjih 35 godina.
- Naravno da je rekonstrukcija puteva dobra i da je sa njom započeto sa najboljim namjerama ali ima i ona narodna poslovica koja kaže da je i put do pakla popločan dobrim namjerama, tako da mislimo da u tim rekonstrukcijama treba naći mjeru i upodobiti dinamiku radova i potreba stanovnika i privrede na tim potezima- kazao je Filipović.
Takođe postavlja se pitanje ko će preuzeti odgovornost i potpisati da turisti i ostali putnici mogu prolaziti kritičnom tačkom koja se sanira.
- Mi se pitamo da li će neko preuzeti odgovornost sto je neko ušao u izvođenje tog projekta koji se pokazao da ne može biti izveden kako je prvobitno bio zamišljen pa se došlo do izmjene projetka i produženja radova, tako da se nadamo da ljudi koji pokrivaju odgovorne funkcije donose i odgovorne odluke da preuzmu odgovornost, jer te funkcije same po sebi zahtjevaju preuzimanje odgovornosti tako da se nadamo da će nadležni za ovaj projekat odgovoriti na naše zahtjeve i da ćemo svi sa malim zakašnjenjem a na obostrano zadovoljstvo i na zadovoljstvo turista iz cijelog svijeta i naših građana koji dolaze da vide najljepši i najdublji kanjon Evrope ući i odraditi ljetnju turističku sezonu- zaključio je Bojan Filipović predsjednik udruženja turističkih poslenika Mojkovac.

Filipović: Ljetnja turistička sezona u Mojkovcu veoma neizvjesna

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu kazao je da je Vlada Crne Gore ozbiljno ugrozila predstojeću turističku sezonu. On je najavio sjednicu Skupštine opštine Ulcinj za četvrtak.&nbsp;
Prema saznanjima Primorskog portala, zakupci kupališta na Velikoj plaži u subotu će održati protest, a sjutra će u Ulcinju održati pres konferenciju na kojoj će detaljnije iznijeti svoje stavove i zahtjeve.
Nimanbegu je kazao da je na sastanku koji je održan sa premijerom Milojkom Spajićem bio prisutan i predsjednik kompanije Eagle Hills Mohamed Allabar. On nije precizirao o kojem projektu je riječ, kada je u pitanju Ulcinj.
- Nisam vidio nikakav dokument, niti su prezentovali te projekte - kazao je Nimanbegu, dodajući da Ulcinj nije protiv investicija, ali žele javne i transparentne postupke u skladu sa zakonom.

Nimanbegu: Vlada ugrozila predstojeću turističku sezonu, u Ulcinju protesti u subotu

Pozivamo Tužilaštvo da preispita astronomske iznose zakupa plaža. Ko su ljudi koji mogu da plate ovakve cifre i da li iza ovoga stoje klasične malverzacije? - poručila je Maja Miljanić iz Stranke evropskog progresa (SEP) u Budvi.
Vlast se, kako je kazala, pobrinula da podigne cijene do neba, a onda i da uvjerava kako je to „evropski standard“.
- Ako ste mislili da će Crna Gora ove godine biti povoljna destinacija za ljetovanje - prevarili ste se. &nbsp;Odlučili smo da „poboljšamo“ turizam tako što ćemo: Povećati PDV na turističke usluge sa sedam na 15 odsto! Jer je poznato da se ekonomski rast najbolje postiže tako što otežate život hotelijerima, ugostiteljima i turistima; izdati plaže po astronomskim cijenama! Ako ste mislili da ćete se sunčati na Ponta plaži ili Lučicama, razmislite opet – jer su ove plaže sada rezervisane samo za one koji mogu da plate milion eura zakupnine! - navela je Miljanić.
Ali, kako je dodala, to nije sve.
- Oni koji su do juče obećavali „otvaranje Crne Gore za turiste“, sada rade sve da je zatvore za prosječnog građanina i običnog gosta. Jer, ko još želi da razvija turizam kada može da ga monopolizuje za nekolicinu privilegovanih? Da se razumijemo – tržište nekretnina i turizma u Crnoj Gori postalo je eldorado za špekulante. Ali kad ponuda za zakup jedne plaže sa 3.291 eura skoči na 800.000 eura, postavlja se pitanje: kako i ko će na kraju platiti ceh? - istakla je Miljanić.
Podvukla je da je jedno je sigurno: da ovakav „turistički razvoj“ vodi Crnu Goru u sunovrat, a ne u Evropu.
- Dok turistički radnici strepe od nadolazeće sezone, dok mladi i radnici ne mogu da priušte ljetovanje ni u sopstvenoj zemlji, neki su već rezervisali svoje VIP lože. A svi ostali? Neka gledaju sa brda - zaključila je Miljanić.

Miljanić: Tužilaštvo da preispita astronomske iznose zakupa plaža, ovakav „turistički razvoj“ vodi Crnu Goru u sunovrat

Crnogorska obala ove godine imaće 74 nove gradske plaže, pa će ih ukupno biti 563. Povećan je i broj hotelskih kupališta, kojih će sada biti 70.
Ovo je navedeno u Informaciji o izmjenama i dopunama programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028 godina, koju je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici.
U prethodnom periodu na terenu je bilo prepoznato 489 kupališta na crnogorskom primorju i to 134 u Herceg Novom, 35 u Kotoru, 40 u Tivtu, 133 u Budvi, 81 u Baru i 66 u Ulcinju, navodi se u Informaciji.
- Ovim Izmjenama i dopunama Programa, formirana su dodatna 74 nova kupališta (563 ukupno) od čega je u Herceg Novom 13, u Kotoru 12, u Tivtu 8, u Budvi 18, u Baru 11 i u Ulcinju 12- stoji u obrazloženju.
Dalje se navodi da, uvažavajući sugestije Opštine Herceg Novi, Kotor i Tivat na čijim teritorijama je do sada bilo planirano ukupno 12 gradskih kupališta (Herceg Novi 6, Kotor 2 i Tivat 4), izmjenama i dopunama je uvećan broj istih pa je sada planirano ukupno 20 gradskih kupališta (Herceg Novi 9, Kotor 5 i Tivat 6).
Izmjenama je takođe izvršeno i planiranje novih hotelskih kupališta i to u Opštinama: Kotor (jedno), Tivat (jedno), Budva (dva), Ulcinj (jedno), pa tako ukupan broj planiranih hotelskih kupališta sada iznosi 70.
Na sjednici se odlučivalo i o Cjenovniku početnih naknada za korišcenje/zakup morskog dobra.
Prema Cjenovniku lokacije se dijele na četiri zone, i to ekstra zona, i zone I, II, III, a visina naknade se utvrđuje u zavisnosti od vrste i namjene objekta, kao i prema atraktivnosti, stepenu uređenosti i infrastrukturnoj opremljenosti zone.
- Početni iznos naknade za korišćenje javnih plaža, na kojima nijesu planirani privremeni objekti saglasno Programu privremenih objekata u zoni morskog dobra, a organizuje se plažni servis ne može biti manji od 1000 eura, a za hotelska kupališta na kojima se organizuje plažni servis nisu planirani privremeni objekti saglasno Programu privremenih objekata ne može biti manja od 2000 eura- navodi se u informaciji.
Kako se navodi, kao period sezone računa se vrijeme od 01.05. do 31.10. tekuće godine, a ostali period predstavlja vansezonu.
- Za privremene objekte koji rade u periodu vansezone mjesečna naknada se obračunava: za ugostiteljsku djelatnost u iznosu od 30% mjesečnog iznosa sezonske naknade, za trgovinsku i srodne djelatnosti u iznosu od 20% mjesečnog iznosa sezonske naknade- navodi se u informaciji koju je Vlada usvojila.
Pored toga početni iznos naknada za korišćenje plaža i kupališta utvrđuje se i obračunava na osnovu: broja, vrste i namjene privremenih objekata koji se mogu odobriti godišnjim Programom privremenih objekata u zoni morskog dobra, kategorije morskog dobra, površine ustupljene plaže.

Turistička sezona: Crnogorska obala imaće 563 gradske plaže i 70 hotelskih kupališta

- Ne smijemo ugroziti ljetnju turističku sezonu niti poremetiti ekonomski razvoj naše zemlje. U potpunosti sam saglasan sa jedinstvenim stavom predsjednika primorskih opština, a moje tvrdnje su potkrijepljene i pismom Privredne komore Crne Gore, saopštio je ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj.
Kako je kazao, novi Zakon o morskom dobru, kako smo i sporazumom o formiranju 44. Vlade Crne Gore potpisali, definiše da se vrati nadležnost opštinama po hitnom postupku, kako bi primorske opštine 2026. godine na osnovu svojih planova raspisivale tendere za kupališta.
- Zaključak Vlade bio je i prošle godine da se na vrijeme pokrenu procedure za kupališta u 2025. godini, a pošto to nije urađeno, jedino rješenje je, kao i prošle godine, da se aneksiraju postojeći ugovori za plaže kao i 2024. godine, nešto za šta se zalaže i Privredna komora - istakao je on.
On je kazao da očekuje da se odgovori zašto se nije na vrijeme pristupilo implementaciji zaključaka Vlade, a odgovorni treba da budu sankcionisani.
- Neprihvatljivo da se još jednom dovodi u pitanje spremnost plaža za turističku sezonu, odnosno sada je morao biti poznat spisak svih zakupaca da bi krenuli sa pripremama, a nadležni nijesu ni raspisali tendere, a sada je već kasno za ovu godinu i ne smijemo rizikovati haos -zaključio je Đeljošaj.&nbsp;

Đeljošaj: Ne smijemo ugroziti ekonomski razvoj naše zemlje, neprihvatljivo da se još jednom dovodi u pitanje spremnost plaža za turističku sezonu

Okolnost da na prijedlog guvernerke Irene Radović nijesu izabrana dva viceguvernera Centralne banke predstavlja novi krah parlamentarne većine i potvrdu da borba za fotelje uz odsustvo bilo kakve zajedničke vizije, predstavlja jedini kohezivni faktor koji ih drži na okupu - ocijenio je portparol Demokratske partije socijalista (DPS) Miloš Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6016%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fkalezic-i-remikovic-nijesu-izabrani-viceguvernere-cbcg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Nakon ovakvog razvoja događaja jasno je, cijeni on, da je guvernerka Radović izgubila povjerenje onih koji su je na ovu poziciju i birali te je jedini racionalni potez njena očekivana ostavka.
- Ukoliko to ipak ne bude slučaj biće jasno da se Radović svrstala u red onih koji integritet i dostojanstvo bacaju pod noge zarad fotelje i banalnih funkcionerskih privilegija - dodao je Nikolić u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fportparoldps%2Fstatus%2F1924510578392903886&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nikolić: Jasno da je Radović izgubila povjerenje onih koji su je birali, racionalni potez je njena ostavka

Neformalna grupa građana “Zeleni kvart”, predstavnici NVO sektora i građanski aktivisti poručili su danas iz Beogradske ulice da neće dozvoliti gradnju zgrade u tom dijelu Gorice, za šta investitor danilovgradska kompanija Eurozox i ne posjeduje potrebnu dokumentaciju. Apelovali su na Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, da što prije revidira DUP za Novu Varoš 2, i između ostalog ovu parcelu proglasi za zelenu površinu.&nbsp; Pozvali su i gradonačelnika Sašu Mujovića da na ovom primjeru pokaže odlučnost da stvara, kako je rekao, "humanu i zelenu Podgoricu".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170552_cbac654f9277adfb0234b03a87dac9b01ec5f02a8dcc665bbf7ed89c0d2270a7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250519170552_cbac654f9277adfb0234b03a87dac9b01ec5f02a8dcc665bbf7ed89c0d2270a7" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Gorica "> </figure>  <h2>Loše upakovan tetris</h2> Podjećamo, danilovgradska kompanija Eurozox je 13. maja bez ijednog papira izvela mehanizaciju na teren s namjerom pripreme gradilišta na kojem bi trebalo da "nikne" nova zgrada. Tada se spontano okupilo 15ak građana koji žive na Gorici kako bi spriječili izvođenje radova. Na teren su tada izašle policija i inspekcija koje su zabranile nastavak radova. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsqKLTOzw9og&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Danilovgradska kompanija je tražila od Službe glavnog gradskog arhitekte saglasnost na idejno rješenje projekta na urbanističkoj parceli 18 koja se nalazi u okviru važećeg Detaljnog urbanističkog plana – DUP “Nova Varoš 2”. Međutim, glavni gradski arhitekta je odbio kao nepotpun i neuredan zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova. Prema idejnom rješenju, planirana zgrada ispod Gorice sastojala bi se od podruma, prizemlja i dva sprata, a imala bi ukupno 11 stanova i 13 garažnih mjesta. Ukupna bruto površina objekta sa podrumom iznosi 2.021 kvadratnih metara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170548_240fd00068ee18faaad8ad58c35b7dfa7a3df2632f894de5194324bcfe853f3e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250519170548_240fd00068ee18faaad8ad58c35b7dfa7a3df2632f894de5194324bcfe853f3e" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Protest Gorica "> </figure>  Vuk Pejović, stanar ovog dijela grada, kazao je da ovaj prostor u Berogradskoj ulici nije naminjen za stambenu jedinicu i zato je pozvao nadležne da reaguju. - Ovaj loše upakovani tetris definitivno ne pripada ovdje i ovo nije prostor za stambenu jedinicu. Mi se okupljamo i protestujemo protiv nehumane gradnje u centru Podgorice. Sa ovog mjesta se direktno obraćam Ministarstvu prostornog planiranja, ministru Slavenu Radunoviću i njegovoj ekipi da ne dozvoli da ovaj prostor postane stambena gradnja i da se trajno zaštiti i trajno zaštiti zelena površina. Trenutno je loptica u njihovom dvorištu i samo treba da potvrde ono što je već grad odlučio - poručio je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170552_388095d388530a1e8b7103603d28a1665ab0836961fb50a78e216779928eafc7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250519170552_388095d388530a1e8b7103603d28a1665ab0836961fb50a78e216779928eafc7" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Protest Gorica"> </figure>  Obratio se i gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, poručujući mu da mu je ovo idealna prilika za početak stvaranja "humane i zelene Podgorice", kako je to ranije kazao da bi želio da napravi od glavnog grada. - Mi ćemo učestvovati u doniranju sadnica, investitor može one mašine da dovuče ovdje da zasadimo još čempresa is tabala, kako bi ozelenili dodatno ovaj prostor, a od nas će dobiti još tetrisa da nauči dalje da slaže kockice kakve je zamislio - poručio je Pejović. On je kazao, da ukoliko ne budu dobili nikakav odgovor, da će se ponovo skupiti u većem broju, kao i da Podgorica ima dovoljno prostora za sve investitore da se širi u svim mogućim pravcima, "a da ne trpamo zgrade jednu na drugu - đe im nije mjesto".&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7lI8r71S4Io&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>Natrpavanje grada i narušavanje kvaliteta života</h2> Predstavnik Udruženja ljubitelja prirode i Gorice Sreten Radulović kazao je da je ovo za Podgoricu situacija sa katastrofalnim posljedicama, ako se uzme u obzir šira slika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170552_f99a2c21990fff6d726cd6f9b599e512fe8c33d901977e7376c0051fdb11d4d5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250519170552_f99a2c21990fff6d726cd6f9b599e512fe8c33d901977e7376c0051fdb11d4d5" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Gorica"> </figure>  - Grad u kotlini, koji se sve više naseljava, sa porastom stambenih jedinica i automobila morao bi da ima ogromno povećanje zelenih površina da bi se zadovoljio minimalni kvalitet osnovne ljudske potrebe, a to je vazduh. A radi se upravo suprotno. Prenatrpavaju se stambenim objektima naselja koja su nekad davno logično isplanirana da imaju neki minimum zelenih površina oko sebe, i makar nekakav protok vazduha. Centar grada je nažalost već prenatrpan, i ovakvi projekti prijete da ga učine totalno nefunkcionalnim. Mi već imamo situaciju da u većem dijelu dana nemamo gdje da parkiramo vozila. Grad je kritično zagađen u zimskim mjesecima, nekim danima, što je nevjerovatno, ali mjerenja zagađenosti svjedoče da je među najzagađenijim gradovima na svijetu - rekao je Radulović. Dodaje da su se stanari ovog kvarta pridružili borbi za isto jer im se ovakvim radnjama dodatno narušava kvalitet života. Postavlja se, napominje on, i pitanje bezbjednosti bilo kakve gradnje u blizini zgrada koje su stare preko 70 godina.&nbsp; Radulović je podsjetio da je prošlogodišnjom odlukom Glavnog gradskog arhitekte odbijeno idejno rješenje za izgradnju objekta, a da je investitor uprkos tome krenuo sa pripremom terena za izgradnju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170552_c89d444d50e71fafba53836da4af135c0b31d7c066612ed9762d69f47784de6b.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250519170552_c89d444d50e71fafba53836da4af135c0b31d7c066612ed9762d69f47784de6b" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Gorica"> </figure>  - Zbog toga apelujemo na Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, da što prije revidira DUP za Novu Varoš 2, i između ostalog ovu parcelu proglasi za zelenu površinu, što bi bila najlogičnija moguća odluka. Takođe bi trebalo preispitati i vratiti se malo unazad, kako je došlo do toga da dio parcele koji je tik uz stambenu zgradu je privatna svojina. Kao predstavnik Udruženja ljubitelja prirode i Gorice, koje svojim akcijama koje traju više od deceniju i koje u svojoj biti imaju borbu za očuvanje i uređenje najveće park šume u gradu, u ime Udruženja dajem jaku podršku ovom protestu, zbog svega navedenog. A kao stanar ovog kvarta, biću istrajan u sudjelovanju u daljoj borbi za očuvanje ovog životnog prostora - poručio je Radulović. Stanarka Irena Radusinović poručila je da će kampovati u Beogradskoj ulici ako bude trebalo i ako se njihovi zahtjevi ne ispune. - Ukoliko biste pitali bilo koga od stanara, sigurno će vam reći da će kampovati ovdje. Ovo nije samo protest nas koji živimo tu, već svih građana koji ne žele da se devastira prostor, koji žele da šetaju Goricom - kazala je ona. <h2>Ljiljanić: Ne smijemo dozvoliti neplansku gradnju zarad bilo kog investitora</h2> Zamjenica gradonačelnika Podgorice Nađa Ljiljanić pridružila se okupljenima, navodeći da im daje punu podršku opravdanim zahtjevima građana. - Porasla sam u ovom kvartu i smatram da su zahtjevi građana opravdani. Pogledala sam svu dokumentaciju, njihovi zahtjevi su zaista opravdani s obzirom da je ovo jedini zeleni dio koji je ostao u kvartu i ne smijemo dozvoliti neplansku gradnju zarad bilo kog investitora. Puna podrška građanima - poručila je Ljiljanić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519180552_ffa80dd8b6cd620d423b093aa747a31176df4f068258577966720b77285862a9.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250519180552_ffa80dd8b6cd620d423b093aa747a31176df4f068258577966720b77285862a9" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Nađa Ljiljanić na protestu"> <figcaption>Nađa Ljiljanić na protestu(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</figcaption> </figure>  Kao što je glavna gradska arhitektica odbila gradnju, Ljiljanić se nada će i ostali koji dođu u dodir sa dokumentacijom pravilno postupati i da neće narušiti jedini zeleni dio u ovom kvartu. Očekuje da će nadležno Ministarstvo postupiti u skladu sa svim pravnim propisima. - Ovo nema veze sa politikom, već pravim vrijednostima koje su ostale u centru grada - poručila je ona. Mještani su u razgovoru sa Nađom Ljiljanić poručili da je trebalo da stopiraju projekat jer je loš.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2m8CdkBECHY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>Bitni svako stablo i travka</h2> Nevena Petković iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) kazala je da joj je žao što se nakon godinu okupljaju na istom mjestu i što moraju da napominju koliko je bitno da se sačuvaju mikro zelene lokacije u gradu. - Svako stablo i travka je bitna za održivi ekosistem. Pružaćemo pomoć sve dok nadležne institucije jasno ne kažu da će stati sa ovakvom devastacijom, jer ovakvim projektima zaista ovdje nije mjesto - poručila je Petković.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170548_42384f6dacc4a41a1ec8c46c59fd49092dc7d43569cfb5c6b00c6f403e83b32a.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250519170548_42384f6dacc4a41a1ec8c46c59fd49092dc7d43569cfb5c6b00c6f403e83b32a" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Gorica "> </figure>  Građani su sa današnjeg protesta i sa transparenata poručili da "zgrada nije mjera grada", da "Ministartsvo treba da zaštiti prostor", te da grad i njegovi stanovnici zaslužuju "zeleni centar, a ne sivi haos".

FOTO/VIDEO: Zeleni centar, a ne sivi haos: Građani zahtijevaju da se planirani prostor za zgradu proglasi zelenom površinom

Jedna mitropolija, a dva mitropolita? Ili: dvije mitropolije i dva mitropolita?&nbsp; Bilo je i medija koji su, nakon što je obznanjeno da je Sinod Srpske pravoslavne crkve dodijelio titulu mitropolita Metodiju Ostojiću, postavili i još jedno pitanje: da li je imenovanje padobranca Metodija, odmazda Vučićevog Beograda prema Joanikuju, koji se, eto, drznuo da prozbori da su studenti u Srbiji bili u pravu? &nbsp; IZVRŠIOCI NA ZADATKU Uzaludna, retorička pitanja. Kao da niko ne vidi, ili neželi da vidi - sve ovo što se događa unutar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori samo je dio iste agende - poništavanja crnogorske i crkvene, ali i državne samobitnosti. &nbsp; Nema nikakve razlike između Joanikija i Metodija, jedino što ovaj novoimenovani mitropolit zna da skače padobranom, dok Joanikija dovoze helikopterom. &nbsp; Obojica su samo izvršioci na istom zadatku: da utjeruju svetosavlje, da šire laži o antifašizmu, o Crnoj Gori kao srpskoj Sparti... I, naravno, &nbsp;da veličaju Moljevićevu Homogenu Veliku Srbiju, koja se danas zove - ,,srpski svet“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051919050_7c3fe938526ab0cf753417e6ee2b525d908d5e6190966d60c0c0b6858381a3bc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051919050_7c3fe938526ab0cf753417e6ee2b525d908d5e6190966d60c0c0b6858381a3bc" data-rendition-name="original" width="1920" height="1081" loading="lazy" alt="CRKVA POD PATRONATOM POLITIKE: Porfirije i Vučić"> <figcaption>CRKVA POD PATRONATOM POLITIKE: Porfirije i Vučić</figcaption> </figure>  Ne, nemaju potrebe ni Aleksandar Vučić i njemu potčinjeni Porfirije Perić da nešto kažnjavaju Joanikija Mićovića, ili naprasno da uzdižu Metodija Ostojića. I jedan i drugi su dobri đaci i svojski se trude da pastvi u Crnoj Gori ubace u glavu. &nbsp; BRISANJE ISTORIJE RADI ,,BOLJE BUDUĆNOSTI” Prvo - reviziju istorije. &nbsp; Još avgusta 2022. godine u Gornjem Zaostru, tada episkop Metodije, vođe četnika u Drugom svjetskom ratu Dražu Mihailovića i Pavla Đurišića, odgovorne za ratne zločine i masovne pokolje civilnog stanovništva druge vjere i nacije, proglašavao je - srpskim junacima. &nbsp; Istu laž o Đurišiću kao junaku što je &nbsp;ovog aprila i za ovaj Dan pobede 9. maja - bezočno je pronosio i mitropolit Joanikije Mićović. &nbsp; Užasne su to poruke sveštenika Srpske pravoslavne crkve. Kao da je klanje žena, staraca i đece druge vjere uvod u beatifikaciju Đurišića, baš kao ono kada su proglasili svecima zločince - popa Macu Vukojičića i Obrada Šiljka. &nbsp; Zato priča o antivučeićevskom Joanikiju i provučićevskim Metodiju nema veze sa realnošću, nema uporišta u istorijdkim činjenicama. &nbsp; S razlogom, jer Crkva Srbije želi da kreira budućnost Crne Gore, bez crnogorske suštine. &nbsp; CIJEPANJE TERITORIJE &nbsp; Zato je odluka Sinoda Srpske pravoslavne crkve suštinski - nastavak cijepanja, komadanja, rasparčavanja državne teritorije Crne Gore. &nbsp; I ranije je Crkva Srbije – formirajući eparhije u Crnoj Gori – ignorisala crnogorske državne granice: eparhija Budimljansko nikšićka, ali i djelovi eparhija Mileševske i Zahumsko-hercegovačke, bili su van teritorije Crne Gore. &nbsp; Nije slučajnost i nije greška: tako je SPC poručivala da ne priznaje Crnu Goru kao nezavisnu državu. &nbsp; Dok je bila apsolutna vlast Đukanovićevog DPS-a, vrh Srpske crkve je preko Amfilohija uspijevao da održi svoju dominaciju, iako su strahovali da će crnogorska vlast konačno vratiti sakralnu imovinu i nasljeđe pod crnogorski pravni poredak. &nbsp; Nije se to desilo, niti je DPS umio da gleda van političkih nagodbi i dnevnih, prizemnih, stranačkih interesa. &nbsp; Skupo je to koštalo Crnu Goru. Nakon avgusta 2020. godine i nakon smrti Amfilohija Radovića, otkrilo se – čak i za one koji su odbijali da vide očigledno - pravo lice i pravi odnos Crkve Srbije prema crnogorskoj državi i autonomiji pravoslavne crkve u Crkvi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051919054_6a958aceb52ac88514ff5076f9f04e76bea488f0df76af5028266b97d2e7fb57.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051919054_6a958aceb52ac88514ff5076f9f04e76bea488f0df76af5028266b97d2e7fb57" data-rendition-name="original" width="1998" height="1500" loading="lazy" alt="BRISANJE SLAVNE ISTORIJE: Cetinjski manastir"> <figcaption>BRISANJE SLAVNE ISTORIJE: Cetinjski manastir(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PONIŽAVANJE I PONIŠTAVANJE CETINJA Sve je završeno ekspresno: samo nekoliko mjeseci nakon smrti Amfilohija 2021, ukinut je Eparhijski savjet koji je postojao od 2006. godine. &nbsp; Tako valja gledati i na ovo imenovanje Metodija Ostojića. Ne kao kažnjavanje Joanikija ili zamjenu za njega, nego kao novi čin ponižavanja i poništavanja pozicije Crnogorsko-primorske mitropolije. I unižavanja Cetinjskog manastira koji je decenijama i stotinama godina održavao luču pravoslavlja na Balkanu. I kad Pećke patrijaršije nije bilo, što bi Crkva Srbije da izbriže iz koletivnog sjećanja Srba, u Srbiji ali i u Crnoj Gori. &nbsp; Kao da nije već bilo dovoljno ponižavajuće što je na tron Svetog Petra sio Joanikije Mićović, Sinod Srpske pravoslavne crkve sada je instalirao i drugog mitropolita. Pa Crna Gora danas ima dva mitropolita - koji nijesu crnogorski, nego srpski mitropoliti. &nbsp;&nbsp; I to je dio priče o umanjivanju značaja Cetinja, ne samo kao ishodišta pravoslavlja na Balkanu, već i luče crnogorske slobode: duhovno zarobiti, poniziti i pokoriti Cetinje - uvijek je bio dio velikosrpske svetosavske ideologije. &nbsp;&nbsp; ĐE JE NESTAO CRNOGORSKI OTPOR? &nbsp; I zato ona dvojica bestidnika, koja su se usudila na Kruševom ždrijelu da dižu i slikavaju se sa uzdignuta tri prsta pored Vesne Pejović - žene koja je u jednom mučnom cetinjskom danu avgusta 2022. godine ostala i bez kćerke i bez dva ujnuka – nijesu bili samo ljdi bez soja.&nbsp; Ne, oni su bili svetosavski vojnici zadojeni lažima Crkve Srbije. I oni su zamrzjeli i Belveder i Cetinje, baš zato što je – kao i uvijek u istoriji – odbilo da se pokori pred silnicima. Ovog puta pred svetosavskom, imperijavlnom ideologijom ,,krvi i tla” koja je toliko zla donijela ovim prostorima. &nbsp; Zato su protiv Cetinja i obični pješadinci svetosavlja, ali i Sinod Srpske pravoslavne crkve. &nbsp; I bez obzira na broj mitropolita koje Sinod Srpske pravoslavne crkve proizvede u Crnoj Gori, nema dileme – svi će oni biti protivnici nezavisne, samosvojne Crne Gore. &nbsp; Koja uporno ćuti, kao da će šapatom pasti u zaborav i antifašizam i prije toga Belveder, i prije toga stotine godina borbe za slobodu, kad su mnogi u okruženju stenjali pod čizmom onog jačega. &nbsp; Zašto ćuti Crna Gora? To je pravo pitanje, na koje za sada nema odgovora. &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;

Bajka o anti-vučićevskom Joanikiju i pro-vučićevskom Metodiju

Grupa nevladinih organizacija i građanskih aktivistkinja najoštrije su osudile nacionalistički pir glorifikacije ratnog zločinaca Pavla Đurišića u podgoričkom restoranu „Radovče“ ocjenjujući da je ovaj sramotni incident posljedica kontinuiranog ohrabrivanja desničarskih aktera u društvu, uključujući velikodostojnike Srpske pravoslavnice crkve (SPC) koji, kako su naglasili, prednjače u krivotvorenju istorije u vezi sa ovim pitanjem.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 72.3529%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-restoranu-radovce-pjevaju-i-klicu-pavlu-durisicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Pobornici četničke ideologije, koji uporno ulažu napore da operu nečasnu biografiju ovog četničkog vojvode, kreirali su ambijent u kojem se grupe osjećaju slobodno da slave ratne zločince i pjevaju „Đurišiću, mlad majore“ - poručili su Akcija za ljudska prava (HRA), Antifašisti Cetinje, Centar za građansko obrazovanje (CGO). Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Udruženje profesora istorije Crne Gore – HIPMONT, građanske aktivistkinje Dina Bajramspahić, Jovana Marović i Marija Backović
Oni su decidni da izostanak odlučnih osuda iz vlasti za ovaj, ali i sve prethodne slučajeve, samo podstiče različite aktere da na ovaj način raspiruju podjele u društvu.
- Školski restoran „Radovče“, koji je bio kultno mjesto u ovom gradu i već 50 godina dio uspomena mnogih građana različite nacionalne i vjerske pripadnosti, nije smio sebi da dozvoli ovakvu kompromitaciju - dodali su oni.
Oni su pozvali rukovodstvo restorana i direktora JU Škola za srednje i više stručne obrazovanje „Sergije Stanić“, koja je vlasnik restorana, da upute izvinjenje građanima zbog slavljenja kolaboranta fašističkog okupatora u njihovim prostorijama.
- Dužnost je ovog restoran, koji ima obrazovni karakter, kao i svih obrazovnih ustanova, da osiguraju prostor u kojem se ne raspiruje nacionalna i vjerska netrpeljivost i širi govor mržnje, te da proaktivnim javnim odnosom pokažu da su u restoranu dobrodošli svi, bez obzira na bilo koje lično svojstvo - poručili su u NVO sektoru.
Niti jedna javna ustanova, koju finansiraju svi građani i građanke, ne smije, podvlače oni, ni u kojem obliku javno odobravati, negirati postojanje i umanjivati težinu zločina koji su saradnici okupatora počinili.
- Zato očekujemo od odgovornih lica iz restorana i škole da se vrjednosno odrede o nemilom događaju i započnu promjene internih procedura kojima se uređuje organizacija proslava u restoranu kako bi se preveniralo ponavljanje nekog sličnog kontroverznog događaja - istakli su oni.
Pozvali su i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija da osudi ovaj nacionalistički ispad i preduzme mjere nadzora kako se u objektima koja pripadaju obrazovnom sektoru ne bi promovisale politike mržnje i etničkog čišćenja.

Rukovodstvo restorana „Radovče“ i direktor SS „Sergije Stanić“ da se izvine građanima zbog slavljenja Pavla Đurišića u njihovim prostorijama

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Tag: turisticka-sezona