U Evropskoj uniji prošle godine bilo je oko 3,08 milijardi turističkih noćenja što je 61,5 miliona ili dva odsto više nego 2024, rane su procjene o turizmu koje je objavio Eurostat.&nbsp;
Time je prošla godina u EU bila turistički rekordna, prenosi SEEbiz.
Riječ je o procijenjenom broju noćenja u turističkim smještajnim objektima u EU, a za njihov rast u prošloj godini iz Eurostata kažu da je uglavnom podstaknut porastom noćenja međunarodnih turista u Evropi, kojih je prema tim procjenama bilo 46,1 milion više nego 2024. godine.
S druge strane, noćenja domaćih turista u EU su u prošle godine rasle sporije to jest bilo ih je oko 15,4 miliona više nego u 2024. godini.
Prema vrsti smještajnih objekata, hoteli i sličan smještaj ostvarili su najviše noćenja - 1,9 milijardi ili 63 odsto ukupnog broja, a slijede kuće za odmor i ostali kratkotrajni smještaj sa 743 miliona noćenja ili 24 odsto od ukupnih, te kampovi sa udjelom od 13 odsto, s 413 miliona noćenja.
Iz Eurostata iznose i da rane procjene o turizmu pokazuju da je noćenja u turističkom smještaju u prošloj godini bilo više nego 2024. u gotovo svim zemljama EU, a najveći porast ostvarila je Malta, od oko deset odsto, koju sa sedmopostotnim rastom slijedi Poljska te sa šest odsto Letonija.
Hrvatska je na 23. mjestu od 27 članica EU, s godišnjim rastom turističkih noćenja nešto malo većim od jedan odsto u odnosu na 2024, a ispred nje je niz zemalja, pa i s Mediterana, u kojima je rast noćenja u prošloj godini bio oko dva odsto - Španija, Belgija, Portugal, Švedska, Holandija, Austrija, Finska, Danska, Italija i Grčka.
Nakon Malte, Poljske i Letonije u prvih deset zemalja s najvećim rastom noćenja u EU u prošloj godini u odnosu na 2024. slijede s rastom od oko šest odsto Litvanija i Luksemburg, s blizu šest odsto rasta Slovenija i Slovačka, zatim Mađarska, Bugarska i Kipar s rastom od četiri odsto. Francuska, kao najposjećenija zemlja Evrope i svijeta, prema tim procjenama je na 11. mjestu s rastom turističkih noćenja malo iznad tri odsto.
Pad broja noćenja među članicama EU u prošloj godini su zabilježile samo Rumunija i Irska, i to jedan odnosno dva odsto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Turizam EU obara rekorde: 3,08 milijardi noćenja u prošloj godini

U ovoj turističkoj godini ostvareni su veoma dobri rezultati, ocijenila je ministar turizma, Simonida Kordić, dok opozicioni poslanici smatraju da je došlo do stagnacije turističkih prihoda, sa izraženom sezonalnošću.
Kordić je na kontrolnom saslušanju na temu Uticaj ostvarenja efekata turističke sezone na budžet Crne Gore i na planirani ekonomski rast shodno Fiskalnoj strategiji Crne Gore za period od prošle do 2027. godine, kazala da su imali izvanrednu uspješnu turističku godinu.&nbsp;
- Ona nije bila oslobođena brojnih izazova, poput geopolitičkih pitanja, sukoba na određenim emitivnim tržištima, ali uprkos svemu tome uspjeli smo da ostvarimo veoma dobre rezultate u ovoj turističkoj godini- ocijenila je Kordić na sjednici Odbora.
Na saslušanje je bio pozvan i ministar finansija, Novica Vuković, ali se nije pojavio.
Kordić je navela da turizam, prema podacima Svjetskog savjeta za putovanja i turizam, u Crnoj Gori učestvuje u bruto domaćem proizvodu (BDP) i ukupnoj zaposlenosti između 25 do 30 odsto, a u ukupnom izvozu čak sa više od 50 odsto.
- Tokom prva tri kvartala, prema podacima Centralne banke (CBCG), prihodovano je 1,32 milijardi EUR što je 1,26 odsto više u odnosu na uporedni period, a u odnosu na referentnu 2019. to je rast od 30,66 odsto- precizirala je Kordić.
Ona je kazala da je, prema podacima UN barometra Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija za prvi kvartal Crna Gora je bila na šestom mjestu u svijetu po rastu prihoda od turizma.
&nbsp;- U odnosu na 2019. godinu, Crna Gora je zabilježila rast prihoda od turizma od 87 odsto- dodala je Kordić.
Ona je navela da je Crna Gora, kada je riječ o turističkoj potrošnji, bila rangirana na devetom mjestu u svijetu.
- Mi imamo jedan kontinuirani rast koji pokazuju i ovi mjerljivi rezultati- ocijenila je Kordić.
Prema podacima Monstata, tokom prvih deset mjeseci u Crnoj Gori je registrovano 2,59 miliona turista, što je povećanje 5,52 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
- U odnosu na 2019. godinu, došlo je do rasta broja turista od 3,3 odsto i noćenja od 3,95 odsto- dodala je Kordić.
&nbsp;Predstavnik Ministarstva finansija, Miloš Mišković, saopštio je da je naplata poreza na dodatu vrijednost (PDV) na usluge smještaja u hotelima i ugostiteljske usluge iznosila je oko 200 miliona EUR, što je 50 miliona više nego prošle godine.
&nbsp;On je rekao da podaci Poreske uprave, kada je u pitanju naplata PDV-a, pokazuju povećan rast u sektoru turizma.&nbsp;
&nbsp;Mišković je rekao i da je, prema zvaničnim podacima, inflacija u turizmu bila najveća u vrijeme važenja snižene stope PDV-a, a da je prošle i 2023. godine stabilizovana na oko osam odsto.
&nbsp;Poslanik Nove srpske demokratije, Velimir Đoković, saopštio je da se resorno Ministarstvo aktivno bavi unapređenjem ambijenta u kojem posluje turistička privreda, te da očekuje produženje sezone u narednom periodu.
&nbsp;On je rekao da je završena analiza digitalnih tokova i alata u turizmu u cilju unaprijeđenja registracije turista i razmjene podataka, što bi trebalo da doprinese formiranju jedinstvene baze podataka.
&nbsp;Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Milović, saopštio je da su svi svjesni različitih trendova kada je u pitanju turistička ponuda, izmjene i povećanje stope PDV-a sa sedam na 15 odsto, smanjene aviodostupnosti, kao i smanjenja broja noćenja.
- Poslije dužeg niza godina imamo stagnaciju prihoda turizma, sa izraženom sezonalnošću. Realnost samih prihoda nije iskazana na način da se krećemo u pravom smjeru kada je turizam u pitanju- ocijenio je Milović.
&nbsp;On je kazao da je od 2020. godine na dostupnost Crne Gore uticalo gašenje Montenegro Airlinesa, svađa sa Amanom, jednim od najprestižnijih turističkih brendova i zatvaranje Svetog Stefana, kao i povećanje stope sa sedam na 15 odsto, bez ikave detaljnije analize.
&nbsp;- I još tender Morskog dobra koji je uticao na to da imamo nespremnu turističku sezonu. Postali smo preskupi u odnosu na usluge koje pružamo- rekao je Milović.
&nbsp;On je naveo da je došlo do pada broja noćenja i skraćenja boravka u samoj Crnoj Gori.
&nbsp;- Usporili smo kada je u pitanju prihodna strana i imamo neprepoznatljivost destinacije- dodao je Milović.
&nbsp;Poslanica Demokrata, Zdenka Popović, rekla je da je zadovoljna izlaganjem ministarke turizma, koja je dala podatke o prihodima od turizma za prvih deset mjeseci i broju dolazaka turista.
&nbsp;- Predstavnici opozicije uporno i prilikom svakog izlaganja govore kako imamo pad turističke privrede, kako je propala sezona, kako imamo mali broj noćenja. Potenciraju da imamo pad prihoda od pojedinačnog prometa turista koji dolazi u Crnu Goru- navela je Popović.
&nbsp;Ona je kazala da je 2019. godine Montenegro Airlines prevezao 2,6 miliona putnika, a Air Montenegro do polovine novembra prevezao tri miliona putnika.
&nbsp;- Kada je u pitanju turizam, dugo godina smo lutali, pa pričali o elitnom turizmu, a nijesmo imali puteve, ni stvarali komunalnu infrastrukturu. Prodavali smo zemljište, davali investitorima da grade luksuzne hotele a nije smo imali puteve, ni normalni aerodrom. To je bila vizija nekadašnjeg režima- dodala je Popović.
&nbsp;Poslanik Pokreta Evropa sad, Dražen Petrić, kazao je da opozicioni poslanici pokušavaju da bez argumenata pokažu da u sektorima turizma, zdravstva i bezbjednosti, iako zvanični podaci ukazuju na rast turističkih parametara.
&nbsp;On je naveo da je u sektoru turizma primjer u periodu od 2016. do 2019, godine evidentiran uzlazni trend, nakon čega se desila koronakriza.&nbsp;
&nbsp;Petrić je rekao da se upoređenjem podataka iz 2019. i prošle godine može vidjeti da Crna Gora ne nazaduje, već da se vraća na pozitivan trend.
&nbsp;- Ponuda ne može biti lošija ako imamo rast broja noćenja i prihoda u turizmu- naveo je Petrić i dodao da bez turizma ne bi mogli da predlažu određene mjere, među kojima i povećanje zarada i penzija.
&nbsp;Predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, kazao je da mu je saopšteno neposredno pred sjednicu da Vuković neće prisustvovati zbog ranije preuzetih obaveza.
&nbsp;- Negativno sam iznenađen, jer je ovaj Odbor imao korektan odnos sa njim- dodao je Mugoša.
&nbsp;On je naveo da smo imali brojne izazove sa plažama, infrastrukturnim projektima, kao i problemima sjevernih opština sa vodom i strujom.
&nbsp;- Ne može se reći da nije bilo izazova i da je sve sjajno i bajno- smatra Mugoša.
&nbsp;On je naveo da je super da prihod od turizma raste, kao i da bi bilo nenormalno da ne raste.&nbsp;
&nbsp;- Prihod je porastao 1,2 odsto, a u tom periodu inflacija je bila 4,9 odsto. Onda smo u problemu jer prihod raste manje nego stopa inflacije. Ne možemo se radovati povećanju prihoda zbog većih cijena- smatra Mugoša.
&nbsp;On je naveo da je, prema podacima o konkurentosti u turizmu, indeks konkurentnosti crnogorskog turizma manji je sad nego 2019. godine.

Kordić: U odnosu na 2019. godinu, Crna Gora zabilježila rast prihoda od turizma od 87 odsto

U Budilniku na Televiziji E analiziramo zašto Crna Gora uvozi skoro 13 puta više hrane nego što izvozi i što to znači za domaću privredu.
Saznajemo da li 24-satni rad kazina i automat klubova donosi ekonomski razvoj ili veće društvene rizike.
Provjeravamo da li se stubići i „kandže“ za blokadu vozila primjenjuju u skladu sa zakonom, a sumiramo i turističku sezonu u Bijelom Polju i govorimo o tome kakve rezultate je donijela lokalnoj zajednici.

Budilnik na TV E: Zašto Crna Gora uvozi skoro 13 puta više hrane nego što izvozi, donosi li 24-satni rad kazina veće rizike ili ekonomski razvoj

Ovogodišnja turistička sezona u Crnoj Gori je "gora i od najgore, poslednjih 20 godina" tvrdi opozicija, dok vlast ocjenjuje da je "najuspješnija do sada".
Kritike i navode o propaloj sezoni iz Ministarstva turizma, na čelu sa Simonidom Kordić, nazivaju "antidržavnim djelovanjem".
U Crnoj Gori ne postoje pouzdani i ažurni statistički podaci o turizmu. Da su podaci o broju turista nepouzdani pokazala je Vladina analiza za 2024., objavljena krajem jula ove godine.
Inače, ljetnju sezonu u Crnoj Gori je obilježilo kašnjenje tendera za zakup plaža, saobraćajne gužve duž Jadranske magistrale, te veće cijene zbog povećanja poreza na dodatu vrijednost u turizmu.
<h2>A što kaže statistika o prvoj polovini ove godine?</h2>
Prema podacima državne Uprave za statistiku, broj turističkih noćenja je manji nego u istom periodu prošle godine za oko 272.000, ili za 5,4 odsto.
Iako je turista ove godine bilo više nego prošle za oko 56.000, oni su u Crnoj Gori boravili kraće.
Najbrojniji među stranim turistima su bili iz Srbije, ali su Rusi ostvarili najviše noćenja. Tako je turista iz Rusije u prosjeku u Crnoj Gori proveo 12 noći, a gost iz Srbije 6.4.
I sama 2024. godina, sa kojom se upoređuju ovogodišnje brojke, imala je neslavan saldo: turistički prihod je bio 3,6 odsto manji nego godinu ranije, što se desilo prvi put u poslednje dvije decenije.
Te godine je broj noćenja bio 5,9 jednako kao pandemijske 2021.
Na pitanja Radija Slobodna Evropa (RSE) o uzrocima manjeg broja noćenja i učincima turističke sezone, iz Ministarstva turizma nisu odgovorili.
Iz opozicije kažu da je to posljedica neznanja i loših odluka nadležnih, dok iz vlasti odgovaraju da je riječ o "kampanji protiv crnogorskog turizma".
<h2>Kritikovati sezonu je "antidržavno djelovanje"</h2>
Da je turistička sezona propala, ocjena je profesora Ekonomskog fakulteta, dr Nikole Milovića, poslanika opozicione Demokratske partije socijalista.
On je, pozivajući se na statistiku, kazao da će konačni rezultati biti gori od prošlogodišnjih, koji se smatraju najgorim u posljednje dvije decenije.
Kao uzroke je naveo nepripremljenost plaža, putne infrastrukture, povećanje poreza u turizmu za 115 posto, te rast cijena turističkih usluga.
Njegove ocjene su u Ministarstvu turizma nazvali "antidržavnim djelovanjem".
Njima se po svaku cijenu želi nanijeti šteta Crnoj Gori, kazao je državni sekretar u Ministarstvu turizma Vuk Žižić.
On je naveo da je broj turista za šest mjeseci veći oko sedam odsto u odnosu na godinu prije.
- Ova sezona će biti najuspješnija do sada, i finansijski najbolja u istoriji - kazao je Žižić.
Na upit RSE o visini prihoda od turizma ove godine, iz Centralne banke su kazali da ne posjeduju te brojke, upućujući nas na Ministarstvo turizma. Ni taj odgovor nije stigao.
<h2>Dobra vijest: Veća posjeta nacionalnih parkova</h2>
Nacionalne parkove je za prvih osam mjeseci ove godine posjetilo preko 616.000 turista, skoro trećinu više nego u istom periodu prošle godine.
Taj broj je i veći, kažu u Nacionalnim parkovima Crne Gore (NPCG), jer djeca do 15 godina imaju besplatan ulaz.
U Crnoj Gori ima pet nacionalnih parkova - Durmitor, Biogradska gora, Skadarsko jezero, Lovćen i Prokletije.
Zajedno "zauzimaju" 7,7 odsto teritorije Crne Gore.
Najposjećeniji je Durmitor, gdje je do kraja avgusta bilo skoro 60.000 turista (oko 30 odsto) više nego prošle godine.
"Zaštitni znak" NP Durmitor, koje ima 18 ledničkih jezera, je Crno jezero. Najbrojniji među inostranim posjetiocima su Kinezi i Izraelci.
Durmitor je najčešći izbor i za planinare, a ove godine su među njima bili najbrojniji oni sa britanskim, njemačkim, češkim i poljskim pasošima.
NP Lovćen je omiljeno odredište za pješačenje, a do kraja avgusta su među njegovim stranim posjetiocima prednjačili Belgijanci i Francuzi.
Na jednom od vrhova Lovćena je Njegošev mauzolej posvećen Petru II Petroviću Njegošu, pjesniku i vladaru Crne Gore iz 19. vijeka.
Do mauzoleja vodi staza sa 461 stepenikom.
Domaći gosti su najbrojniji u NP Prokletije, 15 odsto od ukupnog broja, a ostalo su uglavnom turisti iz država EU, te regiona, podaci su NPCG.
Masiv Prokletija prostire se na teritoriji tri države – Crne Gore, Kosova i Albanije.
Da u Crnoj Gori ne postoje pouzdani statistički podaci o turizmu potvrđuje Informacija o analizi digitalnih tokova i alata u turizmu za 2024, koju je Vlada usvojila u julu ove godine.
Ne postoji ni centralni turistički informacioni sistem, a digitalni sistemi koji postoje - nisu međusobno povezani, navodi se u analizi.
Osim što je neophodna za bilo kakvu strategiju i reakciju na negativne trendove, zbog neažurne evidencije Crna Gora godišnje gubi oko 86 miliona eura, navodi se u Informaciji.

1250x600

1084x550

Ocjene turističke sezone u Crnoj Gori od "najbolje u istoriji" do "propale"

Turistička sezona u Herceg Novom je dosta dobra, a prema najavama grad očekuje i odlična postsezona, kazao je predsjednika Opštine Stevan Katić. Katić podsjeća da je Herceg Novi uveliko prepoznat kao grad kulture i grad festivala.&nbsp; On je najavio da intenzivna festivalska dešavanja neće jenjavati ni u postsezoni, odnosno u septembru i oktobru. - Trudimo se da imamo sadržaje za sve generacije. U avgustu smo organizovali preko 80 dogđaja. Ljudi su definitivno ljudi zadovoljni. Očekuje nas Filmskik festival koji počinje 23. avgusta, u toku je Trg od ćirilice, a nakon toga i Džez festival, a Herceg novi ima kvalitetan, i u regiou prepoznatljiv strip festival, festival klapa i festival horova - naveo je Katić za Mediabiro.&nbsp; Prvi čovjek Herceg Novog kaže da očekuju i dobru postsezonu ističući da su turistički radnici i hotelijeri zadovoljni bukingom za septembar i oktobar. On je, međutim, ukazao da je tokom jula bila slabija poTrošnju kada su posrijedi ugostgiljski objekti, plaže. Katić, takođe, naglašava da je Herceg Novi prva opština koja je već izašla i sa novogodišnjim programom, najavljujući da će ubrzo izaći i sa programom za naredni Praznik mimoze.&nbsp; On naglašava da će sve to hotelijerima omogućiti da na vrijeme pripreme kvalitetne paket aranžmane.&nbsp; Predsjednik Opštine Herceg Novi kaže da je najviše gostiju iz regiona, ali ukazuje da je registrovan blagi pad broja gostiju iz Srbije, zbog političke situacije u toj zemlji. On ističe da je sve više gostiju iz Zapadne Evope. Herceg Novij je, s ponosom ističe prvi čovjek grada, &nbsp;napravio veliki &nbsp;iskorak i kada su posrijedi hotelski kapacatiteti. - Možemo gostima da ponudimo kvalitetan smještaj u hotelima kategorije četiri, pet zvjezdica - rekao je Katić. On, takođe, kaže da postoji veliko interesovanje i za obilazak zaleđa, te da uveliko rade na revitalizaciji pješačkih staza, kulturno istorijskih objekata... - Radimo revavitalizaciju tvrđave Forte Mare, Kanli kula. Prvi put se sada, nakon Drugog svjetskog rata, radi i Španjola, a radimo i jednu panoramsku gondolu. Tako da nudimo lijepe i kvalitetne sadržaje - kazao je Katić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824140844_a3cde1f006a0ff2caf579475d544635e496e41bcd52c8cd6bbf800b0fc83054f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250824140844_a3cde1f006a0ff2caf579475d544635e496e41bcd52c8cd6bbf800b0fc83054f" data-rendition-name="original" width="1000" height="686" loading="lazy" alt="Stevan Katić"> <figcaption>Stevan Katić(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  On, takođe, podsjeća da postoji i veliki potencijal na prostoru Luštice, resursa koji je ostao netaknut. - Tu postoji puno projekata. Tamo radimo velike projekte kada je u pitanju putna infrastruktura, takođe dovodimo i vodu tamo. Radimo sve ono što je do Opštine kako bi sve bilo spreno za doček zainteresovanih investitora za gradnu rizorta na poluostrvu Luštica. Tu postoji velika šansa - navodi Katić. On, međutim, ukazuje da bi moguća barijera, ne samo Herceg Novom, već i Kotoru u Tivtu, moglo da bude stanovište UNESCO-a po pitanju zabrane izgradje, odnosno stavljanja moratorijuma. - Tako da moramo da vidimo kako će se odvijati taj segment priče. Moramo da vidimo kako će da se zaštite sve prirodne ljepote i da se sve radi u skladu sa uslovima koji nam dolaze. Nije poenta ni da se sve izgradi, već da vodimo računa o životnoj sredini i ambijentu u kojem živimo - poručio je Katić.

U Herceg Novom zadovoljni, očekuju odličnu i sadržajnu postsezonu

Dok turistički radnici širom Crne Gore upozoravaju na lošu ljetnju sezonu, ministarka turizma Simonida Kordić očigledno ne dijeli njihovu zabrinutost – barem sudeći po fotografijama koje kruže mrežom X, na kojima dominira luksuz. Na fotografijama koje su objavili korisnici ove platforme, Kordić je ovjekovječena sa komadima garderobe koji, ukoliko su originali, predstavljaju simbol statusa koji je daleko od džepova većine građana Crne Gore. Tu je Luj Viton tašna vrijedna 1.630 dolara (oko 1.400 eura), Hermes kaiš od 1.250 dolara (nešto više od 1.000 eura), kao i Šanel cipele čija cijena dostiže 1.100 dolara, odnosno oko 950 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250803210816_2bbe6d2a667f5c6af73d436ae9d3b78ae6a0d7fa25104b6b3027edd94e93ab96.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250803210816_2bbe6d2a667f5c6af73d436ae9d3b78ae6a0d7fa25104b6b3027edd94e93ab96" data-rendition-name="original" width="3264" height="1754" loading="lazy" alt="Vrijednosti komada garderobe Simonide Kordić"> <figcaption>Vrijednosti komada garderobe Simonide Kordić(Photo: X)</figcaption> </figure>  I dok je modni izraz ministarke do posljednjeg detalja "markiran", turistička sezona u Crnoj Gori, prema izjavama mnogih ugostitelja i hotelijera, kuburi sa "siromašnim" brojkama.&nbsp; Ipak, prema riječima same ministarke, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je rast broja turista od 6,3 odsto u odnosu na isti period 2024. godine, a u junu je evidentiran rast od 7,3 odsto u odnosu na jun prošle godine. - Ono što primjećujemo je da je značajan porast turista u individualnom smještaju za 14 posto, ali je evidentno da i dalje imamo problem sa sivom ekonomijom i da se sva ostvarena noćenja ne prijavljuju. Mi veoma vodimo računa i onome što su izvorni podaci od institucija koje su neposredno uključene u turističku sezonu i turističku privredu - uvjerava Kordić. Na mreži X, gdje je vizuelni luksuz ministarke izazvao brojne reakcije, korisnici ne štede na ironičnim komentarima. "Garderoba ministarke Kordić u punom cvatu, za razliku od turističke sezone. Markirano do posljednjeg detalja", &nbsp;"Ministar turizma je objavila podatak da je ovogodišnja turistička sezona bolja za 6,3 odsto. Po Hermesu, Šanelu i Luj Vitonu barem 63 odsto" - samo su neki od njih. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzostir%2Fstatus%2F1952046965862080589%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U zemlji u kojoj je turizam okosnica ekonomije, a sezona se ocjenjuje kao "ispod očekivanja", modni izričaj ministarke, ma koliko bio stvar ličnog ukusa, teško prolazi nezapaženo, naročito u jeku ljeta koje, kako stvari stoje, neće zabilježiti dobre rezultate.

Ministarka u Luj Vitonu i Šanelu, sezona u minisu

Turistička sezona u Ulcinju, sudeći po trenutnoj situaciji, neće biti ni približno dobra kao nekih ranijih godina. Turistički poslenici ne očekuju bolju situaciju ni tokom avgusta. Cjenovna politika, loša avio povezanost i putna infrastruktura učinili su i ove godine Crnu Goru nekonkurentnom destinacijom. Za državu bi, smatraju, ovo trebalo da bude ozbiljno upozorenje. 
<h2>Razlog za zabrinutost</h2>
Plaže poluprazne, ulice bez gužve i to u vrijeme kada je Ulcinj decenijama unazad vrvio od turista. Danas bi se tražio krevet i suncobran više, čekalo bi se mjesto u lokalu da turistička sezona nije loša. To se, poručuju iz najjužnije crnogorske opštine ne može sakriti.
- Ne možemo se previše hvaliti ni sa početkom sezone, ni sa tokom sezone - kazao je za Televiziju E Marko Škrelja, vlasnik kampa u prirodi i zakupac kupališta.
Nema ni najava da će bolja slika biti u avgustu.
- Posljednjih tri-četiri godine malo smo dali marketinga u turizmu i promociji naše ljepote. Ljudi se susrijeću sa dosta poteškoća - saobraćaj, gužve svuda, pa i u marketima, na magistrali ostanu po tri sata, čekaju, žale se. Veliki problem je i granični prelaz Sukobin, ljudi po tri sata čekaju tu. Žale se, nerijetko se vrate sa graničnog prelaza i podju u Velipoju ili negdje drugo - priča Škrelja.
Turistički radnici zabrinuti su za budućnost i kažu da sve što se dešava sa turističkom sezonom mora biti alarm za državu. Isto smatra i prvi čovjek Ulcinja.
- Treba promijeniti neke politike. Treba vidjeti u kom dijelu investirati. Donešene odluke se ne mogu promijeniti, ali se moraju izmijeniti. I kao avio destinacija, investiranje u putnu infrastrukturu, ono što je najvažnije - cjenovna politika morskog dobra koja je sigurno uticala da mi kao destinacija postajemo nekonkurentna za ono tržište s kog očekujemo turiste - kazao je za TV E Genci Nimanbegu, predsjednik Opštine Ulcinj.
<h2>Početak lošeg trenda?</h2>
Da je sve manje turista iz regiona, potvrđuje i dugogodišnji turistički poslenik, koji je takođe stava da je cjenovna politika koju je nametnula država loše uticala na sezonu.
- Mi smo navikli sa gostima iz okruženja - Srbije, Kosova, BiH. U manjem broju dolaze ove godine. Cijene su visoke. Koliko god da kažemo da smo najjeftiniji, mi imamo nabavnu cijenu visoku... Obaveze prema državi - Morskom dobru, komunalnom reduzeću i sigurno nas tjeraju da procentualno dižemo cijene - istakao je Škrelja.
S druge strane, Nimanbegu se pribojava da ovaj pad broja turista ne postane trend u narednom periodu.
- Ova turistička sezona za sad ima pokazatelje da mi bilježimo manji promet nego prethodne godine otprilike 10 odsto i to me čini veoma zabrinutim kako će do kraja proteći. Nadam se da nije neki početak trenda koji će pokazati krizu u turističkoj djelatnosti koja čini 60 odsto ekonomije našeg grada - naglasio je Nimanbegu.
Kada stvari krenu nizbrdo, pitanje koje se mora postaviti je – ko je odgovoran.
- Pa svi će bježati od toga da su odgovorni. Sama priprema grada je kasnila nekoliko sedmica jer smo mi kao lokalna samouprava bili napadnuti od strane Vlade i problematike Morskog dobra na proljeće, ali uspjeli smo na vrijeme da nema nekih neregularnosti u uređenju - naglasio je Nimanbegu.
On je podsjetio i da je Ulcinj prva opština koja je dala odobrenja za rad kupalištima. Podsjeća i na zakašnjele tendere Morskog dobra, te i da i dalje ima plaža koje ne mogu da rade zbog problema sa tim javnim preduzećem. Ukazuje i na lošu aviopovezanost i na lošu putnu infrastrukturu u Crnoj Gori, a sve to je dio odgovorne pripreme sezone. A kao problem detektuje i preizgrađenost i betonizaciju gradova. Pa tako danas oni koji bi ljetovali u privatnom smještaju ili hotelima, odmaraju u svojim stanovima.

Alarm za državu: Nema naznaka da će avgust "izvući" sezonu u Ulcinju, turistički radnici zabrinuti

Spoljnotrgovinski deficit u Crnoj Gori je 1.8 milijardi eura, uz rekordno nisku pokrivenost uvoza izvozom od 13.6 odsto. Izvezena roba (uglavnom električna energija i rude) je u padu od 2.2 odsto, dok uvoz raste - ukazao je zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Petar Odžić.
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), konstatovao da je samo uvoz hrane u odnosu na isti period prošle godine uvećan za 30 miliona eura.
- Običnom građaninu ovi podaci ne znače puno, ali da u najkraćem pojasnimo, država je u stečaju! Za to vrijeme, Vlada povećava PDV u turizmu pred sezonu za 110 odsto, a sada idu i korak dalje pa na već urusen realni sektor povećavaju porez na dobit sa 12 na 15 odsto, kako bi finansirali "rupe" u Budžetu koje su nastale partijskim zapošljavanjima i zakonskim rešenjima koji nisu finansijski održivi - ističe Odžić.&nbsp;
U isto vrijeme, dodaje Odžić, „ministrica Kordić krivi parapolitičke hunte (šta god to značilo) za napad na turizam, privredu i državu“.
- Udar na privredu i državu trenutno radi Vlada i Skupština sa aktuelnom većinom, i nisu to parapolitičke hunte, nego PES=DF, Demokrate sa partijama manjina koji podržavaju trenutnu vlast - zaključio je Odžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fodzicpetar%2Fstatus%2F1950844142793240929%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odžić: Država je u stečaju, a udar na nju i privredu trenutno rade Vlada i Skupština sa aktuelnom većinom

U jutarnjoj emisiji Ljetnjeg programa na Televiziji E ugostićemo psihološkinju Mariju Babić, NLP trenericu Aleksandru Anđelić, trenera džiu džice Davora Markovića.
Naši gosti biće i organizatori i učesnici Inženjerske škole nauke koji će izvesti zanimljive eksperimente.
Razgovaraćemo i sa članovima Gradske muzike Kotor - dobitnicima &nbsp;međunarodnog zlatnog odličja, a iz Ulcinja donosimo priču o turističkoj sezoni.

Ljetnje jutro na TV E: Psihološkinja Marija Babić, eksperimenti Inženjerske škole nauke, Gradska muzika Kotor...

Ovo je klasičan primjer dvostrukih standarda: vlast se diči uspjehom jednog sektora, dok u potpunosti ignoriše probleme koji pogađaju veliki broj malih izdavalaca privatnog smještaja i to baš u mjesecu kada sezona treba da bude na vrhuncu - ocijenila je odbornica Evropskog saveza u Skupštini opštine Herceg Novi, Tanja Vujičić, komentarišući izjavu predsjednika ove opštine Stevana Katića, koji je saopštio da su hotelijeri zadovoljni sezonom.
- Treba li sada mali izdavaoci da budu zadovoljni jer su hotelijeri zadovoljni? Treba li da se tješimo zimom, jer smo ljeto uglavnom izgubili - upitala je Vujičić.
Prema njenim riječima jeftina manipulacija brojkama i izjavama predsjendika opštine Herceg Novi je uvreda za svakog domaćina koji od svog rada živi.
- Glava boli od tolikog spinovanja - zaključila je Vujičić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvujicic_tanja%2Fstatus%2F1950173824684589332%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujičić Katiću: Treba li da se tješimo zimom, jer smo ljeto uglavnom izgubili?

Stonoteniski savez obilježio je danas 70 godina postojanja i uspješnog rada.
Na svečanosti je saopšteno da je Stoniteniski savez zvanično osnovan 6. februara 1955. godine na konferenciji Saveza sportsih igara Crne Gore u Nikšiću.
Za prvog predsjednika izabran je Dimitrije Vujović, prvi potpredsjednik bio je Jovan Radulović, a generalni sekretar Borislav Šoć.
Saopšteno je i da je Stonoteniski savez prva crnogorska sportska asocijacija koja je postala samostalna i članica međunarodnih asocijacija, prije nego je Crna Gora na referendumu povratila nezavisnost.&nbsp;
Predsjednik Željan Šoć kazao je da, uz istorijske uspjehe Filipa Radovića i Luke Bakića, treba istaći i sjajne rezultate Irfana Čekića, osvajača bronzane na juniorskom prvenstvu Evrope u Minsku, pojedinačnog prvaka Balkana do 21 godine.
- Treba istaći i rezultate Ane Miročević i Draške Veljić, koje su osvojile prvu saveznu medalju u seniorskom dublu 1966. godine u Sloveniji - rekao je Šoć.&nbsp;
U desetominutnom filmu o istorijatu i počecima stonog tenisa u Crnoj Gori, autor je podsjetio na na osnivače i prve klubove, posebno ističući doprinos razvoju počasnih doživotnih predsjendika te asocijacije.
Šoć je u pozdravnom govoru kazao da iz stonog tenisa dolazi prva ženska ekipa koja se domogla saveznog ranga takmičenja i da ta asocijacija, uz rukometašice, jedina se može pohvaliti olimpoijskom, odnosno paraolimpijskom medaljom.
On je podsjetio i na velike talente koji su počeli da se bave stonim tenisom, a kasnije uspješnu sportsku karijeru nastavili u drugim sportovima, posebno ističući Božidara Ivanovića, Jova Popovića i Anta Miročevića.
Šoć je kazao da je na svečanosti dodijeljeno više od 100 priznanja bivšim šampionima, bivšim predsjednicima i generalnim sekretarima, takmičarima, trenerima i sportskim prijateljima.
- Poduži je spisak nagrađenih za doprinos razvoja našeg sporta, ali smo puno godina i napunili - rekao je Šoć.&nbsp;
Posebnim priznanjima - Zlatnim plaketama nagrađeni su Džemal Hadžijalagić, Branko Popović i Dijana Zonjić i posthumno Milutin Maraš i Saša Milačić.

Stonoteniski savez obilježio veliki jubilej - 70 godina postojanja

&nbsp;Bosanski jezik je jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, kazali su iz Bošnjačke stranke (BS) i poručili da će nastaviti da doprinose njegovoj institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji.
&nbsp;Ta partija je svim Bošnjacima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta čestitala 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika.
&nbsp;Iz BS-a su kazali da je bosanski jezik jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, neraskidivo povezan sa istorijom, kulturom i tradicijom tog naroda.
&nbsp;- Stoljećima unazad, bosanski jezik bio je svjedok trajanja i postojanja našeg naroda na ovim prostorima, te čuvar kolektivnog pamćenja i izraz naše posebnosti i autentičnosti - naveli su iz BS-a.
&nbsp;Oni su kazali da ih ovaj datum podsjeća na kontinuiranu borbu za očuvanje i afirmaciju jezika, ali i da im dodatno daje odgovornost prema mladim Bošnjakinjama i Bošnjacima da nastave da njeguju, razvijaju i prenose maternji jezik.
&nbsp;- Bošnjačka stranka će nastaviti da pruža puni doprinos ka institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji bosanskog jezika u obrazovanju, kulturi i javnom životu - poručuje se u saopštenju.

BS: Nastavićemo da doprinosimo daljoj afirmaciji bosanskog jezika

Zlatni medvjed za najbolji film na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu (Berlinale) dodijeljen je ostvarenju "Yellow Letters" (Žuta slova) njemačkog reditelja Ilkera Čataka, koji govori o turskom filmskom reditelju i njegovoj supruzi glumici kojima je iznenada zabranjen rad zbog njihovih političkih stavova.
Snimljen u Njemačkoj, film je osvojio glavnu nagradu na kraju ceremonije obilježene sukobom na Bliskom istoku i političkom ulogom filma, prenijeli su francuski mediji.
Srebrni medvjed, za najbolju glumačku ulogu, dodijeljen je njemačkoj glumici Sandri Hiler za ulogu u filmu "Rose", crno-bijeloj drami austrijskog reditelja Markusa Šlajncera.
Za Zlatnog medvjeda ove godine su se takmičila 22 filma.
Festival, koji se zvanično završava sjutra, obilježila je ove godine polemika o Pojasu Gaze i politici u kinematografiji.
Filmski festival je 17. februara pozvan da zauzme stav protiv Izraela, zbog postupanja sa Palestincima, nakon objavljivanja otvorenog pisma koje je potpisalo 80 glumaca i reditelja, uključujući Havijera Bardema i Tildu Svinton.
U pismu grupe "Filmski radnici za Palestinu" osuđuje se ćutanje Berlinskog filmskog festivala o genocidu nad Palestincima.
Potpisnici navode da su "zapanjeni kontinuiranim postupcima organizatora festivala u cenzurisanju umjetnika koji se protive tekućem genocidu koji Izrael čini nad Palestincima u Gazi, kao i ključnom ulogom njemačke države u njenoj podršci Izraelu".
Potpisnici se identifikuju kao "bivši i sadašnji učesnici Berlinala".
Tilda Svinton je prošle godine nagrađena počasnim Zlatnim medvjedom, a i tada je osudila "nečovječnost počinjenu pred očima svih".
Kontroverza proizilazi iz konferencije za novinare žirija na otvaranju Berlinala, 12. februara.
Kada je upitan o stavu festivala o Izraelu i Pojasu Gaze, predsjednik žirija, njemački reditelj Vim Venders je rekao da bi film trebalo da "ostane van politike, kojoj je on antiteza".
Šokirana i zgrožena tim odgovorom, indijska spisateljica Arundati Roj je sljedećeg dana saopštila da otkazuje prisustvo na festivalu.
Direktorka festivala Triša Tatl pokušala je da okonča kontroverzu, tvrdeći da "umjetnici mogu da ostvare svoje pravo na slobodu izražavanja, na bilo koji način koji žele".
- Ne bi trebalo da očekujemo od njih da komentarišu svako političko pitanje koje im se predstavi, osim ako to ne žele - dodala je ona.
Zbog svoje istorijske odgovornosti u Holokaustu, Njemačka je jedan od glavnih pristalica Izraela, što je izazvalo značajne kritike, posebno u vezi sa situacijom u Pojasu Gaze.

Zlatnog medvjeda Berlinala osvojio film Žuta slova

Crnogorska atletičarka Marija Vuković drugi put uzastopno osvojila je zlatnu &nbsp;medalju u skoku u vis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu.
Uspješan nastup crnogorske atletike upotpunili su Iva Đoković i Mihailo Roćenović, koji su postavili nove državne rekorde u konkurenciji juniora i seniora.
Vuković je titulu najbolje balkanske skakačice u vis odbranila skokom od 189 centimetara.
Đoković je u disciplini 60 metara s preponama postavila rekord Crne Gore u konkurenciji juniorki i seniorki, &nbsp;a u generalnom plasmanu osvojila je 14. mjesto.
U disciplini 60 metara, sa rezultatom 7,96 sekundi, zauzela je 24. mjesto.
Odličan nastup imao je i Roćenović, koji je postavio rekorde Crne Gore na 400 metara u konkurenciji seniora i juniora, sa rezultatom 48,86 sekundi, osvojivši 13. mjesto u generalnom plasmanu.
U bacanju kugle Tomaš Đurović je sa najboljim ovosezonskim rezultatom u dvorani 18,80 metara osvojio šesto mjesto.
U trci na 60 metara s preponama, Matija Vojvodić je trku istrčao za 8,47 sekundi i zauzeo 11. mjesto, dok je Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara, sa rezultatom 6,96, osvojio 19. mjesto.
Takmičenju u dvorani Banjica prisustvovali su predsjednik Evropske atletske federacije Dobromir Karamarinov i predsjednik Balkanske atletske federacije Slobodan Branković.&nbsp;
Prisustvovao je i direktor Direktorata za sport u &nbsp;Ministarstvu sporta Zoran Jojić, koji je uručio medalju u disciplini skoka u vis Mariji Vuković.
- Crnogorski atletičari su na takmičenju u Beogradu, uz osvojenu zlatnu medalju i postavljena dva nacionalna rekorda u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, u izuzetno jakoj konkurenciji na najbolji mogući način predstavili crnogorsku atletiku na balkanskoj sceni - kazao je tim lider ekipe Dragoje Rajković.
U delegaciji bili su i treneri Bojana Đurković i Danijela Vojinović iz Atletskog kluba Mornar, kao i direktor Aleksandar Vujičić.
Na takmičenju je nastupilo oko 300 takmičara i takmičarki iz 21 države članice Balkanske atletske federacije.

Tag: turisticka-sezona