Tužilački savjet je, na sjednici kojom je predsjedavao vrhovni državni tužilac Milorad Marković, razmatrao i usvojio predlog razdjela godišnjeg budžeta za rad svakog državnog tužilaštva posebno i Tužilačkog savjeta za 2026. godinu.
Nakon obavljenog intervjua, izabrani su državni tužioci za članove i zamjenike članova Komisije za polaganje pravosudnog ispita.
Savjet je na sjednici donio Odluku o izmjeni Odluke o broju državnih tužilaca kojom je u Specijalnom državnom tužilaštvu povećan broj specijalnih državnih tužilaca sa 16 na 20, i donio Odluku o izmjeni Poslovnika Tužilačkog savjeta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Usvojen predlog podjele budžeta za državna tužilaštva i Tužilački savjet

Tužilački savjet je, na sjednici kojom je predsjedavao vrhovni državni tužilac Milorad Marković, razmatrao i usvojio Finansijski izvještaj Tužilačkog savjeta i državnih tužilaštava za period januar - jun 2025. godine, saopšteno je iz Tužilačkog savjeta.
Na sjednici je razmatran i usvojen Polugodišnji izvještaj Tužilačkog savjeta o radu po pritužbama za period od 1. januara 2025. godine do 30. juna 2025. godine.
Razmatran je i usvojen Izvještaj o realizaciji Plana rada Tužilačkog savjeta za period januar - jul 2025. godine.
&nbsp;- Razmatrane su i pritužbe na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada. Tužilački savjet je dao mišljenje da je 16 pritužbi neosnovano, 1 osnovana, dok je za 1 pritužbu dato mišljenje da se dostavi Komisiji za Etički kodeks državnih tužilaca i Disciplisnkom tužiocu, na dalje postupanje, a za 1 pritužbu je dato mišljenje da se ne radi o pritužbi na rad državnog tužioca i rukovodioca državnog tužilaštva u pogledu zakonitosti rada- navodi se u saopštenju.

Usvojen Finansijski izvještaj Tužilačkog savjeta i državnih tužilaštava

Na sjednici kojom je predsjedavao vrhovni državni tužilac Milorad Marković, utvrđena je lista državnih tužilaca sa koje će se vršiti izbor članova vijeća za ocjenjivanje državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, saopšteno je iz Tužilačkog savjeta.
Tužilački savjet, u skladu sa Poslovnikom Tužilačkog savjeta, formira listu državnih tužilaca sa koje se vrši izbor članova vijeća za ocjenjivanje, na osnovu predloga sjednica Vrhovnog državnog tužilaštva i viših državnih tužilaštava.
Razmatrane su i pritužbe na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada. Tužilački savjet je dao mišljenje da je 5 pritužbi neosnovano, dok su 3 pritužbe osnovane.

Tužilački savjet utvrdio Listu državnih tužilaca za izbor članova vijeća za ocjenjivanje državnih tužilaca

Tužilački savjet je na današnjoj sjednici, kojom je predsjedavao vrhovni državni tužilac Milorad Marković, donio odluku o razrješenju Lidije Mitrović sa funkcije specijalne državne tužiteljke. Mitrović je prethodno bila privremeno udaljena iz službe, a odluka o razrješenju uslijedila je nakon što je pravosnažno osuđena na bezuslovnu kaznu zatvora.
U saopštenju Savjeta podsjeća se da Ustav Crne Gore propisuje razrješenje rukovodilaca i državnih tužilaca u slučaju kada su pravosnažno osuđeni na bezuslovnu kaznu zatvora, te da je Tužilački savjet nadležan za njihovo imenovanje i razrješenje.
Na sjednici su, pored ove odluke, usvojene izmjene i dopune Poslovnika Tužilačkog savjeta, kao i razmatrane pritužbe na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava.
- Tužilački savjet je dao mišljenje da je 10 pritužbi bilo neosnovano, dvije osnovane, dok se u još dva slučaja nije radilo o pritužbama koje se odnose na zakonitost rada tužilaca - saopšteno je iz Savjeta.

Tužilački savjet razriješio Lidiju Mitrović dužnosti specijalne tužiteljke

Advokat Nikola Martinović nako ročišta za kontrolu optužnice protiv bivše direktorice ASK-a Jelene Perović i njene pomoćnice Nine Paović kazao je novinarima da se radi o politički motivisano postupku i da su osporili sve navode iz optužnog akta. Sudu su predali i dokument kako je predsjednik Tužilačkog savjeta sebi i članovima dijelio naknade na identičan način kako je to radila Perović koju je Tužilaštvo optužilo. - Izjašnjenje Jelene Perović i moje kao njenog branioca bilo je detaljno po svim tačkama optužnice i mi smo osporili sve navode iz tog akta. Ono što je tužiteljka navela ne stoji i postoje pravosnažne odluke parničnih sudova. Mi smo dali jedan vrlo interesantna dokument. Tužilaštvo tereti Perović da je nezakonito sebi i članovima Savjeta ASK-a dodjeljivala naknade koje ih sleduju po zakonu. Mi smo danas pokazali dokument u kojem predsjednik Tužilačkog savjeta sam sebi i članovima dodjeljuje te naknade - kazao je Martinović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410110440_5be9c28577f4f77d37e45748dd0b7917a7150e6227dfb87ca87369d1abf36ff4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410110440_5be9c28577f4f77d37e45748dd0b7917a7150e6227dfb87ca87369d1abf36ff4" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="odluka"></figure>  Prema njegovim riječima, Tužilački savjet je u istoj poziciji kao i Savjet ASK-a i Sudski savjet. On je naglasio da ta tri savjeta na identičan način postupaju. - Mi smo danas pokazali sudiji nešto što je neobično da Tužilaštvo postupa na identičan način na koji je postupala i Jelena Perović ali da nju za to optužuju a za sebe koriste novac koji im država opredjeljuje za te naknade. Šteta što novinari nijesu bili u sudnici da čuju i što je saopštila Jelena Perović o jednom putovanju za koje Tužilaštvo tvrdi da je bilo privatno a to putovanje nije bilo privatno. Radi se o putovanju u Ljubljanu. Na tom putovanju je bila i njena kćerka ali o svom trošku a Jelena je putovala zbog sastanka sa predstavnicima Agencije Evropske komisije za borbu protiv korupcije Agencije Olaf gdje je dobila podatke sa Skaj aplikacija i iz drugih obavještajnih izvora o vezama i ona je saopštila to pred sudom. Ona je dobila podatke o koruptivnim vezama određenih političara u Crnoj Gori koji su danas na vlasti i nosilaca pravosudni funkcija. Biće vrlo interesantno da čujemo izjašnjenje suda o tim detaljima koje je Perović iznijela - naglasio je Martinović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410110440_19a5e71df452759917252ea7dcd7dc1863ad449b3411c93c1aa96fe6a74be111.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250410110440_19a5e71df452759917252ea7dcd7dc1863ad449b3411c93c1aa96fe6a74be111" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="naknade"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410110440_d21e0dcfd8a77eb1aec219fdd20e5a82ffd013d65c01aaf6eeb1389274927940.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250410110440_d21e0dcfd8a77eb1aec219fdd20e5a82ffd013d65c01aaf6eeb1389274927940" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="naknade"></figure>  Istakao je da je istraga politički usmjerena, hapšenja Perović je najavljeno prije nego što se desilo- to je najavio Aleksa Bečić tri sata prije nego se desilo. Martinović je ukazao i da su novinari i javnost bili spriječeni danas da čuju ono što Perović govori. Advokat je kazao i da je predočio sutkinji Nadi Rabrenović da se radi o političkom progonu Jelene Perović. Martinović je naveo da je želio da mediji prisustvuju i da je to bio i interes Jelene Perović i da javnost čuje sve ali i o pozadini optužnice i onima koji su je kreirali. - Zašto je sudija spriječila da ne samo novinari nego i javnost bude isključena ne znam jer u sudnici su bile samo optuženi, advokati i tužilac. Mi to nijesmo tražili naprotiv želja odbrane je bila da javnost bude prisutna i što bolje čuje i optužnicu i razloge koji stoje kao motiv koji je politički - kazao je Martinović. On je na pitanja novinara rekao i da je Nina Paović negirala sve ono što joj se stavlja na teret. Prema mišljenju Martinovića, Paović je koleteralna šteta Jelene Perović. - Svrha ovog postupka bila je uklanjanje Jelene Perović kao žene koja je hrabra i koja je predano do kraja radila svoj posao - istakao je Martinović. On je na pitanje novinara o sastanku kojem je Perović prisustvovala u Ljubljani i kazao da vjerovatno i sadašnji direktor zna o tom sastanku i što je bilo u prethodnom mandatu. - Na tom sastanku je saopšteno o koruptivnim vezama vrha crnogorske vlasti i nosilaca pravosudnih funkcija - kazao je Martinović. On je rekao da će Perović saopštiti detalje - imena na glavnom pretresu.

Marija Žižić

1250x600

1084x550

Martinović: Politički motivisan proces, predali smo dokument kako je predsjednik Tužilačkog savjeta sebi i članovima dijelio naknade

Centar za građansko obrazovanje pozvao je juče Tužilački savjet da „konačno utvrdi disciplinsku i drugu odgovornost specijalne tužiteljke Nataše Bošković“ zbog neadekvatnog postupanja u više predmeta, čime je, kako su istakli, „nanijela štetu i pojedinim građanima i ugledu tužilaštva“. Tužilačkom savjetu, kako piše u saopštenju, obratili su se početkom marta „tražeći informaciju o tome što je preduzeto povodom dokazane neažurnosti specijalne tužiteljke Nataše Bošković, koja je duže vrijeme 'držala u fioci' više predmeta – uključujući i dvije krivične prijave koje je CGO podnio Specijalnom državnom tužilaštvu još 2022. godine“. Podsjetili su da je Tužilački savjet prije godinu utvrdio nezakonito postupanje tužiteljke Bošković u jednom od tih predmeta, dok je u drugom navodno došlo do „intenziviranja rada“ – ali tek nakon interesovanja nadređenih instanci. -...imamo i saznanja o drugim slučajevima u kojima je tužiteljka Bošković postupala neadekvatno, čime je nanijela štetu i pojedinim građanima i ugledu tužilaštva, ali to nije potaklo Tužilački savjet da pokrene postupak njenog razriješenja – saopštili su iz CGO. Portal ETV objavio je 5. marta priču o jednom predmetu u kojem je postupala tužiteljka Bošković i odbacila krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema Ivana Asanovića kojom se sumnjiči da je zloupotrijebio službeni položaj i oštetio kompaniju za više od 76.000 eura. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fasanovic-pod-istragom-zbog-moguce-pronevjere-vise-od-76-000-eura&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Specijalno tužilaštvo, ipak će morati ponovo da „otvori“ ovaj slučaj, jer je Vrhovno državno tužilaštvo prihvatilo pritužbu zviždača iz CGES-a na rješenje o odbacivanju prijave.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204211220_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241204211220_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="SDT"><figcaption>Specijalno državno tužilaštvo</figcaption></figure>  Objavili smo da iz obimne dokumentacije koja prati krivičnu prijavu, a koju je odbacila specijalna tužiteljka Bošković, uz obrazloženje da nema dokaza, proizilazi sumnja da je Asanović pronevjerio 76.464 eura, koje je uplatio za navodnu sanaciju puta u budvanskoj Mjesnoj zajednici Gornji Pobori II. Prijavu protiv Asanovića, zviždač je podnio 12. septembra 2023. u kojoj je, pored ostalog, ukazao da je prva isplata bila donacija MZ Gornji Pobori II, krajem 2021. godine, u iznosu od 30.000, a druga početkom 2022. godine - ugovor sa firmom „Akropolis“ d.o.o. Nikšić vrijednosti od 46.464 eura sa pdv-om. Zviždač je kategoričan da se radi o izmišljenim troškovima koji „nemaju bilo kakvu vezu sa sanacijom lokalnog puta u opštini Budva oštećenog izgradnjom dalekovoda 400 kV Lastva – Čevo“, kako je to pravdano u aktima koji su pratili ove isplate. Specijalna tužiteljka Bošković prvo je pokušala da se otarasi ovog predmeta, ocjenom da nije u nadležnosti Specijalnog tužilaštva, ali kada se nenadležnim oglasilo i Više tužilaštvo u Podgorici, onda je morala da postupi. I krajem prošle godine odbacila je krivičnu prijavu kao neosnovanu. - Povodom Vaše pritužbe kojom ste zahtijevali preispitivanje rješenja Specijalnog državnog tužilaštva Kt-S.br.313/23 od 25. 12. 2024. godine, kojim je odbačena Vaša krivična prijava od 12. 09. 2023. godine, podnijeta protiv Asanović Ivana zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz čl. 416 st. 3 u vezi st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, razmotreni su spisi predmeta Specijalnog državnog tužilaštva Kt-S.br.313/23, te ocjenom navoda pritužbe i predmetnog rješenja, isti su vraćeni Specijalnom državnom tužilaštvu na ponovni dalji postupak – saopšteno je zviždaču iz Vrhovnog državnog tužilaštva. Da su troškovi u iznosu od 76.464 eura izmišljeni i da nemaju bilo kakvu vezu sa sanacijom lokalnog puta u opštini Budva oštećenog izgradnjom dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo, potvrđuju, kategoričan je zviždač, i izvještaji o realizaciji Plana investicija CGES-a za treći i četvrti kvartal 2020. godine. - U oba ova izvještaja, koji su dostavljeni Odboru direktora kompanije na razmatranje, u dijelu koji se odnosi na Projekat izgradnje dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo nedvosmisleno je navedeno da je sanacija lokalnih puteva u opštini Budva završena – precizirao je on tada za Portal ETV. Pisali smo da je tužiteljka Bošković postupala u još jednom predmetu formiranom zbog sumnji u korupciju u CGES-u, a koji je Specijalnom tužilaštvu dostavila Agencija za sprječavanje korupcije, po prijavi koju im je podnio zviždač iz CGES-a. On je, kako smo objavili, iskazao sumnju u korupciju u procesu javnih nabavki, a ASK je spise dostavila Specijalnom tužilaštvu 24. maja 2022. godine. Tužiteljka Bošković, međutim, držala je ovaj predmet dvije godine i dva mjeseca u fioci, sačekala je izmjene Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu i onda taj predmet proslijedila Osnovnom tužilaštvu u Podgorici?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228190224_b0b1c3ca18729ce75eaa929ce8013304ede9760e66a493e072ec00075386fec2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250228190224_b0b1c3ca18729ce75eaa929ce8013304ede9760e66a493e072ec00075386fec2" data-rendition-name="original" width="600" height="450" loading="lazy" alt="CGO logo"></figure>  Iz CGO juče su saopštili da očekuju da će Tužilački savjet, „koji je svoj mandat započeo uz velika očekivanja doprinijeti efikasnosti i depolitizaciji tužilaštva“ i „konačno utvrdi disciplinsku i drugu odgovornost specijalne tužiteljke Bošković“. - Ovaj slučaj je ogledalo ozbiljnih sistemskih slabosti i važno je kako će se Tužilački savjet postaviti prema njemu kroz konkretne akcije – poručili su oni.

Kaćuša Krsmanović

Predmeti u fiokama, a tužiteljku Bošković niko ne poziva na odgovornost

Centar za građansko obrazovanje (CGO) se početkom marta obratio Tužilačkom savjetu, tražeći informaciju o tome što je preduzeto povodom dokazane neažurnosti specijalne tužiteljke Nataše Bošković, koja je duže vrijeme "držala u fioci" više predmeta – uključujući i dvije krivične prijave koje je CGO podnio Specijalnom državnom tužilaštvu još 2022. godine.
U CGO-u podsjećamo da je Tužilački savjet prije godinu dana utvrdio nezakonito postupanje tužiteljke Bošković u jednom od tih predmeta, dok je u drugom navodno došlo do "intenziviranja rada" – ali tek nakon interesovanja nadređenih instanci.
- Do danas, CGO kao podnosilac prijava nije dobio informaciju o bilo kakvom pomaku, a imamo i saznanja o drugim slučajevima u kojima je tužiteljka Bošković postupala neadekvatno, čime je nanijela štetu i pojedinim građanima i ugledu tužilaštva, ali to nije potaklo Tužilački savjet da pokrene postupak njenog razriješenja - kazali su iz te organizacije.
Očekuju da Tužilački savjet, koji je svoj mandat započeo uz velika očekivanja da će doprinijeti efikasnosti i depolitizaciji tužilaštva, konačno utvrdi disciplinsku i drugu odgovornost specijalne tužiteljke Bošković. 
- Ovaj slučaj je ogledalo ozbiljnih sistemskih slabosti i važno je kako će se Tužilački savjet postaviti prema njemu kroz konkretne akcije - poručuju iz CGO.

CGO: Na primjeru tužiteljke Bošković prelamaju se neki od ključnih problema u tužilaštvu

Na sjednici kojom je predsjedavao vrhovni državni tužilac Milorad Marković, Tužilački savjet je donio odluku o izboru Radovana Đurišića za rukovodioca Osnovnog državnog tužilaštva u Baru i Tijane Čelanović za rukovoditeljku Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, saopšteno je iz Tužilačkog savjeta.
&nbsp;Takođe je donijeta odluka da se raspiše Javni oglas za izbor jednog državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, na stalnu funkciju.
&nbsp;Na sjednici su razmatrane i pritužbe na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada.&nbsp;
- Tužilački savjet je dao mišljenje da je 9 pritužbi neosnovano, 2 osnovane, 2 djelimično osnovane, 3 pritužbe su dostavljene na nadležnost višim tužilaštvima, dok su 2 pritužbe već razmatrane i nisu navedene nove činjenice za drugačiju ocjenu- navodi se u saopštenju.

ODT u Baru vodiće Radovan Đurišić, Tijana Čelanović rukovoditeljka ODT-a u Kotoru

Tužilački savjet predložio je Filipa Jovovića za predsjednika Komisije za Etički kodeks državnih tužilaca, a za njegovog zamjenika Stevana Brajuškovića.
Predsjednika Komisije koja prati primjenu Etičkog kodeksa državnih tužilaca, kao i njegovog zamjenika, bira i razrješava Konferencija državnih tužilaca. 
Predsjednik Komisije i njegov zamjenik, u skladu sa Poslovnikom o radu Komisije za Etički kodeks državnih tužilaca, biraju se iz reda članova Tužilačkog savjeta koji nisu iz reda državnih tužilaca.
Tužilački savjet, kojim je predsjedavao vrhovni državni tužilac Milorad Marković, usvojio Izvještaj o realizaciji Plana rada Tužilačkog savjeta za period septembar - decembar 2024. godine i donio Plan rada za naredni polugodišnji period.
Na sjednici su razmatrane i pritužbe na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada.
- Tužilački Savjet je dao mišljenje da je sedam pritužbi neosnovano, jedna osnovana, dok je za jednu pritužbu dao mišljenje da se ne radi o pritužbi na rad državnog tužioca i rukovodioca državnog tužilaštva u pogledu zakonitosti rada - saopšteno je iz Tužilačkog savjeta.

Jovović predložen za predsjednika Komisije za etički kodeks državnih tužilaca

Četvrti izveštaj Akcije za ljudska prava (HRA) o radu Tužilačkog savjeta pokazuje da je u tužilačkoj organizaciji zabilježen napredak, naročito u odnosu na ono što je objavljeno u izvještaju iz 2022. godine.&nbsp;
To se, prije svega, odnosi na obrazlaganje odluka tog tijela koje su sada većinom dobro elaborirane. Analizom je utvrđeno da je samo u ovoj godini Tužilački savjet odlučio o 42 izbora i napredovanja putem obrazloženih odluka.&nbsp;
Od 85 tužilaca koliko ih je radilo na kraju prošle godine, sada je 114 aktivnih, a početkom 2025. godine bi trebalo da bude angažovano još četvoro.&nbsp;
- To govori da ćemo do kraja sledeće godine dostići broj tužilaca koji je bio blizu onom broju koji je predviđen za rad u tužilaštvima - kazao je vrhovni državni tužilac Milorad Marković tokom predstavljanja analize.&nbsp;
Podsjetio je da je neophodan broj tužilaca za rad 141. Analizom je uočen odliv kadra. U posljednje tri godine čak četvrtina državnih tužilaca otišla je sa funkcije davanjem ostavke, ali ima mjesta za optimizam jer postoji interesovanje mladih pravnika za ulazak u tužilaštvo - na posljednji konkurs se za 11 pozicija prijavilo njih 24.&nbsp;
Vrhovni državni tužilac je istakao da cilj nije samo popunjavanje radnih mjesta, već angažovanje kvalitetnog kadra.&nbsp;
- Jedini kriterijum koji je postojao je kriterijum kvaliteta. To sve odluke pokazuju i to je jedini i osnovni princip za sve buduće javne oglase, za izbore, napredovanje tužilaca, za izbor rukovodilaca državnih tužilaštava - kazao je Marković.&nbsp;
Analizom je konstatovano i da Specijalnom državnom tužilaštvu još nije omogućeno da se preseli u staru zgradu Vlade, „iako je prije više od dvije godine usvojen zaključak kojim mu je ta zgrada data na korišćenje“.&nbsp;
- U tom pravcu smo poslali dodatnu urgenciju Vladi Crne Gore da državni organi, prije svega Uprava za imovinu i Ministarstvo urbanizma i prostornog planiranja, budu ažurniji i aktivniji u realizaciji te aktivnosti jer je neophodno da se riješe smještajni kapaciteti za SDT, ali i za Više tužilaštvo u Podgorici - kazao je Marković.&nbsp;
Istakao je i da imaju komunikaciju sa izvršnom vlašću, ali i lokalnim upravama, kako bi osnovna državna tužilaštva u Pljevljima, Rožajama i u Baru dobila adekvatan prostor za rad.&nbsp;
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da ne mogu sve probleme tužilaštava riješiti za godinu dana, pa ni onaj koji se tiče manjka prostora, ali i da s pravom može da kritikuje izvršnu vlast iz koje dolazi. „
- Nedopustivo je da ovoliko dugo vremena nismo riješili pitanje prostornih kapaciteta. Prije svega za Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno policijsko odjeljenje. Nadam se da će to uraditi u što je moguće kraćem periodu i da ćemo opet riješiti to preseljenje Ministarstva pravde kako bismo te prostorije ustupili Državnom tužilaštvu - kazao je ministar.&nbsp;
Izvještaj pokazuje da je Tužilački savjet u 2023. godini razmotrio 199 pritužbi, a u 2024. čak 204. I to nisu sve odluke koje je donio.&nbsp;
- Obim posla ukazuje na istu stvar kao kod Sudskog savjeta, da treba ozbiljno razmotriti profesionalizaciju funkcije bar nekih članova - saopštila je direktorica HRA Tea Gorjanc- Prelević.
O nedostajućim članovima Tužilačkog savjeta govorio je autor analize advokat Veselin Radulović. Preporučio je da se po hitnom postupku izaberu dva člana, ali po starom zakonu, ne kako je odlučio skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu koji je, po odredbama novog zakonskog rješenja, od Advokatske komore zatražio ime kandidata za poziciju u Savjetu.&nbsp;
- Negdje je logično i sasvim prirodno da se nedostajući članovi biraju na isti način kao i oni koje treba da zamijene. Ako se postupak sprovede onako kako je to inicirao Odbor za politički sistem, onda ćemo imati Savjet koji je djelimično izabran po starom zakonu, a djelimično po izmjenama zakona - kazao je Radulović.&nbsp;
Andrej Raspopović, predstavnik Advokatske komore, imao je nekoliko dilema u vezi sa njihovim obavezama kada je predlaganje kandidata u pitanju.&nbsp;
- Zakon ne propisuje da mi raspišemo konkurs. Kako da mi izaberemo jednog člana? Da samoinicijativno odlučimo i kažemo – to je naš predstavnik i on direktno prolazi - konstatovao je Raspopović.&nbsp;
Sekretarka Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Slavica Mirković pojasnila je da Komora treba da objavi javni poziv, te da ih o imenu kandidata obavijesti, nakon čega će ta informacija biti proslijeđena plenumu. Konačnu riječ o njemu će, kaže ona, dati poslanici.&nbsp;
Izvještaj HRA pokazuje da se u odnosu na ocjenjivanje tužilaca, praksa takođe promijenila nabolje. Zaključeno je da „više nisu svi državni tužioci ocjenjeni samo odličnim ocjenama“. Ipak, smatraju da treba nastaviti rad na Zakonu o Državnom tužilaštvu i u ovoj oblasti.&nbsp;
- Zakonom propisati da se kvalitet rada državnih tužilaca ocjenjuje na osnovu usvojenih ili odbijenih predloga o određivanju i produženju pritvora, usvojenih pritužbi o odbacivanju krivične prijave, pravnosnažnih presuda redovnih sudova, kao na osnovu broja osuđujućih presuda i usvojenih žalbi - kazao je Radulović.&nbsp;
VDT Milorad Marković je kazao da privode kraju određivanje kriterijuma za ocjenjivanje tužilaca, s tim da je konstatovao i da je teško ocijeniti kako tužilac postupa.
S tim u vezi, tužiteljka Danka Živković je kazala da rad tužilaca u mnogome ne zavisi samo od njih.&nbsp;
- Dosta parametara rada tužilaca zavisi od suda. I u pogledu potvrđivanja optužnica i drugih odluka... To su neke stvari koje treba imati u vidu - kazala je Živkovićeva.&nbsp;
Tužiteljka Đaletić smatra da treba da postoje posebni kriterijumi za ocjenjivanje tužilaca, ali da neka od uputstava, koje već postoje, mogu da im budu od pomoći u radu.&nbsp;
- Mi smo u normativnoj komisiji razgovarali o tome da bi bilo dobro da se uvede obaveza svim tužiocima da postupaju u skladu sa uputstvima vrhovnog državnog tužioca. To su uputstva opšteg karaktera - tvrdi Đaletićeva.&nbsp;
U odnosu na utvrđivanje odgovornosti državnih tužilaca za disciplinske prekršaje i kršenje etike, osnovna primjedba HRA je da rad na Zakonu o Državnom tužilaštvu koji je bio potreban, nije dovršen do juna kada je taj zakon usvojen (da bi se dobio IBAR).&nbsp;
- Disciplinski prekršaji nisu dovoljno precizirani, tako da i neka ozbiljna kršenja zakona mogu da prođu nekažnjeno, a i dalje se opisi disciplinskih prekršaja poklapaju sa kršenjem etike - rekla je Đaletić.
U posljednje dvije godine ni u jednom slučaju nije utvrđena disciplinska odgovornost državnog tužioca, kostatovano je u analizi. Član Tužilačkog savjeta Stevo Muk je po pitanju pritužbi koje se podnose na rad tužilaca konstatovao da tu postoji “praproblem”.&nbsp;
- Izvorište nekih naših lutanja je vrlo štura i nedorečena zakonska definicija nadležnosti - kazao je on. Zato je Marija Vuksanović, iz Savjeta Evrope, pitala o čemu nadležna komisija tužilaca treba da odlučuje

Osjetan napredak: Aktivno 114 tužilaca, očekuje se angažman još četvoro

Crnogorska atletičarka Marija Vuković plasirala se u finale Svjetskog Prvenstva u Tokiju.
Marija je uspješno preskočila prvu prepreku od 1,83 metra. Vrlo lako je iz prvog pokušaja, preskočila je i 1,88 metara dok je visinu 1,92 metara preskočila iz trećeg pokušaja.
Finale je zakazano za nedjelju.

Marija Vuković u finalu Svjetskog prvenstva

Vlada Crne Gore donijela je na današnjoj sjednici rješenje o prestanku mandata šefu kabineta premijera Branka Krvavca i umjesto toga ga imenovala za glavnog savjetnika Milojka Spajića.
Tanja Musterović je postavljena za šeficu kabineta premijera, pošto je donijeto rješenje o prestanku njenog mandata na poziciji zamjenice Krvavca.
Na sjednici, kojom je danas presjedavao predsjedavao potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić, donijeto je rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za razvoj i praćenje pružanja usluga u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Amele Orahovac i rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. sekretarke Ministarstva saobraćaja Maje Mijušković.
Sandra Radević je postavljena za državnu sekretarku u Ministarstvu odbrane, a Žana Batrićević za članicu Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.
Vlada je donijela i rješenje o imenovanju ministra zdravlja Vojislava Šimuna za predsjednika Komisije za praćenje sprovođenja Plana restrukturiranja Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ AD Igalo, dok su za članove imenovani: Milena Milović, Jelena Velimirović, Bojana Roganović, Andrej Nedović, Alden Selmanović, Milena Konatar, Milan Lakićević, Miloš Knežević i Marina Rakočević za članove. Za sekretarku Komisije imenovana je Nikolina Otašević.
Imenovan je i Savjet za saradnju organa državne uprave i nevladinih organizacija na čelu sa Ernadom Suljevićem, ministarom regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama. Savjet broji 24 člana.
Vlada je razriješila sekretarku Savjeta za pravednu tranziciju Nainu Čuturić Knežević, a imenovala ministra bez portfelja Milutina Butorovića, ministarku prosvjete, nauke i inovacija Anđelu Jakšić-Stojanović, direktora Uprave za državnu imoevinu Koču Đurišića i direktora Uprave za ljudske resurse Agrona Camaja za članove/ice Savjeta za pravednu tranziciju. Za sekretarku Savjeta imenovana je Danijela Čabarkapa.
Imenovana je i Komisija za provjeru ponuda po javnom pozivu za izbor lica koje vrši markiranje, čije je predsjednica Zorana Sekulić, a članice Marina Janković i Marija Raičević.

Krvavac sada glavni savjetnik Spajića, Tanja Musterović šefica njegovog kabineta

Početak suđenja penzionisanom policijskom funkcioneru Dušku Koprivici, njegovom sinu i ženi – Strahinji i Radosavi Koprivici ali i zetu Dušku Roganoviću zakazan je za 24. oktobar. Predmet je zadužio sudija Nikola Boričić – potvrdila je za Portal ETV savjetnica za odnose sa javnošu u Višem sudu Ivana Vukmirović.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Duško Roganović, prema evidenciji bezbjednosnih službi, slovi za visokopozicioniranog člana kavačke kriminalne grupe i za njim je raspisana potjernica. Protiv njega je 2022. godine podignuta optužnica za stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo putem pomaganja
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.
Protiv Strahinje Koprivvice u toku je još jedan postupak zbog sumnje da organizovao grupu koja se bavila krijumčarenjem cigareta i droge. On je pred sudom kategorično negirao navode optužnog akta.

Duško Koprivica, njegova žena i sin pred sudom 24. oktobra

Vaspitna jedinica „Mali princ 2“ u Zagoriču otvorila je svoja vrata za oko 200 djece, uzrasta od jedne ipo do šest godina, &nbsp;što je rezultat saradnje Javne predškolske ustanove (JPU) “Đina Vrbica“ i Ministarstva nauke, prosvjete i inovacija, koji su &nbsp;prepoznali problem prebukiranosti i pokazali da kada institucije i zajednica rade zajedno, &nbsp;rješenja dolaze brže i kvalitetnije
To je, povodom otvaranja vaspitne jedinice, poručila direktorica JPU „Đina Vrbica“ &nbsp;Bojana Razić, koja je sa ministarkom prosvjete, nauke i inovacija Anđelom Jakšić-Stojanović obišla novi objekat u Zagoriču.
- Danas je poseban dan za našu ustanovu, naš grad i naše mališane. Sa velikim ponosom i radošću otvaramo novu vaspitnu jedinicu Javne predškolske ustanove Đina Vrbica - Mali princ 2 - kazala je Razić.
Vrtić površine 500 kvadratnih metara ima pet učionica, multimedijalnu salu, kuhinju i prostoriju za trijažu, a od ponedjeljka će postati drugi dom za oko 200 djece uzrasta od jedne i po do šest godina.
- Za njih će ‘Mali princ 2’ biti mjesto igre, učenja, druženja i odrastanja - istakla je Razić.
Kako je naglasila, otvaranjem ovog objekta zajednici se šalje važna poruka - da je pravilan i podsticajan razvoj djece svakodnevna, ali i strateška briga, a obezbjeđivanje mjesta u vrtiću obaveza ustanove.
- Otvaranjem ovog objekta mi ne dobijamo samo nove prostorije, već dobijamo priliku da djeci pružimo bolje uslove za razvoj, a roditeljima sigurnost da njihova djeca rastu u toplom i podsticajnom okruženju - dodala je Razić.
Govoreći o simbolici naziva, Razić je naglasila da je riječ o nastavku kvaliteta koji je prepoznat u radu „Malog princa 1“.
- Upravo zbog toga što je ‘Mali princ 1’ postao sinonim za dobar i uspješan vrtić, njegovi kapaciteti nijesu mogli da isprate potrebe rastućeg naselja Zagorič i sve veći broj upisane djece. ‘Mali princ 2’ je naš odgovor na te potrebe, nastavak istog kvaliteta i standarda, ali u novom prostoru koji omogućava da još veći broj djece dobije priliku za odrastanje u podsticajnom i sigurnom okruženju - poručila je Razić.
Ona je zahvalila Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija na podršci, naglasivši da bez njihove pomoći ovaj projekat ne bi mogao biti realizovan.
- Njihovo razumijevanje i finansijska pomoć omogućili su da ovaj projekat postane stvarnost. Oni su prepoznali problem prebukiranosti i pokazali da kada institucije i zajednica rade zajedno – rješenja dolaze brže i kvalitetnije - rekla je Razić.
Ona se &nbsp;zahvalila i timu iz JPU „Đina Vrbica“.
- Vaša posvećenost, kreativnost i ljubav prema djeci razlog su što danas možemo ponosno stajati pred ovim objektom. Vi ste ti koji svakodnevno stvarate uslove da naša djeca budu srećna, radoznala i sigurna - istakla je Razić.
Roditeljima je poručila da budu uvjereni da će njihova djeca u novom vrtiću naći toplinu i podršku, a mališanima da će „Mali princ 2“ biti kuća smijeha i igre, mjesto gdje će praviti prve korake ka znanju i graditi uspomene koje će trajati cijeli život.

Razić: Otvaranje „Malog princa 2“ u Zagoriču potvrda odgovorne politike prema djeci i roditeljima

Kako su glasnije priče o rekonstrukciji Vlade, drmaju se pozicije vlasti, a ministri iz redova Demokrata postaju sve nervozniji i sve usamnjeniji. To na svojoj koži ovih sedmica najbolje osjeća ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.&nbsp; Njegov najbliži saradnik Lazar Šaranović, čovjek kojeg je direktno Šaranović postavio na poziciju direktora Uprave policije, okrenuo je ministru leđa i grozničavo pokušava da sebi nađe novo, uticajno, policijsko uhljebljenje. &nbsp; I već je našao metu. Prema informacijama Televizije E, namjera ambicioznog Šćepanovića je da sebi obezbijedi mjesto šefa Specijalnog polcijskog odjeljenja, jer je Predrag Šuković predao zahtjev za odlazak u penziju. ODLAZAK ŠUKOVIĆA I AMBICIJE ŠĆEPANOVIĆA Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković najavio je krajem jula svom šefu, glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću odlazak u penziju, prvenstveno iz zdravstvenih razloga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190912_36b78b5168ff5d65460ede5fcafb540f309f1e4cb94d2696ef8e251a1b80f996.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917190912_36b78b5168ff5d65460ede5fcafb540f309f1e4cb94d2696ef8e251a1b80f996" data-rendition-name="original" width="1697" height="1251" loading="lazy" alt="OČEKUJUĆI KADROVSKE PROMJENE: Predrag Šuković i Vladimir Novović"> <figcaption>OČEKUJUĆI KADROVSKE PROMJENE: Predrag Šuković i Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Šuković je imao najmjeru da formalne procedure završi već početkom septembra, ali je na molbu Novovića – navodno zbog hapšenja ,,krupnih riba prošle i sadašnje vlasti” u oktobru i novembru - prihvatio da penzionisanje odgodi za kraj decembra ili, eventualno, za februar sljedeće godine. &nbsp; To je definitvno krajnji rok do kada će Predrag Šuković obavljati fukciju čelnog čovjeka Specijalnog policijskog tima. &nbsp; Ta je informaciaj došla do Šćepanovića i inicirala akciju samokandidovanja. Ali i urušavanja kredibiliteta dosadašnjeg šefa SPO. Prema izvorima iz vrha MUP-a, Šćepanović i Šuković odavno nijesu u najboljim odnosima, što potvrđuju riječi vršioca dužnosti direktora Uprave policije koji je prije nekoliko mjeseci u užem krugu saradnika kazao da će, ako treba, „vetingovati i Šukovića“ čim sjedne u njegovu fotelju. STRAH OD REKONSTRUKCIJE Najnovija borba za fotelju, ovog puta za poziciju šefa Specijalnog policijskog odjeljenja, direktno je povezana sa sve glasnijim najavama da bi premijer Milojko Spajić početkom oktobra mogao staviti u paket rekonstrukcije, odnosno smjena - osim ministra odbrane Dragana Krapovića - i ministra policije Danila Šaranovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190916_9a48db79985debf579d150bde0f75520f9ef56a968712e76cc85cecc3cdb021d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250917190916_9a48db79985debf579d150bde0f75520f9ef56a968712e76cc85cecc3cdb021d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="HOĆE LI BITI REKONSTRUKCIJE: Milojko Spajić i Branko Krvavac"> <figcaption>HOĆE LI BITI REKONSTRUKCIJE: Milojko Spajić i Branko Krvavac(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istovremeno, to je i Šćepanovićev bijeg od moguće odgovornosti za brojne &nbsp;nezakonitosti u sprovođenju akcije ,,Značka”, odnosno čišćenja policije od politički nepodobnih. U pokušaju da od policije naprave partijsku vojsku Demokrate su urušile bezbjedosni sistem Crne Gore a glavna poluga u tome bio je upravo Lazar Šćepanović i policijske starješine koje je on mimo kriterijuma doveo na mjesta odlučivanja. &nbsp; Znajući da mu nakon odlaska Šaranovića u policiji preostaje jedino povratak na poziciju inspektora u Odsjeku za kriminalističko obavještajne poslove za koje ima stalno rješenje Šćepanoviću je preostalo jedino da potraži novog političkog poslodavca. POTRAGA ZA POLITIČKIM POSLODAVCEM &nbsp; Višestruko nagrađivani policijski oficir iz vremena vladavine DPS-a odmah nakon političkih promjena 2020. godine priklonio se Uri Dritana Abazovića. Kada je Abazovićev pokret politički oslabio, Šćepanović je zaštitu našao u zagrljaju Demokrata. &nbsp; Iako je bio udarna pesnica u takozvanom vetingu unutar policije Šćepanović više od godinu funkciju obavlja kao vršilac dužnosti, što je bio način da ga Demokrate i pored njegove servilnosti drže pod kontrolom. Nakon što je dalje djelovanje Demokrata u vrhu bezbjednosnog sektora postalo upitno, Šćepanoviću se odmah odlučio da se približi drugim strankama, prvenstveno PES-u Milojka Spajića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190916_3bc0f8ecb50d37b235aff96e658c2779f78173f18dc6e66905fb22a50f26aa7c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250917190916_3bc0f8ecb50d37b235aff96e658c2779f78173f18dc6e66905fb22a50f26aa7c" data-rendition-name="original" width="1280" height="803" loading="lazy" alt="IZMEĐU ŽELJA I MOGUĆNOSTI: Lazar Šćepanović"> <figcaption>IZMEĐU ŽELJA I MOGUĆNOSTI: Lazar Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PRIBLIŽAVANJE SPAJIĆU &nbsp; Čelnik Uprave policije je na različite načine pokušao da se približi premijeru Spajiću preko ljudi bliskih lideru PES-a, poput premijerovog savjetnika Branka Krvavca ili Spajićevog ujaka Sretena Kankaraša, koji ima snažan uticaj u PES-u. &nbsp;&nbsp; Krajem avgusta Šćepanović se, sve u cilju vlastitih preporuka PES-u, sastao sa doktorom Zoranom Mrkićem i još nekim uticajnim predstavnicima Spajićeve partije u jednom lokalu u Nikšiću. Ipak, u akciji lobiranja za vlastite interese Šćepanović je nailazio na prpreke. &nbsp; Šćepanović je naišao na zatvorena vrata u ANB-u. Prema njegovim opservacijama, vrata tajne službe mu je zatvorio funkcioner PES-a i predsjednik Odbora za bezbjednost Miodrag Mišo Laković. &nbsp; &nbsp;Zato je, kao neku vrstu osvete, Šćepanović je počeo da unutar Uprave policije širi priče o &nbsp;sumnjivim finansijskim poslovima Lakovića, preko lanca pekara Sicilija. AMBICIJE BEZ KRAJA Borba za Šukovićevu fotelju je istovremeno i Šćepanovićev bijeg od odgovornosti za nezakonite akcije što je, po nalozima Demokrata radio u Upravi Policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190916_b452c7c5f09b1291ae93b38aae23c3ce80018b8ffd0e660da77daa98bc06c56e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250917190916_b452c7c5f09b1291ae93b38aae23c3ce80018b8ffd0e660da77daa98bc06c56e" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="RAZLAZ: Šćepanović, Šaranović i Bečić"> <figcaption>RAZLAZ: Šćepanović, Šaranović i Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim toga, realizujući partijske ciljeve Demokrata Šćepanović je zajedno sa Šaranovićem u potpunosti urušio sistem javne bezbjednosti – smanjenjm broja policajaca, nezakonitim otpuštanjem, primanjem u službu nekompetentnog kadra, izuzetno lošom organizacijom i opremljenošću polcije. I, bez obzira na to da li će uspjeti da nađe uticajnu funkciju i u narednom periodu, Šćepanović će se morati sigurno suočiti sa svim onim što je po partijskim nalozima Demokrata radio u Upravi Policije. Prije svega tolerisanje situacije u kojoj je kompletan njegov kabinet u vd stanju što nije zabilježeno do sada. Zatim, sprovođenje takozvanog vetinga, zakonski neutemeljenog progona kolega i bivših pretpostavljenih za koju su zakonsku osnovu pripremile Demokrate a Šćepanović sproveo kroz akciju kodnog imena ,,Značka“. Sve su to računi koji dolaze na naplatu. Zato je Lazar Šćepanović u trci sa vremenom, ne smije da čeka Spajićevu rekonstrukciju Vlade, jer bi i on mogao biti u paketu onih kojima se sprema smjena. I zato je sada sve karte bacio da bude ključni kandidat za šefa Specijalnog policisjkog odjeljenja. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je Šćepanović ipak pretjerao sa samolobiranjem i teško da će Predrag Šuković biti mnogo veseo što mu se fotelja izmiče prije nego što je i on planirao. Zato je sasvim moguće da Lazar Šćepanović postane i žrtva vlastite ambicije pa da ne bude novi šef SPO-a a da i ne ostane na poziciji čelnika Uprave policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šćepanović mjerka Šukovićevo mjesto

,,Hehehehehehe, uh kume znaš kad je pao Milo imao - &nbsp;neki osjećaj prave slobode. A htjeli su nam Lazovići glavu slomit”... &nbsp; Četiri dana nakon što je 30. avgusta 2020. godine srušena vlast Demokratske partije socijalista i koalicionih partnera, ovako su dvojica uticajnih članova škaljarskog klana, preko Skaj aplikacije, kovali planove za bolju i srećniju budućnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916190944_8b9448247fb3248763814b98acebcc041179fcd634b4da14d48fcf4412d90653.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250916190944_8b9448247fb3248763814b98acebcc041179fcd634b4da14d48fcf4412d90653" data-rendition-name="original" width="897" height="474" loading="lazy" alt='OLAKŠANJE NAKON 30.AVGUSTA 2020. GODINE: Skaj prepiska ,,Ahila" i ,,Kaprija"'> <figcaption>OLAKŠANJE NAKON 30.AVGUSTA 2020. GODINE: Skaj prepiska ,,Ahila" i ,,Kaprija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  A ta bolja i srećnija budućnost, prema zamisli škaljaraca, morala je ići samo u jednom pravcu – rasformiranja specijalnog policijskog tima i uklanjanja sa pozicija odlučivanja Zorana Lazovića, uticajnog policijskog funkcionera. A potom kroz dalji obračun koji će, umjesto škaljaraca, da sa Lazovićem, ali i Milivojem Katnićem i ostalima da obavi – nova avgustovska vlast. &nbsp; U porukama koje razmjenjuju Vladimir Ulama, pod nadimkom ,,Kapri” i njegov saborac iz škaljarskog klana čiji jedini znak prepoznavanje je nadimak ,,Ahil” zaista se vidi olakšanje nakon izbora. Kao i nada da više neće biti pod progonom jer su se sada &nbsp;njihovi prijatelji dočepali vlasti. &nbsp; &nbsp;,,Bar nam neće više murija na život seđeti kad se instaliraju ovi naši” – kaže škaljarac sakriven iza nadimka ,,Ahil”. &nbsp; RASFORMIRATI SPECIJALNI TIM ,,Ahil” upozorava Ulamu da sada, poslije izbora &nbsp;,,treba pripaziti da se skine specijalni tim”, pa kad, kako kaže, ,,skine se Lazović, kako će da puca”... Analiza komunikacija visokopozicioniranog člana škaljarske kriminalne grupe Vladimira Ulame i drugog pripadnika ove kriminalne organizacije pokazuje da su promjenu vlasti 30. avgusta 2020. dočekali kao veliki, radosni, politički i društveni preokret. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916190952_fc8c5d5cbd21da119dd9680b6eacfe580716da6e0afc9bffc546ea233b3ad29a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250916190952_fc8c5d5cbd21da119dd9680b6eacfe580716da6e0afc9bffc546ea233b3ad29a" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SMETNJA ZA KLANOVE: Zoran Lazović, bivši policijski funkcioner "> <figcaption>SMETNJA ZA KLANOVE: Zoran Lazović, bivši policijski funkcioner(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kao i u više prethodnih Skaj korespondencija, tako i ovoj vođenoj četiri dana nakon parlaemntarnih izbora vidi se da su uticajni članovi škaljarskog kriminalnog klana bili glasači Demokrata Alekse Bečića. Zato ,,Ahil” i kaže da su svi iz njegove kriminalne grupe glasali za Demokrate, očekujući da će upravo ekipa okupljena oko čelnika Demokrata dobiti zadatak kontrole bezbjednosnog sektora. &nbsp; Istovremeno, Skaj prepiska pokazuje da su još 3. septembra, četiri dana nakon izbora, škaljarci imali informacije da će Dritan Abazović biti ključni čovjek u novoj vlasti. Lider Ure, partije koja je programski udaljena u odnosu na prosrpske i proruske partije bio je spreman da preuzme potpredsjendičko mjesto u vladi formiranoj u Manastiru Ostrog, pod budnim okom Amfilohija, tadašnjeg mitropolita Srpske crkve u Crnoj Gori. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916190952_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250916190952_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="JUNAK NA SKAJ APLIKACIJAMA: Dritan Abazović"> <figcaption>JUNAK NA SKAJ APLIKACIJAMA: Dritan Abazović(Photo: Ilustracija)</figcaption> </figure>  Škaljarci su očekivali mnogo od Abazovića, pa su na interesantan način iskazivali zadovljstvo što će čelnik Ure biti koordinator svih službi bezbjednosti. &nbsp;&nbsp; ,,GLASALI SMO DEMOKRATE, KADA SMO ZNALI...” Škaljarac koji se skriva pod pseudonimom ,,Ahil” ističe da su i on ,,i svi njegovi“ glasali Demokrate, i da su članovi Bečićeve stranke ,,svi kao „braća“. Poručuje i da škaljarcima policija - nakon promjene vlasti - više neće praviti probleme, za razliku od prethodnog perida, kada su im, citiramo, ,,Lazovići htjeli glavu slomiti”. &nbsp; I ove Skaj prepiske članova škaljarskog klana pokazuju naklonost bezbjednosno interesantnih lica prema Demokratskoj Crnoj Gori. To je obimna dokumentacija kojom raspolaže Specijalno državno tužilaštvo i koja ukazuje na veze te kriminalne grupe sa Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; Od komunikacije braće Janka i Vladimira Vukadinovića, do komunkacije Vladana Radomana i bivšeg šefa škaljaraca Jovice Vukotića na Cetinju, pa Vladimira Ulame i Stevana Đurišića, pripadnika barske kriminalne grupe. U komunikaciji Barana se Đurišić izjašnjava kao član političke stranke Demokratska Crna Gora. &nbsp;Televizija E, ali i više drugih medija, opširno su izvještavali o razgranatim vezama OKG ,,Budvanska” sa funkcionerima Demokrata u Budvi. Ali i o bahatom, nezakonitom ponašanju nekih policijskih funkcionera iz redova Bečićeve stranke. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916190956_555bf2d8b2a774fea3ad10021989e34eee6369270b967ef49ffee7a16cf33d93.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250916190956_555bf2d8b2a774fea3ad10021989e34eee6369270b967ef49ffee7a16cf33d93" data-rendition-name="original" width="994" height="633" loading="lazy" alt="BEZ SANKCIJA: Dragana Kažanegra Stanišić"> <figcaption>BEZ SANKCIJA: Dragana Kažanegra Stanišić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  FUNKCIONERSKA BAHATOST &nbsp; Poput Dragane Kažanegre Stanišić, državne sekretarke u Ministarstvu unutrašnjih poslova, koja je bila javno prozvana da je zaposjela tuđu imovinu u naselju Pržno u opštini Budva. Protiv nje je 25. decembra prošle godine Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru podnio krivičnu prijavu Miraš Miketić, vlasnik stana u kojem je Kažanegra Stanišić boravila, mimo njegovog odobrenja. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Svi ovi detalji, sadržaj Skaj prepiske, ali i informacije o zloupotrebama službenog položaja pohranjeni su mjesecima u ladicama Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novivić, a neke i više od dvije godine. I za sada nema ikakve akcije, čak ni najava da će bilo ko biti saslušan ili da će se formirati predmet. &nbsp; &nbsp;Izgleda kao da je pozicija vlasti za sada - savršen štit. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

,,Dritan mi je sledeća tetovaža!”

Advokat Veselin Radulović dopunio je krivičnu prijavu protiv funkcionera Demokrta Borisa Bogdanovića zbog osnovane sumnje da počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i ugrožavanje sigurnosti. U prijavi koju će Radulović danas predati Specijalnom državnom tužilaštvu a, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je Bogdanović nakon što je objavljena informacija da je protiv njega dopunjena krivična prijava zbog sumnje da je falsifikova isprave – diplomu, uputio niz primitivnih uvreda, kleveta i prijetnji. Bogdanović je u saopštenju advokta Radulovića označio kao „glasnogovornika bivših visokorangiranih policajaca koji su povezani sa kriminalnim strukturama“, kao dio „kriminalne piramide“, kao nekoga ko „štiti šverc i korupciju“, zatim da je „nagazio pogrešnog“ i da će „vidjeti šta znači politička i pravna šaka u vrh brade“. -Protiv Bogdanovića sam 15. septembra dopunio prijavu zbog osnovane sumnje da je počinio i krivično djelo falsifikovanje isprave. U javnom odgovoru na vijest o dopuni krivične prijave Bogdanović nije osporio navode iz krivičnih prijava i dopune prijave, već je nakon niza primitivnih uvreda i kleveta moj račun uputio prijetnje dovodeći me u vezu sa kriminalnim klanovima i kriminalnim strukturama - piše u prijavi Radulovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Advokat u prijavi kao dokaz navodi saopštenje koje je Bogdanović objavio na Fejsbuku. Radulović smatra da iako Bogdanović ne djeluje „kao osoba koja bi neposredno bila u stanju da realizuje prijetnju poput „šake u bradu“ ipak prijetnje se moraju shvatiti ozbiljno jer, kako se navodi u prijavi, Bogdanović je član političke partije za koju SDT posjeduje dokaze – skaj prepiske da su članovi kriminalnih organizacija u njenu korist kupovali glasove. Advokat je ukazao i da Bogdanovićeva partija upravlja sektorom bezbjednosti i odbrane, pri čemu neosnovana povezivanja predstavljaju ozbiljna targetiranja i ugrožavanje sigurnosti. -S obzirom da postoji osnovana sumnja da je ova prijetnja rezultat djelovanja kriminalne organizacije i da je nastavak pokazane spremnosti da se u njenom djelovanju primjenjuje nasilje i zastrašivanje , kao i da je prijetnja reakcija na krivične prijave koje sam prethodno podnio zato dostavljam ovu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu – piše u prijavi advokata Radulovića. On podsjeća da su mu i ranije „članovi organizacije uputili prijetnje i ugrozili mu sigurnost navodima da mu predstoji „ćeranija“ i da će „plakati“ samo zato što radi svoj posao“. Nove prijetnje, prema stavu Radulovića, predstavljaju novi pokazatelj spremnosti kriminalne organizacije da u djelovanju primjenjuje nasilje i zastrašivanje. -Dodatno način javnog izražavanja prijavljenog Bogdanovića dodatno ide u prilog sumnjama u regularnost diplome za koju navodi da je stekao, jer diplomirani pravnici na krivične prijave ili podneske sigurno ne odgovaraju primitivnim uvredama, klevetama i prijetnjama da će „vidjeti šta znači politička i pravna šaka u vrh brade“. Naprotiv, na takav način odgovaraju upravo članovi kriminalne organizacije – piše u prijavi.

Radulović: Bogdanović na optužbe odgovorio ne kao pravnik, već kao član kriminalne organizacije

Ministar odbrane Slovenije Borut Sajovic, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, upozorio je da su putevi demokratije zahtjevni, te izrazio uvjerenje da će se problem na koji mu je Portal ETV ukazao, a tiče se diskriminacije medija od strane ministra odbrane Crne Gore, Dragana Krapovića, riješiti – jer to, kako je kazao, jeste demokratija.
Novinar portala ETV Miraš Dušević najprije je upoznao gosta iz Slovenije, a potom i crnogorsku javnost, da danas nijesmo bili prisutni na konferenciji za medije u Vili Gorica zbog ministra odbrane Crne Gore, Dragana Krapovića, već zbog prisustva uvaženog gosta iz Slovenije – ministra odbrane Boruta Sajovica.
Poručili smo da smatramo važnim da ukažemo na praksu diskriminacije koju ministar Krapović sprovodi prema određenim crnogorskim medijima, među kojima su Portal ETV i Televizija E.
Naime, predstavnicima ovih medija onemogućava se prisustvo zvaničnim konferencijama za medije, sistematski se uklanjaju sa mailing lista i izostavljaju iz komunikacije koja se odnosi na institucionalne aktivnosti Ministarstva odbrane.
Ministru Sajovicu postavili smo jasno pitanje: da li je ovakvo ponašanje praksa u bilo kojoj od zemalja članica Evropske unije? I dodatno – da li smatra da će se ovakvo postupanje odraziti na izvještaje Evropske komisije o napretku Crne Gore ka članstvu u EU, posebno u segmentu koji se odnosi na slobodu medija?
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKX8xsvLU2Gg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ministar Sajovic je odgovorio jasno: Crna Gora jeste na putu demokratskih promjena, na putu nadogradnje, i taj put, kako je rekao, nije jednostavan.
–Ti putevi su zahtjevni. Uvijek može doći do nekog nesporazuma, ali uvjeren sam da će se, čak i stvari o kojima ne znam, svakako riješiti. Tako da će to biti dobro za demokratiju, za zajednicu. Poznajem ministra i uvjeren sam da će i ovo biti istorija – poručio je slovenački ministar odbrane Borut Sajović, odgovarajući na pitanje Portala ETV.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DiZpEjFYWSik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Portal ETV, Televizija E i Portal Analitika prisustvovali su današnjoj press konferenciji isključivo kako bi visokom zvaničniku iz Slovenije, koja je članica EU, prenijeli jasnu i nedvosmislenu poruku da njegov crnogorski kolega na brutalan način diskriminiše jedan broj crnogorskih medija, ali i kako bi od njega čuli da li je to nešto sa čim se susrijeću u EU i da li ovo znači da se na ovaj način ugrožava sloboda medija.

Tag: tuzilacki-savjet